Professional Documents
Culture Documents
B Musafija Obrada Metala Plastičnom Deformacijom I Dio PDF
B Musafija Obrada Metala Plastičnom Deformacijom I Dio PDF
PREDGOVOR
1. UVOD
1. Ana lizom 'procesa iz ravnoteznih uslova i usiova plasti~nog t~enja za
doticni nacin pre radc pro ra~unavaju se naponsko-deformacioni odnosi, na osno-
vu kojih se doblj a ju pot rebnc S'iUe i rad za izmenje defxmnacije. Nadalje se
studli raju uslo vi pod koj.ima se postize opt:imalni proces prernde, odn.osno naj-
veCi stepen defurmacij e i najmanji moguci broj radnih opemoija. Daiji zadatak
ove a nalize je 'iiz.nalaienj e naj prikladnijih dimenz.ij·a i Jron..!iguraci· e pOCetnog
materij ala i konacno prerade.nog komad Pri tome je potrebno ustanoviti funk-
cionalni uticaj plasticne deformaaije na mehanlicka i ostaia fizzikalno-hemijska
svojstva m e tala, kojim a se obezbjeduj e kvaJ.:.iltet finaLnog proizvoda.
Teo rija plasticne deformacije sa pnimjenom u tehnolo!¢jl obrade metaia
pl asticnom deformacij om baZlira na postavkama savremene teonije plasti~ti.
Fundarnentaln e osnove matematske teorije plasticnosbi. .su u drugoj po-
lovini Rroslog stolj eca postavili H. Tresoa (1864), St. Venant (1870) i M. Levy
(1871). Vrlo vaine re'tuitate, kako na teoretskom, tako. i na ek$perimentalnoIn
planu su u prvoj cetv.rtini ovog stoljeca izloZlihi R. Mi.ses (1913), L. Pra.ndtl .(192t)
i H. Hencky (1923). Nadovezujuci se n:a ove koncepcije, matematsku teoriju pIa-
sticnosti i konkretna rj esenja su obradlivab rnnogi autAlri, oct kojih emmentnu
. /il'upu sacinjavaju A. A. Iljusin, R. Hill, V. V. SokQlovski, L. M. Kacanov,
A. Nadai; W. Prager, G. A. Srnmrov-Atjoajev i niz drugih~'
.- Paralelno s tim razvtile su se i meto<le pr1imijenjene teorije pl~n_06ti,
iii teorija pFa!St iene deformaaije. Na osnovu LiziJcalnosti procesa u&jene su
izvj esne aproksimacije pomoCu kojdh fundamentalne pootavke oobi\aju prikla-
dan znacaj u n eposrednoj primj eni. Jedna oct najSire primi.jenjenih metoda je
svakako metoda rj eSavanja p roblema pomocu pribLiZndh diferencija.1niih jedna-
Cina ravnoteze i plasticnootli, koju su postavili i na r~e procese ap~cirali:
S . I. Gubkin, E. Siebel, E. p , Unkoov, M. V. Storozev, G. Sachs, A. I. Cel.ilwy i
niz drugih·. Treba ~s ta6i vrlo zooca jne radove u podrucju presovanja kompak-
t ruih tijela koje su dali: A. Geleji; L. A. Sofman, E. Thomsen, H. D. Feldmann,
A. D. Tomljenov i dr. Isto tako u podrucju teol'ije i tehllOloglije prerade lIimova
v,jdno mjesto zauzimaju E. A. Popov, G: Oehler i dr. Toonijli i tehn.oLog.iji. obra~
metala plasticnom deformacijom, pored znacajnih rezultata i n4z.a ri,j esenih pro-
blema, predstoji u buduenosti joS obimrujJ. razvoj , s obzj.rom na IllOve tehnolJ06ke
-
pwcese koje zahtlijeva savremena proizvodnja.
\
-
2. Alat po svojoj konstrukciji mora zadoV'Oljavati zahtjeve tehnicko-e~o-
nomskog rentab11iteta! To zna.en da alat iio svome obli:ku ' 1lreba da bude ~ je
moguce jednootavniji i da se sastxJjli iz maksi.ma1no mogu6eg broja standarcl.iso-
vanih elemenata. Na taj naCin se postize niZa cijena alata. Medutim, teznja za
jednostavnoocu ne smije da oovede do pogoriianja' funkcionaln~bi alata, sma-
njenj-a taenosbi. rada d skracenja njegovog vij eka traj~ja.
3. MaSine 2!'a obradu ' se odred~ju prenia vrsti radne operaaije, potrehnoj
.sili, radu, ' snazi, hoou i ostatim parametri.rna dotienog pr.o cesa obrade . Univer:' \
zalne maSme za obradu defol'lIlaoijom (kao: krtivajne, frikcione, hlidrauUcne
prese, parllli, vazduSillli, pad"ajuCi cekiCri. i sl.) mogu se Iroristiti -zavisno oct kon-
sbrukcije alata za l"azliClite procese prerade derormaaijom. Na primjer, krivajp,a
p,esa se m&e lror.istliti za: prosijecanje, probijanje, savijanje, duboko izvlacenje,
kovanje itd. ako se opremi odgovarajucim alamma. Za poseJme radne operaC'ije
se mogu koristibi Ii. specijalne maSine koje sluie uglavnom sarno za doticnu '
operac:iju, kao sto su: maSine za savijanjc cijeVli, maSine za ~-spravljanje trak·a,
maSine za hladno valjanje navojnica, automati za iZI'adu ~vala ltd.
I 2. Podrucje obrade deformacijom
rr== .-- o- r-- r- r-
. ~
-~
'.
~ ~
0 ~
•
.
! ~
'" !, ~ =>.
" - "- '"..
'V v-
r
0
0
•• I- ~
~
...'"
·- -
~
~ ,
~
0
~
0 0
• .::: ~
~
~.
~
~
~ ~ ~o "
'v"
=== '-- '--
~
~ ~ ~
~
r- ~ ~
~ . f- ;l •• ',"
r-
.•0
~
...,••
r-
•
0
.0
"
r-
....
",0
~ ~
~
::
~
~
e
~
~
2
.
0 ~
0
'---- ~ ~
r== r- r- r--
... ...,
•• '",
"- • '",
.
,
,•, - • ~
,•
L-
..•
0
~
f-
", ~
"- ~
.
~
,-
• '
0
~
I ~
,, :;
'-- ~
C
• = '-- '---- '--
..-
~
r== .-- .-- r-- .-- .--
<{
-'~ ·"
"o ...:li
~ '" ,
,
~
~
•
,~ f- -
~
•
~
•."; -
...• ~ ~ ~ ••,
'!:
,
'v
,-
....
'!:-
......·-.-
'!:
.,
~
<{a
.........
",,-
r-
., ;;
"0
~
0
i-
....
~
~
'
•..
0
•
~
0 .... ....
~
:tlJ
« - '-- ~
~-
~ ..2.....
.
C- r--
<{~
..., ,
...
·.
, ,"
'.
cO:: ~ ,-
o •
<{a Q ~
'1 - 0
'- '~
'"- L- ' 0 O'v
" I - . 0
- -
, f- -
'v
• v'
" ·
<l:"" ~ , . "-
....
~ 1 .~
Q)c
0
• ~
~ "
0'
~
... ...
.:. ' ~
.. <>
C-...,
-. ~'"
'---.J
• -~
,,':
~
.
r- r--
·• - Lill
~
- I-
,
,
~
•
- .• •;:
~ '
Q
. ...
--
0 ...
....
•-
~
v0
'--
~
-
~
L-J ·
•
0_
"....~
•
r-[~
f~li
• l
,
..... 'J
. n- r-
~
,
'=:
,
-
,--
...,
••
.;:•
....
r--
',=:
,
...v, I-
,.
,--
...
•' •
•,, -•
- Q
l/J
1.1- ..
0
'=: •. ~ :0
•• • •
·.....
·. . ·......--- -
~. Q
v '==-=' '--J '--J ~
'- ~ • •
"~ '
... '
0"
•
.,' ...',
r;=-=
' l r;- '
, ,
,---
~
,
.--
...,
••
0"
~
..
• L-
-
... ,
v •
.
.,~ l,
..--.-
v •
'
v' Q,
... 1
~"
s·
' ~
1- v-
'=: '
;;.~
", " ""
isklj'~fj,vo u vrucero stanju, a duboko izvla~enje u hladnom. ' Medutim, praksa
dem.antuje oV\l tW"dnju, jer se duboka izvLafenja, naroOi1x> debelastijenih po5uda
vrie u vrueem stanju a lrovanje, ~ i sIDrenih 1)b1ik-a, u hladnom stanju. Zbog
I roga ovakva pod]eJa se vTSi viSe radii sistematbike 0Ibmrle prooesa nego radii stro-
gog ogran.itavanja jedne vrste abrade do dr.uge.
Osiro Dlirza DSJloWllih operaaija obrade, rnogu6e su i ram,e kombinacije kao:
prosijecanje i probijanje sa Sla:vtijanjem, pI'OOijeoanje sa izvlatenjem i pmvla-
eenjem, kombinaClje raznih obLilrovanja i sl. K<Jmbmovanli procem se mogu vrsiti
taka da se nekoli:lro operaClijja vn!Ji istx>vrem.enK>. To se obavlja specijalnJim ala-
tom, koji je .Jronstru:i.san za menje nelroliiko operaaija. 'I1aloo se za svak.i posmak
trake i u svakom radnom hodu prese doblija gOitov lromad. S Obzi!fOID da je
tnPgUee na presi namjesfliti po nelOO<liko takWh a1ata, tada se za svakii hod
prese nwfe dobiti nelro1ilro gQtov1ih diijelova. Kom~ procesi se mogu
izv.odJi.1i i postupnim alal\Jima. To se palt:ize tako da se nekolliGoo uzastopnih -alata,
Iroji odgovanju redoslijedu operaailja tellnolo.§kog procesa, poveZu u -jednu
cje1ilnu. Traka postupno prolazi kroz sve operaaije, taIro da se opet u sV'allrom
radnam hodu prese dobija jedan m v.i5e glOtowh loomada.
PlastiCnom de!ormaaijom se mogu .izvrliiti i proceSi spajanja diijelova
(zabijanje, zRkivanje, hlacl.oo z·a varivanje, prevti.jalIlje itd.). Ova vrsta spajanja
se najce5ce pI1imjenjuje kod limova, ali nije iskljufena i 2la Jroinpaktna mjela.
Da hi se sarna obI-ada plasti.cnom defonnacijam mogLa 500 uspjeSn:ij e
sproveslli, ana se vrio cesto kombinu1e sa poInoCnrlm ra<iovUiqla kao sro SIll:
- zagrijavanje loomada,
- rekrista.llizaciJono zareIlje i rmrmahlzaoija,
- =a.5C:ivanje i odma5Civanje Iromada,
- pjeskarenje i. bulmjanje,
- pmnje i fusfamranje.
TABfLA br 7
,aL,o - -~~
~ --~=~/=z=ta=b=~=~=I=i=
m o=va,.=s~ po o/var.noj
." reznol liniji odslJflCalu trak.
• . r,,,lia odredene S irine
------- - --------- - - ------- - . .J
ftolro
e~o
l.!.. Iz troko (iIi profilo) se po ot-
d @ lIorenoj konturi odsijeco/u koma-
.omqL. 'omod _ dl zo doliu prerodu
f-' -- - -- - - - . _. - - - -- - --...j
lQ]
~.tpadG·O
' Iz komoda se odsliecalu ploce
. . zotvorenih kon/uro -pIa/in.,
' .p1a! ..o premo zacrtanom risu iii fabfonu .
f-- - 1--:- . -
'omad ..!1pG~ MoteriJoI se razdvalo po zatvo-
I .-::::::B
" Zasijeca se mat.rijal po otvo-
L renoj konluri hz odvajOnjb
. , razdvojenog dije/a .
- -~~:-----~~~~~
- I Probijanjem se odvaja prstMOsti
;, 1 . I .:. slOI materijala po konturi otvoro,
r--r-o ~ u cilju dObivanjo listih povdina
L..L..r i tolnih dimenzijo .
V
-- -------------+-------------~----------_4
"
\..,.J
I ~ I I I PromjMO ob/iko s. postil. savi -
pnjem ravnih dije/cw,i/j 1It~ dj.-
lIJ ____-L__ ~~~:::::~I~~ __ _+~Iom~~~~n~o~s~ov~ij~.n~l~n~d~ij~.~kwu
~.~____~
~
'« Dij.'ovi trake 51 uvijaju oka
..... o UVIJANJE
:=
.'«
nj.zin. uZduln. os.,
I/)
I}
PROMifNE
DE8(JINf
Z IOA
D tJ bez prom).n. (J(jbIJlne moteflJo-
fa nasto/v ~upfje p05ud. fOlnlh
obliko poprefn. og presjeko
-.--. - --
'"
--.
m
~ Postrpenim iz v{ote njem s,·dobi-
SA STANJI-
....,'" iaju posude $if" vetih If ISInO , aI,
... I]
-'"-
VANJfM
~-
mojih rldovo Oeb/jmo dna as to/.
ZIDA neprorrnjenjeno .
"<
No k roj'!lImo zotegfluU Ilm,.i1i fro-
~
0
en
:;:,
"
FfAZVLAtE-
NJE A I
ko se deformise I r02Il(oO pod
d~jstvom t iskoto . Toko nostoju
tij.1a ro z nih jspup(enih o/JI/JIQ .
~
IZVLAtfNJE ~/OVU mo!;n. i podup,re noslonom .
15 PRITISKIVA- (y- u{n;m iU mehonilklm pritiskom
ala t o, t~DlfJd0tine S(j pas tepeno il-
NJfM
~~ vlalI'!u . I lJosuda .
SuJovanj. ~/ie ;zv(Jcenih " je/o,ill
16 SUIAVANJE
ffi djevi s. postibl smonjlVofllem
pr.cniko nQ odredenoj Vls.ml
~ 17
~
'"'"
0
PRO~/RI-
VANJf
B 1!P
' '
C:lj.vimo,proI;r~flIO
d.bl}ioe zido .
ispvp{enp
/1/
s. postilu no roiun Smon)MJO
-
-
~
en
0
18
PROV, A -
tENJf
, I
I r
Ovim postupltom Sf dob/IO omo-
tal pro v/o{.nj.m prethodno prI>-
bi).nog dl)"o, p" tom. st deb-
l}ino motflrijo/o smoojuje . ,
~
...0:
"<
'"
19
ISPRAVLJA-
NJf
(PfGLANJE)
• .
~ ~~~--
I
,
- •
Troke s. IsprovlJO/u flO moflnl zo
ISprovIIOn)e .Rovnl 1 50'1'1).01 d,).lo-
VI . t. ~upfj. posud. 5. pfg/aju 0-
latom no presomo
)G
08RU8-
LJIVANJE 'CJ Obrubllivon/e iVlcO lupljih pOSl,Jdo
se post/Ie kruJflIm 10vl)On)em ru·
bovo p'o clJ.lom obodu
~
mIl. taka do mu Sf v,slno sma·
}I SA8IJANJE
njuj•. ul n.ometono povecon~ rJe-
~ govih popr.~nih dlm . ozljo .
~
;! Ova jf zovrlno obrada dljfl#ovo d.·
111
¢ ~ formaci/om u cliJu doblvonjo tot·
0 KALl8RI-
VI
RANJE oog koootnog abillta , dim,nzl-
'"
0:
Q. jo komodo.
--
W2f'i?tm
:;;
rn Sfovo, znokovi i rOZM gravure no po-
UTISKI
23 vdlnl prrdm.to Sf rode utlsklvo -
VANJE
nj.m dotJcnlh obI/ito u motffijol .
NASTAVAK TABELE -br 1
=-
1 3 ~ 5
-
}
- -:;:-:--~= -=-- =:-=
" "
Pripreml;eno posudo se ist,sku;8
...,
t..I
~
i.?~
ISrOSMJER-
NO
, tRJ [J --
kroz olvor kolupa. raHO do jo; se vi-
sino pove~o a Zid smanji. Provac
islis. se pokkJpo sa prove kNIt. tisk .
-_. -. ---
~ Gredica materij se postovlja u ka-
i:
--
I/}
~5
.....
VI
PROru -
SMJERNO
c:J [J lup Uslijed pritisHo tiskoro no ma-
terijal, istl se islisku;e suprotno -
pruvcu kretanja tlskaCo .
-- . ._ - - - -
-
ijl
-.: KOMBI-
:;;:
~ kombinocijom IS los mJer. I prolu -
NOVA NO .~ smjernog Islis/ovonjO se rode li-
;ela sloten,h obliHo .
_. . ---
Zooonr ObltH se posttie rutnim
~
iii mosinsHlm Hovonjem so is-
...,
l4J
27 SLOBOONO
'
'//
I
~
u
:;;: ~8 UKOVNJIMA
:::: KOvaC ukovnju so grovurom kOjo
/. ;. odgovoro detrn obliHu Ku;e se no
te/ocu, presl ill specljal. mosini
1-- - 1--- -- - - -- - -
~9P
SPOj se postde zobljOnjem jednog
:t ~9 izA8IJANJE elemento u drugl p,., tome dolazi do
-....,
0
/ (jetormoclje ;edJlog, ilt obo dljelo
u - .- -
~
~
SPOjOjU se dvo, ill Vise .'/movo,
0 ~O ZAKIVANJE ill drug'" dljelOvo zOHIVOnjem
lo..
l4J glove ZOHOV ICe .
C --------- - - - --- ---- ------------
Spo; dvo, III vise Ilmovo, ill dva
...,
l4J HLAONO
....., ~
<: 31 2AVAR/VA - dlje/o se postde pn/lsHO{n no
m;estu SPOjo. OperOlC ljO se vrf.1
I NJE -
,
pn sobnoj tem~o/uri
~
I/) H EI= Ova, III Vise dl/elovo se met1usob-
'-" ~.?
PREVI)A-
.~ O(
II} NE OPERA- rudnom hodu prese I zo ;edan
IiJ
u ~3 CUE !(OJE posmaH troke,obovlja se isto-
0 SE VR5E vremeno nekoliko operocija Ta-
o:
Q.. ISrOVREME x: ~ ko se zo svakl hod prese dobi -
-<:
~
NO
KOMB/NOV/:r
a go tov Homad .
0
'T'~ POjedme operocije se vde pos1ttp-
-
~ NE OPERA- no (na SHiel . Izv/ocenje, probijanje.
1~'d>1'~'$1
CIJE KOlE
~ 3' SE VR5E
prov/oren;e, prosljecon;e) i nakon
~ posrup-
svoke se troka pomjera za ve/iti-
nu posmako x . Toko se ZO svoki
NO
'" hod prese dob;va gotov komad
Proizvodno-tehni&e pred.noobi ovog nacina obrade su:
1. Jedn.im relativno jedoostavnim hOdom ma.Sina za obradu deformaci.jom
(presa ill cekica) proizvode se dijelovi i vrlo komplikovanog oblika,
koje bi na drugi naCin bUo goWVlO nemoguce radJiJlli, ilIi bi za izradu
istih trebalo niz sl&enih i veoma skupih operacija.
2. Taenost izrat1enih dijelova je velik'a jer se mogu posti6 vrlo uske
izra.dne tnleranci.je.
3. Dobijaju se proizvodi visokih mehanickih kvaliteta koji uz to imaju i
relativno manju teZinu.
Ek.on.omske predn.osti:
1. UtrolJak materijaJa je mali, jer je obpadak sveden na minimum.
2. Sa odgow.raju(:om opremom pogona mamnama, alatliana i uret1ajima,
uz neophodnu automaJtizaciJju tehnoloSkog procesa rome se postim vrlo
viso.ka produkaija.
3. MaAine za obradu deformaaidom su jednostavne 2la pooluZivanje, tako
da se za samu proizvodnju ne zahtlijew ~valifik:ovana radna
snaga.
4. Mpguca je praLzvodIrja ve1iklih Iool~Oina. uz IlIiskJi.t ai.jenu kxl6tanJa.
,
()g:nmlan broj dtjelova koji se daI11as rade ~ obrade sa skidanjem
strugotme je ~ce oilrattliV8lti p1aBt.i£n.om defurmacijom u hladnom stanju .
.Da.nas se nastoji da se o~ dEifoxmaaijom postignu defIinlitivne dimenzi.je
komada. UJroIilm je na'leon obr~ deformacij'om polIre~ jOO i dorada na ma-
tinama kIoje rade '98 sk4da njem s~otiJne, onda,to ne predstavlja samo poslrup-
Ijenje proizvodnje, zbog, dodart:nng stez~ja i ~atne (lbmde, nego i prek1!dQllje
kxlntmuiran.eg toka vlakarya. Jedan od bitnih .rn:sJoga zbOg ltojlib dijeJ.oVli izradeni
poetupko,m plastime deformacije ~j'u ~lje m~e osobine leiJi SlVakako
u tome ito je kxxi otirade defrumac:ijoIiJ. tok v~ana neprelcidan (sl:2. i 3).
Ukr\likri j.e za' obradu nekog Jooola.da sa\~jem strugloUi.ne potrebno nekoliko
stezanja na maiPnama, f,ada je ekon.ooniCn~ ohPadt defcmmaci.jom. Iskustvo
pokazuje de je, na wimjer, · obrada na aut.omat~ za ,apkasti matmjal
(sa automa~ pc&Il8'irom !'.iIpke) ekonomilnija, zoog rila.Log otpatka matedjala;
nego obrada defonnacijom. Me4utim, ukonko se radi na umveI'zalnim, produk-
(Vtvli m , ill ' revolver strugovima, kao i autlOmatima sa pojedina.Cnim stezanjem
kDmada, tada je elronnlIlliamja obrada deformacijom.
U svim sW~jevima je kvalitet defofmaaijom obralien.og komada bolji od
istog komada.obralienog sa slUdanjem strugotine. To pokazuju slijedece analize
H. D. Fe1dmanna <
Noll st. 2-a je prikazana caun za, voc:!eonje Blab, kQ,ia se radii. od ceLika za
cementaciju. Vidi se da je manji utr06ak materijala, kao i vrijeme obrade,
te da su manji ulrupnd 1m6Irovi ako Be atuca raw IIle'Uxlom hladnog istiskJi.vanja. ~
Na odnos tro§.kova v.ti.oo, svakako, i protzvodne koIi6in.e.. Ovo poret1enje vaii
za obradu Alpkastog .materijala sa skida'njem strugobine na revolver strugu,
od....,o za obradu dstiskivanjem na normalnoj lroljecastoj pre$i. Ukoliko bi
Be lromad radio' na automatu (alto,su u pitanju veee proIzvodne koliCine) , tada
111 oyej odoos u korist obrade de.focrmacijom bio nepovoljniji. ¥eliutlim, u tom
I. Obrada sa skidanjem stru- II. Obrada pr~so'lanjem isUs-
gotine iz punog Homada ki'lanj~m u h/adnom stan/a
W-1t.la}fD.!.IL,.-_~
.,
.50 (Isprekldan tok 'tlo lroa
( nrprek ldanJ ~ -t
I
."
1
..
.... 1 ~ ~.l ~
-U1. 5
I '"....
•
I
I I
~,.28k9=100%
"
00.40 kg = 3f %
1000/0
II
Ufrosak maruijala
""
I
~'8. 08 min ~ 100 0/0 " f.lf min-preso~anje
~ 7.90min-struganje
9.11 min = 50.5 0/0
Vrem~na obrade 'Il!YJl.ni trosko'l;
~
I
• 11 .50
b. SOLJA LEZAJA
SI.2 UPOREOENJE TEHNOI.,O$IJE OBRADE._SA. SKlDAIY)EM
$.TRU_GOTtNE I OBRADE PLA$UCNOM IJEFORM49IJOM
_ _ _ _ __ --'-.:(P'---=o H. D. Feldmannu)
sLu~aju bi se za istiskivanje prirnijenile specijalne prese sa ureda}ima. ta auoo-
Matsko doturall.je mat.erijala i skidanje komada.
Sliena je situacija i .:00 izrade SaIJe lefaja (sl. 2. b). U1;tupni. troSkOVl su
nili ako se !lolja racti defonnacjjom u hladnom stanju, n.;> normalnoj koljenastoj
presi, nego ako se radi lz §ipkastog materiJala na r::volver strugu. Medutrim,
ulooliko se obracia vrsi na automatu, tada ce tro6koVii obrade sa skjcianjem
strugotine hiti nih. Ovo se objaSnjava time soo u ovom slucaju uSteda matenjala
k.od obrade deformacijo m ne mme da pokrije troSkove za d.oradu sa skidanjem
strugotine. Kako se iz slike vidi, nakon obrade def.ormaaiJom potrebno je
izvrmu jos neke strugarske operacije (ukopavanie kanala, poravnavanje) da bi
se d.obile definitivne di.meniJije komacia.
Za pravilan ubor tehnol06kog procesa, uko1ik.o se komad obraduje defor-
macijom, vaino je sa tehni&o-ekoI)OffiSkog glediSta cia 1i se islli radi u vrucem
ill hladnom stanju. Ta~nost kod hladne obrade je veea. Dok se k.od kovanja u
vrui:em stanju mogu posbiCi toJerancije izrade u k,valitetu IT 15 do IT 12 i u
pojedi.nim slu~ajevima IT 11, k.od obrade deformacijom u hladnom stanju ove
tolerMlCije se kreeu u granicarna IT 12 do IT 8, a pod posebrum usklvima IT 7
i IT 6. Ovo va'bi. na.roC!ito za duga ruplja cJJindriena tije1a, kao soo su hidraulicni
cilindI'li, komore zraCnih cekli.ca i sliwa tijela. Pored visoke tacnosti, kod abrade
u hladnom stanju nisu • potrebne nagibne povrSine (kovalli nagibJ.) za vadenje
loomada iz ukovnja, kao k.od kovanja u vrucem stanju. POOOO su cilindrienc
povriine raYne, nije potrebna naknadna dorada. Osirn toga, povrsine dijel0va
izradenih hladnan deformactjom su kva.1i.tetnije od kovanih i na.Jron ooga kali-
briranih povr§i.na.
Na 51. 3-a je prikazan odnqs tr06Jrova za dvije varijante izrade komore
zra~nog cek.i.ca od relika za pobbljsanje. Po prvoj varijanti kornora se radi
loovanjem u VT\.i.Cem stanju, i nakon toga obraduje struganjem. Druga varijanta
je daleJro povoljni(ja i obrada se vrsi u hladnom stanju kombinaaijom dubokog
izvlacenja i jst.jgkivanja. K~ra je u radu izlozena naipnjeniCn.orn optereeenju,
taJro de vrlo celJto, ako se racti po prvoj varijanti, uslijed zamora rnaterijala
nastaju prskotine. Dijelovi izradeni deformacijom u hladn.om stanju su vearna
otpomi za naizmjenicna optereeenja.
Ukol.iJoo se radi 0 malom lwmadu, kao sto je prirubnica prema s.l. 3. b.,
tada se mote uocrti cia je razlika ukupnih troSkova !rod obrade kovanjem u
VlNCem stPnju i obrade istJiskivanjem u hladnom stanju manja nego k.od veeih
kornada: Kod cwairo &i.tnili komada pro.izvodne kolicrn.e imaju odlueujucu ulogu
u odret1ivanju naCina prerade.
Ispttivanja pokazuju da se, ukoLiko se liverri, iii vrllee kovani dijelovi
zamijene dijelovima izradenim def~rmaaijom u hladnom stanju, pootiZu eko-
nomske prednosti koje se odraZavaju kroz:
- smanjenje te~e dlijela za' oko 25--50%,
- smanjenje utraAka materujala za oko 30-700/0,
- smanjanje tro§koVta radne snage za oka 5(}-.8()0f0.
Istovremeno ae povecava evrstoca i stabilnos1: dijelova usljed pobolj§anja
mehaniCkili O8OIbina materijala k.oj~ se preraduje.
I. Obrad a ol k ov k a s o II. Obrada platine kombinaci-
s kidanje m .strug ol ln e jom dubokog izvlacenja i
~resovanja istiskivanjem
.,17
J
I •
\\ 1
' , i -+-
....,
~ ,
I
,
\. -'
I
I
I
I
, I
~
" kg =100 %
II.
3.8 k g = 27% o
Ul r osak materijala
I.
r8j '37m in=100% 5.56min-presova(lje II.
~ II. 9,50min - struganJfl- ~23 %
Vr em ena obrade = 15,06 min =11 % ~
• • ,Ukup.,ni troskovi
a. KOMCRA ZRACNOG CEKICA
~
.&-3"
Poc etni materijal : Pocetni materiJal :
ot k oyak tez ine G = 0,20 kg gredica '*' 32X21; teiin e G=Qn kg
I.
~ 0.20 kg=IOO % II.
E:l ~ 0,l1kg=55%
Utrosak mater/jalq
I.
~ 9,5min=100%
II. ,),526 min-presovanje
e::l 5,620 min- stru!lanj~
I<j 6,"6 min=57 %
Vremenq obrqde Ukupni troskovi
b. PRIRUBNICA
kovacnice z.a slobodno k ovanj e i kovan je u ukovnjima imaju uglavnom uni-
verza\ne kovaCkemaiii:nC.Pl-eovlada va juparova7..duSnUivazdwlni(:ekiCi. . za
sJobodno k ov~njc sa lezinom padajuCi h dijelova d o 5 tona. Z a n esta veee serjj ~
sc p1"imj cl1 juju parov:lzdliSn.i. ce\{liCi i frikcione prese sa silom od 30 do 3QO tona,
a II poj cdinim sillcajcvima i do 2.000 tQna. U r jedlim slu c~j evima. ~]aze u ~~r
h ~)I·i7.{)ntaln c kovacke masine. Raspol"ed mas.i na je grupm , na prumJ er la.kAi ~e
kid, tez.i cekici, frikci one prcse ~td. Mehaniz3ci ja se ogleda u pr.imje ni ma.n.ipu-
laLora za pos!uzivanje cekica na koji.{I1a sc ku j u teili komadJi. .
P oje dinacn.a proizvodn ja olkovaka je orga.n.i7...ova n a u fabrikama srednje
i tcskc m asinogradnj e. Najtipicnije mas~il1e U ovoj p roizvodnji su hidrauliCne
kovack~ presc. U fa blikarna srednje masinog r a<in je se primj enjuju prese od
600 do 3.000 woo, dok u teskim od 3.000 do 15.000 tona. Ko riste se u izuzetnim
sl uca jevima i jace pres€'. Praksa eksploatacije p rese cd 45.000 tona je pokazala
da isle usljed nis·ke p r·oizvodn05ti, visok e cijene koSlanja i komplikove.nng po-
sluiiv anja ne mogu naCi Siru primjenu . U nekim koya cnicama pojed.inable
proizvodnjc se pdmj e njuju i kovacki cekic( sa tezinom p a dajucih dijelova do
20 tona. Fabl'ik e koj e raspolazu p resama od 12.000 d o 15.000 tona imaju rno-
gucnost kovanja najteiih otkovaka tei.ine 300 do 350 tona.
Obrada mctala dcformacijom u h lad norn stanju se primjenjuje· go,tOV(l
u svim granama maSinogradnjc, metalne industl'\i je i ostatim industrijskim gr,a-
nama k ojc se bave preradom metala. Koliki jc proc entualn~ tidio ove tehnolo£lije
u proizvodnji u poj e dini m induslnijskim granama moze se uoOiti..l iz tabele br. 2.
Glavno podrucje primjene tehnologi je abrade deformacij om j e u mas6vnoj i
vclikoseri jskoj prolzvodnji. U tabeJ,i hr. 3. je dana klasifika cija bipova proizv,o d-
nje u zavisnosti od broja . komada (godiSn je p roizvOOnje) i v eloiC<ine dijelova.
Podaci su ol-ijentacionog karaklera~ jer osim veUcine i broj a k omada, tip pro-
izvodnj e Ils1 0vljava i slozenost dijelova, vrst3 te hnolosk og procesa,. debljina
materijaia, tacn ost i niz ostalih faktora.
P odr ueje primjene ove t.ehnologjje se neprestano proStruj e, tako da Be Bve
ved c1ijelovi obraduju na ovaj naci n. Deformacijom se mogu rawti di.jelov1i do
6 me-tara dugi (clijelovi karoseri j a t eSkih vorua), isto tako se pc)Ve cava i deb-
Jjina mater.i ja la koji se preraduje deformacijom . Danas je mog uce u hladnom
stanju prosijecati matenjal dcblj ine do 25 mm , a probi'j ati i do 35 mm. Lim do
debl jine od 20 nun se da duboko izvl aciti,· a savlijanjem u hladnom sta.nju sc
p reradu ju mateIijali d~bJ j ine do 180 nun . .
U velikoserjjsk~j i masovnoj proizvod nj i se ov om t ehnologijom prerac1uju
ogromne kolicine dij e lova (do 10 mli Liona, a ponekad i do 100 miliona komada
god,iSnje). Upolrcbljavaju se specijalne, b rzoh ode prese, il~ arutomati za obradu
deformaci jom. AJati su kombinovani -i oba vljajuni z raznih op er a cija. LiInovi.
trak e i komadi se po lpuno au lomatiz.1ra'l1.o dovode do prese, a tako se i odV'Ode
gotovi komadi .
U maloser ijskoj proizvodnji dij e lova primj enjuju se jednostavniji uni-
verza lnij~ i jeft:i..n.ij,i ala ti. Isto tako dolaze U obz.ir i univerzalne prese za pr~adu.
Posmak trak a I odvoden je gotov ih kom ada se go Loyo iskljucivo vrSi ruCM dok
se u ~zuzetnim slucajevima m ehanizira. •
. PO~ edi na~~e proizvodnje za ov u vr s tu proi zvodnj e n ema , j er se za llIl&i.lgl te .
ne lsp lah praVlti skupi a la t, iii dio ala ta (ako se r a w 0 ullliver zalnom alatu).
Tr~~a nap omen uti cia je postav ljanj e velikih i slozen.ih al a ta na teSke
prese nJ Ihovo podesa van je veoma n aporno i traj e du.i.e vrem ena.
TABELA br. 2
PRIMJENA TEHNOLOGIJE OBBAOLJlEEORMAC/JOM U
HLADNOM STANJU U NEKIM INDUSTRIJSKIM
- ..GRANAMA
Udio obrade hladnom defor'macijom u "
DIJELOVI ZA Po broju Po angazova"ju
T~zinsk i komada kapaciteta
~~~tU 1ulc:mobllsku 60 - 70 60 - 75 25 - 30
/n liS rtJ!! 1--
In.dllstr~u~trlc- 15 - 20
nih ma /nO 50 - 60 60 - 70
P~iznu mehoniku 70 -80 eo - 85 30 - ' 0
A~gklln't°sovne
po ro n e 98 -99 95 -98 90 -95
TABELA br.3
T/POVI PROIZVODNJE .U ZAVISNOSTI 00 BROJA KOMADA
KOD PRERADE LlMOVA DEFORMACIJOM
~
11 1. Deformacije
h - dh, I + dl i b + db.
Elementarne deformacije u pravcima , glavnoih ooa (pravci rubova para-
lelopipeda) mogu se izracunati kao ' odaJ.os skracenja Q.li proS:irenja i odgova-
rajuce duZine:
dh dl . db
dq>h = h; dq» = - Z- dq>b = -
b
'
hi
~ -~
hi
Cjlh = = In - (1),
ho
ho
Z\
Cjlt = r .?~I =
J
In.!!..
Zo
(1 a),
Zo
I dl
:!(
....
I clenollto.t'
I.(
•
(" • E - gron/co "0'-
t/~nostl
c:
0
~
•
II
I'
I' V - g'Onlco rolYkl·
~ c: II
0 0 II hnlo (po~.to/t
c: P, "
~
II t.fet)jo)
-c
0
0
c
" ("
"
" H - ~lIrstoco Ist.-
.s C
... ron}o
I,
"
~
~ - ~
\ I)
G I" I
I ,
I I
I,
I I
, I
Z - 'otko pr.JddO
probn •• pru-
"' t.
,J--'t~--'-~I-'-.Io--'-+-,-.yu---t-.J..-=-_ OJ - pia s U~IKJ defat'-
moe/jo
AS - .'astJ(ono dllor-
modjo
!
I QA - tro)no d.for-
ma-cljo
A.- pot.tn; pres-
j.k probtl • • -
prul/.t.
d. - pof,'n; pr.f-
ni#(
I I. - "perno dllll-
no
1-
51.6 DIJAGRAM NOMINALNIH t 5TVARNIH NAPONA
bl
<Pb =
J
r .:t~b = In~
bo
(1 b).
bo
hI
In . -
ho
+ In - 10II + In --
bl
bo
= In 1 = 0
ili
odnosn.o:
(4).
U nekom trenutku paralelopiped irna volumen (pre-rna s1. 5 b)
v= h · 1· b.
iz cega slijecLi da je
+ dl) (b + db)
h . I . b = (h - dh) (t
Ako se zanemare proizvodi dile-renciJj ala kao beskonaano male veliCine u odnosu
na ootale Clanove jednaCine, tada je:
a trenutna povrsina
V
A = 1b = --
h
dh
dV; = V · -- ·
h
Istisnuti. volumen :
h1
V; = = V<ph
ho
V; = V 1n -h1 =<Ph
ho.
I . (5).
U prora~unima se ~esto kortL,'te i jediniene deformacij e Iroje se mQgu
izraz.iti obrascima:
t.h hl-ho
Eh = - - = sabijanje (6),
ho ho
t.L II-Lo
EI = --= izduzenje . (6 a),
Lo Lo
t.b bl-bo
Eb = -- = proSlreIllj e (6 b) .
bo bo
'Ph = In-
hi
=
ho
Ln - --
+ t. h
=
t. h
Ln(l + - ) = Ln(l + Eh).
ho ho ho
£ 2h .3 E4
mh
.,..
= Ln (1 + Eh) = Eh - -
2
+ - ::I- h - - 4 h + .
'Ph = Eh i
Eh + E1 + Eb = O.
v V
---
ho-h Ao A A-Ao
E=
ho V A
Ao
ho - h .6:ho A - Ao t. A
E= ho = ~ = ---p;- = A (7).
Logaritamska defarmaaija sabijanja prema obrascu (4):
11
<j>h = - (q>1 + <Pb) = - (In -1- + In bl- ) = - Ilbl
In - - = -
Al
In - .
o bo lobo All
a prema obrascu (1)
hi ho
CPh = In - - = - In - .
ho hI
ho A
cP = 10 - = In -- (8).
h Ao
za no-rmalnu epruvetu !o = 10 du = 200 mm,
za nornnaLnu kratku . !o = 5 do = 100 mm,
za proporcionalnu lo = 10 dQ = 11,30 V Ao,
za proporcioonalnu kratku i(l = 5 do = 5,65 V Ao.
U nekom momentu probe pod opterecenjem silom F, presjek epruvete ce
se smanjiti na vrijednost A < Ao, a duzina povecati na vrijednost 1 > 10 (za.
iznos apsolutnog izduzenja 6. 1 = 1- 10).
Derormacije prol:>ne epfUvete se mogu iZI1aziti na 3 naCina, i t.o kao:
1. Jedinicno (relativno). izduzenje; iH deformacija I-og reda:
(91.
I If = Ao -
Ao
~= 6.A = 1 -
Ao
~
Ao
I. (9, II).
Ao (9, III).
q>=ln -
A
K.od daljeg lTlIi.ndmalnog poveeanja optereeenja poomJe razvlacenje (te-
.een.je) probne epruvete. Napon na granli.ci razvlacenja (crv ) se oz.n.atava kao
granica razvla.cenja ill poeetRlk teCenja rnater.ijala. S obzJiJrom da se \rod veC:ine
materiiala ovaj prelaz moze teSko uoeilti, tada se za graruicu razvlacenja u2lima
napon koji odgovRll'a tr~noj deformaciji od 0,20/0 (DIN 50144).
FO,2 to ,
crO,2 = - - za 00,2 = 0,20'0 = 0,002 .
. Ao
rastereti; tada ce lial'ij-a rastereeenja biti CA i i6i ug10m CJ. prema apscisnoj osi,
odI1D5no pRll'alel.no sa J'w arntim chijel-om kr,ivulje, taJoo da je:
OB - plasticna deformacija,
AB - elastiena deforma.cija,
a trajna defurmaciJja
0= OB-AB = OA.
Fm
crrn =-
Ao
gdje je:
U tacki Z dolazi do prekida probne epruvete. Prekid daj e dvij e karaktt'-
risticne ve1iCine na osriovu kojih se odreduju mehan.i.cke osob.rne materijala, i to:
istezanje
It - 10
- -- . 10o%
10
(0 5 za 10 = 5 do 010 za 10 = 10 d u)
i Jron trakcija
'I' = Ao - Al . 1Oo%.
Ao
U tabelama br. 4, 5 i 6 su date mehanicke osobdne eelika, te laJcih i teskih metala,
koj-i se preraduju plasticrwm deformacijom, i to:
F
k= - "
A
k = F
A = 0" ~
A = 0" (1 + 0) = 1 _a 'I' = (je'l' I
. (10).
,; - 50 3l-U }7
C. 03D cn 00,5 0.0'5 poboljs. 55 55 U 52 IS
alli-al5 0.15-0.35 0.30-0.50
lorena a-50 Jl-U 21
C. /JJ / Ck }} 0.035 0.035
...,
lu pabalJs. 55 65 u 5} IS
>:
... ( . 100 C 35 O,Ol5 0.Ol5
zoren a 50-60 lO-lS n
.'...,"
~
anOjO 015·0.35 OjO-0.70
poboljs.
ioreno
65 SO
sa-sa
5}-5'
lO -·,8 n
15
~ zo d ubo COilS. P,
ko In/ac. e.olls. P,
SI VII/-IX
51 X
d o 0.1 doQ}O Q}0.IJ.l5 0.03 0.03S m.i or. }B-3S }'-30 >}5
TABELA br. 5
•
MEHAN/eKE OSOB/NE LlMO VA 0 0 LA K/H ME TALA
....
'<{ o Z NA /( A I4j 'GRANlCA
CVRSTOCA ISTEZANJE
\II ~ RAZVlAi.
~ ~
~'" ::!n1 Tm~
JUS DIN (;' kg
\II 'mm 2 mm ds " d,o "
m i ar. 2 7 5-6 35 30
~ AI 99.5 AI 99. 5
;::~ p. t 'I 7 10 6-7 6 5
\II~
00:: '<{
miar. 2 8 6-7 ]0
AI 99.0 AI 99.0
P.t'l 8 11 7. 5-8.5 5
A, Mn 1 A, Mn
mia r , 9 7- 8 20 18
P: t 'I . 10 12 8.5-10 6 5
-~
h.zak. 26 (, 0 25 -2'1 12 10
::>
m.zar. 5 11 75-8.5 17
"3
.... AIM,1 Sil A, Mil Si t'lrdo 15 17 12-11. I.
'<{
h.z ak. 10 20 1-' -18 13 11
-
III
'u
lw::
<q
III
Cv
E Cv
9975 p. tv .
mek.
25-30 20-24
20-25 16 -20
>10
>35
P.tv . 25-38 20-30 :>8
melt. 34 28 33 30
C" 60 Zn ""', 60
p.h 35 18 15
mek. "29 26 48 45
Cu 63 Zn ""',63
P tv 35 30 28 25
\!)
me" 28 2, ,5 '0
Cv 67 Zn ,..",67
P.tv . 38 33 18 15
~
me" . 25 22 '5 '0
-
III
Cu 72 Zn
Cv 80 Ln
M. 72
M.80
p tr
mek.
32
26
27
22
32 30
1.0
P tv. 33 28 30
L.J melt. 25 22 '1.0
Cv 85 Zn M. 85
p tv . 32 27 3D
l: mell . 25 22 ,0
Cu 90 Zn M.90
p . tv 32 27 30
I(OSITRENA Cu Sn 2 So Bz 2 me/(. 25-35 25 30 -'0
BRONZA Cu Sn 6 Sn B, 6 meh. 1.5 - 56 36 - 1.5 5 -15
mel<. 30-38 21. - 30 50
'<{ AI Bz I.
lw:: P. tv. 36-'6 29 -37 15
-."'"
III
~ mel<. 35 -1.5 28- 36 30
-
~
l:
~
.....
~
0
Q::
III
Cv AI 5 A,B,5
p . tv.
mel<.
1.2-5' 31. -1.3
1.0-50 32 -1.0
15
30
<q AIBz9
p. tv. SO-60 1.0 - 1.8 12
CINK Zn 5 Zn 98.5 11. -33 12 - 20 36 -1.0
DLOVD P.99.5 2,5-1. 2-3 '0 -50
mel<. '0 35 35
NIKL. N,99.6
t ~. 55 '7 2
T; 35 mek. 35-55 30-'0 20-30
TITAN
Ti 55 meJr. 55-70 4() - 1.5 16 -21.
II. 2. 2. Kristalna graua metala.
Svi metali su kristaloog sastava. Oni naglo mijenjaju svoje osobine i pre-
iaze na jednoj odr ede noj temperaluri u tecno stanje. Cvrsta amorfna tljela pri
zagrijavanj u pootepeno prelaze u teellO ·stanje. Kl1islal ima praViilan geomelrijski
oblik i omeden je ravnima koje medusob no zaklapaju stalne uglove. Cestiee od
kojih je graden kristal (to mogu biti: atomi, abomske skupine, molekule, siozene
skupine rnolekula. iJi atomske skupine sa viskom elektrienog naboja - ioni)
su razmjeStene u pravilnom poretku.
Jasniji uvid u poredak cestica dalo je ispitivanje kristala rendgeooyim
zrak am a.
Za kristalnu gradu me tala je karakteristiCan zakDnomjerni i periociJ.cni
poredak atoma u krista lu, pri cemu je svaki atom okruzen identicnim poretkom
susjednih atoma. Aiomi metala su ras poredeni u kristalima u tackama, kDje c~ne
takozvanu prostornu r esetku iii prosio rnu rnreZicu. Rendgeoografija kristaJa
pokazuje da su atomi l'asporedeni po pravim linijama i ravninama i omogucava
ne samo uocavanje rasporeda atoma u p rastoru nego i odredivanje rastojanja
medu njima, koja se mjcre u angstremima (lA = 10- 8 em). S obzirom da se
poredak atuma u kristalu periodicno ponavlja, tad a se najmanji mnogokratnik,
pomocu kojcga se pulem neprekjdnog prenosa u praveima tri kristalografske
ose moze izgradi ti prostorna rese lka, naziva osnovna celija kristaJne resftk .:.
Polozaj atoma u osnovnoj celiji u potpunosti odreduje i raspored atoma u kri-
stalnoj resetki.
Na slid 7. su prikazane vaznije vrste osnovnih celija metaJnih krislala.
Odstojanje jednog atoma od dru~g, mjereno uzduz jedne ose, oznacava se kao
konstanta resetke iii njen parametar (a i e s1. 7), a jedinica mjere je angstrem.
Kod prostorno centdrane kubne reSetke (s1. 7 a) atomi su smjesteni u
cvor-ovima i sredil1li kuba, a kod povrsinski eentrirane kubne resetke (s1. 7 ' b)
atomi se nalaze u evorovima kuba i u srediStu straniea. Kod kubnih reSetki pa-
rametar ima iste vrijedn.05ti u sva tn ortogo nalna pravea, a kod gusto slozene
heksagonalne reSetke ima razLiOite vrijednosti (a i e).
Gotovo sve osobine metala zavise od njihove kristalne strukture. lako je
broj prostornih resetlti mal eon, broj mogucih kristaln.ih struktura je vrlo velik,
'jer se tacke u resetki , umjesto jednog atoma, mogu zamijeniti i grupama atoma
i parametar moze da ima razliCite vrijednosti. Kako se npr. iz tabele uz s1. 7
vti.ciJ., atomi alu.mi.n.ija i bakra obrazuju povrS:i.nskO. eentriranu kubnu resetku,
ali Al sa parametrom
o 0
a = 4,04 A dok eu ima a = 3,61 A.
o
r CF---+:.q\-
' 0'/ /
o . . '..'0- \ __
<'
~ a _
SI.8 GLAVNE
-
KRISTALOGRAF5KE
.. . RAVNINE
- -- -- - - -KUBNE
- -
RESETK£
A
5
j,
~-~
E J .--" ~ /. F
P <?
F
r a.
F
b.
~ c. d. e. f
a. b. c. d. 1
- ,F
SI. 10 QBRAZOVANJE.KRISr4LNE STRUKTURU
GRANICE ZRNA
Iz 51. 8 d, se vidi da u kubnoj kristalnoj resetk.i u pravcu AC na jecLi.nicu
duzme (ili povrsine) dolazi manje aloma nego u pravcu AB. J05 manje atoma
otpada na pravac AD itd. To znaei da je raslojanje izmedu aloma u pravcu AB
najmanje, u pravcu AC vece, a u pravcu AD najvece: S obmom da sva Syojstva
metala (f.izicka, hemijska i mehanicka), zav,ise od rasporeda aloma u kristalnoj
resetki i njihovog medusobnog rastojanja, to ce ta sV'01stva u razruim kristalo-
grafsk,im pravcima, usljed razliCitih rastojanja, b~,ti razlJiCita.
Tako je npr, kod ' monokristala bakra (sa povrSUnsk,i centriranom kubnom
resetkom) izmjerena jacina na kidanje O"n! i jedinicno i.:zduzenje I> u raznim prav-
oima , Mjerenja sli vrsena noTmalno· na tri glavne kristaLografske ravni (sl. 8)
i rezultati su bili sJjedeCi:
F' F
S = - = - - cos a.
A' A
gdje je:
A
A =
cos a. - projekcija poprecnog presjeka cpruvete na ravan kLizanja.
F'
l' = S s1n a. = - cos a. san a..
A
Za odredeni mateni jal je 'th konstantna veliOina.,'dok ve Licina oplcrecenja
F, po kome poCinje plastic!:no t~enje, zaViisi od uglova a. i ,<p.
Epl'u vela se izduzuje u slj ed khzanja po kri s talog rafskim ravnima pre ma
51. 9 d. Moze se smatra ti da se epruveta razvlaei u dvije faze, i La: translacijom
dui kLiznih ravni (s1. 9 e) i rotacijom (s1. 9 f) za ugaa ~ prema pocetnom pravcu,
Iz ovog mehaTliizma razvlaeenj a maze se uoc-ihi ~a ~e ugao izmedu sUe istezanja
F i ravni klizan ja mij enj a za vrijeme razvlacenja.
PravjJnost krislaJa nije povrSinska, nego pl'05loma poja'la, Kod kalavosti
(to je ljustenje kristala po odredenim ravnima), kristali se raspadaju u komade
koji su, opet, om ederti ravnima istog polozaja kao i cijeLi krilS1.aL To pokazuje
da koh ezija u knistalu n~ dj eluj e u svi m smjerroViima jednako, ~ druga fi Z-i kalna
svojstva (koeficijent toplotnog istezanja, lorn svjetIa, elektricna vodljivost, eIa -
sticitet, tvrdoca litd.) zavise ad smj era promatranja, Zbog toga su kristaLi ani-
zolropna tijela,
Nasuprot krislalima, amorfna tijela (vosak, sta klo, parafin itd I su l7.0-
tropna, sto znac!:i, da im svojstva ne zaVlise od smj era proml'ltranja, bas kaa
kod teku6ina i pLiJnova.
Praces kr:istalizaci je pIi otvrdnjavanju rastopljenog metaJa se vrSi isto-
vremeno na ve hknm broju mjesta, takozvarrih centara kristaliz.acij e. Zbog toga
obicni metal ne ."predstavlja samo" jedan kri~tal, n ego konglomerat kr.istalnih
ztna, iii krislalita, Ciji obIici, dime nzij e i pravci kristalografskih psa zavise od
uslova krista Lizacije i docnije abrade. 51. 10 pIiikazuje u raz.nD.m..fa z~a a, b i c
obrazovanj e knstala u n ekoliko raznih cenlara k.r'.istalizacije ·1 stv31'anje granice
zrna. Tak va stru klura se naziva polikristalna struktura. Na sl. ·l0 d j e sematski
pr.ikazana polikristal na struktura . Pravac na jlakse moguceg klizanja u jednom
zmu (kIistalitu) se ne poklapa sa pravcem u drugom (na slici su ti pravci pr€:-
doceni isprekidan im hnijama). Ako se sada m etal optereti sHorn F, ona ce iza-
zvati najvecu ieformaciju zma I , manju zrna 2 i wlo malu zrna 3. U stvarnom
metalu je bro j zrna velik i baS ·taj sitno kristaHcan i nesreden s as·~v uslov-
Jj ava da mu svojstva n e zav!if.e ad pravca promatranja.
Zbog toga se me tali vJ.adaju kao izotropna tijela, pod uslovom da se u
razmatranj e uzme dio meta la veCi ad samag kristala. Prema tome, m.etali se
mogu smatrati kao kvaziizotopna tijela,
Vanjske sile, k Ole :napadaju I5vrs.to tijelo, deform~u kristalnu resetku j
uravnotezuju se sa unutJraSnjdm medl;latomnim silama. Kod optereeenja na
ist.ezanje se povecavaju rastojanja izmedu Morna. Zbog toga nastaju Iltnutrasnj e'
sUe privlacenja, koj e ponovo nastoj e zbli2ii,ti atorne. M~uatom.ne sile uvijek
teie da uspostave naru§enu ravnotezu i one imaju elastiCni karakter,
'Kada je metaIni kristal opterci:en krat.k.o vrijeme, kao u slueaju proba
na istezanje (s1. 6),'" tada se kristalna reSetka defarmise u zav.isnosti ad optere-
Cenja' prema 51. 11. Ako je vanjsko opterecenje manje, iM jednako optereceQ'lju
na graniai elastic1lO6ti (F ~ Fe), mijenja se rastojanje izmedu atoma (51. 11 b _
rastojan~e izmedu atoma je povecano), Nakon rasterecenja: metala (F = 0) atomi
se vracaJu U 5VOj normalni polozaj (s1. 11 a - neopt.ereCena kristalna reSetk.a) .
Ukoliko je upotrij ebljeno opterecenje vece od granil5ne vrijednosti za elasticno
poTIaSanje (F > F e) izvjestan broj a.toma ce u me talnorn kcistalu promijeniti svoj
poloZaj. S obz.:ilrom na sv~je susjede. Pni. plasticnoj d efonnaaiJi metala poStoje dva
~7han:zm~, i to: klizanj: i dvojnikx>vanje. Kod kliza.n.ja, iIi translacije (s1. 11 c,
diJeloVl knstala se pomJeraju uzrluz kristalografskih ravn.i (R-R) u odred e~m
~
000000 0 00
00 0 0 0 0 000 00
o 0 000 0 0 0000
o 0 0 000 o 0 0 0 0 0
o 0 a 0°0 0 o 0 a Q 0
0 0 0 0 00 o 0 0 000
•
SI.12 OEFEKTI KRISTALNE RESEI~£
- -
o. b. d. e.
51./3 PRIKAZ POSTEPENOG POMJERANJA OISLOKACIJ£
/SROZKRISTALNU RESETKU PRI PLASTICNOJ
-- . .
OEFORMACIJI
om
.---+-- --- --- --
COm (tJ-teorelsko cvrsfoco
Ideo/fie knstofne slruklure,
G'm - c vr s toco stvarnog meto/a.
n - broi de/ekota krrstalne
resetke.
o nl n
Pod djejstvom naprezanja pri klizanju se ne pomjeraju jednovremeno sve
atomske ravni, vee sarno lokalno ograniceno podrueje klize. Klizanje se prenosi
na sw;.jedno podrueje i prolaZii kroz cijeli kl'istal, pa se javlaa kao stepenica na
njegovoj povrSLni, ako se prethodno ne zaustavi na nekoj prepreci. Iz s1. 12 d
se v.idi da se gornjli desnQ dio kristala pomjerio za jedan param.etar reiletke
ulijevo iznad ravni klizanja, dok je lijeva poloVlina k.I1istala ostala nepromije-
njana . Dislokacije slabe metale, a to se mme uoCiti poomaroranjem postepenog
pomjeranja dislokacije kroz kristalIlJU resetku. Na s1. 13 a je pnikazana kristalna
resetka nedeformoisanog metala. Optereeenje dzaziva pojavu dJislokacije (s1. 13 b),
koja se pootepeno kreee udesno .(sl. 13 c i d) i na kraj'U i~azd iz krjst,ala. Rezultat
ove pojave je kj,izanje dijclova rese4:ke za veliClilnu medua:1omnog rastojanja
(s1. 13 e). Ocevidno je da se kod takvog mehanizma kliizanja ne pomjeraju svi
a1omi, kojJ se nalaze u ram ktizanja, nego su u pojedrimom m<mlentu u poJcretu
sarno a10mi u podrucju same dtislokacije. Za pokretanje malog broja atoma je
potrebna znatno manja sila nego za pokretanje svlh aloma. Na taj naCin 0010-
kacije slabe metal i smanjuju njegovu evrstocu. To dovDdi do zakJjuCka da
kristal bez dislokacije (sa idealnom strukturom) .ima v-r lo V1iook'U cvrstocu koja
je jed.naka teoretskoj cvrstOOi materujala.
Medutim, teoretski proracuni sile potrebne za pok.retanje jedne dtislbka-
cije pokazuju da bi metal trebao da bude daleko slabija. nego s10 u stvarJ jeste,
liZ pretpostavku da je d.isiokaaija odlucuj'Uci faktor za odredivan je plastiOOih
osobina metala. Zbog toga je predlozena nova hipoteza, prema kojoj kristali
sadrie jednovremerro vise dislokacija, koje djeluju iz.medu sebe. Ripotezom 0
medusobnom djejstvu dislokacija objaSnjava .se i oCvmavanje metala k.od hlad-
ne obrade. Ako se vodeca dislokacija na svom putu sukobi sa nekom preprekom
(sa defektnom resetkom, 'Uti.snutim atomcm, pra.zniinJOm u reiletki, iiLi nektim stra-
rlIim atomom i s1.), tada ce se ona na 10j prepred zaustaViiti, a ujedno blok.ira~i
i sve dislokacije iza sebe. Da bi se k1izanje ponova pokirOOJulo, pobrebno je pove-
cati opteree€ll1je, koje ee pokrenuti vodeCu dtislokaaiju. 1'0 znaCi da je metal po-
stao cvrsCi. Ako se na svom putu sretnu dvije dislokacije ilstog predznaka (Irod
loojih se extra ravan nalazi-sa iste strane kLizne ravni), tada bi se sabijena pod-
rucja (gornji red at.oma na sl. 12 c) trebala joS rue sabiti, a razvuce>na j05 vise
razvuCi (donji red alloma na s1. 12 c) Jasno je da ce se pro1liv ove pojave javiti
otpor, tako da se dislokacije istog predznaka odbijaju, a kao rezultat se javlja
oCvrscavanje metala.
Ukoliko se sretnu dViije dJslokacije razliOi1og predzna.ka (kod koj.i.h se
ekstra ravan nalazi na suprotnim stranama klizne ravni), tada dolazi do stapa-
nja dvije ekstra ravni u jednu, I1a:zvucena sabijena podrutja se izjednaeavaju,
sto znaci da se dislokacije suprotnog predznaka medusobno privlace. Na taj na-
cin dolazi do obrazovanja pravilne kristalne resetke, a posljedica ove pojave je.
opet OeVl'Saavanje metala.
Zavisnoot cvrstoee metala od broja defekata krista1ne strukture prikazuje
dijagram na s1. 14. C::vrstoca .idealno gradenag kristala je predoeena ordina1om
OA = O'm(t). StrmIi dw krive O'm = f (n) u podrucju n < nl karakterti.ma pojavu
prvih dislokacija i ostalih defekata strukture kao Sto su: praznli.n.e u re.setki,
uti5.nuti a10mi itd. Desni clio u podrucju III > nl pokazu~e blaZoi USpOOl cvrstoCe
O'rn i predstavlja nagomilavanje defekata. Kriva O'm = f (n) daje graficku ilustra-
dju svm. iz:nesenih hipoteza, na oonovu kojlih se objaSnjava oCvrSeavanje metala
deformac:ijom u hladnom stanju.
II. 2. 3. Krive ocvrScavanja
Fo
ko = A ,2 = 0'0,2 (1 + 00,2) = 0'0,2 (1 + 0,002) = 1,002 0'0, 2.
0,2
Fo,2
, = -
Ao- .
k o "" 0'0 2
Isto tako se kod grafickog predocavanja uzima 00, 2 "" 0, tako da je nulta
vrijednost ordinate k (0) = ko = 0'0.2.
Na osnovu izlozenog slIijed;i da ordinata koOI'<tinatrrog silstema prolazi kroz
tacku V. S ovom aprok simacijom se, u stvari, zanemaruju elasticne deformacije,
kao v-rLo male veliicme u odn.osu na plastiene.
Ostale vdjedn06t.i stvarnih napona u granicama:
Zavisno od toga koja se vrsta deformacije uzuna za apscisnu osu Ii, 'l' ill <p (pre-
rna obrasc:ima 9, T, II, ~ld. III) nastaju kr:ive ocvrscavanja prvog, drugog, Hi tre~
ceg red a (s1. 15). Nakon pojave lokalne deforrnaci.je obrazac (10) viSe ne va!i, jer
se deformacija lokaJazuje sarno na jedno ograniceno pocirucje, pa se i Serna na-
ponskog stanja rnijenja od linearne u prOlStornu. Tehn.oloSki procesi prerade
plasticnorn deformacijom se vrlo cesto rne sa stepenrun deformacije 'I' > 'I'm
(unad tacke M). Krivu ocvrScavanja je moguce u tom podrucju kOll1Struisati na
osnovu specijalnih ekspeniJInenata. Ispitivanja su u tom slucaju slozeruija.
Ponekad se probni kornadi ispituju sa vecim stepenima deformacije
('I' > 'I'm), a zatim se iz istih' isijecaju epruvete, na O5llOVU kojdh se iznalazi vri-
jednost k = k ('1').
Da bi se studija olaksala, niz autora su na 06novu eksper:irnenata postavili
analillicke jednaCine kri'v.ih oevrScavanja. Ovdje se navode nelci rezultati.
1. S. G"ubkin
km
C = ...
'1'"m
i tako pootavlja aIfald.bicki obrazac za krivu oCvrscavanja drugog reda (s!. 15 Ii)
u obliku :
k = k m( 'I' . )n (11).
\{1m
gdje je:
k = C . 'l'n stvarni napon,
A = Ao (1 - '1') trenutna povrSina.
E
k ~(O ) k#£ ./
,/
~. A ./ I
I
I ./
./ I
I
I ~ ./ ~~I«ijI)
I ./ I
.-':
I I
({. I - I. I"
I. h I
/.
L=..9g..w!E /
8
/ 1 I
r-'<J I -'C ~ I
It -.l -j
I
D 1V= ~
, Ao
-'C e 1_ _- v=/
~
e-/-2V,": IP. A';- Am k • Fm
~ rp.ln Ao/A ~ r Ao I m Am
d-2k m ;
Do, D'OL p
DIU
I I
I
I
I.e;
.c::
I ~ I i
I
I I I
:1 3
o. PR OBNI UZORCI b. KR', VE p.p ( E )
•
~ -
O/h
h
d K RIVE k- ME) I
c . KRI VE p - p(O/h) Up Up (E)
#
dF
- = C . Ao [n '1'1>-1 (1 - '1') - 'l'nJ.
d'l'
. dF
za '1' = 'I'm je F=Fm=Fmu ! (- ) = 0
d'l'm
pa je
odakle je
I n = ~- I
1 - 'I'm
(11 a).
'I'
k = ko -I- (k m - ko) ( -'I'm)D (12),
gdje je eksponant
(12 a).
2. B. Musafia
i = tg IX = ~ = f ('1') tg~
d'l'
gdje je:
k-ko
tg.~ = 'I' - nagib sekante u taeki ('I', k).
UvrStavaju6i ove vrijednosti u gornji obra.7..ac, nastaje uslovna clifarenci-
jalna jednaCina
'l"
In (k - ko) = In 'l' - -
a
+ In b
ill
'1"
k = ko + b'l'e- -;-
Ironstanta b se dobiva liz uslova da kriva mora pnolaziti kroz tacku M
za 'l' = 'Pm je k = k m
- --
•
odakle je
dF = kdA + Adk
gdje je:
A = Ao (1 - 'l') - trenutnIiJ presjek
dA = -Aod'l'
Iz uslova za tacku M
'i' = 'l'm i k = km
dF
prvi izvod sile po deformacijli je jednak nuli (d'l')m = O.
km 'l'm)
IDg(l-km_ko l-'l'm
a= ---------=---------------
log 'l'm
(13 a).
3. F. Korber
F= k·A
d.F dA dk dk
d'l' = k d'l' +A d'l' = - Aok + Ao (1 - 'l') d'l'
dF
za 'l' = 'l'm i k = k m je (d'l')m = 0
pa je
dk km DM
tg Ilm = ( ·--- )m = - - -- = = .
d'l' 1 - 'l'm CD
Nadalje se vjdi da je
OB km - = k _
= e lg Ilm = (1 - 2 'l'm) --- 1 -_ _2'l'm
--..::.::.
m
1 - 'l'm ,1 - 'l'm
I' k =
J
km ; - 2'l'm + 'l'
1 - 'l'm
~---=---.:.!!!.-.....!
I (14).
Ordinata langente u tacki 'I' = 1 (koja se naziva tacka beskonacnog iste-
zanja)
km
d = (1 + e) tg am = (1 + 1- 2 'l'nJ
1 - 'I'm
= 2 km.
4. V. J. Sehter
_
k -<Trn
+ km-<T rn
'<p=(1m
+ <TmeCl'm_<Tm
.<p
<Pm <pm
5. L. Sofman
4 ~po>-15
_ :r, .
ho
dijagram zavisnosti sile F od deformacije (smanjenja) visine uzorka E, to jest
F = F (E) . Deformacija E se ra~una po obra~'':u (7)
ho-h
E = --
ho
gdje je:
ho - poeetm.a visina u;~orka
h - V'isina u posrnatranoin trenutku probe.
Do t . t t .
Opibi pokazuju da sa porastom pocetnog odnosa ho ras e I 0 por rcnJa
V = Aoho = Ah
ho D~ 1t D 21t
A = Ao Hi - - ho = h
h 4 4
(16).
a) fizikaLnog oCvrScavanja sa poveca.njem stepena defo.rrnacije,
b) ocvrscavanja usljed uticaja otpora kontaktnog trenja pri povecanju odn06a
Do
~ 1. S t epena d e f ormaC1Je
.. £.
iz obrasca (7)
ho 1 D Do 1
- = sJijedi da je h - -- '
h 1-E ho '1/' {I=- ~)3
stavljaju vrijednost pn1Uiska pri sahijanju bez trenja, (zato sto ~ = 0 znaCl da
nema k,ontakne povrmne). Vl'ijednooti k', k" . . . . k, odgovaraju stvaJrnlm na-
ponima za stepene deformacije E', EN . . . . E. Prenoseci ove vrijednosti u dija-
gram k - E dobiva se kriva ocvrscavanja k = k (E) na osnov u proba na pritisak
(s!. 16 d).
Ako se koristi ohrazac (10), koj[ veze stvarne i nominalne napone kod
istezanja 0' = k (1 - 'l'), tada se na osnov'u krive ocvrScavanja k = k (E) pri pri-
tisku moze konsttuisati dijagram nominalnih napona pritiska O'p = O'p (E), koji
treba da bude oide:ntica:n dijagramu nominalnih napona pri ristezanju (j = (j ('l'),
ukoHko kriva ocvrscavanja ne zav:iei od naoma opterecenja (pnibisak, iM ·i steza-
nje). PoiSetna vrijednost olTdinate, iii pocetak tecenja (tacka V) je u p v = ko. Na
taj nacin konstruisana kriva (sl. 16 d) ima ekstrem u tacki M, cija ordinata
mora odgov.a rati vrujednosbi U m za apscisu 'l'm. U slucaju da se krti'Ve ocvrscava-
nja pri pritisku i istezanju potpuno poklapaju, tada vrij ednosti k pm i Em za ka-
rakteristicnu tatku mocaju odgovarati vrijednostima k m ;i 'l'm pri istezanju.
Rezultati proba sa raz-nirn matenijalirna, kako se iz tabele uz sl. 17 vid i,
pokazuju da se ovi odnosi krecu u granicama
140
MfJ
I.
110 - '19
V 5
---
roo
..Et t ..Et
/. V .,- 6
-
/00 ~
- ~o
/
,....- 7
~
10
R)
/,'
....- ~
MI V
~ r-
~A -- ~
,
~ 40 I'/, ~
<»
~ '0
~ :p ~
10
~ ~
~
10
/"
o '! 1 0,1 0,1 D,4 0,", O,f
o ~I 0.1 0,:1 0,' 0) 0,6
Ei'llf - Ei '11-
LEGENDA: Probo no pritisok
• Probo 'no ist.zonJe
• Poc.tok lokolizocij. d.formocij •
REZULTATI EKSPERIHENATA
ODGOVARA PRIBU~NO'
PROBNI MATERIJAL ODGOVAf'A PRIBL1ZNO
KRIVA PO STAROJ OOMACOJ
PO GOSTU PO JUSU OZNACI
I Cellk 10 t. 11 20 St. C 10. 61
2 Celik 20 t,;330 St. C 25 . 61
3 Celik ~5 t. is 30 St. C 1.5. 61
I. ~elik 1.0 XHMA C.SI. 30 VCNMo lOa
5 Celik Y8 C. 181.1) OC 80
6 Celik YI2 C.19Ui OCPIOO
7 Mes;,g L59
8 Durolumlnij D I
9 Bokor
6. H. Feldmann
A . 100%
q> = In - = In -
110 ·1000/0.
Ao h
kg .
k -- 1
mm 2
kgmm
a .
mm 3
II 3. i. Oporavljanje i rekristalizacija
/00 -_.
/00
!JO ~
100
!JO - - l- JO !'yV 1--'---
-
I
60 -
- >- """
6() - 60
V / V
/
t !~ ~ ... ~
~ IJ1'
70
7 v V /
1:E ~..
~
'0 t ~6O '~50
/'
,..
J
60
50
/ 01 I •
50 ~ /
I 6 V
.... E40
E ...
...~i
It) ~ 20
JO Ii:
... ~",
I
/
V
'0
JO
10
/
J
II
V
V
/
Eo
~
~ 10
0 1': ~
/
/ /0
~ V
GIo.,."o /ogorHams." G/a"", '_"0m"'"
d,.(orm (/ - , . -
G l a~no I agarltamsl«J
d~form . CP"/.-
d#formoc Ijo 9 -,.-
I. III. v.
/00
90
a 70
/00
90
60
!6O v >-
- I- e-
-
-
- f-
/
V
/00
!JO
60
~
(fI) /
~
/
/00
90
60
70
60 /
,/
~
-.;
/
/
V- 50
rt 1- -
:; f--- 50
v
E~40
·H
.: ~ 10
C
~
'"
Ii r-
7
V
r-
I--
-
-
-
40
JO
ZJ -
-.
V
~- - - 40
JO
JO
/
..II:
lit
/- V
o
1 t/ ~
VI
'0 ~-
- 10
V
f- /0
/
Gla 'o tp 10,orllofn5.0 GIa~ logarllatnJko Gk1r(JO logarflamslro
d,fo,mOC1p <P .,.- d,. form. (/' . , . - d#(orm . CIJ "/. ~
1/ IV VI.
Dijogrom I 11 1/1 IV V VI
Probni moterijol po DINt! C. 10 C. 15 C. 35 15 C, 3 16MnC,5 )0 MnC, 5
Odgovoro pr/bli} no po JUSU en)1 e l))1 CII. 31 c.1./)0 CI.3 )0 C.1.3 )1
Storo domoto oznclro - - - ECPO EC 80 EC 100
G': kg/mm 1 )5 _ ~7 3) 33 - 31. 31.
Mehan/eke G'"m kq/mm 1 38 1.7 55 1.8 56 59
osobine rfs% 36 30 )8 31. 3) 27
¥I % 71 60 58 75 70 67
C % 007 0.15 0,35 0,11. 018 0.19
Hemljskl Hn% 0,28 0,28 0.50 0,53 113 1,27.
sostov 51 % 027 0.30 028 0. 37 0,27 0,30
Cr % - - - 0,71 0,95 010
100 150 100
90 -'"
140 ~
90 ....:.. Sf. .. .
80
L\O~ e~ ~ V
" ;;.;-If'
~
V
V :J30 t .0 -....; ~C1 f.:o'
"-
~
.l~Eto
70 110 70
g;
~
-.,
0,
50
50
........
7 R~
[7
./'();:/ .() ~
~\
e
~
)Z:.; ~ ra r,ci
I - - 110
100
~O
50
~
~ to " a"
190 E
\.
:::.
:. 30
K V IsOtf ~30
... i>< ..... ~ 0,
~). 20
I •
170 ~ 10 /
-.....:.: I' eo an eoc :::. V
'- '- 10 17/ 160
QJ E
10
:::. I '.7 an ~eJ
..~
~
~ IIJOO H+.f-t.
...
c: '3200
.. 2100
~
c: I~OO
~
'- 800
~
D~formacija u "
~
Vorl:> V.,l
0" u
I
00 r-.-+-4-~
1. Hidraulicneo
preosf!
..
o
l. Krivajnf!
.c:
-
o
.c:
.c:
prf!seo
1. Kovacki
ceokici
h =ho h=h, h
a. BRZINA DEFORMACIJE b. BRZINA DEFORMISANJA
Potpuno razocVTscavanje celika u procesu rekMstalizacije ogleda se u
obrazovanju viSe ili manje &itnozrna1Je strukture, sa norma1nom kristalnom re-
setkom. Sa ovom strukturom celik mora odgovarati pocetnom (nedeformisanom)
sta.nju. Operacija pri kojoj se dobija celIk takvog stanja naziva se razOCvrSca-
vajuce odzarivanje. Vaino je napome-nulii da je za postizanje ovog odrzavanja
potrebna temperaNra iznad one koja oznacava poeetak rekristal.!izacije. S obzi-
wm da rawevrscavajuci proces teee dosta sporo (ako temperatura zagnijavanja
malo prerna.suje tempera·turu rekristalizaaije), to praktiooo mati da je za r azo-
cvrscavanje oevI"Sil1JUtog rnetala potrebno isti zagrijavaJlli na matno . viSu tem pe-
raturu cd rekristaJLzacije (uzlma se oko 200-300°C viSe) . U praksi se k ao rek ri-
stalizaciona temperatura neke legure defiill1iSe temperatura, na kojoj se jako de-
formisana hladno obradena legura potpuno rekristalise priblJiZno za 1 cas. Ovako
definisane rekristalizacione temperature su npr. za cisti bakar 99,99'>/0 - 120°C,
a·l uminij 99,0% - 290°C, VTlo rnekri. celik - 540°C itd.
Ako se obratla metala defolmacijom ne vrsi u hlaclnom stanju , n ego pri
temperaturama viSim od tecmperature rekristalizaoije, t.a da se u metalu od vijaju
istoVTemeno dva suprotna procesa, ito: deformaaija zrna (oevr.scavanje) i re-
.kristalJizacija (razoCvrscavanje). Obrada .metala u vrucem stanju, pri kriticn im
stepenima defor-madje, uslovljava obrazovan je krupll1O,z rnate sbrukture m etala,
koja smanjuje kvalHet otpresaka i otkovaka.
VeliCina kritienog stepena deformacije pri temperaturama, b1iskim tem-
peratum pocetka rekristalizacije, obieno ne premaSuje 8 + 10% i smanjuj e se
pri povecanju temper.ature. Sa poveeanjem temperature zona krti.Uicl1lh step en a
deformacije se pomjera ka koordinatnom pocetku.
Kod plasticne prerade metala pot rebno je uocLbi razliku izm edu brzine
defor.macije i brzine deformisanja.
Brzina defor misalllj.a zavisi od maiiine .i pr ecistavl ja, t1 st va,r;i, brzinu kre-
tanja alata (kod prese to je brZ'ina kretanj a pritisk:.ivaka , a kod ceki..{;a brzina
malja). Ako se u vrernenskom intervalu t:,. t izv·rsi sabijanje k om a da za izno~
t:,. h (sl. 22), tada je brzina deforrruisanja
. t:,.h dh m mm
u = lIm - - = - - iii
L1t+O 6. t dt sec sec
Kada ~~ komad pocetn e visi ne ho sabij a na v isin u h za v rij eme tm tad a je sr ed- .
nJa b rZUla deform'lsanj a
jednooti u = 0 na zavrletku deformac:ije (za h = hI). Kod hidrauli~nih presa ova
brzina je konstantna
(u = u., = U sr = const).
m rom
Uo = 5 -;- 7 - - = 5 000 -;- 7 000 - -
sec se<:
m Ilblll
U sr = 2,5 -;- 3,5 - = 2 500 -;- 3 500 - - .
sec sec
b) Za krivajne prese:
In mm
u., = 0,4 -;- 0,6 - = 400 -;- 600 - '
sec sec
c) Za hidraulicnc prese:
m rom
Uo = 0,03 -;- 0,5 - = 30 -;- 500 -- - '
sec sec
Brzina defonnacije predstavlja brzinu kretanja cestica materijala koji
re deformise. Brzina deformacija je ·i zvod logaritamskog stepena deformacije po
vremenu.
ho dh
. dln -
QCP h h 1 dh u
V= - - = - --- =
dt dt dt
dcp 1 dV i
V= - = ---
dt V dt
tako da je
Iz obrasca (17) se moze uoOiti da ce pri istoj brziaJ;i defonruisanja (brzini kreta-
nja alata u = const) brzina deformacije hiti veca ulroliko je'manja pocetna vi-
sina probnog uz{)rka.
pocet.ne vl'ijedn06ti brZ'in.e deformaoije za razlliOiJte vrste maSina se kre<:u
u granicama :
v - CIl
- - -u...- - In .ho. = - u"- In 1
" - lor - ho - h h Eho 1- E
sec-I I
•
. (18).
1 Un
- Ln - - - Vsr = - sec-I
E ho
Kako brzina deformacije zav,isi od dimenzija kcnrulda, moze se uoCibi iz
sljedeeih primjera:
Sabijaju se dva probna uzorka (sl. 22 a) istog preenika DOl = Do: = Do,
a razliNte poeetne wsine hOI < h02. Brzina defotvrosrolJa (brzina kretanja alala)
je ista u oba slucaja u .. = const. Oba komada se sab~jaJu za isti iznos lI. h, tako
da je:
hOI hI + lI.h
In _ __0_= -
u" Un Uar lI.h
Vsrl =
hOI-hi
In - - -
hi lI.h hi lI.h
In (1 + ht )
U... hO! U....h! + lI. h u ... lI.h ).
Vu l = ho!-
- - - In - - = - In - -- - = - - In (1 -1
h! h~ lI.h h: lI. h h!
lI.h lI.-h
Kalro je -
hi
> --
h!
s obzirom da je hi < h!, to je V .. I > V .. 2.
razlicil konaeni efekt ocvrscavanja ili razocvrScavanja. Zbog slozenosti pro-
cesa, uticaj temperature i brzine prOlUcava se odvojeno. Zbog toga se iznalazi
k - E dijagram pri v = const i t = var. iIi v = var. i t = const.
Ako se .i spitivanje uticaja temperature na specifiCni deformacioni otpOI'
vrli pri konstantnoj brzini (s1. 23 a), tada se mogu uociti tri karaktenisti6na
slucaja.
Kod niske temperature ispitivanja porastom stepena deformacije E raste
i specificni deformacioni otpor k (kriva tl). U metalu dolazi do intenzivnog
oCvrSCava.nja zato !lto se zbog niske tempera1Jure ne mogu zavrSiti razoevrsca-
vaju6i procesi.
Kod watno veee temperature (kliva l3), od izvjesnog stepena deformacije
speoifieni defonnaciooj o1lpor .Qpada sa daljim porastom stepena defarmacije,
pri cemu dolazi, usIijed takozvanog toplotnog efekta, do toga da su razocvrsca-
vajuc procesi jaci od ocvrscavajucih.
Kod neke odgovarajuce temperature (kriva h) oevrlCavajuCi. procesi se
potpuno kO'mpenziraju sa razoevrScavajucim., pa specifieni deformacioni otpor
ustaje konstantan. Opa pO'java se O'Zllacava kao ddealna plastii:"Ilost (k .= const.).
Iz izloienog se vidJi da pri obradi me1ala defoornacijom u opeem slueaju
istovremeno se mogu odigravati dva suprotna procesa, i to proces oevrScavanja
I proces razocvrscavanja (O'poravljanje i rek:ristali.zaaija). U zavisnosti od toga
kO'j~ O'd ova dva procesa preovladava, S. Gubklin je podijelio plasticnu deform a-
dju metala na cetiri podrucja, ito: vrucu deformac:iju, nepotpunu vrueu, nepO't-
punu hladn.u i hladnu defoimaciju.
Vruca deformacija je exna kod koje se proces rellrnistalizacije prO'vodi pot-
puno. Metal pootize potpuno rekr1istalizovanu mik·ros1lI'luktu.ru, bez ikakVi.h tra-
gova ocvmcavanja. VI"lIca deformac:ija se postize pri temperaturama kO'je su
ZI!1atno iznad temperatura poeetka rekristaliza¢je, i to utoliko vi,&e UkO'l.1kO je
veea brzina deformacije. Vruca defonmaaija se vriii pri temperaturama
T ~ 0,65 Tn, (gdje je Tn temperatura topljenja).
KO'd nepotpune vruce delormaaide se proces rekristalizacije ne sprovodi
potpuno. U toku defO'rmaaije i po zavrSetku iste u mikrootl'llkturi metala se
mogu zapaziti rekristalizO'Van.a i nerek.I1istaJ.i.zO'vana zrna. Ovakva str.uktura me-
tala je nepovoljna jer smanjvie njegove plastdene ooob.ine, vrlo cesto dolazi do .
pojava za'06talih naprezanja, 8tO' sve skupa moze dO'vest:j. dO' lorna.
NepO'tpuna vrui:a derormacija nastaje pri temperatu.rama koje vrlo malo
premaiiuju temperaturu poeetka rekristalitzacije (T ~ Trr gdje je Tr "" 0,4 To --
temperatura reknistal:izac:ije), a vjerovatnost njen~ nastajanja se poveeava po-
rastom brzine deformacije. Nepotpunu vrucu defonmacijlU treba u praksi i.zbje-
gavati, jer exna uslO':v1java slab kvalitet otkovaka i otpresa:ka:
Nepotpuna hladna deformaci\ja je ona kod kO'je rekristalizaoije nema, ali
:>e prO'ces O'poravljanja odvjja. Metal dobija trakasbu mfuk,rostrukturu, bez tra-
gova rekrista1izacije, a kod ve6ih deformacija se zapaZa teik51lura deformacije.
Plastitna svojstva su bolja nego kod metala deformisanog bez opO'ravljanja, a
ev.rsWea je neSto mia. Nepot;puna hladna deformacija se vrllIi pri temperatura-
ma viSim od temperature poeetka oporavljanja T ~ To (gdje je To = (0,2 - 0,3)
Tn - tempera iura oporavljanja), a brzilna defOO'llllacije mora biti takva da O'mo-
giUeava POtpWlO oporavljan.je.
Kod hladne deformacije nema rekri5taliza.cije ni oporavljanja i na de-
fO'rmisanom metalu se opaZaju svi efekti oCvrScavanja. HIa.dJna defoomacija se
k k
t 1>tl
~/~
/
T
a. V=COQS(
E.
b. t=COQst
€- c. v=~UiI.1
!..:
~ ,
o 0.1 Q.1 CU 0.4 0.$ 0.1 0.7 f. 10
kJ!..i
mm 1 ,.rooo·c , "-
~ ""
~
22 k -1 V S~C-I
e: .0.1 0.1-} ' -
100 mm , .1100·C ,
10 40 '6
"
If • "12 I
10
14
/1 1.$ •6 •, 1
10 .5
• 4 1000 1100 /100
o 41 Q.1 4J 0.4 0.5 0.1 0.7 f. 0 0.1 CI2 0.) 0.' 0,' 0.' o.n. b. k=k (tl
a . k= k (EI
St. 2' B,EZULTAT.J....l$PITIVANJA SPE..CIFICNOG DEFORHACIONOG OfP OR A
U ZAVISNOSTI QD STE.E..ENA, 8RZINE I TEI'1.EERAT URE
Q,.EfORMACIJE ZA NISKOUGLJICNI CELII( PO P.M. KOOKU)
[A§ELA br. 7
VRIJEDNOSTI kn i n. Z A RA7NE MATERUALE (0,3<£ >0,7 )
MA T E R I J A L ODGOVARA TEMPERA . k. kg
PRIBL/tNO PO TOPUENJA n.
PO mm '
GOSTU JUSU T. OK
Aluminij AI 933 1,6 - /, 7 QlO
Duraluminij A/ 933 3,5 a l8 - O,}O
Bakar /357 /,8 - },O IVO - 0,l5
Ugljicni c~lfk sa 0./5" C 1760 l ,l q;o - 0,l5
Ugtjicni eelik sa 0,5" C /700 2, 5 0,l5
ugtjicni c~lik sa ' " C 1600 3, 1 - 3,3 O,l]
t~lIk za opruge 60C(1 t.}]30 1700 ],0 alO
Alatni .cetrk X Il t."50 /660 ',8 D.20
Nerdajuci celik Ix 18 H 9 C.1.571 1660 I.,l 0,16 - 0.10
-
8rzor~zni cl!!lik P 18 C.6880 1720 1.,9 0,16
vdi pri temperatu.rama koje su nize od temperature poeetka opocavljal lJCI
(T < To).
Sa povecanjem b rz.i.ne deformaci je poveeava se i speoi1icni defoI1lTlacioni
otpor (51. 23 b). Medutim, Sto je niZa temperatura pri ko joj se vrSi deformacLja
to je 51abiji u ticaj brzine na speciflimi deformacioni otpor.
Na s1. 24 a su pmkazan:i dijagrami zavisnosti specifienog de formaciono g
otpora k od stepena deformaci je ~ za razne temperature i b rzine d eformacij e .
Dijagrarni vaze za nisko uglj icni celik, a ispitivanja je i.zvrSio P. kook.
TeI1lTloanehaniCki re:/ilin tehnoloiikih procesa obrade metala def<llI'macijon
kar.akterise se temperatUlI'OlTl, brzim.om i ste<penom deforrnaci je. Sveuku p nos
uticaja tih faktora odreduje specificni deformacioni otpor, tako da je opcenito
k = k (T, E, v)
gdje je:
d.k = ok dT
_. -
ok dE + 0
+ -- -k dv I (19).
liT OE 0v
P r vi Clan obrasca (19) uzima u · obzir promjenu speci.fiOnog de£ormaoionog
otpora u zavisn 05ti oct temperature. Ako se pm defornJ.aaiji temper atura m etala
poveCava, onda izraz ~~ 1ma negativni predznak (s1. 23 c i 51. ·14 · b). Ako se
dk
- = -mk
dT
Kak.o se iz ' 51. 23 c vidi, koeficijent m ima geomebrijsJoo twna~en j e, po
kome je jednak· reciprocnoj vrijednosti duiine suptangente S.
k dk
S = mk = tg (180 -IX) = - tg IX = - dT .
Uslovna diferencijalna jednacina s€ moie integraliti
~ ~ k_ = _ ~ mdT + C
lnk =-mT + C.
Uvrstavajuci za C = In a (gdje je a neka konstanta) dobiva se op§ti integr al u
obliku
k = ae-mT
I k = k.elD(b-T) (20)
gdje su:
(21)
gdje su:
k k" - speci.fJ.Oni deformacioni otpori kod brzine deformaoije
v i vel (v > vaL)'
n - koeficijent.
valu temperature potpune rekristalizacije T ~ 0,65 Tn, u kame se obiOno vrJ;i
vruCa obrada metala:
k = k n Cr C y CE (22),
gdje je:
Cr - temperaturni koeficijent
(22 a),
c. - brzinski koeficijent
(22 b),
Temperaturni eksponent
m = 3,5 . 10--3.
Brzinski eksponent U obrascu (22. b).
(22 c).
Koefiicijent deformacije
CE = 1,
sto maCi da se u ovom inteorvalu zanemaruje uticaj stepena deformaoije. Kako
se iz s1. 24 a vidi, narooito po viSim ternperaturama uticaj stepena deformacije
je zanemarljivog karaktera.
Vrijednooti ko .i no 5U za isp.itane materijale date u tabeli hr. 7.
Na O5IlOVU eksperim.entalnih analiza se zakljutilo da, ukoliko se za stepen
deformacije E > 0,3 uzima koeficijent deformacije
T
CE= - (22 . d).
To
Primjer:
Odredi1li silu hidrauliCine kovacke prese potJ'ebnu za vrllee sabijanje ko-
mada od ugljicnog konstrukcionog celika C. 0245. (st. 34).
Komad se sabija od poeetnili vrijedn~: preOn.tka Do = 400 mm i v.isine
110 = 1000 mm do koaJ.aCine visine h = 400 mm (s1. 22 a). Temperatura na kojoj se
vI'&i defoTIIlacija je t = .1l50°C. Srednja bnina deformisanja na presi
rom
Un = 50 - -
sec
Stepen defonnacije (obrazac 7)
he - h 1 000 - 400
E = ~-= 1000 = 0,6> 0,3.
Brz.i.nski .eksponent (o.brazac 22 c)
II 4. Deformacloni rad
W = ~Fdh.
h
Razmatraju se idealni uslovi {bel vanjsK.Og kon.taktn.og trenja), pa je
deformaciona sila
F=kA
gdjt: Je:
ho
W = ~kAdh.
h
V
A= - '
h
W = v ~ kdcp = Va kg m.m..
o
kgmm (23).
m.m.s
o
a= ~ kd cp = povr&a OVCD.
o
o 0
o (/2 O,! ',0
•G.fovno fog deformocijo qJ
sus UZ PRORACUN DEFOR :' SI.}6 SPEC/FltN/
== DEFORMACIONI
y=-
OTPOR
"
-Gj
$1.11 HOHRUVI KRUGOVI ZA PROS- Sf.}8 GRAFltKf PRIKAZ HfPOTEZA
TORNO NAPONSKO STANJE o PLASTltNOM TdENJU
F
Alro nije poz,nata analilli&a jedna~ina krive ocwScavanja k = k (cp), tada'
se specifiCni deformacioni rad a = a (cp) dobilva grafi6lrom iarlegracijom krive
k = k (<p). Na taj naCin su konstruUsane krive a = a (q» za Tame vrste t.elika po
H. Fe-Idma.n.nu na s1. 18, a za bakar :i aJumnj po E. Siebe1u na 61. 26.
Ukupnli deformacioni rad btirtno zav·i sj od toga da II je deiOO'Illaoija izvr~a
u hladnom (potpuno hladna deformacija), ill u vrucem stanju (potpuno. vruca
defoomaoij a). .
Ukoliko se d efarmacija vcli u hlaiinom stanju, ta.da se uvodi pojam sred-
njeg deformacionog otpora k sr, tak.{) da je:
<p
<p
k,r = -a
- =I- rJ kdq> (24).
q> q> 0
-
Meduti.m, k.od pr.oraeuna stvarnih pr.o cesa obrade defOlI'lDacijom polati se
cd diferencijalnih jednaCina I1avnotemog stanja, u kojama fungira i veliOina k.
Takve jednacine je, s obzirorn n.a kompllk.ovane ana:Wticke maze za k, cesto
vrlo teBko Iintegral!LtIi u op5tem obHku. Zato se srednja vri(jednost £wl.kcije na-
doo\.ieStava aritmetitkom sredinam tkrajnjih ordin.ata intervaJ.a, taJoo da je:
k. r k02+~1
"" --=~.::::::.. (24 a)
gdje je:
Ito - spec1ficni deformacioni otpor za q> = 0,
kl - specifiCni. deformacioni oIJpor za q> = In ~
Upotreba obrll!SCa (24 a) wnjesto (24) geoa:ne1rijski maCi aproksimaciju
luka ;,rive k = k (q» u ntervalu 0 - q> sa tetivom VC (s1. 25)'. Zbog toga ce
vrijednoetIi deformacionog rada biti neSto niZe ad stva'I'l;l.ih.
gdje je:
VI - istisnud volumen po obrascu (5).
Kod patpune vruce obrade :m&e se uzeti da defONIlacioni otpor ne zavisi
od stepena deformacije (pod uslovima obral'ienJim u poglavlju II 3. 3). Zbog
toga se deformacioni otpor, kao konstantna velil!ina, mole izbaciti ispred inte-
grala, pa je ideaLni rad za potpunu vrucu obradu:
I W=Vkcp=Vkln~=Vlk (25 a)
gdje je:
(26).
(27)
gdje je:
. k •
k.u. = ~ - stvarni sredn.ji speciDiCai defozmaciOini ot-
T)d por sa trenjem.
(27 a)
gdj~ je:
k.J = k.t_ -- stvarru specifi~ni dcIcmnacioni otpor sa
Tjd trenjem za zadane uslove temperature i
brzine deformaci!je.
Primjeri:
ho 2.10
q> = In h = In 115 = 0,6.
W = V klr q>.
za q> = 0 : k = ko = 25 ~2 j a = O.
mm
a 30 kg
k ,r = -- = - = 50
q> 0,6 mm 2
k o + kl = 25 + 60 = 42 5 kg.
~ar= 2 2 ' rom"0
Volumen tijela
v = 3,711 . 106 mm S
W 110 110 .
Wd = T}d = 0,85 + 0,95 = 129 + 116 tin.
2. Prora~unati deformaciDnli rad za prlmjer VI'U~eg sabijanja prema podacima
iz primjera u poglavlju II 3. 3.
ho 1000
III = In -h - = In 400 = 2,3 Wg 2,5 = 0,915.
Volumen tijela
W 530 530
Wd= - = - - + - - = 885 + 665tm.
T}d 0,6 0,8
Meh.anil:ke ooobine metala se uglavnom prou~avaju ispitivanjima probnih
epruveta optereeenih na najjednootavnije vrste optereeenda : aksialni pri tisak.
iii aksialno istezanje. Na taj natin su oobijene krive o.crvrS6aV'lllllja, lroje grafitki
predocavaju funkeionalnu zaV'isnost specifil:nog defarmaci<m.ag otpora oct stepe-
na, brzine Ii temperature deformacije, pri linearnwn·optereee!Dju n a pritisak ill
istezanje.
Met1utim, stvaTlli. tehnolooki procesi se naj~e5Ce odigtravaju u uslovima
prostornog ill ravninskog naponskog stanja. Ak.o je tije/lo qptere~en.o glavnira
normalnim naponima (1'1,0'2 i 0'3 (koji djeluju u Wi met1usobno up r avna pravea
prem.a 51. 27), tad a ce plasticno te~enje na.stupiti pod drugiLm ok oln.ostima, od
onil1 pod kojima nastupa pri linearnom optereCenJu (sarno naponom 0'1) .
Hipotezama 0 plastilmom tecenju su uspootavltiene zakonitosti ponaSaatja
mateI\ijala p.ni linea.rr..om ~ ootalim naponskim stanj:ima. To znaOi da ove hip o-
teze omogucavaju da se stv.o re zakljutoi kako Ce se ponaSati. metal kod &1ooenog
napansJrog stanja (prostornog, ill ravninskog), ako Be pocmaiju njeg.ove osabine
kod Jinearnog opterecenja (na istezanje iIi pritisak).
Ak.o se pc-.~rnatra o¢ti slueaj n~ponskog staIllja elementa napregInUU>g
tijela, ooda se zakon plastiCnog te~enja matematsk,i, m.oZe iza-aziti funkcijom :
0'1 - 0'3
'tm.u; =
2
Ovaj napon treba izjednamti sa naponom na graniici t.e/!enja pri linearnom
istezanju
k
'to = 2
l¢je je:
0'1-0'3 =k (28).
O\lrazac (28) se m&e i2raziti i Sire, jer po ovO>j bi.potezi plastiCno t~je
nastupa onda kada razlika najveeeg i najmanjeg glavnog normalnog napona
d06t~e odrei1enu vrijed.llost k.
Ako su glavni naponi negatWni (T! < 0'% < us < 0, tada je 0'1 = O'mlo i
0'3 = 0' D1U pa je uslov tel!enja:
us -0'1 = k.
Za (T! > C1J > 0 je 0'1 = O'mu i 0'1 = 0 = CTmIn, pa je CTI = It. a to je prava AI.
Za CTI • C1J I I < i I je I I = k, a to je jednal!ina prave BI ill D3 .
~ 0 i C1J C1J
. CTI
2. Hipotcza najvete defonnacione energije utroliene 'na promjenu obUka
Uds =
i+" kl!
3E
gdje su:
(71, 0"2, O"s - glavni ncmmalni naponi,
" - Poissonov koeficijent,
E - modul elasticnosti,
(29).
Bitna razJika izmedu hipoteze najveCeg tangenci,j alnog napona i ove leZi
u tome ~to su kod razmatranja uslova plastienog teCenja po prvOlj uzete u obzir'
ekstremne vrije:inosti gl3vnih nap~na (obrazac 28 a), dok te uticat dru~o~
glavnDg napona 0"2, koji leu Wmedu dva graniOna, zanemaren. To zn.a.Ci da se
kod pror.wuna kol'isti sarno vanjski Mohrov krug nap.ana (krug n na sl. 27).
Prema obrascu (28) uslov t:eCen.ja glasi cn - O"s = k, bez obzira koju vrijedh06t
im.a napon (n u granicama O"s < eT! < 0"1.
M~utim, kako se iz obrasca (29) more uOOiti, ova hlpoteza uzima u obzir
i vrijedn09t napona 0'% u i.ntervalu O'S ~ 0'2 ~ 0'1.
I Alto je napon 0'2 jednak graIllitJ:rim naponima intervala, to ·jest 0'% = aI, iii
cn = as. tada uvrStavajuCi. ove Vl'ije<in06ti u obrazac (28) nastaje:
2 (0'1 - 0'3)1 = 2k% iii 0'1 - as = k.
Vidi Be da se u ovom slucaju enwgetska hlpoteza poklwpa sa hipotezool naj-
veCeg tangencijalnog napona (obrazac 28). Ovaj slueaj naponskog stanja Be
oznacava kao maksimalno simetriena deformacija ill potpuna' plast1awst.
II Ako je glavni napon at jednak arittmet:i&oj lkedini glaV'nih napooa sa gra-
• .
mea m""" v......a
~ _ _ ._ 1
0'2
+-
= -0'1- as
,
2
tada uvn'itavajuci ovaj uslov u obrazac (29) nastaje:
al-as={3k I· (29 a)
gdje je:
2
f3 ~ koeficijent koji se krece u ga-anicama 1 ~ {3 ~ -= = 1,15,
y3
f3 = 1 za 0'2 = 0'1 ill 0'2 = 0'3 - maksimalno simetrUala deformacija,
f3 = 1,15 za 0'2 =
0'1 + as
2 - ravn.i.ns1ro deforma.ciOlno stanje.
I a~ - 0'1 as + cr; = k
2
J (29 b).
2\t!
a; + -2--
a~
= 1,
- k2
3
iz kojega se vidi da elipsa irna
malu oou: 24
- = b = 2
1(2
V "3 k.
Ova hipotcza je ek.sperimemtima potvrdena i zato se vrlo ~esto koristi u
tehni~koj praksi.
lz izlozenog se nwie zakljucLti da se energetska rupo teza poklapa sa ·hi-
potezom naj veceg tangencijalnog napona u sljedeeim slucaje vima:
- kod linearnog naponskog stanja
I(11 I = k Hi I CT3 I =k - to su taCke A, B, C i D laoz koje prolaze i elipsa i
~estougaonik (sl. 28),
_ k.od ravrunskog napOll1Skog stanja, kada su oba glavna nol'!ll.3lala napcma me-
dusobno jednaka
l CTt I = I CT3 I = k - to su zajednicke taeke sestougaonika i elipse 1 i 3,
kod prootoTnog naponskog stanja, kada su dva gla vna n apona jednaka po
vel:itini i predznaJru
CTt - CT~ = k pri CT2 = CTt iii CT2 = CT3.
II 6. Defonnaciona sila
gdje je:
dA = dAk. 096 (%
tako da je
dF = Un dA.
Za odreliivanje ukupne deformacione sile treba U7..eti u obzi.r cjelolwpnu
pr ojekciju kantalWle pC1VriIne M' - N' na ravan normalnu na pravae lm'e.tanja
alata.
DefOO'DlaciOlla sUa:
(30).
F = ) O'n dA.
o
(30 a),
(30 b).
U rnnogim. slucajevirna kada je CTn funkcija sarno jedne koordinate, operiSe se
jednostrukim umj~sto dvojnim ialtegr-alOm.
Ako je nonnalni napon CT. kcmstantan, Hi rome bilti zamijenjen srednjom
vrijedJlo§cu, tWa je sila
'It
(1 + '2 - a) pdp d 8.
F = U k (1 + ; - Me siLl ~) p dp d 8 .
r 2 'It
F = ~ d p ~ k (1 + ; - arc sin ~) p d 8 .
o •
to je
ill
r
12 = ~ p arc sin -~ d p;
u
12 = -2 r2[ (1 - 1
-- -
2
R2]
r2
) arc =
. -'Rr + -21 -Rr V1 - -
rI
R2
Nt]
F = 1t r2k
l.
(1+ -
1t ) - ( 1 - - 1 -R2 ) arc sin -r - - 1 - R
2 2 r2 R 2 r
1---·
rl
U gr anienom slucaju za r = R
F = 1t R2 k
[
1 + .1t2 - -2'1 -1t]
2
- = 1t R2 k "It )
(1 + -
4 .
dA=21tpdp
F = 5 2 1t k (1 + ; - a.) pdp.
lz 51. 30 se vidi da je
p = R sin a dp= R (:()S ada.
Granice integral a se. mijenjaju:
od p = O ili a = . -p
arc SJn = 0
R
. r
do P = r Hi a = arc SID - = ak.
R
F = 2 'It R2 k ~ (1 + 'It
- . - a) sin a cos a d a
2
u
ill
Uk elk
II..
11 =
Jr (1 + !:..)
\I
2
sin a cos a d a = _1_ (1
2
+ ~) sin 2 a
2
elk
Jr aSlD
. a coo 2
ak sin ak ak sin a cos a
It = (X da = - -2- - - - "4 - - . - 2 - - -
o
D i) e ij en jem d e formaclon e sile 1<' sa odgovaraju60m j»vrSinom A (pro-
)ekcijom kontakt ne povrSine na ravan normalnu na pravac djejstva deforma-
Clone sile) dobiva se ra dni pritisak .
F
p ~" A (31).
A
(31 a .i
gdj e jt':
Pozn avaj uci rad ni p n tisak, moguce je zadani· proces ()Ihz-ade OOredirt:i ve-
Iicinu d e fol'lTlacion e si le za visno od 'dimenzija radnog komada.
II 7. Kontaktno Irenje
1. Vrsta tehnoloskog procesa.
2. Vrsta materijala koji se obraduje.
3. Kvalitet povrsine alata.
4. Konlaktna povrsma radnog komada.
5. Temperatura deformacije.
6. LI' .. lIla ueformisanja.
7. Mazivo.
Da bi ispitao uticaj maziva na sniienje napona teCenj a kod raznih tehno-
los:~ih procesa obrade deformacijom S. Gubkin je izvrsio sljedece eksperimenle.
Napravljen je probni uzorak pocetnog preenika D = 10 mm i redukovanog pre~
nika d = 8 mm (sl. 31). Zatim je taj probni uzorak uba~en u prsten za presCl-
vanje istiskivanjem (31. 31 a), koji ce ujedno posluiiti i kao prsten za izvla~n;c
(sl. 31 b). Na probnom. uzorku se zatim pomoCu specijalnog pristroja zakiva
glava, da bi se uzorak mogao zahvatiti kod izvla~enja. Stepen deformacije pre-
sjeka je:
D2-d! 10 2 -82
'I' = - 1)2- = 1()2
rom lll.IQ.
u = 10 - .- = 0,17 - - ,
nun sec
Probe su za svaki rnaterijal prvo vrliene bez maziva, a zatim sa razni.m
vrstama maziva: transformatorskim uljem, maSinskim ulJem, paraf:Oom, vaze-
linom, sapunicom, paJmitinskom kiselinom itd. U tabe.i uz s1. 31 navedeni su
rezultati is pitivanja onih maziva koja su se pokazala kao najefektnija, tj. ko-
jima je postignuto najvece sni..Zenje napona teeenja.
Iz rezultata navedenih u tabeli mogu se !zvesti zakljufct:
Vrsta tehnoloolwg procesa, odnosl1o sema naponskog stanja kome j~ mate-
l'ijal izloZen u procesu deformacije, bitno utice na to kol,Jko ce eIekti\'no
djelovati mazivo. Iz rezultata ispitivanja vidi se da je pod jednaklm uslo-
vima ispihlvanja (isti materijal, mazivo i stepen deformacije) procentualno
snizenje napona tecenja vece kod presovanja istiskivanjem nego kod izvla-
eenja.
- Efe){t djejstva maziva zavisi od vrste materijala koji se obra~uje. Vidi se da
je kod presovanja najniZi za duraluminij 52,1%, a najveci za aluminij 79,7o/~,
dok je kod izvlacenja najn.iZ.i, takode, z.a duraluminij 43,12%, a najveCi za
mesing 74,15%.
- Osnovna uloga mazwa kod plastiene deforrnacije je u !lome da se pomocu
istog snizl utrooak rada ~ izvdenje deformac:ije i poveea kvalitet povrsine
metala. Osim toga, mazanjem se poboljsava i struktura metala, jer se olakSa-
va jednaloomjerna deformacijil . SiJle i napon teCenjoa se primjenom maziva
smanjuju za nekolilw puta. Taka se, na primjer, za aluminij napon tefenja
i sila smanju ju primjenom maUva za ako pet puta.
Kvalitet povrSine alata je, takode, jedan od bibnih faldora koji utice na
koeficijent kontaktnog trenja. Razumljivo je da ce koefic:ijent trenja biti manji
ako je kvalitet povrSine alata bolj-i. I prethodna obrada alata utice na koefi-
cijent trenja. Na primjer, ako je povrSina alata bruSena, tad a ce koefic.ijent
trenja, uz odgovarajuce mazivo biti za oko 20% veei poprecno na smjer obrade
nego u pravcu obrade. Ova pojava se po I. PavLovu naziva aIlJ1rotropija trenja.
Anizotropija trenja je utoliko izrazltija ukoliko je povrsina alata grublja,
te ako se obrada vrSi bez mazanja. AnizotrQpija trenja izaziva izoblicavanje
tijela kod plasycne deformacije. Kod sabijanja c.ilindra, kao rezultat aruwtro-
pije trenja moze da dade do toga da se okrugli presjeci izoblice u elipticnt!.
Kontaktna povrSina radnog komada utice na koeficijell"Lt kO!1Jtaktnog tre-
nja prema,E. Unksovu uglavnom u pocetnom momentu d.eformac:ije. Kod daljcg
toka deformacije, kontaktna povrSina predmeta predstavlja, u stvari, otisak
alata. Na koeLi.cijent trenja bitno utiCe fizikalno-hemijsko stanje ove povrSiale.
Oksidirana i nagriZena povrSina uslovljava povecanje koeficijenta trenja.
Uticaj temperature deformacije na lweficijent trenja nije joo dovoljno
proucen. Rezultati dosadaAnjih eksperimenata pokazuju da koef.iciljent trenja
raste sa poveeanjem temperature i dostize ovaj maksimum pri temperaturama
50Q...-g00·C, a zatim kod viSih temperatura ponOVl() opada do vrijednosti koje su
bliske poeetnim.
Nadalje, ispitivanja pokazuju da se sa povecanjem brzine deformisanja
smanjuje koeficijen.t kontaktnog tren.ja. Ked vece brzlne radnog organa masine
doiazi do brZeg klizanja metala koji se deformiSe po Ioontaktnim povrSinama
alata. Tako je, na primjer, koef.icijen.t kontaktoog trenja k.od obrade na kovac-
kim cekicima za 20-25% manji nego kod obrade na presama.
Pravilan izbor maziva utice ne sarno na sniienje koefic.ijenta kontaktnog
trenja nego i na povecanje moguceg steipena deformacije. U tom pogledu su
vrlo instruktivni eksperimenti Iroje 5U IitzvrSili S. Vejler i V. Lihtman. Ovi auto-
n su ispitivali uticaj vrste maziva na veliCinu napona tecenja i granicni stepen
deformacije. Ispitivanja SIll vrSen.a izvlacenjem, to jest redukcijom od poeetnog
precnika D (povrSine Ao) do konacnog preeniJka d (pov.r.sine AI) niskougljicnog
celika sa 0,08% ugljika (tabela hr. 8),
REZUUATI EKSPERINENATA
PRfSOVANJE /ZVl.A~£NJE
~l
,j,~
~
:! HAl/VO
'!:! ... .i:~
t c: ..... l.;~
II\C: ~~
i 8" mOl'OnJo }6,13 10,10
! 5,30
79,7 51,'
:c OkS. p",.o/GI ',30
o. PRESOVANJE b.IZVLAtENJE
' .... It., tn'UOI'Ija '0,75 }7.95
~I portlflft. 19,50
5}.1 I.J,I}
Q ~ 15,90
F ~
'"Vi
~
8., "'IIN";o 80,90 U,60
Po/millnst" 7',~ U,15
'":t tluUno }O,30 19,3t!
~
. B., mtlzoftJa 1.1..30
75.5
15,23
".85
v o. . s. ,."./ot 10,70 8,~
c. QIJAGRAM SILA-PUT
SI.31 SNIZENJE NAPONA PRESOVANJA I IZVLAtEN/A KAQ REZULlA'
PRIMJENE MAZIVA (Po S. Gubkln't)
TABELA br, 8
UTlCAJ VRSTE MAZIVA NA NAPON I STEPEN DEFORl1ACIJE PR£S.J£KA
KOD IZVLA~ENJA (Po S. Voil.ru.J
.L
r= Nopon Gj .F/AJ I(g/mm z
~ I~
I 8" mttltlnJo 35,6 prekid
.1 Voz.linou utJ'
--
", ] '1, 5 p,.kld
.Ii 4'·1. -ttl "II'~O' u,n 111.0110/"
11,7 36,3 5D,5 pr.kid
'f
fI ,'11 "I)oltlu
.
44". -II; rotI,nJ flU''''' StlplJ(tO 10.' ]~8 '6,3 6'.1 pr.kid
Probni mot.rijol: n/skougljltnl c.lik so 50drioj.m 0,08 "C
Ao-AI D2_d 2
'1' = .. . 100 0/0 = - - - . 1000/0
Ao D2
Ukoliko se sabijanje vrsi silom F, tada se u pravcu normal!!' na povdinu,
nagnutu pod uglom Ct, javlja normalni otpor N, odnosno normalnd napon CTn•
UsHjed koeficijenta' trenja I.l izmedu pov~ina alata i predmeta javlja se sila
trenja T, iIi tangencijalni napon "tt. Po zakonu Kulona sUa trenja se moze izra-
ziti obrascem:·T = I.l N.
Zavisno od odnosa horizontaInih komponenata sila NiT mogu da na-
stupe u 3 slucaja.
180 -q>
I.l = tgCt = tg - _ .
2
U ovom slueaju cilindrieni uzOll'ak zadrZava svoj cilindrieni oblik i nakon
sabijanja (s!. 32 a).
Po hipotez.i najvece defonnacione energ-ije utr~e na promjenu obllka
tangcnci jalni napon 'tk ne mo~e premalHti vrijednost tangencijalnog napona te-
cenja 't, (obrazac 29 a)
IJ'j - CT3 ~ k
'tk ~ 'ts = - 2-- - = - - = 0,5 ~ k
2
gdje je ~ koeficijent u intervalu:
(32 a).
(32 b).
3. Ukoliko na najveeem dijelu kontaktnih povrlina tangencijalni naponi do-
stizu svoju maksimalnu vrijedn06t, lada je uslov:
Ovaj uslov dolazi u obZJia" kod pro.ratuna proc~a sa istoimenim pros tor-
nim naponskim stanjem pritiska, kod kojih je na najveeem dijelu kontaktne
pov.rS.ine normalni napon cr. » ~ k kao npr: kod kovanja u ukovnjima i preso-
vanja u kalupima bez ill sa maJoefektivnim mazivom, sabijanja u vrucem sta-
nju i sL
U ovam slutaju je oblast lijepljenja metala uz alat rasprostranjena po
cijeJoj dodirnoj povrilini, tak o da klizanja povrilinskih s10jeva nema, a defor-
macija se vrSi usljed klizanja unutrsSnjih slojeva metal a, jed.nog u odnosu na
drugi.
Iz obrasca (32 c) se moze uoali da koeficljent J..L ne more premaSiti vrijea-
noel 0,5 (J.l. ~ 0,5). To maN da koeficijent J..L ima smisla poistovet:i:ti sa koefici-
jentom trenja sarno u prvom granitnorn sJutaju (Kulonovo trenje obrazac 32 c.l.
III. ODSIJECANJE NA MAKAZAMA
gdje je:
krak sile F:
a=x
krak sile F,
s z
c=
cosy 2
6 7
T. Segmentl
gornjeg noza
}. N?Sac g~r
nJeg nora
3. No~ac donJeg
,. noza
Laktasto
} poluga
5. Ugaona
I poluga
- 6. Prenosna
[-"'; -= -~-- --
poluga
. I -3 7.
-.
Kuciite
masme
lJ ' ~ 8. LIm
~ -
~~
--
---- ..
--====.:.---.. ~
. -"
/" /
, ~
:::--=. -
---
I
A ....1""
1
,-------------J
.P _ _ . __
1- _ _ _ . _
2
A
z
. b i5ti, to jest:
2
F F.
p =-- =--
x' b z
-·b
J'. 2
ili
z z
F, = F - - = F tg Y x · =~-
2x 2 tg Y
z s z
]0' ;}.- -- F tg Y (- - - -;) )
_"gy cosy <.
odakle je
z
2s
. 1 +ig2tgY y
:.. -
2
1
cos y
-
Sll12
C06y
y
= tg Y SlIl y .
F = p·b·x
ili
z z
F=p ·b
2tgy
=p· b --
2 lG -
z
25
SUa smicanja prema 91. 35.
z s
l<~ = (c- - )'t b = ( - - -z)'tb
2 cooy
s
F = P . b . x = ( -- - z) 'tm b
m coo 'Y
gdje je:
'tm - jaMna materijala na s.rn.iclillje.
U tom mometntu Z8.j>OCtnje sm·i canje materijala i nakan toga sila opada po
jednaCini:
s
F = ( - z)'t· b
cos 'Y
koj,a p.redstavlja pravu l.i.nIi.ju (isprekida.na Unija b na 51. 36) . uz uslov da napon
5micanja 't ostaje konstantan za vrijeme odsijecanja.
Vidi se da je po jednacini :
5t.36 51LA ODSIJECANJA KAO 51.37 NAPON SMICANJA KAO
-- zm- ~
TABELA br. 9
ZAVISNOST NAJVcCE REL '"' "NNE DU81NE PROD/RANJA NO~ rE.v,)
00 VRSTE I DEBLJINE MATERIlALA
DEBLJINA MArERJJALA s mm
MATERIJAL T", m';;,
<I 1-] } -", :>1.
M.Hi ~.tik ]5 - 35 0.7s-qm q7D -0.65 1165 - 0.55 0.50-0.~
l.tik srednj. fyrdo~. 35 - 50 0.65-0.60 o.60-q55 q55-~1.8 0.1.5 -0.35
Tvrdl ~.lik 50 - 70 (l50-o.n 0.1.7-0.1.5 0.1.1.- 438 CP5-0.25
Aluminij I bokor (fortin) - 0.80-0.75 0. 75-0.70 0.70- 0,60 0. 6 5-0.50
Napon smicanja 't se odre\1uje iz dijagrama 't = 't (E), koji se snimaj u za
r azne metale.
PovrSina odsijecanja:
A = b·smm2
gdje je:
b mm - fuina materijala,
s mm - debljina materdjala.
gdje je:
't m !g- - 2
tvrstOCa materijala na smicanje (za razne matc-
mm rijale se mogu koristlitli tabele br. 4, 5 i 6).
FM = l,3F (34).
F, = ~'. tg y (35)
gdje je:
2. Za odsijecanje sa drlatem lima
Y = 5° + 10° i F • .,.. (0,09 + 0,18) F.
dW =Fdz
Cjelokupan deformactorti rad koji se troAl ?A odsi:jecanje pred9tavlja po-
vdimi. ogranitenu krivom F = 'F (z). apscisom i ordinatom u talli z = lo. (al. 36).
i rome se lirlraZiti integraJom:
1.",
W = ~ J!'dz
u
Eo. to.
W = ~ 't . A . s . dE = A· s ~ 't . d I.
u 0
W = a' A· s kgnim.
Prema ispitivanjima koja je' uvdio A. Celikov za veOnu metala koefici-
gati dijagramima 't = 't (£) 28 razne materijale.
Alro 8e uvedu oznake za:
....
~ 't·dE
o
n = --- - lroeficijent odnosa &pecifioo.og defonnacionog
'tm lot rOOa (pOvriine OMRDQ na aI. 37) i maJrsjm6lne
vr,idednosti istag ~e OCMBRDO).
tot
Primjer:
F = 't'm' A
kg kg
Iz tabele br. 50"m = 9 - - i 't'm = 8 - -2
mml! m.rn .
A = b . s = 1 000 . 3 = 3 000 mm 2
F = 8 . 3 000 = 24.000 kg = :.!4 t
Stva rn,a sila maka za (ob r azac 34)
dF = 't . S . d x.
z x' tg cp
E = - - = ---
s s
gdje j e :
cp - ugaD izmec!.u nozeva,
s - debljina materijala,
't = 't (E) - napon ~micanja.
Diferenciranjem go.rnjeg izraza Sf;' dobiv'a:
s
dx= - - dE
tg q>
pa je:
52
dF = - - · .. · de
tgcp
i ukupna sUa odsi!jecanja:
ili redukc:i.jom integraJa, lroji defin-i..Se spec:i.fiOni deformaoioru rod (kao i u pret··
hOOnom poglavlju), sUa od5ii.jecanja se"InOZe izrazilti obrascem:
gdje:
n, k, Um i Eot imaju isto znac.enje kao i u obrascu (36) za ravne paralelne no-
zeve.
ObTazac (37) vai.i ulroliko je ispunjen. uslov da je:
tgcp > _5 .
b
cP < PI 4- P2 (38).
gdje su:
PI i p2 - ugl'oV:i trenja izmedJU gomjeg noxa i gOll"l1je povrrune ma-
terijala,- odnoono donjeg noxa i diOnje povrsine materijala.
UMnaju6i :z.a koeficijente trenja vriljednwti:
PI = P2 = P = 5° 40'
dobija se gran.itni uslov 7.3 ugao nagiba noieva
ql < pI + p: = 2 . 5° 40' ~ 11° 20' ... 12'.
IW =F .h =F . b . tg ql kg mm (3!»
gdje je:
F kg - sila odsijecanja,
h = b . tg ql mm- uslovni hod noZa u toku kojega nastaje sila F. Ova
pretp06tavka je dovoljno tacna ako je ~irina ma-
terijala b dovoljno yelika u odnosu na njegovu
debJjinu s.
Ak.o se u obrazac (39) uvrst1 vrijednoot za sau po obrascu (37), tada se rad
moze zapisati i u obliku:
.,
s-
W = n· k . 11m . Eo, • -- . b . tg ql
tgcp
A - b·s
TABELA Or 10
LEGIRANI ALATNI tELlCI ZA RAD U HLADNOM STANJU
oZ N A K A rVIIDotA
0-
~
<I
- HEHIJSKI . __ r-
post/i_ post ij. POORutl. PRIHlENE
.stora SAS rAV
i
It
lUS
domoco
DIN
"S -
lor.ojo ka/J.nlo
..,., H!!!--- ---
7
I } 3 l
- (10 C 0,60 Cr
~ ~
6 !
~
!SOC
r.z";~.~ rOll/rrOCe t. rOZ"8 ~rs1. mjernog 010-
qJOHn
3 {<1~3 OCII 3 /lOCr} no 66 to. Primjtnjuje se 110 Izrodu prosj,kolo j~
q}SS. baJoeo t. plato 10 prosljeconje J probijonj'
0,80Cr lokll) I oboj.nlh mercia Noro~ito j. podlson
-- I- -
I.aOC
- __ If! 'vrr!~ .tur.l'j,-,
Pored togo ito n
__
prlmJlnJujl 10 JtuglJc.,wzIJIte.
o,)OHn konus.. i prSNnOVI kugJicnlh, voljJto,tih ,JrolHluUh
~ t.~ll6 OCR l IOOCr 6
O,lS S.
no 6~ edojo. dolorl U obll,. 110 ilfOrN plolo zo prtJbl;o.
njl I probojoco koo J roznlh 'Into kollboro. Podl-
-
(SOCr son j. 10 olaf. 10 obrodu drv.fo.
- t 0,90 C Olloj Wi. imo posto)on. m,lr. (prl koI1.nju),
upotr,bJi0tIQ se
l'O prlclrnl olaf. 10 pro;:co-
~ +- J
I
r
81 ttlSO
I
OCRI} 1 }ID Cr l6
}.oo C
QJO Mn
11.ooer
0.10 V
})S 6£
fon no mjere. Nfl podnosi udorce.Upotreb/jo-
va n zo nojviS. opl.recene prosjokocG i place
zo prosjeconje slolenih obl/ko i tonkin zidovo.
I Koris!i se i zo rorn. vrsfe runih 01010, keo i
1- - - I, ,
q30S.
, . .- 01010 10 ;zv/o~.nJ' I hlodno vQljonje.
JosIe -bo/1fh -j,volileto odprtJihodnog. -6oioi{u
}.OO C I),OOCr, obzir 70 nojvQ{o optere~enJo Upotrebfjovo n
~ OCII I} zo reron)o, za masovnu proiZi/odnju. za pro -
t.~6 50 110 WCr 1.6 O.JOHn q70 W })S 6~
sjeko~, J ploe., zo pro9jeconje t'!rdog celika,
spec
91 0,1051 q}O V keo i zo prstenov. zo ilvfacen)e lice, clJevi i
. I I izrodu ~ovoto
1. Manji je uLro5:ik skupocjenog legiranog alatnog relika (UI 4 do 5 puta).
2. Posuze S(' jednakomJcma tvrdoca po oJelo) dufuni nm8.
3. Nisu potrebne veith pcQ za lennlcku obradu.
oj. Upro~c.wa se tC'rnutka ohr;tda 1 bruScnje ooLricc noia
5. Segmcnli se lako zarnJcnJuJu, ukoliko dod" do c\'entudlnih 06l~ccnJa.
Primjer:
s!
F "" 0,6 CT m • £0\
tg cp
Iz tabele br. 4 i 9
kg 30 kg
am = 38 ~, 'C
m
_
rnm" nun~
3~
F 0,6'38·0,6 - 1 000 kg.
0,123
Kako se vidi, sila odsijecanja je, za isle dimew.ije materijala, daleko ma-
nja <Xi one kod od9ljecanja na rnaka~rna sa ravnim paralelnim nozcvima, iako
je rnaterijal cvdCi za v.se od 4 pula. To je zato jer je u o\'orn 5lucaJu zah';al
nCZeva, prema 51. 38, na duZini:
-AC =
s 3
= 0,123 "= ?3 4 mm
tg cp ~ ,
b = 1000 mm.
W = F·h~ F·b·lgcp
W ~ 1000· 1000· 0,123 . 123000 kg mm = 123 kg m.
IUd je isb kilO i 1.11 paralelnc noieve, sarno treba uzeti u obzir da se malenjal
ovog primjera i primjera iz poglavl]a III 2. razlikuje
dF = 't. s' dx
gdje je:
't - napan smicanja
s - debljina rna terij ala.
z
E=
s
1z 51. 39 se vidi da je
z
= x . tg cp ili z = 2x . tg cp
2
gdje Je:
cp - polovina ugla izmec1u tangenata Tl i T2.
Na<ialje je:
2x tg cp s 5
E = --=-:...
5
x = - -E i
2tgcp
dx =--
2 tg cp
dE
F=
Da hi Be za re.zne materijale moela prorallunatl tabla vrijednDst 3ile odsi-
jecanja, potrebno je raspolagati sa dijagramima or - or (E) (51. 37). Ukollko Be ne
raspolafe sa ovakvim dijagramima, tada Be sila rKuna po priblimom obrascu:
K.ruZni nmevi
izvode sa hariumtalnim ill sa nagnutim O6Ovinama.
Be
Kru.Zni no!evi sa horizontalnim i paralelnim oaovinama (s1. 40 a) se pri-
mjenjuju:
- za odsijeca.nje tabli llmova u tt-ake (tabela br. I, r. br. l).
- za uzdutno i popreOlo odsijecanje traka (tabela br. I, r. br. 2) i
- za oOOijecanje okruglih platina (rondela) iz limova u obliku kvadrat-
nih plol!a.
DuD 5
---=-
222
C06<p +_.
2
Odakle je:
2 q1 < PI + P! (42)
gdje w:
PI i p2 - uglov.i trenja .izme<iu gomjeg i dOInjeg nofa 1 materijala.
\
-- -----.
GORNJ/ NOZ
I
,
~
- ... ,, --
..- ... . .
.--.
,. ..,. .--
\
,
T, ,"- ,, '
dx
... ... "SO
~ ...
I
...
F
..., . .-- ... ~
... .....
... -,-)
I ..,.
~i"'l ,r ... ..,.
en lj I
I •
J..
•
l!/' ;-..-= =-=-=--=-- .-;-;,. -
!•
~l
\ •I
~
"-4~'" ' t
I
~
/v~
8 a
T,
\
F
if
, QON )/ NOZ
. , ...
/
w
... --~
~
_ _-+-+- -.r
'I
,I
TABELA br. 11
NAJMANJI POLUPRECNIK KRIV/NE KONTURE PREDMETA(rmin J
KOD ODSIJECA.NJA SA KRUZNIM NAGNUTIM NOZEVIMA .
1
n
H
- . PREeN/I< , - DEBL J/NA MMERI)ALA
NAGNIJTOG
NOZA
KO)I SE ODSUECA S mm
..- r --l
dol od 1.5 do 2.5 od J do 6
~.~~
--= == . . .
5 to \ i5 50
_ _1.1_
50 75 85
- - . I-
'--------___ ~_ f r 50
50
75
9'
90
90
Uumajuci'Ul PI - p~ ,,"' S" 40' "'" 6", dobiva se uslov za ugao zahvala cp < 6'
Ovnj uslov jt' dosla LeSko odrbli, jN bi prema obrascu (41) prccnilt noZa
D __ u +~_
1 - cos q>
trcbalo da budc vrlo \'elik u odnoou nn dt'bljinu mat.erijala, Zbog loga se prcc-
nik bira u granicama kOlC obezbjt:duju proporc:iOllUllnu ltonstrul(clju. Ukohko
uslov po obrascu (42) nije i:;punjcn, lada lim treba pridri:wati u Loku procesa
odsijl:canja, da hi 51: sprijt!Cilo klizanjc.
Obrlni momenl krui.nog noi3 prema 51. 39
M · F'akgmm
F kg - 51Ja ocisljccaJ'1ja,
D
u= sin cp mm - krak sile odsijecan.jn,
2
tako da jc
U tabeli br. 12 su prikBzani razni na~in.l odsij('Canja )1mOVa na makazama
sa nolevima raz.n:ih kOllS'trukai.ja. Tabela daje tehnicke podatke 0 al4tima, kao
i podru~je prirnjene pojedinih vrsta noZeva.
Primjer:
F ·D
M=-- &incp
2
270·150
M = 2 - . 0,222 = 4 500 kg mm = 4,5 kg m.
'ABELA br. 12
RAZNI -NACINI OOSUECANJA LlMOVA
,;~ \o'.«iSTA ~EHATSKI PflIKAZ
TEHNII!KI PODACI 0 At ATU POCRUt JE PRIHJENE
~~
/
NuJl'VA
i - -
OPERACIJE
) -- -- 1- - -- --~ ---- t- S
Not}lb kad poro/./nog ods,,.conp Upotr.bljOIlO r.
roMs/j«on,. tablilimo-
"·}_6° \0'0 U 'rake I/i pO/~ komod•. Pr.ma l'rS-
Ravn; pora- Noglb /Iod kO$09 od~J.canJo
Ij;~"rf
',rnolraza mogu Mabv«oti IimotA dlblJI-
1 "lttl 'ro.,-
Io-! -=, ---
-. j "·''''l·
Ugoo Iff,flO IS. 15 ...5· 5
I n.do ... tOmm
'If
1
ftI Mgf1ut; ToblOt b I
I:: !' ,f !' F~
If
Zodnjt u9oo~. 1 .. JO
nol • ." P,..ct>j<lfPOr.) " } . I I r I 'ru/ta, b. I.
...:.1. 'bJ Zrulnost '·(o.Os. o.O}lmm I I : Komod, b,.I,
I((~~I
Pr.krlVOl1';' krulnllt no/....a "'CJ u trok.(/roo I pod 'acinim broj.m 1) I
!(ruin/non.. j u.(Q.}-D,.1I.
Dimtnr,j. nOI.WlI
Itoo I zo odsl/«onj. krulnih platino (ron -
dolo I Pr.mo IITrll malin. mogu s. od-
~r~ za s '> lOmm $".~oll fimO'll d.blim. do s4;JOmm
."~}i
1}
) tv para"""n
' -J O· US -)01. s
Eml
I
horlzOlJtol-
- h .(SO- 90lmm
nim 0'0100
_. e.-
1) ra .<J mm
a·os-sols
. .1J
\; .
0 Platinal DJI S
'- _ 0 --.-J h. (10 ·)5) mm
J
Krui", ttOhv, 4 Ooloz. u Qbrlr ra ods/ireonj. tablt ~mova
Djm.nl'J' ncl....a u trott. t. odsijflcanJ' kru/nth platina I
so horatmhl·
-'V - 0 I) za,6'>10mm Itrulnlh prst.ncwa Mogu seods~cot{ u-
nom gor'lpm • i o • )0 s mov, deblfine
~t
)
I n<!9"U lOIn
doI"Ipn osom ~e; I
h .(So-BoI,
1Jzas<Jmm ,. \ -
do s <JOn'tm
a· ) I . \'~ _' ~ 0 0' ' Prst.n: o,JlD,1IS"
Iugao '""9ibo EI h .IIS-1OImm
1 }
" J t S
Zro~nost I ~ 0.) s
"o~"
Krutnl no/rvl
Rostojo'l,e r~zn/" lv/co r ~ 0.) s Ovlm norrv/ma Sf mogu odsl)e-
so porolelnlm
, nognutlm osa-
I Dim.nzlje noJevo: coli trak., ploUn., kruJnl prste-
I~~ ·
I) zo s '> 10mm
!nO Ugoo nagl-
bo premo ha- 1
u
D.I1 $ J h.(lO-60)mm
l) TO s<Smm
novl I rorn. plot. Iz limovo d.b-
'ilne do s < )Omm
rizontoli ie lS~ 0_)0$ I h.rtO·IS)mm
-- I- -- -
, - \~-- ;.-
Ovo su visokoprodulttivfll nolevlTo
E 8:~
Ugoo klino f3. 90 0
VI!,slo~nl
~ I:-- Dlm.nzije nolevo 'stovr'm.no ods/i.con}e v/~e Iroko .
5
kruinl noJo.1
Ir.i h
a·(tO·'2S15 Pr.mo vrtti moline no ovoj nolin
sa porolelnim III h -lis JOJmm s. fnOgu ods/I.cati tlmov; debljlnfl
oSOJno.
1'- tj lro~nosl '.(0./' 0.}1 5 do S <'Omm.
-
r-i I i- ~ Fr.kv.nr:o vlbracij.
I-
• ~
,-
r--r
/ . , .
mjenjuju zo orJs'~e
Ovl ooievl n prJ-
~:~ ,.
8rzovlbrlro- "!. '. (.(1000 -} SOOJmio" .~
roznih ploco ~ro·
t_ ,),
5 juci kosi no-
lev/. { .t . ,
4 0
I .. ___ - .
: --
• •
Pr.dnjl ugoo 6 • 70
Noglb nozevo fI- }t -)0-
Hod nolo H-(}-))mm
of}' vlfnlh obllka do na}-
mon}.g rod/Jusa
r", I,,_ ISmm OdS/JIte
poB
-'• se vrll premo noert. risu lJ po lOb/onu
~~ ~
- ---
Alot zo od- Alot Sf postavfjo no presu / no}l.!
Prednjl ugoo f. 2-]0
~ t.
7 sJ)ecanJe not korlstl 10 od$I}KonJe pojedlnlh
<,<> Noglb 'noievo cp~O
pr.somo. #tomada 11 troka.
IV. PROSIJECAN.IE I PROBlJANJE NA PRESAMA
- eJ..tlu" 8-8
. 11
~.-
.'
}
~
I PrOSjel<o C
} Prslen zo pros,j.conje
3 Ploeo zo vo(JI! lI t! I
slw10n}e so I· •.. I'IC:l
, Nosoc pros}t!k ,"
5 Mt!duploco
6. Gor nJo ploeo
-: I 7 Donjo ploea
j 8. C,'mdrICflI rulla.-oc
9. Prtt"II/ .. o~ pr.,e
10. Siuna ploeo
I I. Gron/en,.
Il. Stuoljllo
13. Zo ..rtonj 10 sttzonje
U. 'rolfa
•. Posmoll troll.
IV 2. NaponJJki odn05i
Mehanika procesa prosijecanja (probijanja), a posebno analiza naponskih
odnosa je vrlo vai:na za postavljanje opLlmalnili uslova def(}rmacije: izbora
neophodnog intervala zazora izrnedu pr06jekaca 1 prslena za prooijeeanje, od-
redivanja sile pros.ijeeanja, kvaliteta prosjeeene povrSine, vijek.a trajan)a alata
i t.aCno~t1 proizvOOa. U teoretskun raspravama do danas se iskljUCIVO polaztlo
....---------------- - - - -------,
;
7
8
6
pr
\ J L JI }
e
_6_
3
5 5
-lI
-
~
I
7
6
9
10
51.1.2 PRICVRSCENJ£
-- - x -
GORNJEG I DONJ~G D/J~LA
A.LAlA NA PBESU
od toga da proces prosijecanja (probljanja), prema klaslfikaciji naponskih od-
n06a, spada u ~isto smieanj\.:, sto znao da u ravni prosijecanja nema nonnalnih
napona (er 0). Novija j:;trazivan)a pokazuju da ova p06tavka nije ta~na j da
se u ravni. prosijccanja pored tangencijalnih ('t') javljaju i normalni napool (er).
Cislo smicahje, kao naponsko stanje, 1mn mjesta sarno u po~etku, i to kod pro-
sijecahja bez zazora (w 0). U elementu napregnutog tijela abed (s1. 44) jav-
Ijaju se normalni naponi erl -er~ i er~ 0 u glavmm pravcima I-I i III-liT.
Glavni normalni naporn su po apsolutnoj vrijednooti medusobno jednaki, sarno
su suprotnog smjcra (erl - napon lstezanja, er~ - napon prLtiska). U ravni odsi-
leeanja. kOja sa gIavnim pravclma zaklapa ugao od 45°, vladaju najvec1 tangcll-
oijalni naponi ('t'). U toj r'avru nema normalnih napona (er = 0). SI. 45 prikazuje
semu proccsa deformacije bez (a) i sa zazorom (b). Sa prodiranjem prosjekaca u
malerijaI dolazi do sabijanja vIakna (pod djejstvom napona er3), istezanja (pod
djelslvom al) i istovremenog savijanja.
Glavne ooe dcfonnacije se pri tome zakrecu za izvjestan ugao dcp u
odnosu na patelni polozaj . Pr3vci glavnih normalnih napona (n) zaklapaju sa
pravcima naj\'crih langencijalmh napona (l) ugao od 45°. Usljed konccnlracljc
napona, vceu dcformaClju ce pretrpjeti vlakna bliza reznim ivicama. Zato i
ugao d cp irna najvcee vrijl'dnosti u slojevima materijala neposredno uz rezne
ivice, a najmanjc u sredi.ni. Ovaj problem je detaIjnije analizirao P. D. Cudakov.
Sa pojavom plasllcne deformacije poeinje se rnij<:njati obI.ik komadu,
usIjed cega dolazl do dodalnih napona. Pojam dodatnih napona i uzrok njlhovog
nastajanja je definisao S. Gubkin zakonom: ·,Kod plasllcne promjene obhka u
~Iolevima i eIl'menLima lijela, kojl teze povecanju dimenzija, nastaJu dodalni
naporu, kOji smanjuju O;;;novne naponc, a u slojevi~a i elementima tijela koji
teU! smanjcnju dimcnzlju, nastaju dodalni naponi koji povecavaju osnovne na-
pone Kao posljedica pojave dodalruh napona dolazi do: povecanja speclflcnog
deformacionog otpora, promjene osnovnih naponn, jer se dodatni sabiraju sa
osnovnim naponima, slvarajuru tako radne napone, i do promjene §eme napon-
skog stanJa gIavnih napona izazvanih vanjskim silama. Prednje se tnDZe liustro-
vati i analizom napona probne epruvele u momentu poCetka lokalizacLje defor-
maClje (podrucjc M-Z na sl. 6). USljed Iokalne kontrakcije probne epruvete (51.
46), clementi tJjela na mjestu Iokalizaelje teu smanjenju dimenzija. Zbog toga
se oonovni napon ern 2"t povecava za im06 dodatnog napona erd, tako da je
rez.ultantni napon er (10 + (1d. Sto je veca lokalna kontrakcija, to su veCi do-
datni naponi. Ove pootavke je u svoJirn analiza rna potvrdio i N. Davidenko.
Analog;no, tome, kod prosijecanja (probijanja) materijal u zoni prosijeca-
nja teZi ka smanjenju dimenzija. Zbog toga nastaju dodatni naponi, koji pove-
Cavaju osnovne napone. Sabiranjem dodatnih sa 06novnim naponima, nastaju
stvarni naponi. To znaCi da ce naponi pritiska po apsolutnoj vrijedn06ti biti ma-
nji od oonovnih, a naporu istezanja veci. Zbog toga se i kod najpovoljnijih .uslova
~islog srrUcanja, (pr06ijecanje bez zazora sl. 45 a) ~ema naponskog stanja mijenja
1 nalazi negdje izmedu Hstog smlcanja 1 svestranog istezanja. P. Cudakov je
svojim teore\skim pcxstavkama i eksperimentima d'Okaz80 promjenu ~eme na-
ponskog stanja kod prosijecanja (prohijanja) sa zazorom.
Naponsko stanje rnaterijala u fazi razdvajanja se moze preds~yiti liemom
po 51. 47. Zbog uprootavanja problema, smatra se da je linija rauivajanja AB
ujedno i trajektorija najvecih tangenc.i.Jalmh napona. Pravel glavnih nonnalolh
Ilapona zaklapaju sa ovom trajektorijom ugao od 45°. Na sl. 47 a prikazan je
I.laza
"' .,
II. faza
1II.laza
6'1
Jrzgro $
a. . Prsten
,5·
' Prosj. ' r- __ ~ :tA:ro\ I
---....... ' - . l-"l
- . . . .- 1 "t
, ...:::-- - i:
--,.~---)
,
Prstrn
a. 8El ZAZORA b. 5A NORI<IALNIM ZAZOROI<I
51. ~5 10K VLAKNA I PRAVCI CiLAVNIH 51. '6 DODArNI NAPONI KOQ
/'jORI<IALNIH en) I GLAVNIH 40KALNE KONTRAKCIJE
1ANGENCIJALNIH NAPONA PR08N£ EPRUVET£
(t) U FAZI RAZOVAJANJA
J~d
8
a. b. c. d. c.
51. 11 ~A NAPONSKOG 5TANJA U FAll RAZf]VAJANJA
dijagram tangencijalnih napon:l (~). Poznavnjua ovaj dijagrnm mole sc po-
staviti 1 dijagram glnvnih normnlmh nnpona <cr; i '$' na 1. 47 b). Sabirajuci i
dodntne napone (Ud) , koji se kod ravnomjcrnc deformncije mogu predstaviti za-
Itonom promjene po pa.raboli (al. 47 c), sa glavnim napooima, dobijllju sc stvarni
naponi «11 = 0"1 + Ud i ua ..., u; + Ud po $I. 47 d). Nnda.lje se mo!c na O&novu
ohra.sca
0'1 t- 0'3
0'-
2
0'
2. 0< <1 (mje§ovilo stanje pritiska i istezanja sl. 48. b)
't
0'
4. . > 1 (svestrano istezanje sl. 48 d)
't
ul + O'~ >
0'1 = CT + 't, O'J = O'-'t, O'~ =
2
= CT 'to
TI
I
o
6
C;f
L~z~csGi_---lI
L
c
&.
L
W 41
J
IJ-__~'"\
III
/~~I
0,4
, .\
,
..I
0.1
\ III 0
1.
. 5
.
Ct!lik 15';:::;.C.I}}0
fD
(C.IO)
15 ZD ~DD'A
50
40
.,
......
.,c: 1
'-E
()
'c:" E
o
Cl.
---
t>,
..lo:
'0 -1
t>,
..lo:
to
~ ~ o· L...-o......, - .,-L--L--...J.
O1
/ -....J,
.0 ~ 0 D,Z 1,0
D.' 0,' D.'
E.=~-- Z
s
o. U HLADNOM 5TANJU ZA
.E=s
b. lA CELIK ~A 0,13+ 0,10 ~C
RAZNE MATERIJALE PRI RAZNIM TEMPERATUR,
Fm 'It d2
- cyrstoea isLez811ja: O'm =
Ao
(Ao =
4
" po sl. 6),
Fm
- cvrstoCa smit:anja: "t'm = (Ao = 'It d 5 po sl. 49).
Ao
Stvarni naponi u lSloj f.a7.i opterecenja materijala:
F,. - Fm ,
- istezanje : k m ~ -- -
Am A., (1 - 'I'm)
Fm Fm
smicanje: 'tn", = - A., (1 - £..,)
it d (s - lv,)
F F
r
C
f
I :;
4.. 1
L LO~_-S---+::DZ
S/.5] SILA ?PROSIJECANJA ICAO
- 5
S/.5J SILA P!!.QSlJECANJA KOQ
1S ]5 Z
#2'7-;=
FUNKC/JA
__ =
APS._ DUBIN!
t ALATA SA lAKOSENIH
PRODIRANJA PROSJEKACA REZNIH IVICAHA
=
--6
1 S r.dnji probojae
s ) Soini probojae
3. Piaco 70 probijaflje
-L i Drioc lImo
~~~~~~~~~~~~ -~ -L2
F:
S- Oprvgo dr ioea
6 . GornJO ploco
7. L If'"
. -
SI.5i VISESJECNI ALAr 5A RAlLfCITO'"' DUllNOH PR080JACA
...
'ABEL A br U
CVRSTOCA SHICANJA
-
PRI POVI5ENI,", TE,",PERATURAHA_.
'-,,0
c: -"..
H A ,E I J A L
R 1("./0[,0 sm/caflJo 1ig/mm 1 r ...
.....oQ GOST
ODGOVARA PRI811!NO PRI TENPERATURI
Q::
C. 0)' S -
JUS DIN 600·C 100·C
,-
'OO·C 900·C
3
S t 3'-} 10
" --- - ----
1 Ct!lik ]
--
3 t. OJH S t )(-1
- -I) 9
-
6
-
}
.
Ct!lilt
, C.. OUS
----
, 51
-
U
,
,
J Ct!lik
:---- -r-
Celilt 5
- .-
e. OSH ,
U~]
Sf 50-}
-
U
JJ
---
-
lJ
If
- ---
9
- 9J - - 7
- 5.
C.lik 6 st 60-1 ). T
6 Ct!lik 10
-
C.06'5
-- .- - --
C. /1]0 C 10
- jO
"11 6 3
'r
, 7 C.lik
It.,ik
15
}O
C.IUO
t.1330
-
_C_ '~
C )1
-- -
f-}E-.
1i
I-- . -
11
lJ
6
9
3
6
-
t. "3D
'A
J et!lik
eelik
35
i5
--- c. 1530
-.
C 35
CH
--
3.
JJ 16
'9
J
9 , --
T
I' 11 6
Dio kl'ive OM prcdoeava pTVU !azu prosijecanja (prema 51. 43), a MR
drugu. Sila ne pada t.renutno n.a nultu vrijednost, jer je potrebno ulrooili izvjc-
stan dio !tile za savladavanje otpoTa trenja za protislvivanje jezgre, !.ako da diD
RD odgovara t.recoj fazi.
Teoretski. sila prosi.jecanja 1 prObl)anja bi t.rebalo da budc odredE'na na
osnovu lang(·nc.ljalnih (-r), i normalmh napona (0'), koji se )avlja)l1 u ravni pro-
sijecanja (51. ·W). Mcduhm, ovom analizom se dolazi do vrlo kompllkovaniit
obrazaca. kOJI sc t(~ko mogu primijeniti u pra]u.i. Zalo se kao iskljuClVi kriterij
n odredivanje sUe prosijecanja uz.ima uticaj tangoncijalnih napona.
IF =- L .S • 'm kg ('H)
gdje je:
kg
"t", cvrst.o<:a smicanja.
mm-•
.
P06cbru sluca)cvi :
(45)
Iz bra c (H) \;dl do) . ,I .. pr . nja (pr I) nJa) upr \'0 pw-
por unaln v It lIlama LSI "t", Zbog !oga pd pr I) can)u t r Ih m l fI)al'
("t m v . ). Ili ma ·rl)a la v c d bl)1Il IS). odn "1110 (1..1.
1 doC I do pr m) rn pora La sill'. D bJ . ~I('
ublazi? 0 0) por t. postO)C rt nn mn.
za s ~ 3 mOl H ~ 2s
La s> 3 mOl H s
Ukohko se Izvode veCa zak -. nJ a . lada usl) d vel ' h deformacija dola:d
i do krivljenja radnih komada. pa jc nakon pr ' j(>can)a polr boo komade
r.avnati.
Sila pro ijecanja (probljanja) kod alata sa zakoeienim rcznim iVlcama se
moie izraeunali po pnbltznom bra eu :
Sa poveea njem vrijedn sCi zako~ nja H , opad.a maksimurn sileo aU raste hod
p r osjek a~a (sl. 53).
Obr azac (46) p rcdslavlja vrlo gl ubu aproksimaci)u i mD!e se koriBtiti samo
k.od brzih i ma n je laCnih p rora~u n a . B. ZVOTOno je t.eorelski razradio ova) pro-
blem i doSao do sloiemjih, ali u svakom sluCa)u laCniji h obrazaca ui pr ra e-un
sile pr09ij ecanja, p robijarlja i z3lSIjecanja Iprosijecanj3 sa savijanjem). OVI obras-
ci su dati u labcli br. 13.
Zako6enje reznih i vica ala La n Ije preporucljivo izvod:i Li kod pr06l)eCan ia
komp l ikova ni h oblika.
'ABELA br. 1J
IZVEDBE ~LAT/4 SA ZAKOSENIM REZNIM (VICAf1A
~o NA~IN
ZAKOSENJA
08L1K KOMADA 08RAZAC ZA SILU
-K
o
pravouga0'!i:k:
F-2.S s T'm ,(!+O.03'f' )a+
+16(f+o.OS'I')_sE.,
. /g .,
J
Krug:
H-s E 01
F.}., (I+0,O}")ds t'm arc cos H
OZNAKE:
F kg - si/a prosij.canja (probijanja. zastjec ) H mm -visino zokoi~()jo
E'I - r~/ativna dubino odslj~conja If rad.-ugoo zakosenja
a. b mm -dimenzij~ prallougoonika s mm - deb/jina limo
d mm - pr~cnik komada 'Ift!!.i..rcrrstoca smicanjo
mm
NAPOMENA: K-komad (prov)
Tab~/o vaii 10 Hi!i:S i '<:10 0 0- o/padak (ukrivljen)
Janje) se vr§i sa drla~em lima 4, koji u povratnom hodu pritiskiva~. pod djeJ-
styOin opruga 5, vr;i i funkciju SkldaOa. Ovim lie maksimumi sib pr Liecan]
(probijanja) \·remens.k:i pomjeraju, tako da ne dolazi do sumiran' a istih.
AI <= S za lanje,
uA I =
= S ..1_"-
za urvJje l'unove.
2
ViSesje~ni alat sa razliCilom duiinom probojca, kao konstruktivno rje-
~je ima niz prednosti. Pored toga St.o se smanjuje rezult.:mtna silz, smanjujc
se znatno i tro5enje alata, a poveeava se stabilOO6t prosjekata i otpornost nll
izvijanje. Normalno se tan),i prosjeka~j izvode kraCi od debljih.
Primjeri:
F = 2 (a + b) . S . 'f m •
lz t.abele br. 4
kg
"t m = 30 - - ,
rom'
Ugao Ulk~ja:
2H 2· 10
19cp =
b
- = - -= 01
200 '
<pO 5· 50' < S· 'P 0,102.
Iz tabele br. 9
Eo. = 0,45
F = 129000 kg = 129 l
F", = 1,3 ·129 = 16B l.
Fb 129
k = - - "" 0,72.
F. ISO
~ Fe _ 36 ?
k 0,_.
F. 1BO
2H 2·2
tg ql == "d- = - 50 0,08. ql0 - 4° 40' < 5°, q> 0,0815.
. H-s E,,.
F - 2,4 (1 ,- 0,02 ql) . d . s . 't m . arc cos H
•
W ~ Fdz.
o
F 's
W -" x . F m . S kg mm - x -~- kg m (47).
I UUO
Fm (s + H) I
I W= XI - 10~kgm. (48),
gdJe ]e:
Primjer:
Fm·s
W = X kgm
1000
Fm = 180000 kg
s = 10 mm
180000·10
W = 0,4 - 1 000 = 720 kg m.
TABELA br.15
FAKTOR x ZA PRORACUN RADA PROSlJECANJA
. -- -- -
jfg DE8LJINA MATERIJAL A 5 mm
HATERIJAL
m1 ~,
<1 1- 1
_.= F=l-~-
14tH; etli/( l5- J5 0]0-065 0.65-0.60 0.60 -0.50 o,~ 5~0.35
,
o
loomm so 0
1
GHT oL DMT GMT h DHT
a u.U(.G) b U-U rh}
t ,_ t ,_ _,
.• 100·
_I
~ 100 ,
I, I
- 100
'. ,
,F.rr"c) I
I
Fn lOO~\
F.rO),' Fn
t .
I
, - Wit
I
.I ol__ L
10- "'-It
J
O· ~oo'"'" SO " 0
GMT ~ DMT GHT h DMT
c. F.F(,cJ d,f.frhJ
51.55 8RZINA I 51LA PRE5f KAQ
EUNKCIJA UGLA KRIVAJf L
HODA PRIT/5KIVACA
..._-"c. _a--,c· ---.c..
15 10 4J 15 f() 4S JO 0
t-J..-,,.......,......-T'--!/OO dF,,)
.,
'0 to
70 '7L-__ 10
'0 , ~ i-~
,
10
SO r-' 50
40 fO
JO JO
10
1
-
10
., .0
h mm
0
10 ....
10. LI..
1S 10
10 ....
LI..
• h mm
o. He .Ht"" b. He .0.75H",., C. H•• a.5H,....
51.57 UTICAJPROMJENE VEL/CINE HODA ,vA 51LU PRE5£
b. S3 zako ('nom r T.7lOm I\'com pro lena za PI' ij clln)c
R:.d (obrazac 48}
Fm (5 .,.. ll)
W - Xl' - kg m
loeO
IV 5. hbor ma,ine
Iz sl. 55 se V1W da je
r
SUI ~ -= - sin 0. ... A. sin 0.
1
, r si.n~ 1 1
,.,.==---!"" - ~-..:...- 0,25 To 0,1
! Sln 0. 4 ' 10
cos ~ ,
tako da jc hod priti.skiva~a:
(a).
"ltn
a w't = .t
30
gdje je:
dh dh da dh
u =
dt
=--
da
. -dt =w - -
da
pa je brzina pritiskivata:
A= r "" _1_ = O.
L DO
Funkciju u = u (a) prikazuje q.ijagram na sl. 56 a gdje je uzeto:
H
H = 2· r = 100 mrn; r = ~
= 50 mm· I
w = 10 sec-I . I
30 w 30·10 0
(lito znal!i da pritiskiva/! prese ima u rafalnom
n =--=-- = 96 -
"It "It min radu 96 radnih hodova u minuti).
sin a == vI - cos 2 a. = 1r 1- (1 - ~ )2 = ~ V~ 2 - 1
u obrazac (e)
u = r w sin a = r w~
r
V .!.- -
2
h
1
Fr· r · d a = F · d h
dh
dh
Fr = F - - = F~ = F U
rda da rw
r(ft"
iliza
).. = 0
FT = F sin a. (i) .
odaklc se dobiva da je sila na pritukiva~:
Fr ()
fo' -
Sin a
Pod pretpostavkom kons1lantnog obrtnog mom p nt8 Jt' i tangC'lCIJalna !:lla ne-
prom]t'nl)iva veli~na (za r canst). Odnos tan encl]alne 511 Fr. I nomlnaln
(nazlvne) sill' na priliskiva~u (F,J je slalan
~ podru~ju a.n - 30' < a. ~ 90' sila ns prittskival:u opadB dOSlizuci !ivoj mml-
mum za a. .. 90"
F~
2
Zbog toga se za proral:un lehnoio!kih process uvooi pojnm ".nni~ne sill' pri-
tiskival:a prese, a ko}a se odrcduje po obrascu:
F.
F ..... - ,- sin a." (49)
Sin a
~'T 5
- za prcsc za prcsovanjc istiskivanjem . Cl n = 45°; -- -
Fn 7
(50)
gdje jc:
F m kg - maksimalna sila prooijecanja (probijanja) prema obrasci-
rna (44 do 44 c), i1i tabeIi br. 13.
F. ·kg - graniena sila ptiLiskrivaca prese (ohrazac 491-
SUa priLiskivaca se moze prikazatJ i kao funkcija hoda (analogno kao kod
transformacije obrazca e u f)
(m).
H
hn - r (1 - cos ex n) = 2 (1 - cos ex n )
Wn :. Fn h n . Fn ~ (i-cos ex n) kg m , . (51).
Kod velikog broja lakih i srednjih krivajnih presa postoji mogucnost
promjene veliNne poluprecnika krivaje r. pa sc ukupni hod prese H = 2 r moze
podesavati u izvjesnim granicama.
DIN 55 170 - 55 177 daje slandardne vrij(·dnOlSti nominalne sile prese F n.
i u zavisne&ti od toga interval pode!iavanja ukupnog hoda H. i to iskljuCivo za
ekscentar prese. Nize dani podaci su orijentacionog Ioaraktera.
Fn t Hmm Fn t Hmm
sin an
=
sin a
. sin an
1. Za ~ = Hmu Je Fp = Fn .
Sin a
Presa radi sa maksunalnim ukupnim hodom. a nominalna sila Fn = canst
se karisti sarno u podrucju
. sin an Hm ..
2. Z a ~ = H m •n Je F, = Fn. --
sIn a Hm;n
o~ a ~ 90° (sl. 57 c)
II I' za IS
. t'I pnmJer
'. u oat aI'1m 5 I u"a)cvima
Jt •
za lima.
2 - < Ii. "H ,kao npr. za
3 2F
H. ... 4 H .... je Fe = 3. n- presa radi sa smanjentm hodom (ovdJ 0,75 H=,1,
sma
ali se podrutje koristenja nominalnc sile F n = const pro~iruje i lz'Jan an 30'
.,
(ovdje za sin a =...::.. odnosno a ...
42' si 57 b).
J
ZnaCi da se kod procesa koji zahlije\"aju manje radne hodovc od maks -
maIruh podrutja punog korutenJa prese moZe proStriU.
Primjer:
a. b. c.
dmm 140 75 35
smm 2 4 10
a. b. c.
ho mrn 3 4 5
hI = ho + s mm 5 8 15
H • 1 1
Wn = Fn h n = 2 (1 - cos 30) Fn = F .. Hn - 10· 6,0 40 kg m
15 15
Fn
I_ . TO I
8
d
6
- --1--
,5
• }
10
o.{.
}5
75 0
)0 TS TO 5~ 0
(I)
DM'
-
<:
h mm " .'mm
}.5
-... .
lo..
0
}.O
1.5
c:
0
:~
'.0.16
, .•
,
"J !! +--a.1_5mm"~ ., t'-,
, J III
0 as
1.0 I.S }.O lS 1.0
o. TUP PRO{1.0JA(; b. lll.P PR5TEN Hod probo}co 1mm
W 9,8 kg m ., W n 40 kg m.
b. S obz rom da jt:' F m 7.5 I -> F, 7.4 t radicc $t:' nil polo ukupnog hoda.
0,5·60 30 mm
pa ce bili
lOt> F", 7,5 t
W IB,I kg m < Wn ~ 40 kg m.
W 44 kg m "W" 40 kg m
w 2 f = dM - d, I (5'l!.
a. Analiticl.ci
w ~ 2 f = 2 (s - lo,) tg ~ = 2 s (1 _ _lo' ) 19 ~
s
I w = 2 s (1 - Eo,) tg ~ (55),
gdje je:
w mm - zazor,
s mm - dcbljina materij ala ,
Eo, - relativna dubina prosijecanja (labela br. 9),
~ - ugao smicanja matenjala,
b. Tabelarno po V. Romanovskom
Tabela br. 16 daje vrijednooti zazora za rame materijale kao odgova raj uci
procent debljine lima.
c. Po G. Obleru
Ovaj autor daje zazar kaa funkciju debljine i cvrstoce smicanja materi-
jab u obliku abrasca:
w = c·s v'!mmm za s ~ 3 mm
(56)
w = (1,5 . c . s - 0,0 15) V't'm' rnm za s> 3 m.m
s mm - deblJina lima,
d. Dijngram po E. Gi>hrcu
a. Probijanjc
Kod probijanja je potrebno u materijalu izradibi otvor nazivnog preenika
D (jezgro je otpadak - 51. 62 a), sa tolerancijom A, Jooja je pozitivna.
Za dimen.z.ioniranje alata je mjerodavna maksimalna dimenzija predme la:
Dmu = D + A.
Ked probijanja je preCnJ k probojca (d.) jednak maksimalnoj dtmenziji
predmeta (D m..), a precnik prstena za probijanje (d M ) je uvecan za iznos za-
zora (w).
d, = DOl.. = D+A
(57).
dA! = d. +w = (D + A) + VI
, ,
I I dH·d. ~w J
'8J I ~
,, , dHI",e.,
,, , I
I I
. ,
I
, , I
I
,, /',
,
,/
v-
- t
1/
l Q Q
01".,.' J
0''''01'
a . PROfJ..I/..ANJE b. PRCtSIJ",,;.A t!,Jf
v E L I ~ I N A PROBIJANJE PROSIJECANJE
----
Hjeroda l'n a mjUO pf(!dm(!ta
10 dim.onz;oniranje a/ala
ProboJoc-
maksimalna
0,,,.., ,- 0.;1
d. " 0,,,,.,,
I
minima/no
01 ",;.1-0-;1
--
d. -dH-W
_J
Naz;I'n. mjer I! Prosjl!koc
alata f--.- -
Prslrn d ... d • .. w dH .Olm:.'
--.,
. ,
-
Izrodn. tol~rancij.
alata
Probojor:
Prslrn
- t.
--- -- -h. _.---
.. t .. ----_.
~~ -0
NaJ"e.r:a '!'Jua p!',s/l!na za
--
dHlmtD,-d.. + I ..
- ---
dHlmu,rd.. +I ..
prool/an ~ - pros/Jeeon)e .-
t--'-- -
Nojmonjo mjtra probojea-prosjeltai:< d.y",;.,.d. - I. d'I",;.,-d.-I •
dM = Dm •• = D - !:J.
(58).
d. = dlo! - W = (0 - !:J.) - w
D1 = 30 rom- do D2 ,'= 50 mm
D = V Dl . D2 = Y 30·50 = 38,73 mm
pa je
3
i = 0,45' V' 38,73 + 0,001 ·38,73 = 1,5611 = 0,00156 rom
Talmost lzrade
predrneta IT9 IT 10 IT 11 IT 12 IT 13 IT 14
-
~
....
~
:!
til
~
TotERANCIJA
I
do
J
Irnad
J
do
Irnad
5
do
Iznad
10
do
Irnad
18
do
Irnad
]0
do
lznad
50
do
Iznad
80
do
lznod
1}0
do
Irnad
180
do
}50
Iznad Iznad
}50
do
]15
]15
do
Iznod
'00
do
500
:.: 5 10 18· ]0 50 80 1}0 180 <00
1 I IT I 1•.5 1,5 1.5 1,5 1,5 1 1 ] I. 5 6 7 8
2 IT 2
~~--·-----I"--
1
----
.3'
2
J
1
]
1
3
}
,
]
<
1
5
I.
6
5
8
7
fO
I- -
8
/1
~ IJ
9
+-"-
10'
IS
I,
I 3 IT
IT
3
, (- , ,- , 5- r - 6 7 I 8 10 /1 11. 16 18 }O
: 5 IT 5 ~ 7; .st-sl - 6- ' - 8 9 11 IJ 15 18 }O lJ 25 }7
- -+---.-j-- ..- +---- - .-
6 IT 6 10i II 7 15 19 n 25 29 J2 J6 <0
8 9
"
- t-I- -
13
- - -- - --
t 5Jrt t
18 }I 15 ]0 ]5 <0 (6 52 57 53
- -+-- ---11 -- - -
]9 (6
8~
17 JJ
.-
- .-51. -- - -7] 89 97
]5 (] 51 51 71. 87 100 115 lJO 11.0 155
58 70 8' 1/0 I}O 11.0 160 185 }IO 210
,+:00--
250
1f
" I IT II 100i 50 90 110 "0 "0 190 210 150 290 310 - --J60
1'2L~ 11_ 150 j 90 110 ISO 180 }IO }50. JOO J50 !!O ,,!,O .!!O~ 570_ _- 6JO -
rt3l IT 13 1501 1<0 180
}}0~70 JJO ]90 (60 51.0 6JO 7lO 810 890 970
- --- -~ ---
NO I 870
-t-;;-l loo01~100 100~
Ii IT 1( '00 i_ l 250 + 100 ]60 '30 520 610 1/50 IJOO 1<00 1550
15 IT 15 5'0 1:-0- '00 <80 580 700 : /l00 1600 1850 }IOO 2JOO 1S00
t-
10001 600 750 I 900 I 1100 1]00 I 1500 I 1900 I nDo
-
}SOO
- ----
}900 J}OO
--
.1600
-<000
--
15 IT 16
Ako radni pre<imet nije po konsLrukLivnom crtclu LoI<:r.isnn, :noU! se ra-
~unatl sa Izradnom tolerancljom 1I kvahtelu IT 11, ukohko nile in 'rmm rabrit-
Ium st.andardimB druk~j proplSaIlO.
Pr~jekal: (proboJ3c) , prstcn Ul prooijecan] (prool]/Ulje) rade se jeda.n u
odnosu na drugJ u tolcranci)3Ina po ~okr'tnomc odnosno aprohodnom. spoju.
prstcn
prosjekac
... he '
.
hi '
. H~
h itd .
Prim;er:
1. OdrediLi Ulzor kod pl'osijecanj-a (probijanJB) celicnog 11m3 C. 1530 (C 45), dcb-
ljine s = 3 nun.
a. Po obrascu (55)
w 2s(I-E.,Jtg~.
b. Po tabeh br. 16
w
- . 100 = gtJ/o w = 0.09 . 3 = 0,27 mm .
•
c. Po obra.scu (56)
w = O,2mm
w 0,2
s- . 100 = - 3 . 100 = 67<1/0
,.
TABELA br. 19 - .7
. /"\ / 1,\
..1 f'.
SKICA PREOMfTA - I- f- - - ~ f-
~ ~
3 ltiO~ -. L2 4>50 hI
fiq I
I ~
~
~
~
I
I ~
Izrodnf tH • + o.O}5 mm (zo H7 u podrueju 0-30-50 mm)
Prst.n
to/eronci-
j. o/oto - - -
h. u podrucju D.]0-50 mm)
rtobe/o 16) Pr obojoc t. _ -0.016 mm (zo
w 0,21
- '100 = - ·100 = "'/0.
S 3
Gil = n . A . s . i kg.
a bruto te1i.na svih traka potrebnih za IZradu dotitne sarije sa Go (te£na ukllpno
potrOOMg materijala)
Go = 'II . AI . S . i kg,
tad.a je te2:i.na <>tpatka
Go = Go - G. = s . i . (y . B . L - n . A) kg.
A Komad Otpadak
/
L 5
'A8ELA br. }O
W'N ~J U8A I MOSTA .u lAVISNOS" 00 DEBLJINE LIMA
I SIRIN~ TRAK~
DE8LJINA 5 I R I N A T R A K E Bmm
LIMA
5 mm 10 50 100 ISO }SO ]SO sao 1000
0.10 1.}
-
- - - - - - -
o.}(} I.} I,S 1,8 - - - - -
0.50 I.S 1J) ].J) 1,5 '.0 ,,5 - -
0.75 1, :; (7 2-' }.9 3.' ].9 {' -
1,00 1,0 1,5 2.0 },5 ],0 1.5 (0 6.0
1,1S f.' 1.9 U 1,,9 U .u '.J 6,0
1,5{) 1.6 },O 2.5 3.0 l5 '.0 (5 6,5
1.75 1,8 2.1 2,7 11 :v Q 'J 6,7
1.00 2.0 2.5 3.0 15. ',0 45 5,D 7.0
1.1S 1J) 1.6 ~ :v Q 'l ~ 7,}
Kriterij po kome se ocjen)u)e konomitnosl iskori.;;t'~n)a matcnjala )C prOCel\-
t.uabu oq,adak CAl:
I G CiJ, - Go
A = -~ ·100 = - -G:-- ·100
b
y · B · L-n ' A
- -- - -
y·R'L
. 100°' •.
gdje je:
n - broj komada doti~ne serije.
Ammf ~ povrSina )£-<inog komada.
smm ~ dpbljrna lima.
y kg - specifitna ~7.Ina malt-Mjala,
mm 1
y - broi ~raka luna potrebnih za !zradu serlJe od n ko-
mada,
A,rrunl! - povrl-ma jedne lrake,
Bmm - sirina trake,
Lmm - duhna trake.
I " = -z. .
Z 100 = z -A
A,
·100 = z -A- . 10()fl/o
L· B
(61 ).
TABELA br.l1
PRORACVN NAJRACI ONALNIJE HErODE KORISTENJA HATER/JALA
'rI.1 komgdq Polrr6no je irraditi It. 40.000 Itamado limenllt .A Ito .st so , oznOCI bro} Itamado u ,.dnoJ
d;,./O ~premo pr/ltoronom crt.iv. liZ CJr/o~ sto 'roc I. 'ado potr.aon brOI Irolto 10 IZ f' OdCl
ro cioflolru, lJg isltoriitenJO mo/."jo/o. 14000 dil"Ovo IIno" , . ~Jn "amado.
No/erijol lim '"0"6 PJ(SI Y} dtOlim~ J, _ / mm N.,o t.lina S'I,It dlj"o'lo
Sir,no rubo i mosra b .'.S mm .(tob. bl:.JO) Go.n ·A· , ,/, • UI.000· (' · 1(J.6nJ , '. ~
Poc.'n; obi,. mo l erijo/o Iu loble l;mo'l9 a• • 91.6 kg. '0'
di"" nrij o · IOOOX lOOD mm. II ItOJlh se Bruto t.iino (zo, tra.a)
Go - , . S ' L • l' - , S 1000 ·' ~ .g.
Pretposto'llja s, do Sf prj Odsvrco1Vu no Olpodo. loJinski: G.. a• • a. . a.-19.4 kg
,"olrolamo gub; J" prO~ntualni: ~ J!!.
,"01,,.,,010. • '100 "
~T----
e -------,,--,---.,--- - r GV~ITAK
SIR INA
G.-
' ::-=r.
POSHAK
__-r--"'T -::--:---l
V KOHADA InVKVPNO SIlUro ,!.'P4~~_
.. 'RAKE 'RAKE POCETIIV V JEONOJ r-0TRESNO TEi.". T£1I= PI/O -
c SKICA RASPOREOA RAOA 'RACI 'RAKA "A CENT
~
ct:
r"8 mm
- - 4 - - - 1 ' - --1'-'--1-
, mm 0 mm I tom T tom
~- F-_-.
O•• g 0."9 .,. '"
I ~'C}-----.-t- J - 1 -r S 6 F 1 e 9 10
L -b
S-C4-1.lb z-.]--x-.a /.03 '10.000
8-,10.,,8 .. 1 LS o·b 1000-1.5 90 ISJ 51.1 '0.2
a 1.5
% 111.5
1-90 y=160
8:r)]t
B-e s/n.,£.,.
+d ccu."'}O
.. • ~
sme.
o=g eOSL
• .
,.--
L -0
10;}-1D.D00
t9 L . ,
tg", •
•
..!. -0.15
.--- 5
0.500
.b
o ·}}·D.198
.1.5
/000 -19
10
88
8
"-_11° 0.,9 z·88
S-]7
T. BELA br. 22
SMJERNICE ZA PRAVILAN RASPORED KOMADA
• r
RAZNIH 08L1KA
r. 4
.
\. .....
-'"
-.' )'1J
\~ ,
~.
L
n
-\:
..
8'c+}b J( .m+n+}b L
Z ---}
J(
n 41
rr
. • ,,~\\ '" b
. L-a
\ 8 r c+}b )( • m".n+} b z._o}
'II
~\V X
'" l L ..,-I
" ..
{b1 I--L--
MY"_ [3.
II
.. L
--
i'" 8·c+}b x-m+n+}b
L
I.-oJ
X
"
~ ..
-~ ~ I. 1
I,..J
z __
L-ao)
til 8'c+e+Jb x.m+b
11
~uL
..
• ~ '!!. .... "T
~Uf~ ~~~..~ L-II
~
8·c".e+Jb x'm+b ;r.-oJ
J(
f-!-'-'. I
l.. L
-
.J..X ~
"
Proirvoljni ob l iN sr pr. 'voro II
c~~
'I '~~
lrZ.
r-rl poznotv g~om~trijskv figvruo
U ovom slvcoju j~ to vgooniN ( NoO
v tob~/i br.)1 pod r.dn;m brojem J)_
1~ • •
L.
Iz tabele br. 23 se l"lWfe uociti cia se v.i§eredn.i.m naizmjeniCnirn raspore-
dom okruglih komada pove<:ava st.epen iskoriStenja materijala (00 52,5n/o kod
jednorednog rasporeda, do 66,0% za n = 10 redova), ali se sa povecanjem braja
redova komplikuje i poskupljuje alat.
Zbog ~ je za odre<!ivanje opt.imalne varijante potrebno prona6i n'eki
kornpromis .izmedu ova dva kontradiktorna faktora. Treba usvojiti tolOO broj
redova, kojim se obezbje<!uje dobur stepen iskoristavanja mat.erijala, uz uslov
da istovremeno alat ne ispa.d.ne 5UVJSe komplikovan i sirup.
Na 51. 64 je prikazana konstrukcija postupnog alata za izradu podIoinih
ploCica i slienih elemenata. Ovim alalom se vrSi kombinovani proces probijanja
i prosijecanja (prema klasifikaciji u tabeli br. 1 pod rednim br. 4). PostupnoSl
se odra!ava kroz to na taj naCin !ito se u komadu (51. 64 c) prvo probija unu-
tra~nji otvor pre~nika d = 10 mm, a zatim prosijeca komad pre~nika D = 20 mm.
Alat je cetveroredan (n = 4 prema tabeli br. 23), tako da se sa svakim
udarcem prese dobivaju 4 gotova komada.
Probijanje se vrSi probojcem 4, a prosijecanje prosjekatem 2 i ploeom
za pr.obijanje i proojecanje 1. U prosjekaeu je umetnut umetak 3 (sa precnikom
koji odgovara preen'Lku otvera komada), kojim se izbjegava ek.scentrienoot oLvo-
ra u od.noou na vanjskIi preCnik komacIa. Ovaj element se cesto owaeava kao
!,ova.c otvora. Cilindricru rukavac 10 (za vezu sa pritiskivaeem prese) se oo.igu-
rava protiv odvrtanja zavrtnjem osigura~em 14 sarno tada ako gomji slat kod
povratnog hoda prilIilskiva~a izlllZli jz ploee za vodenje 6. Vodenje irake se obez-
bje<!uje sa dvije letve 15, dok hOOac hake 16 5luZi za to cia se sprijeci savijanje
trake prilikom uvla&-nja u alat. Ina~ je sklop gornjeg i donjeg alata konstruk-
tivno sli~an s.klopu na 51. 41, s tom razl1kom !ito se ovdje, umjesto fiksnog gra-
nicnika, koristi grani~ni probojac 5. Duiina gra.n:ienog probojca je jednaka
posmaku trake (x = 24 nun). Granicrti probojac je daleko sigurmji od ii.ksnog
granicnika, ali se njegovom primjenom sirina trake povecava (od B = 90,4 mm
na B, = 95 mm). 0 ~emu treba vodit.i racuna kod veli.kih proizvodnih serija.
Grani~enje komada se postize na lsj na~in Sto je desna letva za vodenje 1[;
izvedena stepenasto, tako da je rastojanje izmedu letava do olvora za granicni
probojac Bn a nakon toga B. Pri svakom posmaku se traka nasJanja na stepe-
nicu letve. Da li ce se prUmisjeniti jedan ill dva granlCna probojca, zav,isi od
oblika kom ad a. Kod duzih i uzih komada, gdje postoji veea mogucnost zakre-
tanja trake, upotrebljavaju se dva grani~a probojca (s]. 67). Na s1. 64 c su pri-
kazane faze izrade u poeetku rada. Brojevi ozna~avaju koja se operacija vrSi
kod doti~nog posmaka.
KoLiko je analiza ekonorni~nosti tehnologije 510ien problem, pokazuje i
iskustvo u proizvodnji automobila u CSR.
Sklop karooerije putmickog automoti.la S. 1200 (izvom podaci po E. Kej-
velu) sa sastavnim elementima je pnikazan na sl. 65 a. K.a:ro5erija ima relativno
mali broj elemenaLa (ukupno 17), jer je koncIl'pcija tehnologije bila da se za
izradu karooerije primjenjuje domaCi lim, sa velikim plastiennm svojstvima ~
sp09ObnoSCu za duboko izvlacenje. Za proizvOOnju ove karoserije su potrebne 1
teZe rnaSine (naroOito prase). Met1utim, kvalitet lima je bio nii:i 00 ocekivanog.
tako da isti nije mogw zadovoljiti, pa se pr.iSlo i drugim konst.rukt1~nim rje-
Senj.ima. Taka se razV'il.a konstrukcija karos~je ~ut:ni~og au~mobila S . 440
(s1. 65 b). Ova konstrukcija je radena na baD kvahteta Lima ~Jun se :asp~~a
galo, uz uslov da ueesce ruC.nih radova u tehnologiji proizvodnJe bude sio nlZe.
• 'ABELA be 23 •
PRIMJERI JEDNOREDNOO I VISEB.E.QNQG RASPOREDA IZRADE OKRUGLIH PLOCICA
Prosifeco se eelicno plocico preenika 0 =20 m m i deb/jine s = 3 m m. 5irina ruba I mosta b = 3 m m.
.
PovrSlno .
ploclce rro 1 1N01
A="4"=-,-=311. -
mm~ Ouzina troke [21000 mm. Posmak trake ,-0+ -
b 20 +] " 2] mm.
Gu6itak u pocetku rada : kod jednorednog a:z b" 3 mm; kod viierednog a :: 0 + 2b - }O + 2·:1 .. 26 m m
POVR.S.!~A
RA SPo-
S I( I C A
SIRINA TRAI(E TRAKE :N.~O~ADA B~.T:~::~ ISKOR!SJE-
NJE TRAKE
RED B mm A, mm 1 z, kom z kom
It "
v/~ERE- 8-(n·I)(0+6) sin 60°+ A =L-a N z
A'''['8
DAN
+ 0 +2b A, = 1000B
~, • ..::.L.
A
x
+(N-TJ
""r., '100
n-redova
4~Jti. 0 <fil&J~
JEONO- B =0+26 z = 16000 100-0-3
z=
REDAN °L
",r-::J 8=}0+2']=26
26 000 ' 31" 23 52.5
nzT L z,,, 8} z =1.3
~ ------
6
l I-' ,~ 8"(0+b) sin 60 0 +0+2b 1.6000 z ='000-262
OVORE-
DAN oCl
°L-~0
-Pi
r <D€Y~ Q) 8=(20+]). 0.866+20+ 2,] '6000
Z." 311.
~, = "6
23
+1 58.2
'RORE- oClf
I -rr- ~'"
B:GO~), \0
8 =}(O+b) Sin 60°+ 0+2b
z, :: 66000 z:: 1000";6]
DAN -et)tt \ ,I Q) 8= l(}O+]) 0.866+20 +2 ' ] 66000 311. 2J 61.5
+2
n=3 Olt~~Q
aJ..!..
f / B" 66
z,:: 210
z=I29
oCl
t:.. ____ [ _._. _ _
,
8:: 9 (}O .. ]) 0,866 + 26
n =10 l06000 z, :: 056 z=I.]] 66,0
8 =206
. i
o
""0 } H, '"
. ~
- r "'I
I
-9
.!l
8
..L
.1..
/.
o. "OCRr ALAlA
SI 6' KOftSTRUKCIJA POSTUPNOG ALMA ZA IZRADU
POQLoiNIH PLOCICA I SLiCNIH ELE'1EttATA
..... 1
• <:> ...~-~ ,... :u .... ,... },
r
~
t -}~ '-!. ."'; l -
~-, iI
1 ~.;i '~
I
,.. }'
)
I
t: . IZGLED KOHADA
~
•
d. POLO}A) TRM(E U I POSHAK 11. POSHAK
-]~-
\
111. POSMAK IV. POSHAK V. PQS'1At(
c. FAZE IZRADE KOD POSTUPNOG POH)ERMIJA 'RAKE
Ots,.ft ir ',mo
"QtSjtl:1 IZ ,fin?.
,
I
I
I I
I
I I
.!.. ~ L!. !iJi!!.
J 5 1 1J 18 16 15 If
\
PrUnjer:
1. PrOl"Cltunatl diroenzije alata (po 51. 64) 7.a izradu podloZnih ploClca prik=anih
na 91. 64 c.
Materijal je aluminilj Ai 99,5 debljine 5 - 3 rom;
Za7.or po tabcJi br. 17 w = 0,3 mm;
Sirina ruba i mosta po tabell br. 20 b = 4 mm;
Sirina trake (tabela br. 23);
B (n -1) (D + b) sin 60· + D + 2 b;
Uz;im.a se cetverorednl raspored (n 4):
B = (4 - 1) (20 - 4) . O,B66 + 20 + 2· 4 ~ 90,4 rom
Sirina granicnog probojca 5 S = 10 mm;
Stvarno potrebna ~:rina trake
~
Br = B + -:.! - 90,4 +5 "" 95 rom;
x D +b = 20 +4 = 24 rnm;
A utom obll 5 lZ00 ,
f5Bt@4
... --- ~\ ?
1 i Z. Gla~n; dije/o~i.
G~ @ ~4
Sf! korJsti odpodak jz table
lima.
1I11}. Element; koji se rode Iz
odpadka nokon izrode dije-
10"0 1 i 1.
I. PREDNJI POI<L QeAC I PQKLOPAC Sraflrano prlkazanl dijetovi presta-
c UNUrRASNJI DIJELOVI VRArA PRTLJA1NIKA
vl}oju OJipodak kO}; Sf! ne koristi.
I RAlDVAJANJE ELEMENArA II. IZRADA VISE DIJELOVA lAJEDNQ III. KORISTENIE QTPATKA
Pre~ prosjeka~a 2
d. = du - w '-= 19,8 - 0,3 = 19,5 h
d, = d m.. = 10,2 h ,
.'
C)
'"
tI
t
I
'0
b. [LOCRr ALMA
...lx~9§
~ 4>} ~, ~
71
72
.'i 72--JI
l i-
/(
/ , -t}# f
o ,
tV Q'
~ - -
I. POSMA/( fl . POSMAIS.
.]
J)(.'" I.x=19}
., "J~}
}
~ ~ 4>3 ~
, I I I
1
J
j
~•
] I
1
f
I I I
.'
I I
1
$
"}
~- .4 ,
96 '- - -
'"IV. POSHAK
III. POSHAK
A
CJ. ~ arc tg t H
gdje Je:
a. - ugao nagiba proWa ploce-prq{'na.
A m.m - iz.radna t.olerancija predmcta (51. 62).
H rnm -- ukupna visi.na ploee-prst.ena.
Najjednost.avniji prohl Je Cisti cilindar (eL = O. red. hr. 3). kojl se mo~c
primljenlti kada se komadi nakon prosijecanja ne potiskuju kroz Olvor ploce.
nego se izbaciVllcem vracaju navise (Jer bi proliskivanjem kror cilindncan olvor
nastale velike sUe lrenja).
Ploce-prstenovi su najce.sce pncvrsceni zavrt.njima 1 osigur Ot cilindnc-
mm zaticima, koje treba postaviti na sto je moguce vecem rastoJan)u (pozic.ij:l
2 d 7 na sl. 41 i poticije 1 i 11 na s1. 64). Posebni nacini pricvr,k:\'anja prstcnova
za probijanje koji dolaze u obm kod ~ozenih, kombi.novaruh alala. pnkazani su
u tabeli br. 25.
Kod veCih dimenzija komada, ploee-prslcnoV1 se ne rade iz jednog dijela,
nego su saslavljeni jz niza segmenala. lzrada plcee iz jed.nog komada za velike
i komplikovane oblike je veoma teska. Osim boga, daleko je veci i ulroSak sku-
pocjenog legiranog alatnog ~elika. Ploce 'i:z.radene ad segmenata se primjenjuju
za prosijecanje platina dimenzija iznad 250 X 250 do 300 X 300 mm. Teziti treba
da segmenti budu pribliino istih dim enzij a. jer se tada utr05ak materijala svodi
na minimum. Na primjer, za prooijecanje kruzne platine preenika 0500 mm
'ABELA /u. 2J
eBf)FJU 07YJ)f!A-- PRSJENQYA ZA PROSIJECANJE I-=PR081J~NJE
-
Red OBL I K SKI C A D I HENZIJE PRIMJENA
br.
Visino II: Zo proslJt!NJnit
b1
II.] -5 mm ro '20.5 mm dlJfllovo komp-
Cilindar sa II. 5-/0mm ro 5 -a5 mm liko~onih
I ~ ,
konu.om 1t.IO-fSmm ro s-S-fOmm obillto iii diJt!-
~
Ugoo ~: 101'9 ~er:t
.c, _ ]0-5· tocnos ti.
Ugoo .t:
@.~
-n 10 problJonJe
, Dl'o.truk;
cilin do r
y,
Visino It:
Koo pod rednim brojtm I mon},h a/va -
ro do pre~-
Preenik slobodnog o/voro niko
i
D
-
o .d~ Jmm d·Smm.
[ABELA br: l5
fBJfYRj,CENJE PRST£tlOYA.,ZA PROBIJAIY.JE
SKI C A PRIMJENA
.!Pra.llilno PrQvilno
Presjek A-A Presjek A -A
- 71. T"""
l ....
~r ~
\L
I. KRUG 1> SOOmm II. KVADR.,AT 300x3QOmm III. ZA08LJENI PRELAZI
I. Seg m ent; plo~t 70 proslj econjrl l . Stgmenti prosiekoio
l°-~~- i L5]CRJeI
~?i2:::':1 :::~
J .) -
~
\
-- ~ I
Donji d i 0 -segmn. prosjtkoco .
I. Bel ngs/ona II. Sa nas/ooom
%0 limollc do tq Ijrooyt iz- 50s'o ... segmenoto ploce 70 prosi).-
1,5 mm dcb/j. nod ,,5 rom conje je pomjeren u odnosu no
H-}S-SOmm d-MI}-H}O S05'Oll segmenofo prOSjeMOeO
8-S0 - IOOmm 0-J-5 mm ZO I'tlicinu X. 5 mm (min)
c. PR1CVRSCENlE 5EGMENATA d. HEQU5Q8NI POLOZAl SEGHENATA
.o4l.
19
10
6
~
/
- ---4- _ "'at~rijol.
C.0"5.P (St.III)
Odldi (rt/"t!zo
Odliti (it!/"uo)
6 Ots t!C tZ lima
5 Otsjt!ci iz lima
KaMi na 62 Rc '.
J Kaliti na 62 Rc _
2
1
Poz. N A Z ,., ATE R , J A L PR'l-tJEDBA
I: I
r~!
r--u -A ....s ....,.
~
~$O ..,
_'1J I
....
~l'!l
T
;'
-
.;
.f
I
...
IY
I' ~
.. - _.
~
..
L~ }2~ , .-
-
..
:~ c-
R20 1
-B
~
t:,.
--
;1
iii
.~
.-
•....
I
..., ......,
'- ,
~ ilI ~I
/ 15"
~~
/
100 100
'-A I
100
1120
/00 .-J.... --~
100 I 100
..
o. KONSTRUf(TlVNI CRTEZ NOSACA ZA POJACANJE STRANICA
. KAt-tiONA
( druga p%.-ina komada jt simttricn a )
I 2 3' 19 5 6 7 8 9
.f '
13. Donj i no sac
, " '.:r:, ala fa .
, ~
.,- ". Segme nti
obreziY aca.
15. Cilindric ni
kocic .
16. Gronicn l k.
17. Granicnik.
18. Opruga go rnJeg
irbljoca .
19. Nosac pro-
b oj co .
10. Op ruga do-
17
njeg skidaca.
21. Stub no YOdica.
d. TLOCR T A L ArA
gdje je:
s mm - debljina Lima,
a, b mm - dimenzije otvora ploce (dimenzije komada - 51. 73 a) .
Prt!Sjf!k A-A I. Pr.',,, .. "U'jo-
e.,,/. r•• ,.e,.r. -
nim , •• "''" iricem.'
1. Pr,·i.i.lfl. "...,.
,,;m "'6";11' ,',ic.",e'
J. /Jor~}G ".£0
4. D.n}o ".£.
,. stil.;
•• O,'U'O .ti#l.;,
7. r.l/u
'eur.
,.••
r.llt •
/
elt/nlr/tnl ' w.....
Jf.
10. Gum.,,11 #.~,.,.
Prt!Sjd C-C
f1
J m
51. 71 ALAr ZA fflOSIJgANJ.£ SA NAYARENIM RUNIM IVICAi'fA
PROSJEK",(A I PRSTENA ZA. PROSIJECANJ{
c - f (crm ) - kocficijent koji zavisi od ~t.oCe istewnja materijalo
kO)1 se prooijeca (probija). OVaj koeticijent se kr~ce u
/ill' ani£ am a za :
um nun!
kg
... 80 40 2S 12
A = a+2e
B = b + 2e.
Ako je pravougaona ploca postnvljena na osloncu raspona I (sl. 73 ca.),
tada' se u prvoj apre>ksimaciji mole smatrati kao nosac optereeen kontinuirarum
terelom:
F
q~ - '
!
)
1 q. I' - F·l.
8 8
W = (B-b)H2 .
6
M 6 F I F ·!
cr. = vi = 8.' (B _ bi K! -: 0,75 (B - b) W- .
Fl kg
cr, = 0,75 (B- b) H2 ~ awl - (64),
rrun n
/ /,J ' ] L 12] 1 1
r-- ~
/1
I'fTr1n~H~'nl
.JZ..
I. Prst~n zo prosijfll:OIlje ad tvr- J. Coura -prsten zo st~zonje
dog metala L. Hj.sta tvrdog Idovanjo
} Osnovno ploco
L
. t .,
~...,.
L
'. ,
L
" .
~ ,J
-
,.. • I •
~r-;-
F ..I ,
;::::;:::::;::;±=!;::;:;;:::J~ ~I
~-""""""~-~ I
I
f.
I
I "I
• 1
I
I
1
-, T
I
- - <I
I
1-. 1/ .
L A L... q.
.
Q.PRAVOUGAONAjPLOCA b. QKRUGLA PLOCA
CT =
2,5 F.
- (1- -
2
-
d kg
) :E; CT..s - -
I
. (65).
• H~ 3 do mm! .
gdje je:
Fkg - slla pr06ijecanja (probiJanJa).
Hnun - debljiM prslena,
dmm - prccnik otvora prstena (precrwc komadal,
domm - preOn.i.k oslonca.
Primjer:
38 kg kg
1 't: m =- 30 2
nun':! nun
i dimenzija
a - 100mm b = 200mm.
D.imenzije ploee
A= a + 2· e = 100 + 2·50 = 200 mm
sUa prosijeeanja
F = 2 (a + b) . s . 't m = 2 (100 + 200) ·3· 30 = 54 000 kg;
zadovoljava, jer je
g
Cf, = 30,3 ~2 < 0·S<! = 50 k
mm rom 2
IV 8. 2. Prosjeknci i probojci
~j
r I I. ~robojac
1. Caura
J. Koiie za
pr~nos
prifiska
-'-
•
...L
SI.7l GLAVE PROBOJACA
.
51.75 OJACANJA TANKIH PROBOJACA
Prujrk A-A
pruirk A-A
B -,•• B
f" I
·•
I
I --....
I
A , A
f ,, 1
R,zno
A-A l!:!i!. lroMuro
l .J
m- c. PROSJEKAC
A
d. PROSJEMC
A
r
a. SfERICND-KONUSNI DBLIK
,. Ploia za probijonjr
1. 5kidai trak~
J. Probojac
l. Drioi probojca
I II III
5. Kaljrna m~l!uploio
b. KONU5N/ OBLIK
F F kg (66),
p
A "d~ < pJ em2
-1
B. ProracuD na pritisak
Kratki prosjekam i probojci se konlruhsu na pritisak po obra.scu:
F kg
:;; upd • (67),
A mm"
gdje je:
F kg - sila prosijecanJ8, iii probljanja.
A mm: - povr§inn popreenog prus)cka, prosjekata (probojca),
kg
Cl'pd ~- doz\'ol)cno nnpTl'U'lnje na pnttSal<.
Za kaljene alatnc tellke
kg
up.! .~ (100 + 160) - '. '
rnm"
'ABELA br.26
KONSTRUKCIJE 8RZO IZMJENJLJIVIH PR080JACA
'R ~ d'
i
I
•
br. I
SKI C A OPIS I PRIMJEHA
UCVRSCENJE
I
Probojoc 1 se IIbocuje u
dr ioe probojca J.ltoil se
• p, e sjelt kA zofim II IIrc e II nosoc J. ,
• .. .. I
J POHOCU DR Z ACA t~1r-"-' , Upotrf!bf}o 1'0 se zo
'probljon}e ot~oro do
d" (, mm. a noroe/to zo ma-
I
le 01 Yore prec.d-tJ;J- f.J) S
Probo}oc 1 se uCYrScuje
pomoclJ ZO IIrlnjo }.
UCVRSCENJE Upotr~bljoilo se zo jedno-
slollll//e alate kod kojlh sv
POHOCU . probojac i cilindricni rulra-
ZAVRrNJA } . IIOC /zraden; iz jednor; ko -
modo,te se ucyrscujU di -
rektno no priliskill. prese
Podroc e rim. d~LO-60m
Probojoc 1 so noslonom
UCVRSCENJE SA se vellrseuje pomoeu
5 ZAVRTNJEH I zallrlnja ]. Podruc}f! Prt -
NASLONOH 1 mjene kao pod rednim
brojem (,
~ . E . 1 .n \, ft .
Fb =- 41' -
Idje je:
F _ ~ . E· I....
b - 4ft ~ F "" L . 5 . "t ....
(68).
plje je:
L mm - opRg dijela koji Ie probija •
• mm - debijillA materijala,
~.~ - hrrstoCa smlcanja lJlaterijala kOJl 1M! probija.
(68 A).
B. Kvadrat 5& sUnnicom a
L = 4· a mm; E = 21500~
rrurr
..... ~ 33.21~
v ;:-:;,:- ~I (68 B).
b~ ~
Im In = -12- rrun 4 '• L = 2 · (b + h) mm; E = 21 500 - -.
mm~
Ina. = 41 V (b
bh~
+ h) . s ' '!m
mm (68 C).
Vidi se cia je kritibla sUa (kod koje do1azli do izvrijanja probojca) za za-
tvorEmi alat 8 puta veea neg<> kod otvorenog alata:
F 'it. d .5 . '! m kg
IIp = -A = d=
< IIp<! - -2
,
1t rrun
4
odakle je:
'!m
d>4,s' - - mm (69),
CTpd
Prujd ftf-ftf
I I
-
.::r.-p Ftr
~l' CFjJ
r_L..:::!
h _
o. I.fDNDSTRANO UKUJEsrEN
. .
b VKLlJESTEN I VODEN
}I
, -6-
I ProboJae
9 } Prsl~n ra probiJanj~
-.L
] I.
..1.6 /I.
( skidaca )
Cilin dricni rukavae
IS I IS PloCiea
'"
!1-
ID /6
17.
18.
Nosoc tuljaka
Drzac probojea
Heduploca
}
/ill} ~
19-V.
n.
lavrtnji
Cil in d rieni koc;r:
.lJ
~
• $
b VODENJE PROBOJCA e KONS rfWKCIJA TULJAKA
-:m
mm
~Z - hTr..oea smkanja rnaterije.la koji problja,
~pd -mm-
k#! • _ dozvolJeno nnprezanje na prittsak matenjala ~robo}ca
'tift
I d ~ s mm I (69 b,
d = (0,35 + 0,5) s.
Primjeri:
1. U materijalu sa =- 45 kg. SIe probija otver prebUka d
"t",
mm-
= 10 mm. Odrediti
da Ii je potrebno ugradlti. kaljenu me<!uplobJ u alat.
" . 10c 78.5 mm ~ n,tes cm~ ,
.j
F I 060
p ~ .- 1 3·0
•J
kl: .
A u,.85 em-
S obZlmm da JC
Kg
p I 350 '- PJ ...? ;).00 _ ke
em -
"
l'm':
b. Za debljiIlu lima s 2 mm
F r- 10 2 -15 kg
p 3600 kg, > PJ 2500
em!:
A 0,785 cm-
_
2. U maleTijalu sa '7".. 50 k_1! " d e bl Jlne 5 2 mm prooijaJu se otvOT) raznih
,um-
kontura.
llll.", = 33,2
Y -
a.
5 'tm
- 33,2
Y -1' -
--.- = 26,6 mm.
2· 00
47V--Cb:--"h'-'-
59,5 mm.
(b'" 11)· s· ~m
I F, = C, . F kg I. (70)
gdje je:
1 Fp = nCo F kg (70 a)
•
gdje ,ie:
h
n = - _ broJ' kornada koji se istovremeno nalaze u cllindrjc-
s
nom otV(}fU prstena,
h - visina ci.lmdrienog dijela prstena,
s - debljina komada,
Cp - k.oeficijent protiskivanja, koji se krece u granicama
Cp = 0.05 -7- 0,10.
Fi = C,' F kg I· (70 b)
&dje je:
Ci - koeficijent izbacivanja
C i = 0,07 -7- 0,14.
o. SKIDAl'Uf b . PROTISKIVANJE C'. IZ "eIVAHJE
.
SI.81 VZ PRORACVN 51(£ SKIDANJA, PROTISKIVANJA.
I IZ8ACIVANJA
M ~LA br.27
VRIJ£DNOST/ KOEFICIJENTA SKIDA JA Cs
_lZ flbrrloll,lQ
bt:}6 r~d ii', }
Gumcni 'k.idoi
I . p"" n zo prosii~cOfli~
} . Pro.j,ltof
J Slfidoc
,. Pritid'iyoc pren
5. KII~i.tc pru,
7t .dl • "too
Fm.t. " - - kg
8D
gdje je:
d mm - precnik Zice,
"tud
kg.. - do zvol'Jell() naprezanJe
. na UVlJanJe
.. .
mm-
"t ud (5G -;- 70) kg.;,
mm-
sto zavisi od vrste materijala,
D mm - precruk opruge.
gcje Je:
n - broj otklvruh zavoja opruge. S ob2lirorn da se zavrse-
tak opruge Izvodi sa 3/ 4 zavoja na svalrom kraju, to
je ukupan broj zavoja i = n + 1,5.
kg
G - modul klizanja,
mm!
Za opruini ceLik
G = (7 500 -;- 8 300) kg.
mm-
TABELA br. 2&
•
TEHNICKI PODACI ZA ZAVOJNE OPRUGE
•
DOZVOLJENA ODSTUPANJA
L
L Sila oprugt F Durina oprugt L
-- d
r~
I d. 0.5 - 0,8 t lO ~ L<J5 t 10 Yo
d·I.O - 1.6 !IS "'- ("5 - 10 't8Yo
IT~ l.O - ! 12,5Yo
J.) (.10- 60 ! 6.5~
d."O - I.6l!IO Yo C>60 ! 5%
- ~ -
Dorvoljtno ooJslu-
rPrtcnlk oprugt D
panjt OSt oprugt
D<2S :tlYo od normalt no
D. 25 - 50 1+ 2 5 Yo baTU 1 0 10'
D>50 I~; Yo-
1,6 II, ~- IV ~ }!!.l 9.B_ 27,~ 13.7 ~i,5 '7.7 is,] n,6 59,1. )1,1.
11,9 _ .-Jo,J 2i,3 13,9 33,0_ 19.1. 1.1.5 25.0 55,0 11..0 77,5 U,5
15,9 8.8 ]91 18.7 198 }5.l 506 )J.B 665 1.5.0 88,0 600
12,7 21,B B,O 28,2 11,7 3~1. ft.1. '6,.1 19,1 ~g6 ill
2,0
I- Ii,7 ,,7 21J!
}i}
. ,
- 112
---!.
12,7_ ~ 15,7 1.1.5
r--'
]05 510 ]70 710 160
16,7 I~9 2~J 15,1 ]8.1. ]I,l 1.B,5 ]7, 5 63,7 16,7 Sl.p i~~
20.7 125 17,1 20 51.0 1(0 6iB 08 85,1. 58,1. 1130 71.0
-
NASTAVAK TABELE br: 28
Fnu F
c"
f s
-
I
= t.g I.l canst
gdje je:
! ~ [ ....u - ug.ib pod optereeenJ m F ~ F", ,
(BI)
gdJe je:
Fso";;F";;F..... , . (82).
= Fp _ (0,1 -:- O,2) Fm..
fp --'----'---'-- . f lllu = (0,1 -:- 0,2) f 1M'
C Fmu
( fp + h rnm
gdje je:
h mm - hod pi aCe sluda~a.
Hod skidaca se bira u gra.n.icama h = (5 -:- 15)pri 5,
Oemu manJe vriJedno61.i dolaze u obzir za vece deb-
ljme materijala.
DuZi.na .opr-u.ge
L = (n + 1,5) d + n . s rrun
gdje je:
5 mm - rastojanje lzmedu zavoja opruge.
Minimalno dozvoljena vriJedn06t ovog raswJanja
Sm'n ;?; 0,1 d.
fn = n' fmm
gdje je:
n - broj tanj~as£ih opruga u jednom paketu,
f nun - ugib jedne opruge.
Radni ugib opruge se kao i kod Ul\i'Ojnih opruga sastoji od ugiba pred-
naprezanja fp i hoda slridaca h:
fn = fp + h.
Broj opruga u jedn.om paketu
(83)
gdje je:
tn mm - ugib pake<ta,
( rnm - ugib jedne opruge.
I . Prslen
.
zo pros/-
jee onje
}. Prosjekoc
3. Izboclvoc ko modo
~ Molko izbocilloco
1. lzv!dbo 1I.lzvedbo
7
11
23
19
}1
B
11
12
15
Primjeri:
Konstrukcija ce se izvesti. sa
N = 8 komada Ulvojnih opruga,
eI.vjck A -A
85 16
!LsJled /fomada
3. Nosac prosj~kaca
o/pa/ka
5. Donji noz za odsij~canj~
o/palka
9. Opruga granicnika
fO. Skidae Irak~
Karakteristika opruge:
F m&lI 353 Kg
c = --= - - = 14,2 - - ;
f...... 24,8 mm
Prethodni ugib opruge
SUa precinaprezanja
h = 15 mm;
500
velikorn: a = -- = 250mm
2
350
malom: b = - = 175mm
2
F = L· 8' 'tm •
gdje je:
L = Ll + L2.
Opseg elipse:
Ll = 7t [
3(a + b)
2'-
-J
v' a . b
Ll =
3 . (250 + 150) v' 250 . 175
]
7t [ --2 - = 7t . 429 = 1 350 rom.
Opseg 4 otvQra
L2 = 4 . 7t • d = 4 . 7t • 30 = 377 mm
Sila skidanj a
F. = C.' F;
Iz tabele br. 27 C. = 0,12 ..;- 0,15
Sila koja olpada na jedan paket (a to je ujedno i sila jedne opruge u paketu)
F ao -- F. -_ 10 200 -_ 850 k g.
N 12
C= 0,95 mm
Cn 25
n = - 26,4 "" 27.
! 0,95
ajveca sua jednog pakela opruga (Jedne opruge na kraju radnog hoda)
TABELA br. 30
•
STANDARDNE DIMENZIJE STUBNIH VODICA BEZ OJACAN./A
d a b e e f r I
- ~' .- -
9
110
115
]5 12 ] ]] 18 8 1 ~
"0
• (/ i-;7o -.
I
. t- - - ~ - - -- I -
~~:-,
IJ 0
I .:.' ,ro-
,. t I
0 1 , ]0 17 ] ]6 ]0 8 1 ~ ,;F-
.at
:C J
I
C
l.aj
1
I
- - f--- f - - - - -- - Iii)
/7,
I SO
100
... l I ~o 20 ] ]6 25 10 1.5 5 11S
- - -- f----- I- 110-
150
-.~ ,
110
)Q~ r-9-
,
r-m-
.... 50 25 t ~5 ]8 10 2 5 1JO
/\
.=-.- 1
...t -! r-! "
- 1
- - - .- - - Joo
110
I, 110
,-, ttL- no
65 ]0 i 60 ]0 1] 2 6 )10
JSO
r- 1- ' _J ]0 to 17 ] ]6 ]5 10 1.5 50 ~
II
ItO
o~
I
I ~J
-'}ii-
0
1
4j- 1 ~
r- - , ~ ~ .-- - - ,,0-
1---;.7-
0' 4J
0
10 52 20 ] ]6 2,5 10 } 55 5 :1,06-
110-
,'" 1 - iii-
- --.~ ,
50 65 }6
-
I
~
15 JO 1] ]
- -
60
11'0-
5 ~ 1 ' ~_
;.-
r-- "~-
}I~-
I 1---~7~_
I)tr 1- 1
;~
9 I I---- - - - ._- - I---- - - I---l,!t:
I- J~
~iI\ I
Id,
'cI r.1,-,
-t-
65 80
~ ,-
]0
-
i
- -.- -.
60 ]5 12
~
2.5 70
- 'r--- -
6 l--i70
)J
1---),0-
I- }io-
~ }OD-
I 80 ~OO ]5 5 75 lO 1] 2.5 80
l- -i!F
6 I---jo
)SO
400
TljBfLi or. 32
STANDARDNc_D1M£NZIJE: _(~~ URA S TU8NIH VODICA
d d , d] a b e f 9 I r
dl
-- - .....
{1
I 30 to t8 30 to 15 10 15 70 /
I
~
~ - '-;'1 - . - , --
0 - f-.... -- ~ .
I ", :0 5,1 60 3S 50,17Sj'0 ] 85 5
I I' I, - -
~I So-1 65
I 75 ,0 60 ]0 I} } 100 5
l 1 -
r---
I
--
- -
-
{ I'I
d
d}
I
'\, r
65 80 90 j <l 65 nSI
- -
I] }5 110
- 1-
6
80 00 I/O 50 70 ]5 I} ]5 1]0 8
i
r.d.8£LA br 33
•
fY.QS4C1 ALArd ZA TESKE PRESc
- ----
0 a 55~1600 6'0 700 750
-
(50 •500 550 600 650
(
b
C 550 600 650 700 750
s
, -
CI
~ d __~5 r7~
-
88 88 100
--
t CI
d, 9] 9] 107 107 In
~
'"a t 70
-
70
-- -
80 80. 90
~
0
e:: f
-
.00 HO t80 5JO 560
:~
9
-
50
-50 - 60 60 10
e:: -
"-
0 h IJO 1]5 l/,:~ '_~ 5 150
\:)
I 16 16t
is .
18
I
18 ]0
I /5 - 50 50 55
-501 55 SO 65 1
m :5
n 10 75
--
80
--~-
85 90
0
-
51 5] 58 58 6i.
....!:'
0
p . t8 • 50 55 55
-1'4i81]."(
It' -~
0 1.75 !-tl6 X 1
..
r
'U
,t , .- 0 r )5 .: 0 45 50 50
I 0
e::
S JOO 350 380 ':10 ao
I 10 70 101 95 95
I _
" e::
c 50 SO 50 70 70
• ~I c V J5 J5 JS l } i }
t.. • 1
(I
w Jot
]0 }O ]5 ]S
Z 70 70 70 85 85
Za izradu i:aure za vodenje mogu se primijeniti sljedeci materijali:
Gornji i don]1 nosai:i alata (gornje i donje ploee) se kod manjlh alata rade
od ugljicnog konstrukclOnog i:elika (C. 0345 do C. 0745), a kod vecih i sloienijih
alata od Jijevanog zeljeza (SL. 14 do 30), pri cemu se kvalitetnije vrste materi-
jala biraju za veca opterecell]a. Slandard.n.e dimenzije nosaea alata za teske
prcse daje tabela br. 33 dok su elementi alata sa stubnim vodicarna sistemali-
zovani u tabeli br. 34. Yodice 5e u alatu postavljaju na sto je rnoguce vei:ern
rastoJanju jedna od druge. Najmanji broj stubnih vodka u alatu je dv:a (sl. 69,
71 i BO). ponekad je tri (sl. B6), dok se aJali za velike komade izvode i sa i:etiri
yodice (sl. 85).
lz tabele br. 34 se moze UOCiLI da se preQnici vodka razlikuju (dl =F d2),
kako bi se izbJegla nepravilna montaZa alata. To je naroeilo vaino kod izrade
nesimetricruh obhka, kod kojih bl prl obratnom p05tavljanju gornjeg dijela
alata doSlo do nalijeganja gornjeg na donji dio alata i do lomova. Nabjeganje
gornjeg na donji dio alata se sprecava posebniro distanCnim prstenovima, mon-
tiranim na stubnim vodicama (s1. 69).
Kod koflstrukcije kombmovanog alata za istovrerneno probijanje cetiri
otvora u horizontalnorn i jednog u verti.kaln()Jn pravcu (s1. 87), vodice su po-
stavljene dljagonalno (da bi bile na vecem rast.ojanju). Vertikalni otvor se pro-
bija probojcem 3 (smJestenim u vertikalnom nosacu 12), a horizontalni otvori
probojcima 2 (koji se nalaze u horiwntalnorn nosacu 9). U toku rad.nog hoda
priliskivaca prase pomjera se vertikalno naniZe gornja ploca 16, sa klinom-tis-
kacem 4, koji ovo kretanje t.ransformiSe u horiwntalnu t.ranslaciju kliza~a 10.
Kod povratnog hoda pritiskivaca prese, klin vraca klizace u poeetni polo!aj.
Ovaj alat je relativno komp liko van, ali se u veiikosexijskoj proizvodnji i:esto
primjenjuje, ne sarno z.bog visoke proizvodnosti (jer se nekoliko radnih operacija
obavlja istovrerneno), nego i zbog toga sto elaje visoki kvalitet proizvoda, naro-
ato ako se zahtijeva velika LaCn05t rastojanja i7.lne<iu pojedinib otvora. .
Za kornbinovane operacije prosijecanjn i probijanja manjih komada vi-
sokog kvaliteta koriste se blok~aJati sa cilmdar vodicom (sl. 8B). Izmedu gornjeg
nosaca alata 16 (izradenog od ugljicnog konstrukclonog celika) i cilmdar yodice
12 (od lijevanog zeljeza) ulivena je konusna caura za volienje 14. Materijal koji
se koristi za ovu cauru je olovna i kositrena legura za le.iaje. Uzduini ZJjebovi,
prorezani u gornjem nosacu aiata i cllindar vodici. spreeavaju zakretanje
oaure za vodenje. Pored toga, caura se osigurava u zavrtnjima 21. Cijeli gornji
sklop alata je zatvoren poklopcem 17. Veza gornjeg nosaca alata sa pritiski-
va cern prese je izvedena preko specijalne spojnice 19, koju zahvata cilindri~ni
rukavac 20. Cilindar - vodka se mslanja na donju plo~u 13, u kojoj se nalazi
ploca za probijanje 1 (ujedno ova plo~a slu!i i kao prosjekac). U radnom hodu
pritiskivaca prese probojci 3 probijaju elva otvora i istovrerneno ploi:a za p r o-
sijecanje 2 prosijeca oblik komada.
TABELA br. 34
STANDARDNI ELEMENT! ALATA SA STUBNIM VOO/CAMA
A. SA PRAVOUGAONOM RADNOM POVRSINOM (DIN 981) )
I bl
d a
~ b h hI hl dl dl
(M)
'0 6] 112.5 11" ,5 11/ 9J 140 SO JO 11 19 _
100
J1S
6J
6J
1'u,S "",5 lJI
157,5 11.,.5 156
9J
,J
140
/40
50
50
•
- JO
]0
- " "-
I~ 19 _
8. SA OKRUGLOM RADNOM
.
POVRSINOM (DIN 981])
.... o -, 0 t:
d
(M)
a b h III hl dl dl hJ
13
-, 5
to
"
9 Presjek B - B
13
I
o
Btf" :VB
0-'
L,!9./~d komgdq
)'0,
t. Ploea za problJanje Horizontalni k/izac
2. Horizontal"i probojci Volfica klizaca
3. Verfikalni probojac Nosoc vert/ka/nog proboJca
,. Klin - tiVac Stl/bna ...olfica a/ata
5. Nosoc klina Caura za odria ...anje rastojanja
o. Oslonac k/ina (za osiguranje najniieg hoda
7. Ddac komada pritiski...aca prese J
8. Opruga driaca 15. Donja ploea
9. Nosac horizonta/nih probojaca 10. Gornja ploea
SI. 87 ALAUA.iSTOVREMENO PROBJJANJE OTVORA U
HORIZONTALNOM I VERTIKALNOM SMJERU
15 17 I
r
, cr~=slc r~l
I
19 I
--
n-- ~
15 ___
III ---
I
I
J
D~D
--
"
'
12.- 19 .. I
~
Presjek C-C Presjek D-D
11
1Q..
10
9
8
l5
~. "'=
~!d.,1
,
@--
, 7
or ~ ~~-}
Izq/ed komada
I. Ploea zo probijonje
(uiedno sluii i koo pro-
sjekoe)
2 Ploeo zo pr05iJecanje
3. Probojoc
I ~. Irbacivae komada
~-w~~~~~~~~~~~~~~~~-J 5 Skidac trake
I; I'
~7 25 ' 1 2_8 ~2t}9
5. Zavojna op,fuga skidaca
_ . -
-5 ~ - 7. Ploea ra drranje trbaclvaca
8. Kocii: za prenos pritlska
opruge
Presjek A-A Presjek 8-8 9. Nosoc probojca
10. Meduplo co
11. Nasion
1J 12
"\ 12. Cilindar-vodica alota
I J . Donji nosoc alata
II.. Ulima konusno coura
La vodenje
15. Zavojna oprugo ra
irbacivanje komada
15. Gorn j t nosac alata
17. Novrtka -poklopac
18. Nasion
19. spojnica
lO. Cilindrieni rukovac
IT. Zavrtanj za osiguranje
prot;v rakretanja equre
22. Zovrt.zo podes. opruge
lJ-26. Zavrtnj; za spajanje
n. Gol; zavrtanj
28-JO. Cilindr;eni koc;';'-
Po..'llije svakog radnog hoda pn liski vaca pr('~e lrnka treba da zauzme pra-
vilan poloi.aj u odnosu na ol\'or prstena 7.8 prosijeclU'Je (probi)anjc). Zato sc u
alalu ugraduju poscbni cleml.-nli za ogranicavanJE' \'clicine pomjeranJa trake:
Prema lome. funkcija granienikn sc svod! n.l t.() da om OSlguraJu propisani kon-
stantni posmak trake (x = oonst.).
NaJjcdnostavniJi granicnik je okrugla plo~a (pOZ. 11 na sl. 41), koja jc
zavrtnJcm prievrlccna uz prslcn 70a p.rosijccanjc. U povraLnom hodu prillskivaca
prese (nakon zavr$cme radne operacijc), traka sc rui':no izdize Ilnad graniCnika
1 pom}era unaprijed za imos posmaka x. Zatim se spuAta i povuce unazad dok
most Lrake ne nalt'gne na Ivicu granicnika.
Kod drugih konstrukcija (kao po sl. 71), traka se IX>mjcra unaprijed do
granimika (14), 1 prema ovoj izvedbi nije polrebno povlai'ltl traku unazad, lako
da je rad brii. Gramcnik je izveden pod uglom, cia bi otvor :::a isti bio slo
dalje od reme 1\'ICC prstena za pr06ijecanje.
POSt·bna konstrukdja grani~ka je prikazana na kombmovanom alalu
za probi)allje ot vora i Istovremeno prosije."canjc dllf:lh komada (s1. 89). Ova
izvedba omogucava da se sa rl'lativno kralkim alatom prooijecaJu d06la dugi
komadi (duiine L + 2 a). Probojcl 2 za probijan)e dva otvora su smjooLeni u
dd.aC:u probojca 4, na udalJenosti a od noZa 3 za razdvajanje komada. lz toga
sc moZe Zakljuclti d" duZina alala nc zavisi od rastojanja L. U prvom radnom
hodu prit1Skl\·.lC~a pres'! probija 5(> Jijcvi otvor, a nof za razdvajanje prosljeca
desnu Ivicu komada (pod radljusom R).
Prvl komad Si: ogranl~ava granlcnikom 15 (prva izvedba), na laj nal!in
sto se priliskom ruke sav\adava lisnata opruga 16 I granil!.nik pomjera u kanalu
vodlce 11. Nakon ogranica\'anja prvog komada, opruga 16 VTaCa granicnik u
po~etni po\oZaj i on je kod senjskog eada iskljucen iz pogona. Shena je i druga
izvedba granicruka za prvj komad, s tom razlikom sto se granil!.nik lskljucuje
iz rada zavojnom oprugom 18, a njegovo ispadanje iz alata se spreeava cilin-
dri~nim koCicima 27. Dio trake, u duzini od lijeve ivice noza za razdvajanje do
granicnika za prvi komad, prcdstavlja gubitak kod poectka rada. DrUgl i sljede-
<:1 posmaci traka sc ogranicavaju granicnikom 12 za serijski rad, a njegov polozaj
se moze poddavati zavisno od duhne komada (L + 2 a). Ploea za prosljecanje i
probijanje 1 Je sa dl"Sne strane zakoiiena radi \akSeg propadanja golovog ko-
mada.
Pruj~k C -c
}O
..L
--
5
I
25
/'- ';'}.)
r_ _"J: L+]o
I' !II! Z III: II I. t \
....
J
Irg/~d goto.,.og komodo
2
.!.Q .ll 11
r,
f, -L
I
I
I
·.. ~l
10 11 12
I
/
"""---~,-'-r-"\ I
/
t:+---_. ._.=.1
17
11.
Pog/~'1-~1
.-;- ,
I GrOIll~IlIJt I ~....
prvl
,1 0 "0,
P I d - 8
09 ~
-- -
Picco 10 proSljaoflj~ j
L ifo mod
"..,... --
_t
~
5 )
I..
1 ., .
.L
,,
L
~ ... ....
, l ...L
6 Sf'fl~r
- pc. i ,"'Oka
, .., -- --- ~
..L
1.
\..L .J.L
Ploea Zo pros,jeconje
10 ~9
1--'
-
I1.
.
-0' .-)
I
.-i -
.
I
\
L...J
Sml. ~::..:t_..,..
2. Prosjekac
o granicalfOnja
].
i.
Skidac trake
Izbacilfac predmeta
- -"'
S. (Jornjo ploeo 1. Ploea za prosli~canjt:
6. Donio ploea }. Prosj.kac
7. Trako 1. Ploea za Ifodenje olata
8. ZOlfojno oprugo skidoeo i . Traka
9. Gronicnik S. Granicnik
10. L isnoto opruga gronicnika 6. Opruga granlcnika
1/ ZOlfrlanj
•
51.90 GRANlCNItf, UGRApEN
7. Zalfrtanj
SI.91
. .
GRANICNIK U PLOC}
u..
SKIDACU TBAKE lA VODENJE
-----
5
i
-- ]
1. Ploea za prosijeconje
5 Gran/cn;k
6•. Troka
...-..-. -.- --
Smjer posmako
i ogran;eolfanjo
I
.
51. 92 GRANIC..NIK ZA BRZO POM.JER~/'fjf [RAKE
Donns se u meLolnoj mduslri) l oko 35 -:- 50~/o dljelov3 prcrad u j u n ep<.>-
:,rednu iz Lraka, 1 -:- 3~/o iz proizvodnih otpadaka, dok na preradu iz po)cd in at-
mh komada otpada 45 -:- 65%. S obZlrom na relativ n o n isko proccntua lno ul'csce
u preradi iz proizvodnih otpadaka, kod ovog naema prerade ne d olazi u o bzlr
primjena automatizaci)e. Mehanizmi za automalski dotur pOJcdinaenlh ko ma d a
su veoma sloienl, tako da se automallz<lClla O\'og proccsa pretcl.no rjcsava ko n-
slrukcijom kombinovanih alata sa t'lemcnlima za dotur.
U ovom poglavlju cc se raunatrall probleml auLomatlzacije lransporlnl h
pom)eranJa traka, odnosno komadn'a CI)U ~(' Izradu kao poluproizvodi korisle
trake.
AulomaLizacija lranspolllllh pOI11Jl'ranJa na unlverzalOim prcsama da n as
~e rjclav:I 11 Iri pravea. I 10 '
Kor1.~I('njl·m mehanI l.una za al1lom.1L~i,.1 po!> mak traka, kOJI se kao donal n l
urt.:.I<:iJI pnklJueuJl1 pll:Sam~l I prl·d:.lav IJaJu U slvan radnr organe presa.
:!. Kurisll nJ! m auLomalsklh uledJJa monl'r'lnlh u alalima. To su, u sLvari,
kombinovam alah sa ugratl"n lm mL'halllZmlma za aUlomalski posmak. Ovi
mehanIZml doblJa)u pogon ntl gorn)eg pokrdnog dijeln alala, iii neposredno
od priliskiva~a prese.
:" Kon~t(>njcm meharuzaron za ~ \ulomalski posmal\! koji sc kno nczAvlsni agre-
t.:all montlraju nn stolu pn~I!, 11 pogOnt' 5C pll mocu gornJeg pokrctnog dljela
.1Ial:1 Konslruktlvnlh qcsL'nja aulomallZaCI)l' pllsmaka lrnke ima mnogo,
lako da jl' nemoguce posla\'iU slrogu klaslClkaeiJu lW lh mcharuzama nn
osnovu nJlhovc konstrukelJc Zbog loga Sl' kl:!slflkaelJa V !iii nn osnovu
k'lOslrukeljc radnog organa, kO)i ncposrrono kontnktirn sa lrakom I kOJI
pO\'bci lslu. O\'d)c ~c blli obrad~'nn lri osnovna tlpa mehanizma za autll-
m Ilskl posmak, kOJI kno radOi organ kortStc:
u. PrenosnOllll polugom.
b. KIIO()m.
c. Valjkom.
3
--..
~
1 S
-OMT .,
/
,-
J
,
~
11
7 9
t
\
14.'
I -
10
o. KONSTRUKCIJA b . ~EMA
t. Nosa~ m,han/zma 5. Kuko za 8. Pritiskillac pres,
1. Pod,flvo po/ugo pOII/oc,nj, 9. Prosj.kac
1 Prtnosna polugo 6. Gran/Mik 10. Trako
, . Drfal: 7. ZOllrlonj Il Opruga
.~ _F I
, -L-.J!.-
I I
_ . - - L . -L_ _
a b.
1. Kuko za pOlllocrnj. I. Oria~kuh
}.Oprugo 2. I<uko za pOllla~'nJ'
3. Klin 1 Klin
'- Driac kuh '. Granlcnllt
S. Nosee m.hanlzma 5.6. (isnot. oprug.
h F H-F
- " - - --~
b H t x
,
. .
f = 10 rnm < x = 30 mm
(
h = + x = 10 + 30 ". 40 mm
a h 40 1
-- =-= -
b H 80 2
a = 2 b.
s
--.... 2- J.Q
~
? Probo/ci za probl/onje
okruglih olvoro
]. Lovac otvoro
{,S. Probo/ci zo probijon/e
srpostih olvoro
8 5. Pro.jekor. zo prosijtcon/t
komodo
!l.. .J.. 11. 2... 7 Osnovno ploco mehonizmo
:0 posmoH
0 9. Prenosno polugo
Goroy KOMAD
Presjek A-A
,-
, i
• 6
JlJ l!1.
1
r-
] 5 ,
,-
,, ,
0 0@®o
, I
~
A
iJi?~
,.
@®~
.L
3
....;...:;-.:..-..:.-~""I ..§..
""""~ 5-
8
!i 'if 7
-
P osmok Po~/acenje
6 ----
Posmok Pov/acenjr:
I, Klin :to povlacenje 1,1. Valjei :to posmak trake
1, Pokrelni nosac cdju~11 3. Volje;:to kocenje
J, Ce/jvsl ;to posmok ~ Pol<retni nosac _o/jako
i, C~/just :to ko~enje 5. Nepokre/ni nosac vo/jaka
5. Nepokre(ni nosac celjlJ!:li 6. Klin TO poliskivanje
6. Opruga :to posmok 7. Kavu
7. Opruga celjusti 8. Oprugo kavelo
8. Traka 9. Opruga :to povlol:enJr:
-.
o. SA CELJUSTlM4 b. SA KOS/NAMA I VAUC/MA
51.98 SEMATSKI PRIKAZ UREDAJA ZA POSMAK TRAKE
SA ZAHVATNIM STEGAMA
Radni organ ;:a pomjeranje trake se kod ovog mehanizma sast.oji ad p3ra
valjaka. Traka 5e naslanja na donii valja~. a sa gomje sLrane je pntiSkuje gornjl
valiak. Najprostoji tip mehanizma iroa samp jedan par valjaka, i to na ulnznoj
strani alata. Valjei pot~kuju traku u alat. (;esce se meharuzam lzvodl sa dva
para valjaka. od kojih, prcdnji par (na ulaznoj strani alata) poti...,kuje traku, a
zadnji par (na izlaznoj SLra11i alala) po\'lacr traku. Gotovo redovno, pogon .sa
prese dobiva prednji par valjaka. a sa nvoga se pren06i na zadnji par. S obzi-
rom na to od kOjeg radnog organa prese vrujci dobivaju pogon razlikuJu se dva
tip'.!, i to sa:
a. Direktnirn pogonom od glavnog vratlla prese.
b. Pogonom od prit.iskivaca prese.
1. Osotlina rgloba
J . 5pojna molka
,. rije/o spojnice
5. Zupeonik
6. Zupc anile
( I]. Opruga
~_, '---1' A 13. Kocnic:a
5 ,Q
I -llJlJI
U. Oprugo
c. Frikciana spojnica
():;im loga u cilju pov c n ja k umj n ih poluga
zgl ci ( I 8) p Imj n j ju a l. p m ,' ma ,
Brlin" krL' anJ, Ir k opl:a n kons rukclj p p ra ilu ne p r Ian
30 mOlIn, Tatn 'l p mak 7 vi I kons ru 'C1j mehamzma i ' Ilt m e samog
m k II kr u gr mcam od ± 0,05 mm" 0,15 rnm,
~J~kA-A
f2
~
"
.-7
I
-~~ • 16
-.!l.
/ /
Prujek 0-0
I
I--
I
.
51.102 KONSTRUKCI)E ELAsnCNIH VODICA MATERlJALA
IV 8. 6. Yodice materijaill
Vodice materijala osiguravaju srec:IL;nJi (centrieni) polouj trake u odnosu
na rezne ivice prosJekaca (probojca) \ ploce 7.a prooljecanje (probijanje). Ako
presa nije snabdjevena posebnim uredajem za vodenJe materijala, tada se ono
mora obezbijediti u samom alatu. Najjeclnostavnije rjeSenje predstavljaju alati
sa plocom za centriranje prosjekaca, koja ujecino sluZi i kao vodica trake (pozi-
dja 3 na s1. 41). Iz konstrukdje alate po sl. 64 se moze uaciti da je vodenJe trak!)
rijeseno vrlo jednostavno pomocu dVlle letve 15. Na letvama je ucvrscen limeni
nosae 16, koj\ sprecava savijanje trake pri uvlacenju u alat.
Kod izrade velikih i sloienlh komada 5e kao yodice koriste obiCni cilin-
drieni koCici sa pro9i.renom glavom (pozicija 13 na sl. 71). Ovi k~ci se na odre-
denim mjestima (zavisno od sirine trake, iii konture komada) utiskuju u odgo-
varajuce olvore place za prosijecanje. NajceM:e se postevljaju po celiri ovakva
koeica (kao na s1. 71), dok se kod sirih traka postavljaju sarno dva komada u
dijagonalnom rasporedu. Tada se traka lakse uvlaci u alat, a time se olakSava
i manipulacija radnika za mailinom.
U kombinovanim alaUma sa uzastoprum operacijama prosijecanja l pro-
blJanja pr.imjenjuju se elasticne yodice (sl. 102). Elasticnost vodenja se postJ.Ze
ili iisnatom (51. 102 a), ili zavojnom oprUgQm (s1. 102 b). Vodenje trake je kod
ove konstrukcije sigurruje, Jer se traka uvijek jednim krajem naslanja na n.;-
pokretni dio Yodice, a i sarna marupulacija prilikom uvlacenja trake u alat
je olak3ana.
Sirina yodice treba da za iznos dvostruke zracnosli bude veca ad Soirinc
trake, tako da je:
A=B+2f=D+2b+2fmm
gdje je:
A mm - sirina Yodice,
B rom - sirina trake,
D rnm - pre'::nik otvolra koji se prosijeca (probija),
b mm - sirina ruba,
f rom - zracnost yodice trake.
Donj'i sk}op alata se pootavlj.a il·j direk1.no na sto prese 1, J1i na steznu pw(:u
4, kOla je zavrtnjima spojena sa stolorn prese (s1. 42). U presi j u steznoj p}ofi su
ukopani profiLni kanalJ. (u dljaganalnom, paralelnom, ill kombinovanom rasporedu)
u koje se um~u zavrtnjl sa T-glavom.
'ABELA br. 35
. .
rEHNICKI PODACI ZA VOOICE / GRAN/CN
1. Votl i ~a fak
J
l. G o" / ~nJk
J. Pr osl /foe
I. . Prs ~n ro prosl t!caf'lj~
5. Ploe a la LIS J ~ro'lO Je
01010
6 Tralta
I
- - -&\--- -'
" ino
tra~
8mm
~100 0.}5 - 0.5
5 - 0.75
rA8ELA r. 3
STANDARDNE DIMENZI../.£ C../LiNDRICNIH 8UKAVACA
d .. ...,,S· d
.. -,..
I
tI
b .c
-
oC
0 1
I
I
_dI dl I
d dt dJ dl I I h hI C 0 b z
8
10
6
8
-
-
-
-
}}
.- - }5
1.0
U -
-
-:---- _ } ~L ]
lO I J
_
- :-
1
1
->----- -,---
I}
16
9
I}
j -
- -=--'
- }8
J]
1.5
50
- -r- - -
.
- - I }8
r - -
}O J
- is - }-
}
gdje jC:
F. - ~la prosijcc:anja (probijanja) pojedinog element;),
X, - apsClSO tcasla dot.ifnog elementa.
to je:
n
L L.· S . -em x.
x = _.=-1_ _ _ __
n
L Li S'-e m
,~ I
,-, 1-:'
X = ---- n -- =---
s' -em r L, L" L,
, I
n
r L I · x,
LI • XI+ L2 . X2 +- ..... + Lt . XI . • . . . + L" . Xn
,=1
X -
n LI + L2 + ..... + LI + ..... .+ La
L ~
'-1
(84)
~
IY =-i-L-,-
L.
I-I
L i · YI
LI . Yl + r,..~. Y2 + ..... + L, . Yl + ..... Ln . Yo
Ll + 12 + .. ... + L, + ..... + Ln
I
_ 1-1
gdje su:
X, Y -- apsciBa i ordinata teZi§ta rukavca,
XI, Yi - ko0rd.in3.te t-e~1a reznih kontura poliedinih elemenata,
LI - duZi.ne reznih kontun. pojed.ini.h elemenatp.
Teilite se moze odrediti i grafifkom metodom pomocu plana sila (u ovom
slu~aju duiliona) i veriz.n.og polig<ma.
x ..
•
5'
I + /I 0)'
III + IV 1
Ox
V +VI
IX
VII + VIII
X
Precnici krugovo
I. II, V i VI: D.}O mm
III, IV, VII iVIII: d. 10 m m
}.51}
1+11 '}5.6 -_.}O 1+ 111 91..2 }O,O 1.81.1.
If{+rv 61,8 U 2.763 V + VII 91..2 ~O, O ~8~]
_.---
7. 03~ II +IV 61.8 5.822
V+VI
IX
125.6
21..0
56
--
78
- -I.B7}
-- - VI+VIII
-- 91..2
91..2 8}.6
-
7.781
- IX- -
}1..0 2J1~
VlIflIIII 62.8 80 5.(J}1.
-- - -- . -96.1..
..
(6
------
1.51.
X 1..6 90 1.11. X 98,7
b. ANALmCKA METODA
10
1: L ,' Yi .)., 058
y -~ --- - = 54 5 rom.
10 405,4 '
1: L.
, 1
sislem (h-O-I). Apsci~ koordinalnog si 1 rna (0-1) ra7.dvaja mikroprofil na dva
dijela. tako da povrsme ogranicene mikroproIilom i apsci.som i7.nad apscise budu
jednakc onllrn ispod apscise. to jest da jc:
gdje je:
L - ukupna duZina na kojoj 5e mj eri hrapavosl.
h - vislna mlkl'OproIiJa (mjer.ena od apscisnc ose).
II , L "" V 1- (11.
n
i -t h ;. . + ..... + h + ~~. ~-+ h2;
1
I II
= V-I -r~~
n '. . 1
gdje jc:
n - bro) mjerenja.
l I n
H" = (H I .,. Il~ -i .•. . .;- HI . . . . + Hn) = L Hi
n n 1~ 1
[ABELA br. 37
.
l{L ASIFIKA CJJA . KVALITETA . POVRSINE ( GOST 2789-50)
+h I
I
-- I
,
I
Hmo. H•• H"
GRUPA KLASA; 0 Z N A KA
aOOlmm 0.001 mm 0.001 mm
I <::.. I ZOO 100 - 50 ZOO - I}S
r- } I}S
.- r-",50 -}S I}S
~
I
l- . -Q./
.~ - ~
- 61
- -
-
r--!5
3
\l'V
3
, 6}.S
17.5
}S
12.5
-I}.S
- 6.3
63
to -
~O
}O
/I 'V 'V
- 56
18.7 6,3 - j.2
-
(}O - 10)
r- 6 \}'V 10.0 1.2 - 1.6 (10 - 6.1)
7 \l\J\J 7 6.1 1,6 - 0.8 ( 6.3 - 3.})
11/ \J\7\7 e 3.} 0.8 ( l)- 1,6 )
"
!J \J\J'V 9 1.6 O.~
- 0.'
- D.} -
10 \J'V\J'\' 10 0.8 0.2 - 0.1 -
I- 11
-
v\J'l\;'
- 0. 1 - 0,05 -
1'1 t} \JV Y''V "
12
-
0.5
O,}S
- . -
0,05 - O.o2~ -
/1 \7 V \J,\, 13 0,125 O.O}S - O,OIJ -
t-U \J \l 'J'\,. O,06} --aOI} - a,OOG -
"
V' /",
9t,
1- ~.2 .... "':~-:.'
"~
" ' /
i- -
"'~
.~ ~t -.' . ..-,....,..J., 1-- -
Q
1I ./ / ~I /
a. FAZE KA4/SRIRAfljA
8r b. QODACI l.A OSR,ADU I TOL~RANr;..
...,~
~
I-
"'"
...
mrl~
~ , (
I"- ~ t l
~
-
k
\}
I. II. fli. IV.
0 = D-d.
Vcltotna ovog dodaLka zavisi od debljine komada koji se kallbrira, p r ec-
nika olv~ra, mehall..lckih osobina materijala j vrste prelhodne obrade.
Onjcntacione vnjednosti dodatka 0:
d, ~ D + 6. + i = d + 0 + 6. + i mm
gd)e je:
d .(m,n) d, - I, mm
gdjc jc:
t, mm -- izradna toleraneiJa probojca (naj~~{:e l, = 0,002 mm).
F A · P kg
gdJl! jc:
.A. mm .! presjck slrugolinc .
lz sl. 104 b victi se da je
A - ~ I (d • g . t:. + Il~ - d I
kg
P - - ., - speeifii~ni pritisak kaJibriranja otvora, koji zavisi od
mm" d e bljine lima i presjeka strugoline (tabela br. 38).
rABELA br: 3£1
SPEC, PRITISAK ZA KALIBRIRANJE orVORA P..JJ.9i£!JIIJ 1
- -
" DE8L ;~/HA P RE S J E K s rRUGOTINE A mm
s mm 0,05 0,10 0.15 O,lO 0,15 0,17 0,30
1-----+-
0,1-0,5 lOO 180 160 14 0 110 110 100
0, 6 - 1,0 } 15 I 195 I 70 I5 0 I) 5 115 10 5
~~
1_ ' __-_ )_ '_
0 -L_ }30 I )05 .~~I_B_O__~_'_
5_5 __~_
I)_0__~_1~1_
0__i-_
'l_0__~
B 5, Couro probo/co
11
6. Nosa~ probojca
8 )
7. Cilindr i~ni ruko voc
1] 8. DrJo~ probo/co
9. Zovrton}
13 5
10. P"rubn ico noso~o probojOCo
] 1 II . Oprugo noso~o probojca
/} . Kocl e 10 c~ntrlronj~
dl = d - D - 0 m"'l
Dnlgi prs ten p ooojca je iv.v -trom reznom iVlcom J njim se r J kaL.bn-
ranJe v ra od\' 3ja nj e m dodatka za 0 rad-u . PreCnik ovog prs na je za 0,01 mm
man)i od prccnika tr (: prs na :
d! = d +. 0 -I- A + 1 - O,ol mm
TI eet prste n m a loa bl) lvice. jer . sa OVlm p ten m rnl d fml t\vru:> ka!:-
briranje i p ravnav'ln je za tallh zrukrmeravruna. Pree-nk re<:eg prstena Je :
eb = d2 + 0.01 mm .
Zna ei cUi 5 7.av rSno kahbnranje \rrSt piastlCnOTn de C!jom, odn06Il "
utiskn·anjem i zagla ,va nj m prsleoastog sloja materiijaJa deoljinc> 0.005 mm .
Alal za k ali brira n)e otvora (konstrukcl)a B. i§kova) mora btU solldno
izraden 1 uvij·k. C JZ \'OCti tubnim vo :cama (sl. 105). Radm komad e po.;:tavlJs
oa ploeu za kaiJorLranjc 2 i itksiTa pomoCu elastieno oslonjenog granltnika 1
(to )e CJlind!1:0Ill koolc k ji s e na.~lanJa nn zav jnu oprugu).
Probojd za ka il bnranje su smjestem u drtaeu probo]ca 8, a ovaj je
7.BVrtnjima 9 spoj en sa nosll ~ em 6. e l l Ii nosac 6 leu na zavojnim oprugama 1,
(preko printbnice J0 i cilincir1lc nug rukavca i). PLOCa skicUica 3 je kru (zavrt-
nj'ma) vezana sa drzac m probo)ca 8. igurno vodenje pT090jaca se ohezbje-
duje ~a r m 5 upres vanom u plt)o skidaca. Centril'anje ci)elog garnj g u oel-
nosU na d !I1ji sklQP alata se yr§i sa stubnim vodicama. U radnom hodu sUa e
sa p"itiskivaca prese pr . na prirubnicu 10, a sa rNe preko opruge 11 na
gornjj nosac alata. GQTT\}i sklop alata sc pomjera vertikaino n.aruze, sve dok
lDvac otvora 4 ne potisne elasticno oslonjeni granicruk 1, sabijlljuCi istovremeno
njegovu oprugu. U tom momentu se radni Ioomad centrira i u odnosu nR gornjt
ciio alata. Dvostrulom centriraI\iem komada se posLiZe poveeanje tacn tt tuade.
K.od dalj g p mjeranja pr1tislcivaca prase naniie, ploea skidafa 3 nalljeie nil
radni komad, a nosac 6 sa probojeima za kaUbrnranje produUlva put (sabijajuei
oprugc lJ) j probojci kalibriraju ot ore u komadu. U driacu 85U monlllraru ko-
tici za centriranje 12, koji klize u otvorima caura 13 ugrademh u plOOi skidaca
3. Preko k.oeita 12 se vrSi centriraoje gornjeg nossea 6 u odnosu ns d.o.nj·l dto
alata. Zbog toga 5U u plOOi za kallorlranje izbU§eni otvori sa dimenzi.jama, koje
odgovaraju precniku koCica 12. U povra\.nom h.odu pritiskivaea prese, opruga 11
vraca nosac 6 u pocelna poloi.aJ, a l~t()Vrpm('no ploea skidaea 3 sk1da komad sa
proboJaca ..
Pored 0plsanth naeina kahbriranJa oLvora sa razdva)anjem slojeva ma-
terijala, cesto sc primjenjuju i pron.'SI kaltbriranja kad kojih se mate-rijal ne
razdvaja. nego se olvor proSiruJe plastlcnom deformaclJom nJegov~h povrSinskih
slojeva. Poravncwanjc mlkr mcraVntn;l 5 posliic prOliskivan]l'm kugle Iii liska-
ea kroz otvor. Prccntci alala su I..a 1z.n06 dodat.aka za obradu veci od preenika
otvora. Na taj nao,n SI.! dobija otvor visoke taenosli kad komada kojl se dalje
termicki ne obraduju Ukoliko SC lStl podvrgavaju tcrmickoj obradi, o\;m sc
smanjuje dndatak za obladu brusenJcm na 50 -;- 70 Q ,o i dobijllju se slabilne di-
mcm.ijc. S ohzlrom da se kalibriranje vrsi u hladnom stanju, uslJcd plastii5ne
dcformaclJe doJazl do OeVTSCaVanJa zidova otllora (poglav)je II 2.3) Mikrolvrdoca
"abbriranog olvora S~ povecava :Ga 30 -;- 50~", a mikroneravnine 6C smanjL:ju
70a 2- 3 puta.
A)at za kalibrir:tnjc kuglom je je tino<:l(lvne konslrukclje (sl. 106 a). Ko-
mad se p oslavlJa rut grujezdo alala za kahbriranjc, kojl lei.i na slD-lu prcse.
Kugla za kalibriranJe se pomocu tlskaea pr " vrSccmog na priliskivacu prcse pro-
tiskuje kroz olvur lwmada.
Nakon zavrScnog kalibm"anja kugla i pada u zlljeb, gdje se podmazuJe,
It: pone. \,) p<)Slavlja na radni komad, tako se proces ponavlja.
K a libriranje tlskacem (sl. 106 b) vrSi se na 1st; naein. Tipske konstrukcije
lLkaea ~ ka!ibriranJe su prikazane na sl. 106 c.
Dndaci za ubradu kod ovog nacina kalibriranja su manji ad dodalaka Z.1
bradu kod kahbrir;mja otvora razdvaj njem malcrijaJa.
O\':i dodaci zaVlse ad vrsle mat.crijala i prc..cmka olvora za knltbriranjc
Za cchk, zeljczo i bronzu o\'i dodaci sc krccu u granicama:
L;clik 2cljczo
d mm o mm o mm h 10m
I....
Ii-:-_ ,..M...;...;A-'--,'--.,;;E R I ) A L
DE8LJINA
LIMA Bn!ror,
olumintJ
ce7'~k ;.. rd,: .'
,U9'jlcnt I
S • ." . ', ,'
I m ~,.
srednje
, 'k0 -
VISO
ce/,k /vrdoce legir,ce/ik
rABELA br.1.0
PRSTENOV/ SA ZAOBLJ[NIM REZNIM /VICAMA ZA KALlBR)-
RANJ£ CELICNIH DIJELOVA PO VANJSKOJ KONrUR/
~ ---
OEBU / NA V1SIlA RADIUS
( /1-1 A
UGAO
Z AKO fNJA
-
5 ~ ~
- .£ h ...... r ... ,.,
- - -
do 0,5 { .. 00' 0.1 O..J
0,1 h
Ilnod 05 I,D (000 Ql 0,5
"
I,D } ,O (0 ~O' 0.6 0.'
"
-"- },O .. , 3.0 50 ~O' Q9 1,0 0,; h
- - . 1,0 ",(0 5° 10' 1.1 1,5
- " - (0 · ... 5,0 5°10' 1,6
-- 1,1
- II - 5.0 • " - 6,0 5° ]0' 1,9 - ¥ 0,1 h
- 11_ 6,0 - "·7,0 5· 10' 1.6 - ,
3,D
-" - 7,0 - ". 8,0 S" 10' ]l.
_ It_
8,0 • "-1 0,0 8"00' i) - 5