„KLIPER“

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA U POMORSTVU

MATERIJALI ZA SAMOSTALNO UČENJE

Nastavno pismo

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
3. razred

IZRADIO: mr.sc. Zvonimir Šakić dipl. ing.

Split, 2015. godine

UVOD:

Ovo nastavno pismo namijenjeno je polaznicima programa Tehničar za

brodostrojarstvo koji slušaju predmet PROTUPOŽARNA ZAŠTITA. Nastavno
pismo ima za cilj upoznavanje polaznika na koji će način provoditi mjere
protupožarne zaštite na brodu s posebnim osvrtom na strojarnicu.

Brod je vrlo ugrožen od mogućnosti nastanka požara zbog: materijala koji su

ugrađeni u samom brodu, pogonskog goriva i maziva, te tereta kojeg prevozi.
Može se zaključiti da na brodu postoji znatan rizik od požara uz velike
materijalne štete i česte ljudske žrtve. Brod je prilikom gašenja prepušten
isključivo svojoj posadi i sredstvima koja su ugrađena na brodu, a naročito kad
se požar dogodi na otvorenom moru, kada mogućnost gašenja zavisi isključivo o
sposobnosti, znanju i umješnosti posade, te spremnosti protupožarnih aparata i
uređaja. Posada broda mora biti u stanju brzo reagirati na pojavu požara
odnosno alarma, što podrazumijeva dobru organizaciju i praktičnu
osposobljenost. To se postiže samo vježbom (lažne uzbune) kako bi svatko znao
svoje mjesto i ulogu u slučaju nastanka požara.
Načela preživljanja požara na brodu su slijedeća:
- teoretsko poznavanje protivpožarnih mjera (predostrožnosti)
- redovite i realistične mjere protivpožarne vježbe
- formulacija općeg plana protivpožarne zaštite
- identifikacija izlaza u slučaju nužde
- upoznavanje s opasnostima od dima i otrovnih para u slučaju požara
- redovna inspekcija i održavanje:
 opreme za detekciju požara
 prijenosnih i mobilnih protivpožarnih aparata
 ugrađenih (fiksnih) sustava za gašenje požara
 osobne protivpožarne opreme

Nastavno pismo je koncipirano na način da su prvo predstavljeni sadržaji koje

polaznik treba usvojiti da bi shvatio cjelinu i temu koja je predstavljena, a zatim
slijede zadaci za provjeru s ciljem utvrđivanja i provjere stupnja usvojenosti,
razumijevanja i primjene obrađenih sadržaja.

UPUTE POLAZNIKU ZA KORIŠTENJE NASTAVNOG PISMA I USPJEŠNO

UČENJE:

- pročitati letimično nastavno pismo kako bi se upoznao nastavni sadržaj i svrha i

ciljeve učenja ovog nastavnog predmeta
- preporučljivo je ponavljanje i utvrđivanje nastavnog sadržaja u određenim
 vremenskim razmacima te aktivno promišljanje i povezivanje usvojenog
sadržaja
- posebno obratiti pozornost na istaknute pojmove i pitanja koja se nalaze na
margini
teksta
- podcrtavati ključne pojmove i rečenice te voditi vlastite bilješke na margini
teksta
- povezati nove sadržaje i informacije s iskustvom i stečenim znanjem.
SADRŽAJ

1. TEORIJA GORENJA
1.1. UVJETI GORENJA
1.2. NAČELA GORENJA
1.3. SVOJSTVA GORIVIH TVARI
1.4. OPASNOST OD POŽARA I NJEGOVOG ŠIRENJA
1.5. RAZDIOBA POŽARA I SREDSTAVA ZA GAŠENJE

2. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA

2.1. PODRUČJA POŽARNE OPASNOSTI
2.2. MJERE POŽARNE PREDOSTROŽNOSTI

3.ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA BRODOVIMA

4. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA

4.1. GAŠENJE POŽARA SA PRAHOM (PRIJENOSNI APARAT);
4.2. GAŠENJE POŽARA SA UGLJIČNIM DIOKSIDOM CO2 (PRIJENOSNI APARAT)
4.3. SIMULACIJA GAŠENJA POŽARA SA VODOM
4.4. SIMULACIJA GAŠENJA POŽARA PJENOM
4.5. SPAŠAVANJE OZLIJEĐENE OSOBE IZ ZATVORENOG ZADIMLJENOG PROSTORA;

5.POSTUPCI GAŠENJA

5.1. BROD U PLOVIDBI

5.2. BROD U LUCI
5.3. OPASNI TERETI NA BRODU
6. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME

6.1. PROTIVPOŽARNI ALARMI

6.2. OPREMA ZA DETEKCIJU POŽARA
6.3. FIKSNA PROTIVPOŽARNA OPREMA
6.4. GLAVNA PROTIVPOŽARNA LINIJA, HIDRANTI, CRIJEVA I MLAZNICE
6.5. PRIJENOSNA I POKRETNA PROTIVPOŽARNA OPREMA
6.6. OSOBNA VATROGASNA OPREMA
6.7. PLANOVI PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

7.OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA

7.1. SUHA DESTILACIJA
7.2.KEMIJSKE REAKCIJE
7.3. POŽARI KOTLOVA NA ISPUŠNE PLINOVE GLAVNOG MOTORA (ENGL. EXHAUST
BOILER)
7.4.POŽARI U KOTLOVIMA PARE (ENGL. OIL FIRED BOILER)

8.PRVA POMOĆ

9. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE

10. IZVJEŠĆE O POŽARIMA NA BRODOVIMA I POUKA

Slika 1. Požar na tankeru
Slika 2. Gašenje požara na brodu
 1. TEORIJA GORENJA

Ishodi i učenja:
- opisati organizaciju rada protupožarne zaštite
- protumačiti vrste protupožarne opreme na brodu
- rukovati ugrađenim sustavima za gašenje požara na brodu
- demonstrirati postupke gašenja požara u raznim situacijama
- rukovati zajedničkim sredstvima za spašavanje

Ova nastavna tema se sastoji od slijedećih nastavnih jedinica:

1.1. UVJETI GORENJA
1.2. NAČELA GORENJA
1.3. SVOJSTVA GORIVIH TVARI
1.4. OPASNOST OD POŽARA I NJEGOVOG ŠIRENJA
1.5. RAZDIOBA POŽARA I SREDSTAVA ZA GAŠENJE

1.1. UVJETI GORENJA

Tri elementa su osnovni preduvjeti za izgaranje:

1. Zrak (kisik)
2. Goriva tvar
3. Toplina

Slika 3. Trokut izgaranja

Sva tri elementa moraju biti istovremeno prisutna kako bi omogućili odvijanje
procesa izgaranja. U nedostatku jednog od ova tri elementa izgaranje prestaje.
Gorenje se može prekinuti na slijedeće načine:

Slika 4. Trokut izgaranja uz metode gašenja požara

GUŠENJEM

NAČINI
HLAĐENJEM GAŠENJA UKLANJANJEM

ANTI-
KATALITIČKIM
DJELOVANJEM

Slika 5. Metode gašenja požara

1. ODVAJANJEM – uklanjanjem gorive tvari iz zone požara ili postavljanjem

zapreke širenju vatre (nema što goriti).
2. GUŠENJEM – oduzimanjem zraka koje se provodi na način da se spriječi
kontakt gorive tvari i kisika dovođenjem pjene, praha ili ugljičnog dioksida
(CO2), tj. potpuno izolirati gorivu tvar od kisika.
3. HLAĐENJEM – snižavanjem temperature gorive tvari ispod temperature
paljenja.
 4. ANTIKATALITIČKI EFEKT TVARI – je sposobnost usporavanja ili
prekidanja kemijskih procesa.

Slika 6. Metode gašenja požara

1.2. NAČELA GORENJA

Izgaranje može biti:

- NEPOTPUNO IZGARANJE
- POTPUNO IZGARANJE

NEPOTPUNO IZGARANJE se odvija najčešće u zatvorenim prostorima, gdje

nema dovoljno kisika na raspolaganju te se kao produkt takvog izgaranja
pojavljuje plin ugljični monoksid (CO). To je plin koji može goriti te koji predstavlja
veliku opasnost za ljudsko zdravlje zbog velike otrovnosti. Kod koncentracije od
1% trenutačno izaziva smrt.

POTPUNO IZGARANJE se najčešće odvija pri požarima na otvorenom prostoru

gdje je prisutno dovoljno zraka odnosno kisika. Pri
izgaranju se oslobađa plin ugljični dioksid (CO 2). To je plin koji dalje ne može
goriti a u koncentracijama većima od 25% je smrtonosan.

GORENJE je kemijski proces spajanja gorive tvari i kisika pri čemu se oslobađa
svjetlosna i toplinska energija. To je brzi oblik oksidacije.
POŽAR je svako nekontrolirano izgaranje, koje nanosi materijalnu štetu i
ugrožava ljudske živote.

UGASITI VATRU znači prekinuti kemijski proces gorenja (oduzeti jedan od uvjeta
potrebnih za proces gorenja) odnosno uvesti novu tvar u proces gorenja koja
svojom prisutnošću djeluje na gašenje vatre.

1.3. SVOJSTVA GORIVIH TVARI

Gorive ili zapaljive tvari su one tvari koje se u nazočnosti zraka ili čistog kisika
mogu zapaliti i zatim nastaviti goriti.

Obzirom na brzinu vezivanja gorive tvari s kisikom dijelimo ih na:

- LAKOZAPALJIVE TVARI
- TEŠKO ZAPALJIVE TVARI

LAKOZAPALJIVE TVARI su one tvari koje, kad ih jednom zapalimo, nastavljaju

dalje same izgarati (otapala, boje, benzin, drvo, papir itd.)

TEŠKOZAPALJIVE TVARI su one tvari koje gore dok na njih djelujemo toplinom
(izvorom paljenja). Čim uklonimo izvor paljenja one se gase (posebne vrste
plastičnih masa, boje koje se koriste na tankerima, stiropor, izolacije i sl.)

Gorive tvari, s obzirom na agregatno stanje, dijelimo na:

- KRUTE GORIVE TVARI

- TEKUĆE GORIVE TVARI
- PLINOVITE GORIVE TVARI

KRUTE GORIVE TVARI

Najzastupljenije krute gorive tvari na brodu su drvo, papir i platno.

Temperatura paljenja je najniža temperatura na koju treba zagrijati zapaljivu tvar

da se ona počne brzo spajati s kisikom tj. počne goriti.
Tvari s nižom temperaturom paljenja predstavljaju veću opasnost za izazivanje
požara.
Drugi faktori koji utječu na brzinu zapaljenja odnosno gorenja gorivih krutih tvari
su:
- usitnjenost
- homogenost
- vlažnost
- uvjeti u prostoru
Prije zapaljenja gorive krute tvari prethodi faza zagrijavanja.
Kad se zapaljiva kruta tvar upali nastaju slijedeće popratne pojave:
- DIM (izgoreni plinovi)
- PLAMEN (gorući plinovi i pare)
- ŽERAVICA (užareni kruti dio krutine)
- PEPEO (kruti dalje negorivi dio).

TEKUĆE GORIVE TVARI

To su spojevi ugljika i vodika te ih nazivamo ugljikovodici.

Zapaljive tekućine sačinjavaju 3. Klasu prema klasifikaciji IMDG kodeksa.

Zagrijavanjem zapaljivih tekućina mijenja im se agregatno stanje pa iz

tekućeg stanja prelaze u plinovito. Ovaj proces se zove ISPARAVANJE.

Temperatura na koju je potrebno zagrijati zapaljivu tekućinu da u cijelosti

počne prelaziti iz tekućeg u plinovito stanje se zove VRELIŠTE.

Ne gore zapaljive tekućine nego gore pare zapaljivih tekućina.

Neke zapaljive tekućine je potrebno zagrijati da bi se iznad površine
stvorile pare koje se mogu zapaliti.

Zapaljive tekućine karakteriziraju slijedeće temperaturne točke:

- TOČKA ZAPALJIVOSTI – PLAMIŠTE (engl. flash point) je najniža
temperatura na koju treba zagrijati tekućinu da se iznad njene površine
stvori dovoljno para koje sa zrakom stvaraju zapaljivu smjesu. Paljenje
smjese se vrši dovođenjem vanjskog izvora paljenja. Ako se izvor paljenja
odstrani, gorenje prestaje.
- TEMPERATURA GORENJA (engl. flame point) je temperatura na kojoj se
pare iznad tekućine razviju u tolikoj količini da, nakon zapaljenja vanjskim
izvorom paljenja, nastave goriti i kad se vanjski izvor paljenja odstrani.
- TEMPERATURA SAMOZAPALJENJA je najniža temperatura na koju treba
zagrijati pare tekućina da se one upale bez vanjskog izvora paljenja.

Imamo tri klase zapaljivih tekućina:

- KLASA 1. Točka zapaljivosti ispod 18°C
- KLASA 2. Točka zapaljivosti 18-23°C
- KLASA 3. Točka zapaljivosti 23-61°C
Tekućine s višom točkom zapaljivosti ne smatraju se opasnima po kriteriju
zapaljivosti.

PLINOVITE GORIVE TVARI

Plinovi se oslobađaju iz tereta ugljena, sirove nafte, šećera (prilikom
frementacije), tekućih kemikalija itd.
Ukapljeni plinovi se prevoze brodovima posebno sagrađenima za tu svrhu (LPG i
LNG).
Na brodovima su najčešće korišteni plinovi propan-butan i acetilen.

Za plinovite gorive tvari je značajan pojam eksplozije.

EKSPLOZIJA je kemijski proces koji se odvija u veoma kratkom vremenu, pri
čemu se se goriva tvar naglo spaja s kisikom uz pojavu svjetlosti, povećanje
temperature, tlaka i razaranje.
Kod eksplozije se, u povoljnim uvjetima, reakcija odvija takvom brzinom da se
front reakcije širi brzinom većom od brzine zvuka. Ovaj udarni val se naziva
DETONACIJA.

Za ocjenu opasnosti zapaljivih plinova značajno je područje eksplozivnosti,

odnosno kolika je donja i gornja granica eksplozivnosti plina.

Područje eksplozivnosti, odnosno donja i gornja granica eksplozivnosti plina su

omjeri plina i zraka u nekom prostoru izraženi u volumenskim postocima.

DONJA GRANICA EKSPLOZIVNOSTI (engl. Lower Explosion Limit ili LEL) je

omjer zapaljive smjese u prostoru u kojoj imamo najmanju količinu zapaljivog
plina i najveću količinu zraka koja se može zapaliti dovođenjem vanjskog izvora
paljenja.

GORNJA GRANICA EKSPLOZIVNOSTI (engl. Upper Explosion Limit ili UEL) je

omjer zapaljive smjese u prostoru u kojoj imamo najveću količinu zapaljivog plina
i najmanju količinu zraka koja se može zapaliti dovođenjem vanjskog izvora
paljenja.

Raspon ili omjer plina ili para zapaljive tekućine koji se nalazi između donje i
gornje granice eksplozivnosti zovemo PODRUČJE EKSPLOZIVNOSTI.
 Slika 7. Dijagram područja eksplozivnosti

Međutim, područje eksplozivnosti je različito za pojedine plinove a što je vidljivo u

donjoj tablici

Plin Donja granica Gornja granica

eksplozivnosti (%) eksplozivnosti (%)
Butan 1,9 8,5
CO 12,5 74
Benzin 1,4 7,5
Vodik 4 75
Petrolej 0,7 5
Propan 2,2 9,5

Tablica 1. Prikaz područja eksplozivnosti za pojedine vrste plinova

1.4. OPASNOST OD POŽARA I NJEGOVOG ŠIRENJA

Opasnost od požara može nastati uslijed:

1. Pojave otvorene vatre
2. Kratkog spoja u električnoj mreži
3. Odbačene, zauljene i nečiste krpe i stupe
4. Nepravilnog rukovanja pogonskim gorivom
5. Nepravilnog rukovanja zapaljivim smjesama i tvarima
6. Pojave plina praskavca kod punjenja akumulatorskih baterija.
Požar na brodu (odnosno toplina koja je posljedica izgaranja) se može proširiti
na slijedeće načine:
a) Kondukcija (provođenje)
b) Konvekcija (strujanje)
c) Radijacija (zračenje)

Slika 7. Kondukcija, konvekcija i radijacija

Slika 8. Načini provođenja topline

1.5. RAZDIOBA POŽARA I SREDSTAVA ZA GAŠENJE

Požare dijelimo na slijedeće klase:

„A“- požari krutih materijala

„B“- požari tekućina

„C“- požari plinova

„D“- požari metala

„E“- požari elektroinstalacija

Slika 9. Klase požara

Sredstva za gašenje su tvari koje imaju sposobnost prekidanja procesa gorenja.

Dijele se na:
- osnovno ili glavno sredstvo (voda);
- specijalna sredstva (pjena, prah i CO2);
- pomoćna sredstva (pijesak, prekrivači i sl.)

Sredstva za gašenje moraju imati slijedeća svojstva:

- veliki učinak gašenja;
- nisu štetna po zdravlje ljudi;
- čine što manje štete materijalima koje gase;
- da se mogu lako primjeniti, transportirati i čuvati.

VODA KAO SREDSTVO ZA GAŠENJE

Voda služi za gašenje požara klase A i B.

Glavno djelovanje vode je snižavanje temperature gorive tvari. Ni jedno drugo
sredstvo ne hladi ni približno tako dobro kao voda.

Voda ima široku primjenu zbog slijedećih prednosti:

- ima je u velikim količinama
- lako se može transportirati do izvora požara
- može se upotrijebiti u različitim oblicima (sprej, mlaz, vodena magla,
vodena zavjesa itd.)
- nije otrovna

Nedostaci vode su slijedeći:

- provodi električnu struju
- u kontaktu s kalcijevim karbidom stvara se plin acetilen koji gori
- zapaljive tekućine su lakše od vode pa plivaju na njoj te se na taj način
požar može proširiti
- smrzava se
Slika 10. Mlaznice za vodu

Slika 11. Protivpožarni tim u akciji gašenja

 Slika 12. Hidrant

Slika 13. Protivpožarna pumpa

Slika 14. Ključ za cijevi ABC

Slika 15. Međunarodna priključnica

Slika 16. Brodski sustavi za gašenje

PJENA KAO SREDSTVO ZA GAŠENJE

Pjena služi za gašenje požara klase A i B.

Pjena je mješavina vode, pjenila i zraka. Gašenje pjenom se vrši na principu
prekrivanja gorive površine, čime se se spriječava pristup kisika gorivoj tvari.
Zbog male specifične težine pjena se zadržava na površini tekućine, te je
primarno sredstvo za gašenje tekućih gorivih tvari. Praktično se ne raspada kod
visokih temperatura i nije otrovna.

Ovisno o koeficijentu ekspanzije, odnosno o omjeru vode i pjenila prema

ukupnom volumenu pjene, pjena se dijeli:
- teška pjena (1:3 do 1:15)
- srednje teška pjena (1:15 do 1:150)
- laka pjena (1:150 do 1:1500)
Pjenilo za tešku pjenu se proizvodi iz bjelančevina životinjskog porijekla te se
ova pjena naziva i proteinska pjena. Teška pjena se koristi isključivo na
otvorenim prostorima.
Pjenilo za srednju pjenu se proizvodi isključivo od sintetičkih materijala te se ova
pjena zove sintetička pjena. Srednje teška pjena se može koristiti i na otvorenim
i u zatvorenim prostorima. Na otvorenim prostorima se može koristiti ako nema
vjetra.
Pjenilo za laku pjenu se proizvodi na bazi masnih alkohola. Laka pjena se koristi
isključivo u zatvorenim prostorima.
Dalje, imamo još i slijedeće vrste pjene:
- proteinska pjena
- fluorproteinska pjena
- sintetički koncentrati:
 aqueus film forming foam – AFFF
 hydrocarbons surfactant concentrates

Slika 17. Monitor za tešku pjenu na palubi Slika 18. Monitor lake pjene u strojarnici

18.2. Mlaznica za pjenu 19. Miješalica za pjenu

Slika 20. Shema dobijanja pjene

Slika 21. Način dobijanja pjene

 Slika 22. Prenosivi slog za pjenu

Slika 23. Prenosivi slog za pjenu

 PRAH ZA GAŠENJE POŽARA

Prah je univerzalno sredstvo za gašenje svih vrsta požara (B, C, D, E a može i

A).
Ima zagušujući efekt i antikatalitičko djelovanje.
Imamo nekoliko vrsta praha:
- ABC ili univerzalni prah
- na bazi amonijevog fosfata i amonijevog sulfata. Pogodni su za gašenje
„D“ klase požara lakih zemnoalkalijskih metala kao što su: magnezij,
aluminij i njihove legure
- na bazi natrijevog hidrogen karbonata (NaHCO3)
- na bazi kalijevog sulfata
- M prah. Specijalni prah kojemu osnovu čini kuhinjska sol s dodatkom
grafita ili strugotina sivog lijeva. Namijenjen je za gašenje „D“ klase požara
alkalijskih metala kao što su natrij, litij, kalij i metala s visokim rednim
brojem.

Pri gašenju se prah zbog visoke temperature raspada na CO2, vodenu paru i
sodu, koji u prvom redu djeluju ugušujuće.
Prah ima velike prednosti jer omogućujue gašenje električnih instalacija pod
naponom, nije otrovan i škodljiv za čovjeka.
Izbacivanje praha se vrši pomoću komprimiranog CO2 ili dušika. Upotrebljava se
i za gašenje požara pri niskim temperaturama.

Slika 25. Prijenosni i mobilni aparati za gašenje požara prahom

UGLJIČNI DIOKSID (CO2)

Služi za gašenje požara klase B, C i E.
CO2 se primjenjuje pri gašenju skoro svih vrsta požara. Najčešće se rabi pri
gašenju manjih početnih požara u blizini elekričnih instalacija i manjih početnih
požara zapaljivih tekućina. Neograničeno je kemijski postojan i lako se čuva u
dobro zatvorenim spremnicima.

Ovo je plin bez boje i mirisa. Ne provodi el. struju. Teži je od zraka oko 1.5 puta.
CO2 se puni u čelične boce na tlak od 56 bara kao tekući plin. Kod izbacivanja
tekući CO2 se rashladi na -78°C i izlazi iz cijevi kao snijeg.
Gašenje sa CO2 se zasniva na tome što je on u plinovitom stanju teži od zraka i
istiskuje kisik iznad tvari koja gori tj. djeluje ugušujuće. Utjecaj na gašenje vatre
hlađenjem je neznatan.

Koristi se u prijenosnim protivpožarnim aparatima i stabilnim protivpožarnim

sustavima.

Efikasan je pri koncentraciji od 30-40%(volumenski), nije agresivan i upotrebljiv

je kod najveće hladnoće.

CO2 se koristi kao pogonsko sredstvo za izbacivanje praha.

CO2 se ne smije koristiti za gašenje požara lakih metala kao što su aluminij,
magnezij i njihove legure jer se razlaže i oslobađa kisik koji podržava gorenje.
Više od 5% CO2 u zatvorenoj prostoriji može djelovati zagušujuće za ljude.

Slika 26. Prijenosni aparat za gašenje požara s CO2

Slika 27. Prostorija s CO2 bocama

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. UVJETI GORENJA
2. NAČINI PREKIDANJA PROCESA GORENJA
3. NEPOTPUNO I POTPUNJO IZGARANJE
4. PODJELA GORIVIH TVARI OBZIROM NA ZAPALJIVOST
5. PODJELA GORIVIH TVARI OBZIROM NA AGREGATNO STANJE
6. KLASE POŽARA
7. PODJELA SREDSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA
8. VODA KAO SREDSTVO ZA GAŠENJE
9. PRAH KAO SREDSTVO ZA GAŠENJE
10. PJENA KAO SREDSTVO ZA GAŠENJE
 11. CO2 KAO SREDSTVO ZA GAŠENJE
12. PRIJENOSNI APARATI ZA GAŠENJE POŽARA

2. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA

Ishodi učenja:
- prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gašenju požara
- protumačiti vrste protupožarne opreme na brodu
- objasniti važnost istraživanja požara i izvješćivanja o požaru
- rukovati ugrađenim sustavima za gašenje požara na brodu
- demonstrirati postupke gašenja požara u raznim situacijama

Ova nastavna tema se sastoji od slijedećih nastavnih jedinica:

2.1. PODRUČJA POŽARNE OPASNOSTI
2.2. MJERE POŽARNE PREDOSTROŽNOSTI

2.1. PODRUČJA POŽARNE OPASNOSTI

STROJARNICA
Uzroci požara su:
- zapaljive tekućine koje cure iz oštećenih spojeva
- nauljena izolacija
- tople površine (ispušne cijevi)
- varenje, rezanje plamenom (kisik-acetilen), brušenje
- samozapaljenje (kapanje ulja na toplu površinu)

Metode zadržavanja požara su:

- vodonepropusna vrata
- vatronepropusna vrata
- vodeni sprej i vodena zavjesa

Metode detekcije požara su:

- detektori dima
- detektori plamena,
- patrole

Protivpožarna sredstva uključuju:

- fiksne sisteme (voda, pjena, CO2)
- prijenosne aparate (pjena, CO2, prah)
- mobilne aparate (pjena, CO2 i prah)

PROSTORIJE ZA SMJEŠTAJ POSADE

Uzroci požara:
- zapaljivi materijali (drvo, papir, platno)
- šibice, pušenje cigareta uključujući bačene opuške
- tekstil u blizini toplih površina (radijatori i svjetiljke)
 - oštećeni ili preopterećeni el. sustavi

Načini zadržavanja požara:

- protivpožarna vrata
- sprinkler sistem
- vatrousporavajući materijali u konstrukciji
- vatrousporavajući poklopci na palubi

Načini detekcije požara:

- dimni detektori
- mjerači temperature
- sprinkler sistem
- požarna patrola

Načini gašenja požara:

- fiksni sistemi
- vodeni hidranti, crijeva
- prijenosni sistemi
- voda

KUHINJA

Uzroci požara:
- pregrijavanje zapaljivih tekućina i masti
- pregrijavanje friteza
- tople površine
- oštećeni električni spojevi

Metode zadržavanja požara:

- vatrootporna vrata
- protivpožarni prekrivači

Načini detekcije požara:

- protivpožarne patrole

Načini gašenja požara:

- fiksni sistemi, hidranti, crijeva
- prijenosni aparati (voda – ne za masti i ulja, CO2 i prah)

PROSTORI ZA TERET I KONTEJNERE

Uzroci požara:
- tereti podložni samozagrijavanju i spontanom izgaranju (ugljen, copra)
- tereti koji emitiraju zapaljive plinove (ugljen, direct reduced iron)
- gubitak integriteta pakiranja koji sadrže eksplozivne, zapaljive i reaktivne
tvari
- skupljanje raznih ulja kao posljedica nedovoljnog čišćenja i curenja iz
tankova

Metode zadržavanja požara su:

- poklopci grotala, konstrukcija trupa i potpalublja
- daljinsko upravljanje sustava za gašenje

Metode detekcije požara uključuju:

- detektori dima
- mjerači temperature

Načini gašenja požara su:

- fiksni sustavi (vodeni sprej, visokoekspandirajuća pjena i CO2)
- prijenosni aparati (voda, pjena i prah)
- mobilni aparati (uređaj za stvaranje pjene)

ZAPALJIVI BRODSKI MATERIJALI

To su:
- boje
- tekućine za čišćenje, razrijeđivači boja, parafin
- gorivo za čamce za spašavanje
- boce s kisikom i acetilenom

Mjesta za smještaj ovih materijala su:

- prostorija za boje (paint store)
- spremišta na palubi

Mjesta gdje je zabranjen smještaj ovih materijala:

- prostorije za smještaj posade i putnika
- strojarski prostori
2.2. MJERE POŽARNE PREDOSTROŽNOSTI

1.KONSTRUKCIJSKE MJERE ZAŠTITE BRODA OD POŽARA SU:

- podjela broda u glavne vertikalne zone (termalno i strukturalno);

- proizvodnja inertnog plina na tankerima
- spremišta za zapaljive materijale
- korištenje vatrootpornih materijala
- hvatači plamena i drugi uređaji za spriječavanje prolaza plamena
- korištenje čelika
- odgovarajuće karakteristike glavnog požarnog cjevovoda (promjer, tlak)

2.PROTIVPOŽARNA OPREMA NA BRODOVIMA UKLJUČUJE:

- distribuciju i dovoljnu količinu:
 plina za gašenje požara (CO2)
 hidranata i protivpožarnih crijeva
 prijenosnih uređaja za gašenje požara
 sprinklera
 protivpožarne osobne opreme
- raspored sustava za opskrbu vodom uključujući i pričuvni sustav za slučaj
nužde
- područja s automatskom dojavom požara
- načine rukovanja u slučaju nužde

3.PREVENTIVNE MJERE U SVEZI PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE SU:

- održavanje čistoće na brodu

- vršenje kontrola da se pušenje odvija u samo za to predviđenim mjestima
- držanje vrata zatvorenima
- održavanje protivpožarnih uređaja
- održavanje redovitih protivpožarnih vježbi

4.ORGANIZACIJE I ZADACI PROTIVPOŽARNIH GRUPA

To je slijedeće:
 osoblje mora biti osposobljeno da koristi različitu opremu
 zborno mjesto mora biti na prikladnoj udaljenosti od zone vatre
 mora postojati komunikaciju izmjeđu zbornih mjesta i mosta nakon
alarma koji označava požar
5.PROTIVPOŽARNE GRUPE MORAJU UZETI U OBZIR:

 opasnosti od ulaska u prostor zahvaćen požarom

 ograničenje kod korištenja pojedinih protivpožarnih medija
 da brza akcija ne bude pogrešna akcija
 da članovi protivpožarnih grupa u potpunosti poznaju Raspored za
uzbunu (Muster List)

6.KAD JE BROD U REMONTU ODGOVORNOSTI POSADE SU SLIJEDEĆE:

 da se osoblje pridržava sigurnosnih procedura

 odgovornost za gašenje požara
 testiranje ugrađene opreme.

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. KOJA SU PODRUČJA POŽARNE OPASNOSTI NA BRODOVIMA

2. UZROCI POŽARA U STROJARNICI
3. NAČINI ZADRŽAVANJA POŽARA U PROSTORIJAMA ZA BORAVAK
POSADE
4. UZROCI I NAČINI ZADRŽAVANJA POŽARA U STROJARNICAMA
5. KOJI SU ZAPALJIVI BRODSKI MATERIJALI
6. ODGOVORNOSTI POSADE U REMONTU
7. KOJE SU MJERE POŽARNE PREDOSTROŽNOSTI NA BRODOVIMA
 3.ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA
BRODOVIMA

Ishodi učenja:
- opisati organizaciju rada protupožarne zaštite
- prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gašenju požara
- protumačiti vrste protupožarne opreme na brodu
- upotrijebiti prijenosnu opremu za gašenje požara
- rukovati ugrađenim sustavima za gašenje požara na brodu
- demonstrirati postupke gašenja požara u raznim situacijama

U Uputama protivpožarne zaštite se navodi slijedeće:

 da će centralna kontrolna stanica biti na mostu
 da će zapovjednik upravljati gašenjem požara
 da će oficir ili oficiri davati izvještaj mostu i s mosta primati instrukcije.

U Uputama su navedene informacije koje se trebaju dostaviti centralnoj

kontrolnoj stanici:
 vrijeme kad je uključen protivpožarni alarm
 pozicija i priroda požara
 potvrda da su protivpožarne grupe na zbornim mjestima i da je
osobna protivpožarna oprema dostupna
 potvrda da je glavni protivpožarni vod pod tlakom
 izvještaj o početnim pokušajima da se požar ugasi korištenjem
protivpožarnih aparata
 izvještaj o utjecaju vatre na brodske sustave (npr. osvijetljenje)
 izvještaj o osobama koje su u prostorima zahvaćenim požarom i o
osobama koje nedostaju

Također se navode informacije koje moraju biti dostupne na mostu a što

uključuje:
 nacrte broda, strojarnice i prostorija za boravak posade i putnika
 detalje pristupa i izlaza sa različitih dijelova broda
 detalje o protivpožarnim sustavima, fiksnim i prijenosnim, za cijeli
brod, ukljujući i smještaj sredstava za nadopunjavanje istih
 informacije o stabilitetu
 detalji o sredstvima za spašavanje i njihov smještaj
 plan slaganja tereta
 informacije o opasnim dobrima

Isto tako, navode se metode komunikacije koje uključuju:

  telefone,
 razglase
 elektroindukcijski telefoni
 prijenosne radio stanice
 kurire

Tu su navedene metode ograničavanja štete i zadržavanja vatre kao što su:

 daljinsko zatvaranje vodonepropusnih vrata s mosta te oslobađanje
protivpožarnih vrata u zatvoreni položaj
 zaustavljanje ventilatora te zatvaranje klapni na cimunjeri (engl.
funnel) i drugim mjestima
 zatvaranje svih fineštrina i „portholes“ u nastambama, kuhinji i
drugim mjestima
 okretanje broda da se dobije najbolji položaj u odnosu na vjetar
 hlađenje vodom graničnih poprečnih pregrada (engl. Bulkheads)
 korištenje protivpožarnih prekrivača ako je potrebno
 održavanje straže nakon što je vatra ugašena
Također su dana objašnjenja kako se stabilnost broda nadzire i kontrolira uslijed
korištenja vode za gašenje požara.

ORGANIZACIJA POSADE U PROTIVPOŽARNE TIMOVE

Imamo slijedeće vrste timova:

 navalni tim
 tim za prvu pomoć
 tehnički tim
 tim u strojarnici

OPĆI PLAN PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

Na svakom brodu u središnjoj protivpožarnoj stanici, u kormilarnici i na drugim

vidljivim mjestima u hodnicima i predvorjima mora biti izvješen Opći plan
protivpožarne zaštite koji za svaku palubu jasno prikazuje:
 raspored upravljačkih stanica
 raspored vatrootpornih konstrukcija
 prostorije štićene sustavom otkrivanja požara
 prostorije štićene fiksnim sustavima za gašenje požara i mjesta na
kojima se nalaze uređaji za upravljanje tim sustavima
 sredstva za pristup u razne odjeljke, na palube itd., s označenim
izlazima u nuždi, hodnicima i vratima;
 sustave ventilacije s označenim položajima zaklopki te brojem
ventilatora za pojedine zone
  razmještaj protivpožarne opreme, pričuvnih dijelova i alata

Opći plan protivpožarne zaštite se, osim na gore navedenim mjestima , mora
stalno nalaziti na mjestu izvan nadgrađa, zaštićen od djelovanja mora u
nepropusnom pakiranju obojanom crvenom bojom.

Slika 28. Opći plan protivpožarne zaštite

Slika 29. Opći plan protivpožarne zaštite izvan nadgrađa broda

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. UPUTE PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

2. ORGANIZACIJA POSADE U PROTIVPOŽARNE TIMOVE
3. NAČINI ZADRŽAVANJA POŽARA U PROSTORIJAMA ZA BORAVAK
POSADE
4. OPĆI PLAN PROTIV POŽARNE ZAŠTITE
5. NAVALNI TIM
6. TIM ZA PRVU POMOĆ
7. TEHNIČKI TIM
8. TIM U STROJARNICI
4. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA

Ishodi učenja:
- opisati postupke preživljavanja na moru
- koristiti radijsku opremu u slučaju opasnosti
- uvježbati članove posade za postupanje u izvanrednim situacijama
- navesti međunarodne propise povezane sa sredstava za spašavanje i protupožarnu
zaštitu
- opisati organizaciju rada protupožarne zaštite
- prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gašenju požara
- protumačiti vrste protupožarne opreme na brodu
- upotrijebiti prijenosnu opremu za gašenje požara
- demonstrirati postupke gašenja požara u raznim situacijama

Ova nastavna tema se sastoji od slijedećih nastavnih jedinica:

4.1. GAŠENJE POŽARA SA PRAHOM (PRIJENOSNI APARAT);
4.2. GAŠENJE POŽARA SA UGLJIČNIM DIOKSIDOM CO2 (PRIJENOSNI
APARAT)
4.3. SIMULACIJA GAŠENJA POŽARA SA VODOM
4.4. SIMULACIJA GAŠENJA POŽARA PJENOM
4.5. SPAŠAVANJE OZLIJEĐENE OSOBE IZ ZATVORENOG ZADIMLJENOG
PROSTORA;

Praktični dio se odvija na vatrogasnom poligonu.

Praktični dio se sastoji od slijedećih cjelina:

1. Gašenje požara sa prahom (prijenosni aparat);
2. Gašenje požara sa ugljičnim dioksidom CO2 (prijenosni aparat);
3. Simulacija gašenja požara sa vodom;
4. Simulcija gašenja požara sa pjenom;
5. Spašavanje ozlijeđene osobe iz zatvorenog zadimljenog prostora;
6. Detaljna analiza izvođenja operacija navedenih u točkama 1.-5.

4.1. Gašenje požara sa prahom (prijenosni aparat);

Prije same operacije gašenja požara objašnjavaju se svojstva medija kojim se

gasi te se detaljno objašnjavaju njegove prednosti i nedostaci.
Nakon toga se objašnjava način pripreme protivpožarnog aparata pod stalnim
tlakom te protivpožarnog aparata koji nije pod stalnim tlakom.
Slika 30. Prijenosni protivpožarni aparat koji nije pod stalnim tlakom (sa spremnikom s
pogonskim plinom)
 Slika 31. Glavni dijelovi aparata s spremnikom pogonskog plina

Slika 32. Prijenosni aparat s prahom pod stalnim pritiskom

Nakon upoznavanja s aparatima se pristupa samoj operaciji gašenja požara uz

prethodno detaljno upoznavanje s načinom gašenja požara.
Slika 33. Gašenje požara prahom 1.

Slika 34. Gašenje požara prahom 2

Slika 35. Gašenje požara prahom 3

Svi polaznici su obvezni odraditi vježbu gašenja požara s prahom.

4.2. Gašenje požara sa ugljičnim dioksidom CO2 (prijenosni aparat)

Prije same operacije gašenja požara objašnjavaju se svojstva medija kojim se

gasi te se detaljno objašnjavaju njegove prednosti i nedostaci.
Nakon toga se objašnjava način pripreme protivpožarnog aparata.

Slika 36. Prijenosni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom CO2

Slika 37. Gašenje požara sa CO2 - 1

Slika 38. Gašenje požara sa CO2 - 2

Svi polaznici su obvezni odraditi vježbu gašenja požara s CO2

4.3. Simulacija gašenja požara sa vodom

Prije same operacije simulacije gašenja požara vodom objašnjava se način

pripreme za gašenje požara.

Za gašenje su potrebna tri polaznika i to:

- Prvi navalni se nalazi na mlaznici i „gasi“ požar
- Drugi navalni se nalazi cca 1m iza njega i pridržava mu crijevo tako da
polaznik na mlaznici može neometano „gasiti“ požar.
- Treći se nalazi na razdijeljnici te otvara vodu u skladu s naredbama drugog
navalnog.
- Napominje se polaznicima da se za ovu vježbu gašenja koristi lijevi ventil
na razdijeljnici koji se naziva PRVI MLAZ

Naredbe za početak vježbe gašenja su slijedeće:

- Drugi navalni podiže desnu ruku te uzvikuje: „ZA PRVI MLAZ VODU DAJ“
- Treći otvara vodu te uzvikuje: „ZA PRVI MLAZ VODA IDE“
- Prvi navalni usmjerava vodu prema predmetu gašenja te je gasi mlazom i
sprejom.

Naredbe za završetak gašenja su slijedeće:

- Drugi navalni podiže desnu ruku te uzvikuje: „ZA PRVI MLAZ VODA STOJ“
- Treći zatvara vodu te uzvikuje: „ZA PRVI MLAZ VODA STALA“.

Slika 39. „Za prvi mlaz vodu daj“

Slika 40. „Za prvi mlaz voda ide“
 Slika 41. „Gašenje“ vatre

Svi polaznici su obvezni odraditi vježbu gašenja požara s vodom.

4.4. Simulacija gašenja požara pjenom

Za ovu vježbu su potrebna četvorica polaznika koji imaju slijedeće dužnosti:

- Prvi navalni se nalazi na mlaznici za pjenu i „gasi“ požar;
- Drugi navalni se nalazi cca 1m iza njega i pridržava mu crijevo tako da
polaznik na mlaznici može neometano „gasiti“ požar;
- Treći se nalazi na razdijeljnici te otvara vodu u skladu s naredbama drugog
navalnog.
- Napominje se polaznicima da se za ovu vježbu gašenja koristi srednji ventil
na razdijeljnici koji se naziva TREĆI MLAZ.
- Četvrti se nalazi na mješalici i dozira količinu pjenila za gašenje.

Naredbe za početak gašenja su slijedeće:

- Drugi navalni podiže desnu ruku te uzvikuje: „ZA TREĆI MLAZ PJENU
DAJ“
- Treći otvara vodu, podigne desnu ruku te uzvikuje: „ZA TREĆI MLAZ
PJENA IDE“
- Četvrti ubacuje crijevo miješalice u spremnik s pjenilom nakon što
vatrogasna crijeva dođu pod tlak.
- Prvi navalni usmjerava PJENU prema predmetu gašenja.
Slika 42. Gašenje požara s pjenom
Slika 43. Instruktor objašnjava polazniku princip rada miješalice za pjenu

Naredbe za završetak gašenja su slijedeće:

- Drugi navalni podiže desnu ruku te uzvikuje: „ZA TREĆI MLAZ PJENA
STOJ“
- Treći zatvara ventil na razdijeljnici, podiže desnu ruku te uzvikuje: „ZA
TREĆI MLAZ PJENA STALA“.
4.5. Spašavanje ozlijeđene osobe iz zatvorenog zadimljenog prostora;

Za izvršavanje ove vježbe potrebna su dva polaznika. Polaznici oblače slijedeću

protivpožarnu opremu: protivpožarno odijelo, rukavice, kaciga, izolacioni aparat.

Instruktor s asistentima prije same vježbe priprema zatvoreni prostor na način da

ga kompletno zamrači. Nakon toga u prostor sakrije čovjeka-lutku (u naravnoj
visini i težini) koja predstavlja unesrećenog. Na kraju se prostor ispuni umjetnim
dimom.

Polaznici ulaze u zatvoreni prostor, savladavaju prepreke, pronalaze

unesrećenog i iznose ga vani.

Svrha ove vježbe je da polaznici „osjete“ zatvoreni prostor, da se nauče kretati

zadimljenim prostorom uz minimalnu vidljivost, da tijesno surađuju a što je
preduvjet za uspješno spašavanje unesrećenih.

Slika 44. Priprema za ulazak u zatvoreni prostor

Slika 45. Ulazak u zatvoreni prostor 1

Slika 46. Ulazak u zatvoreni prostor 2

Slika 47. Iznošenje unesrećenog iz zatvorenog prostora 1

Slika 48. Iznošenje unesrećenog iz zatvorenog prostora 2

Slika 49. Polaznici se vraćaju u zatvoreni prostor te iz njega iznose protivpožarno crijevo koje
su morali ostaviti u prostoru zbog spašavanja unesrećenog.

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. GAŠENJE POŽARA S PRAHOM (PRIJENOSNI APARAT)

2. GAŠENJE POŽARA S UGLJIČNIM DIOKSIDOM (PRIJENOSNI APARAT)
3. SIMULACIJA GAŠENJA POŽARA S VODOM
4. SIMULACIJA GAŠENJA POŽARA S PJENOM
5. SPAŠAVANJE OSOBE IZ ZADIMLJENOG PROSTORA
5.POSTUPCI GAŠENJA

Ishodi učenja:
- uvježbati članove posade za postupanje u izvanrednim situacijama
- navesti međunarodne propise povezane sa sredstava za spašavanje i protupožarnu
zaštitu
- opisati organizaciju rada protupožarne zaštite
- prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gašenju požara
- upotrijebiti prijenosnu opremu za gašenje požara
- rukovati ugrađenim sustavima za gašenje požara na brodu

Ova nastavna tema se sastoji od slijedećih nastavnih jedinica:

5.1. BROD U PLOVIDBI
5.2. BROD U LUCI
5.3. OPASNI TERETI NA BRODU

5.1. BROD U PLOVIDBI

Zapovjednik upravlja operacijom gašenja požara. Posada se okuplja na

unaprijed određenim protivpožarnim mjestima (engl. muster station).
Protivpožarne grupe se formiraju i izvršavaju zadatke s ciljem suzbijanja požara.
Brzina i smjer broda se prema potrebi mijenjaju da bi se pomoglo pri suzbijanju
požara.
Protivpožarne pumpe se startaju i dovodi se glavni protivpožarni cjevovod na tlak
od cca 7 bar.
Ako je požar u strojarnici zaustavlja se glavni motor.
Zapovjednik određuje metodu gašenje i ovo provode voditelji operacije gašenja
požara (prvi oficir palube ili upravitelj stroja).
Kod požara u strojarnici rade se prve pripreme za spuštanje čamca za
spašavanje.

5.2. BROD U LUCI

Iste metode kao kad je brod u plovidbi samo što je brod nepomičan.
Procedura za koordinaciju s vatrogascima s kopna je slijedeća:
- nazvati vatrogasce u luci
- obavijestiti lučke vlasti
- dogovoriti s lučkim upraviteljem da će operacijom rukovoditi zapovjednik
- dogovoriti da će gašenjem požara upravljati lučki vatrogasci uz pomoć
posade
- provjeriti tko je na brodu
- izvršiti pripreme za odlazak broda iz luke (svoj pogon ili remorkeri)
- izvršiti evakuaciju nepotrebnog osoblja s broda
5.3. OPASNI TERETI NA BRODU
Opasni tereti na brodu se prevoze u skladu s IMDG Kodeksom (engl.
International Maritime Dangerous Goods Code (IMDG Code) Cilj IMDG Kodeksa
je da se povisi stupanj sigurnosti u prijevozu opasnih dobara morem a da se u
isto vrijeme omogući slobodno neograničeno kretanje takvih dobara.
Prema IMDG Kodeksu opasni tereti su podijeljeni u slijedećih 9 kategotija:
Klasa 1: Eksplozivi
Divizija 1.1: tvari i predmeti kod kojih postoje opasnosti od masovne eksplozije
Divizija 1.2: tvari i predmeti kod kojih postoje opasnosti od projektila ali ne od
masovne eksplozije
Divizija 1.3: tvari i predmeti kod kojih postoje opasnosti od požara te ili opasnosti
od
minorne eksplozije ili opasnosti od minornih projektila ili oboje, ali ne i
opasnost od masovne eksplozije
Divizija 1.4: tvari i predmeti koje ne predstavljaju značajnu opasnost
Divizija 1.5: vrlo neosjetljive tvari koje posjeduju opasnost od masovne eksplozije
Divizija 1.6: krajnje neosjetljivi predmeti koji ne posjeduju opasnosti od masovne
eksplozije
Klasa 2: Plinovi
Klasa 2.1: zapaljivi plinovi
Klasa 2.2: nezapaljivi plinovi, neotrovni plinovi
Klasa 2.3: otrovni plinovi
Klasa 3: Zapaljive tekućine
Klasa 4: Zapaljiva kruta tijela; tvari sklone spontanom izgaranju; tvari koje,
u kontaktu s vodom, ispuštaju zapaljive plinove
Klasa 4.1: zapaljiva kruta tijela, samoreagirajuće tvari i neosjetljivi eksplozivi
Klasa 4.2: tvari podložne spontanom izgaranju
Klasa 4.3: tvari koje, u kontaktu s vodom, ispuštaju zapaljive plinove
Klasa 5: Oksidirajuće tvari i organski peroksidi
Klasa 5.1: oksidirajuće tvari
Klasa 5.2: organski peroksidi
Klasa 6: Otrovne i infektivne tvari
Klasa 6.1: otrovne tvari
Klasa 6.2: infektivne tvari
Klasa 7: Radioaktivni materijal
Klasa 8: Korozivne tvari
Klasa 9: Raznovrsne opasne tvari i predmeti

U planu slaganja tereta mora biti naznačena pozicija i klasa opasnih tereta. U
planu gašenja požara mora biti navedeno koji mediji i uređaji za gašenje požara
moraju biti upotrijebljeni. Mora biti izvršena procjena opasnosti i naknadni rizici
za posadu kod ukrcaja opasnog tereta.
Procedura za gašenje požara je ista kao za brod u plovidbi.
Iznimno je opasno krenuti u brzo gašenje požara bez predhodnog poznavanja
prirode opasnog tereta.
Nakon gašenja požara čuva se požarište i započinje istraga.
Slika 50. Kategorizacija opasnih tereta koji se prevoze brodom

5.4.TANKERI ZA ULJA KEMIJU I PLINOVE

Dodatne mjere za tankere uključuju:

 fiksni protivpožarni sustav u prostoriji pumpi tereta,
 daljinski upravljane monitore pjene na palubi,
 sustav inertnog plina u tankovima tereta,
 izolacijske ventile na protivpožarnoj liniji koji omogućuju kontrolu
dobave vode za monitore pjene ako je glavna protivpožarna linija
oštećena te koji omogućuju kontrolu dobave vode ako je uključena
protivpožarna pumpa za slučaj nužde.
 Podjela broda na opasna i neopasna područja (engl. Hazardouos
and nonhazardouos areas)
 Stroga odvojenost teretnog prostora (s pripadajućim sustavima) od
nastamba i strojarnice s pripadajućim sustavima)

Sve ostale mjere su kao kod broda u plovidbi.

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. GAŠENJE POŽARA KAD JE BROD U PLOVIDBI

2. GAŠENJE POŽARA KAD JE BROD U LUCI
3. GAŠENJE OPASNIH TERETA NA BRODU
4. KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETA PREMA IMDG KODEKSU
5. ŠTO JE IMDG KODEKS
6. KLASIFIKACIJA ZAPALJIVIH PLINOVA
6. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I
OPREME
Ishodi učenja:
- protumačiti vrste protupožarne opreme na brodu
- upotrijebiti prijenosnu opremu za gašenje požara
- rukovati ugrađenim sustavima za gašenje požara na brodu

Ova nastavna tema se sastoji od slijedećih nastavnih jedinica:

6.1. PROTIVPOŽARNI ALARMI
6.2. OPREMA ZA DETEKCIJU POŽARA
6.3. FIKSNA PROTIVPOŽARNA OPREMA
6.4. GLAVNA PROTIVPOŽARNA LINIJA, HIDRANTI, CRIJEVA I MLAZNICE
6.5. PRIJENOSNA I POKRETNA PROTIVPOŽARNA OPREMA
6.6. OSOBNA VATROGASNA OPREMA
6.7. PLANOVI PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

6.1. PROTIVPOŽARNI ALARMI

Što se tiče alarma i prekidača za uključivanje alarma (engl. fire switch) na brodu
mora biti učinjeno slijedeće:
 mora postojati i biti dostupan plan koji pokazuje njihov smještaj;
 mora biti pripremljen plan budućih inspekcija, održavanja i testiranja
(plan mora sadržavati datume budućih inspekcija, odražavanja i
pregleda).
 mora postojati evidencija o pronađenim neispravnostima te o
učinjenim popravcima.

Za gore navedeno se koristi knjiga održavanja (Engl. Instruction Manual) koja

sadržava i slijedeće:
 inspekcije instalacije zbog možebitnih oštećenja,
 čišćenje električnih kontakata i prekidača,
 testiranje sustava i osiguravanje da svi sustavi rade pravilno.

6.2. OPREMA ZA DETEKCIJU POŽARA

Mora postojati plan detektora.

Održavanje uključuje testiranje svakog:
1. Dimni detektori (ionizacijski, optički)
2. Termički detektori (termomaksimalni, termodiferencijalni)
3. Detektori plamena (IR, VS, UV)
4. Ručni detektor
5. Ostali detektori
Slika 51. Ručni javljač požara
 Slika 52. Toplinski javljač požara
6.3. FIKSNA PROTIVPOŽARNA OPREMA

Mora postojati plan smještaja fiksne protivpožarne opreme.

Održavanje sprinkler sustava uključuje slijedeće:

 razina vode ili tlak zraka moraju biti u predviđenoj razini korigirani
ako je potrebno
 testiranje sprinkler pumpe (da li se pumpa starta ako se tlak
vode smanji na predviđenu razinu)
 testiranje svih zonskih i stop ventila (da li rade) te da su u
predviđenim položajima
 provjera da bulbovi sprinkler sistema mogu neometano raditi tj. da
nisu opstruirani (krpa, prašina itd.)

Održavanje CO2 sustava uključuje:

 testiranje razine tekućeg plina u cilindričnim spremnicima (izotopna
metoda ili metoda vaganja)
 testiranje ispravnosti sirene koja signalizira da će CO2 biti uskoro
pušten
 provjera da izlazi plina nisu obstruirani.

Slika 53. Stabilni sustav za gašenje požara CO2

 Slika 54. Plan stabilnog sustava CO2

6.4. GLAVNA PROTIVPOŽARNA LINIJA, HIDRANTI, CRIJEVA I MLAZNICE

Mora postojati plan smještaja glavne protivpožarne linije, hidranata, crijeva i

mlaznica.

Održavanje glavne protivpožarne linije uključuje slijedeće:

 testiranje sustava na propuštanje
 saniranje propuštanja
 inspekciju cijevi radi korozivnosti
 održavanje hidranata i spojnica pokretnima
 mora postojati alternativa kad se dio sustava zatvori ili demontira
 inspekcija ispravnosti svih ventila
 održavanje zalihe rezervnih dijelova (kola ventila, vretena, brtve,
spojnice, ventili).

Održavanje crijeva i mlaznica uključuje:

 tlačno testiranje crijeva,
 provjera rada mlaznice u svim položajima,
 provjera pokretljivosti spojki,
  provjera stanja brtvi
 održavanje zalihe crijeva, spojki, brtvi i mlaznica.

Održavanje u ledenim područjima uključuje:

 zatvaranje pumpi i ventila prema uputama
 dreniranje kompletne vode iz cijevi
 konstantne provjere da u sustavu nema vode
 postaviti upozorenje na most da je sustav prazan.
Držanje jednog ili više ventila otvorenima nisu garancija da sustav neće
smrznuti.

6.5. PRIJENOSNA I POKRETNA PROTIVPOŽARNA OPREMA

Slika 55. Aparati za početno gašenje požara

DEFINICIJA: Aparat za gašenje požara je naprava koja omogućuje izbacivanje

sredstava za gašenje požara.
NAMJENA: Početno gašenje požara

 Vatrogasni aparat - sprava za početno gašenje požara

Sadrži sredstvo za gašenje koje se pod djelovanjem unutarnjeg tlaka izbacuje
iz spremnika aparata i usmjerava prema požaru.
 Unutarnji tlak može nastati uslijed ispuštanja stlačenog pogonskog plina
iz posebne bočice ili se pogonski plin nalazi stlačen u samom spremniku
aparata.

 Prema ukupnoj masi aparati su podijeljeni na prijenosne i prijevozne:

 Prijenosni vatrogasni aparat je aparat kojeg se može ručno prenositi
i koristiti, a ukupna masa mu nije veća od 20 kg.
 Prijevozni vatrogasni aparat je aparat ukupne mase veće od 20 kg
opremljen ručkom i kotačima za ručni prijevoz.
  Količina punjenja je ona količina sredstva za gašenje koju sadrži
vatrogasni aparat, prikazana kao masa ili volumen.
U kvantitativnom pogledu, punjenje aparata sredstvom na bazi vode
izražava se volumenski (u litrama), a količina punjenja drugim sredstvima za
gašenje izražava se masom (u kilogramima).
 Vrijeme djelovanja je ono vrijeme kroz koje sredstvo za gašenje
kontinuirano istječe kod potpuno otvorenog uređaja za prekidanje kod čega
se ne uzima u obzir istjecanje preostalog pogonskog plina.

Podjela prema vrsti sredstva za gašenje:

• aparati za gašenje požara prahom (S)
• aparati za gašenje požara ugljičnim dioksidom (CO2)
• aparati za gašenje požara vodom (V)
• aparati za gašenje požara raspršenim mlazom (Vr)
• aparati za gašenje požara zračnom pjenom (Pz)
• aparati za gašenje požara kemijskom pjenom (Ph)
• aparati za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (VP) /brentača/

Mediji koji se nalaze u aparatima za gašenje požara te kategorije koje se njime

gase:

1. PRAH
gašenje požara klase: A, B , C i D
2. VODA I PJENA
gašenje požara klase: A i B
3.CO2
gašenje požara klase: B,C i elektro uređaji

Prema standardu, najkraće vrijeme pražnjenja aparata određuje se prema masi

sredstva za gašenje kojim je aparat napunjen i iznosi:

• za aparate do 3 kg 6 sekundi
• 3-6 kg 9 sekundi
• 6-12 kg 12 sekundi
• 12-100 kg 20 sekundi
• teže od 100 kg 30 sekundi
Nakon aktiviranja i potpunog pražnjenja aparata dozvoljeno je da u spremniku
aparata ostane najviše 10 % sredstva za gašenje kojim je aparat bio napunjen.

Vatrogasni aparati se moraju postaviti na uočljivim i lako dostupnim mjestima, u

blizini mogućeg izbijanja požara.
Prijenosni vatrogasni aparati postavljaju se na visini ne većoj od 1,5 metara, a
iznad mjesta postavljanja vatrogasnog aparata, obilježava se propisanom
uočljivom naljepnicom.

Ovisno o vrsti materijala ili prostora koji se štiti (klase požara A, B, C, D,) odabire
se medij za gašenje koji se stavlja u spremnik aparata.

Prema načinu izbacivanja sredstva za gašenje dijelimo ih na:

• aparate koji izbacuju sredstvo za gašenje pod tlakom što kemijskom
reakcijom nastaju u aparatu.
• aparate koji izbacuju sredstvo za gašenje pomoću tlaka plina stlačenog u
posebnoj bočici.
• aparate koji izbacuju sredstvo za gašenje pomoću stalnog tlaka plina u
rezervoaru aparata.
• aparate koji posebnom pumpom izbacuju sredstvo za gašenje

Slika 56. Principi aktiviranja

Slika 57. Glavni dijelovi aparata sa spremnikom s pogonskim plinom smještenim unutar
aparata.

Slika 58. Glavni dijelovi aparata sa spremnikom s pogonskim plinom smještenim izvan
aparata.

APARATI ZA GAŠENJE PRAHOM

Ručni i prijevozni aparati
• Ručni i prijevozni S- aparati namijenjeni su gašenju početnih požara:
– klase B i C ( prah na bazi natrijevog bikarbonata),
– klase A, B, C i D (primjenom praha na bazi amonij-fosfata i amonij
sulfata)
– klase D (prah na bazi soda-klorida).
–
Princip rada
 • Spremnik aparata napunjen je prahom.
• U spremnik je ugrađena ( ili na spremniku učvršćena s vanjske strane)
čelična boca napunjena inertnim plinom pod tlakom (najčešće ugljičnim
dioksidom, dušikom i sl.) ili je prah u aparatu pod stalnim tlakom plina
odnosno zraka.
• Aktiviranjem aparata tlak plina izbacuje prah iz aparata u obliku mlaza koji
mlaznicom usmjeravamo na požar.

Standardne veličine aparata prema masi punjenja

• Ručni –aparati za gašenje požara jesu: S1,S2, S3, S6, S9 i S12
• Prijevozni S-aparati za gašenje požara su: S-25, S-50, S-100 i S 150
• (Aparati S-25 i S 150 se ne proizvode u RH)

Slika 59. Prijenosni vatrogasni aparati s prahom

 Slika 60. Aparati S50 i S100

Opis glavnih dijelova aparata:

• Spremnik aparata je valjkastog oblika.
• Izrađuje se od čeličnog dekapiranog lima debljine 1,5 do 2,5 mm(za ručne
aparate) i 3 do 5 mm(za prijevozne aparate).
• U spremniku aparata nalazi se sredstvo za gašenje, uzbudna cijev,
usponska cijev, čelična boca s ugljičnim dioksidom i glava ventil.
• Čelična boca se izrađuje od bešavne čelične cijevi.
• Aparati koji su pod stalnim tlakom nemaju uzbudnu cijev.
• Glava-ventil aparata zatvara i aktivira aparat.
• Usponska cijev služi za izbacivanje praha iz spremnika aparata.
• Na spremniku aparata većem od 15 dm3 volumena nalazi se i sigurnosni
ventil koji štiti tijelo aparata od previsokog tlaka.
• Svi aparati imaju mlaznicu za izbacivanje praha.
• Aparat veći od S-6(uključujući i S-6) moraju imati i cijev između glave i
mlaznice.
• Mlaznica je izrađena od plastične mase, a cijev od armirane gume ispitane
na tlak 30 bar.
 Slika 60.1. Presjek aparata P-6 i S-2 kg

Slika 61. Upute za gašenje požara prahom

RUČNI I PRIJEVOZNI APARATI ZA GAŠENJE UGLJIČNIM DIOKSIDOM

Ručni i prijevozni aparati za gašenje požara ugljičnim dioksidom namijenjeni su

gašenju požara klase B i C.

Princip rada:
• Čelična boca aparata napunjena je ugljičnim dioksidom u tekućem stanju
pod visokim tlakom(56 bara). Pri aktiviranju aparata CO2 izlazi iz boce i
ekspandira te ga pomoću mlaznice usmjeravamo na požar.
•
Standardne veličine aparata prema masi punjenja
– Ručni CO2 aparati za gašenje požara : 2 kg,3 kg, 5 kg.
– Prijevozni CO2 aparati za gašenje požara: 10 kg, 30 i 60 kg.

Slika 62. Presjek aparata CO2

 Slika 63. Aparat CO2

Slika 64. Upute za gašenje požara s CO2

Ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom

• Ručni aparati za gašenje vodom namijenjeni su za gašenje požara klase A . Mogu se
upotrijebiti i za gašenje požara klase B (osim požara zapaljivih tekućina koje se
miješaju sa vodom)
• Princip rada aparata sa oznakom VP-15 (brentača)
• Spremnik aparata kapaciteta 15 litara napunjen je vodom ili mješavinom vode i pjenila
( omjer 95% vode + 5% pjenila). U spremnik je ugrađena ručna klipna dvoradna pumpa
kojom se iz aparata izbacuje voda ili pjena, ovisno o tome je li u spremniku bila voda ili
mješavina vode i pjenila. Aparat je opremljen mlaznicom za vodi i mlaznicom za pjenu,
koje se mijenjaju ovisno o sredstvu za gašenje.
• Princip rada aparata sa oznakom Vr za raspršeni mlaz
• Spremnik aparata napunjen je vodom koja može sadržavati i određene dodatke (klizna i
prodorna voda) da bi se povećala efikasnost pri gašenju požara. U spremnik je
ugrađena čelična bočica napunjena sa inertnim plinom(najčešće CO2) pod tlakom , koji
služi za izbacivanje vode iz aparata u obliku raspršenog mlaza što se formira pomoću
tuš-mlaznice.
• Princip rada aparata s oznakom V-25
• U ovu grupu aparata pripada i naprtnjača sa 25 litara vode (oznaka V-25). Na
naprtnjaču je priključena dvoradna pumpa, pomoću koje se izbacuje voda iz naprtnjače
i usmjerava na plamen.

Slika 65. Shema vatrogasnog aparata s vodom 9 l – s bočicom

APARATI ZA GAŠENJE PJENOM
(ručni aparati za gašenje požara zračnom pjenom ( s oznakom Pz) te ručni i prijevozni
aparati za gašenje požara kemijskom pjenom (Ph))

Slika 66. Aparati za gašenje požara pjenom.

• Ručni aparati za gašenje požara pjenom namijenjeni su gašenju požara

klase B, osim požara lako zapaljivih tekućina koje se miješaju sa vodom, a
mogu se upotrijebiti i za gašenje požara klase A.
•
Princip rada
• Spremnik aparata za gašenje požara zračnom pjenom napunjen je
mješavinom vode i pjenila (3-6 %-tna mješavina vode i pjenila). U
spremniku aparata ugrađena je čelična bočica napunjena plinom(CO2 ili
N2) , koji služi za izbacivanje mješavine vode i pjenila iz aparata.
Mješavina vode i pjenila prolazi kroz specijalnu mlaznicu za pjenu, i u kojoj
se spaja s trećom komponentom – zrakom , i tako se stvara zračna pjena.
• Ručni i prijevozni aparati za gašenje kemijskom pjenom više se ne
proizvode, Princip rada tih aparata bazirao se na kemijskoj reakciji otopine
natrijevog hidrogenkarbonata (NaHCO3) i saponina koji se nalazio u
spremniku aparat te otopine aluminij-sulfata Al2(SO4)3, koji se nalazio u
posebnoj ugrađenoj tubi i spremniku aparata.
• Natrijev hidrogen karbonat sa saponinom kao lužnatim dijelim otapao se u
vodi i ulijevao u spremnik aparata. Kiseli dio-aluminij fosfat također se
otapao u vodi i smještao u posudu-tubu aparata. Aktiviranjem aparata te su
se dvije kemikalije (okretanjem aparata) miješale, stvarala se kemijska
pjena i CO2, koji je služio kao potisno sredstvo za izbacivanje pjene iz
aparata.
6.6. OSOBNA VATROGASNA OPREMA

Slika 67. Član posade broda obučen u vatrogasnu opremu

Slika 68. Uočljivost vatrogasne opreme u mraku
6.7. PLANOVI PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

Na svakom brodu u središnjoj protivpožarnoj stanici, u kormilarnici i na drugim

vidljivim mjestima u hodnicima i predvorjima mora biti izvješen Opći plan
protivpožarne zaštite koji za svaku palubu jasno prikazuje:
 raspored upravljačkih stanica
 raspored vatrootpornih konstrukcija
 prostorije štićene sustavom otkrivanja požara
 prostorije štićene fiksnim sustavima za gašenje požara i mjesta na
kojima se nalaze uređaji za upravljanje tim sustavima
 sredstva za pristup u razne odjeljke, na palube itd., s označenim
izlazima u nuždi, hodnicima i vratima;
 sustave ventilacije s označenim položajima zaklopki te brojem
ventilatora za pojedine zone
 razmještaj protivpožarne opreme, pričuvnih dijelova i alata

Opći plan protivpožarne zaštite se, osim na gore navedenim mjestima , mora
stalno nalaziti na mjestu izvan nadgrađa, zaštićen od djelovanja mora u
nepropusnom pakiranju obojanom crvenom bojom.
Slika 69. Opći plan protivpožarne zaštite

Slika 70. Opći plan protivpožarne zaštite izvan nadgrađa broda

  PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. PROTIVPOŽARNI ALARMI
2. OPREMA ZA DETEKCIJU POŽARA
3. FIKSNA PROTIVPOŽARNA OPREMA
4. GLAVNA PROTIVPOŽARNA LINIJA, HIDRANTI, CRIJEVA I MLAZNICE
5. PRIJENOSNA I POKRETNA PROTIVPOŽARNA OPREMA
6. OSOBNA VATROGASNA OPREMA
7. GLAVNA PROTIVPOŽARNA LINIJA, HIDRANTI, CRIJEVA I MLAZNICE
8. PLANOVI PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

7.OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA

Ishodi učenja:
- opisati postupke preživljavanja na moru
- uvježbati članove posade za postupanje u izvanrednim situacijama
- opisati organizaciju rada protupožarne zaštite
- prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gašenju požara
- protumačiti vrste protupožarne opreme na brodu
- rukovati ugrađenim sustavima za gašenje požara na brodu
- demonstrirati postupke gašenja požara u raznim situacijama

Ova nastavna tema se sastoji od slijedećih nastavnih jedinica:

7.1. SUHA DESTILACIJA
7.2.KEMIJSKE REAKCIJE
7.3. POŽARI KOTLOVA NA ISPUŠNE PLINOVE GLAVNOG MOTORA (ENGL.
EXHAUST BOILER)
7.4.POŽARI U KOTLOVIMA PARE (ENGL. OIL FIRED BOILER)

7.1. Suha destilacija

Suha destilacija je proces izgaranja u kojem zapaljivi materijali izgaraju s

nedovoljnom količinom kisika da bi se postiglo kompletno izgaranje materijala.

Primjer suhe destilacije je proces nastanka ugljena.

Slijed događaja u slučaju suhe destilacije je slijedeći:

 požar je u zatvorenom prostoru;
 toplina raste ali izgaranje nije potpuno;
 otvaranje vrata ili portele rezultira ulaskom svježeg zraka;
 rezultat je plamen prema otvoru;
 osobe koje ulaze će biti ozlijeđene odnosno opečene ako nisu
prikladno zaštićene.

Opasnost od suhe destilacije se može umanjiti na slijedeći način:

 vanjsko hlađenje prostorije s vodom;
 ulazak u prostoriju u sagnutom položaju iza vodene zavjese (turbo-
mag mlaznica);
 usmjeravanje vode u strop iznad vatre.

Zbog gore navedenog se ne preporuča žurni ulazak u kabine iz kojih izlazi dim.

7.2.Kemijske reakcije
Kemijska reakcija je efekt dodavanja jedne od slijedećih tvari u kemikaliju:
 voda
 toplina
 para
 pjena
 CO2
 pijesak

Efekti su slijedeći:
 eksplozija kao posljedica nastanka zapaljivih plinova,
 spontano izgaranje
 nastanak otrovnih plinova
 stvaranje dima

Kemijske reakcije kod gašenja požara najčešće nastaju u teretnom prostoru i

nastambama.

Neki primjeri kemijskih reakcija su slijedeći:

 stvaranje zapaljivog plina acetilena kada kalcijev karbid (garbura)
dođe u kontakt s vodom;
 raspadanje (dekompozicija) pare kada dođe u doticaj s požarom
ugljena;
 stvaranje vodika kada DRI (direct reduced iron 1) dođe u kontakt s
vodom;
 oksidirajući tereti, kao što su neki fertilizatori, održavaju vatru čak i
kada su prekriveni plinom za gašenje;
 tereti koji se spontano pale na zraku npr. fosfor kad mu je pakiranje
oštećeno;
 samozagrijavajući tereti npr. žito kad je vlažno.
 proizvodnja opasne količine metana iz tereta ugljena u slučaju
ograničene ventilacije.

1
Direct-reduced iron (DRI), also called sponge iron,[1] is produced from direct reduction of iron ore (in the form of lumps,
pellets or fines) by a reducing gas produced from natural gas or coal. The reducing gas is a mixture majority of hydrogen
(H2) and carbon monoxide (CO) which acts as reducing agent. This process of directly reducing the iron ore in solid form by
reducing gases is called direct reduction.
7.3. Požari kotlova na ispušne plinove glavnog motora (engl. Exhaust
boiler)

Ovdje je riječ o požarima ispušnih cijevi, ekonomajzera, odvojka za inertni plin.

Uobičajeni uzrok požara je akumulacija karbonskih depozita, sa ili bez ulja, koji
se pregriju i zapale.

Opasnosti i teškoće kod gašenja ovih požara su slijedeće:

1. nedostupnost svih sekcija odvojka za inertni plin u gornjim dijelovima
strojarnice;
2. opasnost od eksplozije ako se pristupna vrata za ekonomajzer otvore;
3. ako cijevi ekonomajzera postignu temperaturu od 700°C može se
dogoditi da se željezo u cijevima pretvara u paru. Izgaranje željeza u
paru će biti neovisno od dobave kisika, što znači da će reakcija biti
samoodržavajuća i da će doći do generiranja topline. Produkt ovakvog
izgaranja će biti crni oksid iz željeza i čisti vodik. Proizvedeni vodik će
goriti ako se uvede kisik.
4. Velika je vjerojatnost da će doći do eksplozije.

Procedure zadržavanja i gašenja požara su slijedeće:

1. Ugasiti glavni motor.
2. Sprejati vodom vanjske površine s ciljem snižavanja temperature.
3. Zatvoriti sve klapne kotla da se onemogući ulaz zraka.
4. Zaštititi bitnu električnu opremu ispod zone vatre od oštećenja vodom.
5. Nastaviti hladiti dok ne bude sigurno da se otvori ekonomajzer zbog
pregleda i temeljitog čišćenja vatrene strane.
7.4.Požari u kotlovima pare (Engl. Oil fired boiler)

Do požara (izgaranje željeza u paru) dolazi uslijed:

1. Manjka vode u kotlu što uzrokuje pregrijavanje cijevi iznad vodene
razine i zbog nepotrebnog odgađanja gašenja kotla.
2. Nekontroliranog požara čađe (engl. soot) u ispuhu kotla nakon što je
kotao ugašen, a povezano s manjkom vode u kotlu što uzrokuje grijanje
cijevi iznad vodene razine.

Ako temperatura nije prešla 700°C, preporučena metoda gašenja požara je

slijedeća:
- kroz otvor gorionika, ili neki drugi otvor ubaciti što veću količinu vode u
stalnom mlazu;
- preko napojnih pumpi također ubaciti vodu uz pretpostavku da su cijevi
pukle ili izgorile.
- vanjsku stranu ložišta i ispuha hladiti vodom.
- Izbjegavati upotrebu mlaznica, pjene i CO2 direktno na vatru.

Ako temperatura prijeđe 700°C, preporučena metoda gašenja požara je

slijedeća:
1. Ugasiti kotao.
2. Sprejati vodom vanjske površine s ciljem snižavanja temperature.
3. Zatvoriti sve klapne kotla da se onemogući ulaz zraka.
4. Zaštititi bitnu električnu opremu ispod zone vatre od oštećenja vodom.
5. Nastaviti hladiti dok ne bude sigurno da se otvori kotao zbog pregleda i
temeljitog čišćenja vatrene strane.

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. SUHA DESTILACIJA
2. PRIMJER SUHE DESTILACIJE
3. KEMIJSKE REAKCIJE
4. PRIMJERI KEMIJSKE DESTILACIJE
5. POŽARI U KOTLOVIMA NA ISPUŠNE PLINOVE GLAVNOG MOTORA
6. POŽARI U POMOĆNIM KOTLOVIMA
8.PRVA POMOĆ

Ishodi učenja:
• opisati postupke preživljavanja na moru
• protumačiti postupke spašavanja helikopterom
• uvježbati članove posade za postupanje u izvanrednim situacijama
• pružanje prve pomoći u različitim situacijama

Glavni simptomi su posebni znaci koji svojom prisutnošću ukazuju na

neodloživu potrebu za prvom pomoći.

Cilj prve pomoći je spašavanje života, sprečavanje nastanka trajnih posljedica

i skraćenje trajanja liječenja i oporavka.

Prvu pomoć pružaju sve osobe osposobljene kroz tečejeve.

Ona se pruža odmah na mjestu događaja.

Odgađanjem početka pružanja prve pomoći gubi se njen smisao.

POSTUPCI PRVE POMOĆI

• Oživljavanje

• Zaustavljanje krvarenja i postavljanje zavoja

• Postavljanje privremene imobilizacije

• Evakuacija
Reanimacija u slučaju nesreće

U slučaju disfunkcije pluća i nedostatku rada srca, kod pacijenta se provodi reanimacija putem
umjetnog disanja i masaže srca. Umjetno disanje se sprovodi usta na usta ili usta na nos (kao
sto je gore opisano). Masaža srca se sprovodi tako što se dlan jedne ruke postavi na donjoj
trećini grundnog koša te se druga ruka stavi preko nje. Vrši se pritisak od otprilike 3-4 cm u
dubinu pri čemu često dolazi do loma prsnog mosta. U ovom slučaju dolazi do manjeg otpora
te se jačina pritiska smanjuje. Reanimacija se započinje umjetnim disanjem te se nastavlja
masažom srca u odnosu 2:15. Brzina reanimacije je određena prosječnom brzinom disanja te
brzinom rada srca kod pacijenata u stabilnom stanju. Time se pri reanimaciji nastoji postići
frekvencija disanja od oko 16 te srca između 60-80. Kod male djece frekvencija se povisuje na
20-22 disanja te do 200 otkucaja srca. Zbog manjeg grudnog koša kod dojenčadi i male djece,
za masažu srca se ne koriste ruke nego samo dva prsta. Pritisak se vrši otprilike 1-2cm u
dubinu.
Defibrilacija

Za potrebu reanimacije u hitnim slučajevima, bolnice i vozila hitne pomoći upotrebljavaju

defibrilator. Danas se sve više uvode proizvodi namjenjeni laicima što znaći ne medicinskom
osoblju.

Karakteristike:
- vanjski automatski defibrilator treće
generacije (AED – Automatic External Defibrillator) namijenjen oživljavanju u svim mogućim
uvjetima;
- namijenjen korištenju od strane osposobljenog osoblja, ali i educiraih i needuciranih
laika;
- za razliku od ostalih AED-ova koji imaju samo mogućnost defibrilacije, AED Plus
ima mogućnost kardio-pulmonalnog oživljavanja;
- za razliku od ostalih sličnih uređaja omogućava kontroliranu masažu srca;
- mogućnost prikaza EKG-a na LCD ekranu;
- mogućnost programiranja uređaja te pohranjivanje podataka o posljednjem događaju
preko IrDA;
- program Real CPR Help daje upute koje korake oživljavanja treba poduzeti, na
hrvatskom jeziku;
- putem poruka na ekranu te audio upozorenja uređaj komentira kvalitetu izvođenja i
navodi spasitelja na potrebne radnje;
- koristi se jednodijelna elektroda vizualno označena kako se priključuje pacijentu;
- lagan, lako prenosiv te jednostavan za uporabu;
- koristi baterijsko napajanje (10 Li baterija, dostupnih u svim prodavaonicama foto
opreme);

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.
 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. POSTUPCI KOD PRVE POMOĆI

2. REANIMACIJA U SLUČAJU NESREĆE
3. DEFIBRILACIJA
4. KARAKTERISTIKE DEFIBRILATORA
9. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE

Ishodi učenja:
- navesti međunarodne propise povezane sa sredstava za spašavanje i protupožarnu
zaštitu
- opisati organizaciju rada protupožarne zaštite
- prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gašenju požara
- objasniti važnost istraživanja požara i izvješćivanja o požaru

1. Istraživanje požara mora uključivati slijedeće informacije:

- kako je požar otkriven;

- vrijeme kada je protivpožarni alarm aktiviran;
- na koji način je aktiviran protivpožarni alarm;
- vrijeme kada je informiran zapovjednik ili drugi oficir;
- mjesto i vrsta požara;
- tko je prvi stigao na mjesto požara;
- koje radnje su poduzete kod početnog pokušaja gašenja vatre;
- koliko uređaja za disanje s komprimiranim zrakom (izolacionih aparata)
je upotrijebljeno;
- koji uređaji za gašenje su upotrijebljeni, i prijenosni i stabilni sustavi;
- koliko je ljudi sudjelovalo;
- vrijeme kada je vatra ugašena;
- broj ozlijeđenih, kao i podaci o ozlijeđenima te podaci o njihovim
ozljedama;
- koja šteta je nastala, uključujući i štetu na strukturi broda te na
uređajima;
- procjena koliki dio štete je nastao upotrebom sredstava za gašenje
(npr. vodom ili pjenom) u odnosu na štetu direktno uzrokovanu vatrom;
- koliko dugo, nakon što je vatra ugašena, je čuvano mjesto požara
(držana protivpožarna straža);
- koliko dugo je brod ili dio broda (npr. strojarnica) bilo nemoguće
koristiti zbog požara;
- analiza požara, materijala koji su gorili, poznati i mogući izvori paljenja
te uzrok;
- zaključci o uzroku požara i preporuke za izbjegavanje ponovnih
požara.

2. Izvještaj o požaru mora sadržavati slijedeće detalje o protivpožarnim

procedurama:

- nastanak i vremenski okvir požara;

- koje su akcije poduzete i vrijeme svake akcije;
- činjenice vezane za požar, uključujući mjesto požara, materijale i
 paljenje (nastanak požara);
- broj posade i kopnenih vatrogasaca koji su bili uključeni u gašenje
požara;
- broj korištenih izolacionih aparata za disanje;
- šteta uzrokovana vatrom;
- šteta uzrokovana protivpožarnim sredstvima;
- kolika su ograničenja broda i opreme nastala zbog požara.

3. Izvještaj o požaru mora također sadržavati zaključke donesene na

bazi činjenica, uključujući:

- analizu i diskusiju činjenica;

- zaključke donesene na osnovu analize i diskusija;
- prijedloge u svezi akcija da bi se izbjegla slična događanja;
- prijedlozi, ako ih ima, da se poboljša protivpožarna prevencija i
protivpožarne procedure.

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

1. INFORMACIJE KOJE SU SADRŽANE U ISTRAŽIVANJU POŽARA

2. IZVJEŠTAJ O POŽARU
3. ZAKLJUČCI DONESENI U IZVJEŠTAJU O POŽARU
10. IZVJEŠĆE O POŽARIMA NA BRODOVIMA I POUKA

Ishodi učenja
- prepoznati opasnosti koje se javljaju pri gašenju požara
- objasniti važnost istraživanja požara i izvješćivanja o požaru

Primjer 1
1. Događaj
Teretni brod od 12000 dwt je bio privezan u australskoj luci. Došlo je do požara
na kontejneru na palubi neposredno do otvora skladišta broj 2.

2. Početna akcija
U 16:00 je oficir na dužnosti aktivirao alarm sa protupožarnog mjesta na
nadgrađu, nakon što je za vrijeme iskrcajnih operacija uočio požar na kontejneru.
Posada se okupila na zbornom protivpožarnom mjestu.

3. Taktičke protivpožarne procedure.

Protivpožarne crijeva su već bila razvučena po palubi budući da je to mjera
predostrožnosti kad se opasni tereti ukrcavaju ili iskrcavaju. Dodatne cijevi su
razvučene i radnje su poduzete za održavanje bitnih sustava i komunikacija.
Kontejner pod požarom je sadržavao bačve fosfora i stoga je ocijenjena
neefektivnom upotreba vode iz protivpožarnih crijeva u obliku mlaza i spreja.
Kontejner je bio pripremnjen za iskrcaj, odnosno sajle za podizanje su bile
pričvršćene za njega. Operateru dizalice je naloženo da podigne kontejner sa
broda te da ga potopi u more što je ovaj i učinio. Nakon toga je kontejner
smješten na obalu. Međutim, kad se voda ocijedila fosfor se ponovno zapalio. Ali
protivpožarna brigada je već bila na mjestu događaja i počela gasiti požar sa
suhim prahom. Vatra je ugašena u 16:45.

4. Šteta i ozljede ljudi

Šteta je nastala samo na kontejneru koji se zapalio.
Nije bilo ljudskih ozljeda.

5. Uzrok požara
Dok se kontejner tijekom iskrcaja podizao sa svog ležišta zapeo je sa svojim
prednjim desnim dijelom (prostor oko kontejnera nije bio prikladno očišćen). Kao
posljedica došlo je do naginjanja kontejnera, koji se zatim naglo okrenuo te
udario u opstrukciju koja je probila kontejner i bačvu fosfora, čiji se sadržaj
spontano zapalio.

5.Ocjena protivpožarnih akcija

Budući da se uzela u obzir neprihvatljivost korištenja hidrantskog sustava za
gašenje požara, a suhi prah nije bio dostupan u potrebnim količinama, odlučeno
je da se kontejner potopi u moru što se bila ispravna procedura. Ova akcija je
rezultirala u ograničenjuširenja požara do dolaska vatrogasaca. Također je bila
ispravna procedura posade, u svrhu sprečavanja širenja požara, u prostoru oko
zapaljenog kontejnera, u slučaju da se isti otkači te padne na palubu.

Posada je svoje dužnosti izvršila na zadovoljavajući način u okviru limitiranih

resursa koji su bili dostupni.

6. Otklanjanje nedostataka od strane kompanije

Mnogo je načina djelovanja u opasnim, iznenadnim situacijama koje uključuju
mnogobrojne opasne terete tako da vrlo često kompromis mora postojati.
U ovoj situaciji nisu poduzete posebne akcije od strane kompanije.

7. Zaključci
Ovaj događaj je doveo do slijedećih zaključaka:
a) Važnost identifikacije opasnih tereta na način da se postavljaju vidljive oznake
s vanjske strane kontejnera uz označavanje svakog spremnika koji se nalazi u
kontejneru.
b) Ako količina i vrsta tereta predstavljaju veliku opasnost, vatrogasci s kopna
trebaju biti upoznati prije nego se započmu operacije ukrcaja i iskrcaja tereta.
c) Gdje je to praktično, brod bi trebao nositi dodatnu količinu sredstava za
gašenje požara prikladnih za vrstu tereta koji se prevozi.
10. kolovoz 1974
Primjer 2
1. Događaj
Brod za prijevoz kombiniranih tereta, 87000 DWT, sagrađen 1970, je vršio
remontne radove u remontnom brodogradilištu. 230 radnika brodogradilišta se
nalazilo na brodu, a od kojih je njih 75 bilo uključeno u razne radove u strojarnici
uključujući upotrebu uređaja za varenje i kidanje kisik-acetilen. Stepenice na
lijevoj strani, koje vode u donji dio strojarnice, su uklonjene kako bi se mogla
dopremiti oprema. Ostale su samo stepenice na desnoj strani. Generatori broda
nisu bili u upotrebi tako da je brod bio ovisan o brodogradilištu za dobavu struje i
vode.
Dva strojara (posada broda) su vršili demontažu pumpe opće službe u donjem
dijelu strojarnice. Budući da je trebalo prerezati temeljnje vijke pumpe posudili su
uređaj kisik-acetilen od brodogradilišta. Tijekom rezanja četvrtog vijka (od
ukupno 6) uočili su dim koji je dopirao iz kaljužnih prostora ispod.

2. Početna akcija
Strojari su pokušali ugasiti vatru sa prijenosnim CO2 uređajima, međutim vatra
se proširila ispod podnica u donjem dijelu strojarnice uz malu eksploziju. Budući
da se vatra se nije mogla ugasiti prijenosnim protivpožarnim aparatima strojari su
aktivirali alarm na način da su uzvikivali „požar“ dok su napuštali strojarnicu.
Strojarnica se vrlo brzo napunila dimom, što ja značajno smanjilo vidljivost.

3. Taktičke protivpožarne procedure.

Strojarnica nije hermetički zatvorena nakon alarma jer je nekoliko radnika
brodogradilišta bilo unutra. Posada broda, uz upotrebu izolacionih aparata za
disanje, je pokušala ući u strojarnicu. Međutim, ubrzo su odustali zbog gustog
zaslijepljujućeg dima. Ubrzo su na lice mjesta stigli vatrogasci iz brodogradilišta
te lokalna protivpožarna brigada. Zbog gustoga dima protivpožarne akcije su
poduzimane samo izvan strojarnice. Električna struja s kopna je iskopčana i
značajne količine vode su pumpane u prostor strojarnice.

4. Osobne ozljede i žrtve

Posada broda i većina radnika brodogradilišta je uspjela pobjeći iz strojarnice. U
strojarnici je ostalo 10 radnika brodogradilišta koji su naknadno pronađeni mrtvi.
Dvojica koja su uspjela pobjeći su ozlijeđena. Žrtve su nastale zbog požara.

5. Opseg štete
Vatra je uzrokovala značajna strukturalna oštećenja na najnižoj platformi ispred
glavnog motora. Podnice i nosači podnica su se deformirali s lijeve i desne
strane motora, ispred i iza opće pumpe opće službe. Nadalje, evidentna je šteta
od dima i vode u cijeloj strojarnici. Nije vidljiva šteta u nadgrađu iznad strojarnice.

6. Uzrok vatre
Iako značajni dokazi nisu pronađeni, mogući uzrok požara je zapaljenje ulja ili
uljem natopljenih krpa u prostoru ispod pumpe opće službe. Zapaljenje je
uzrokovano vrućim odrezanim komadom vijka.
Santine u strojarnici su detaljno očišćene prije ulaska u remontno brodogradilište
te se smatralo da je prostror siguran za rad s alatima koji proizvode plamen i
iskre (engl. hot work). Budući da nema prirodnog svjetla smatra se da inspekcije
obližnjih prostrora prije „hot work“ operacija nisu bile detaljno izvršene.
Mala vatra je zagrijala i naposljetku zapalila uljne depozite s donjih strana
obližnjih cijevi. Zapaljenje uljnih depozita te brzo širenje vatre je moglo dati
dojam da je došlo do male eksplozije koja je navedena u gornjem dijelu. U ovom
trenutku požar se toliko raširio da ga strojari s priručnim aparatima za gašenje
nisu mogli ugasiti.
Nakon, što su se uljni depoziti zapalili, velike količine gustog zagušujeg dima su
brzo napunile prostor strojarnice što je onemogućilo ulaz u strojarnicu.

7. Komentari incidenta
Budući da je brod bio ovisan o brodogradilištu vezano za protivpožarnu pomoć,
morale su biti poduzete mjere da se osigura dobava vode s adekvatnim tlakom
na hidrantima. Dalje, dovoljna količina prijenosnih protivpožarnih aparata, crijeva
i mlaznica se morala nalaziti na mjestu obavljanja radova.
Niti protivpožarna straža broda niti protivpožarna straža brodogradilišta nije bila
na mjestu obavljanja „hot work“ operacija. Vatrogascu u službi u brodogradilištu
je dodijeljeno više dužnosti tako da ophodnju tih prostora nije mogao vršiti
onoliko često koliko je predviđeno. Isto se odnosi na protivpožarnu stražu koju
vrši posada broda.
Iako je u strojarnici bilo mnogo radnika brodogradilišta nije se vodilo puno računa
o procedurama evakuacije. Propustilo se jasno označiti rute prema raznim
izlazima.
Izvanredni operacijski plan brod/kopno koji specificira dužnosti osoblja s broda i
kopna se pokazao neadekvatan i nije učinjena niti jedna zajednička
protivpožarna vježba prije nego se incident dogodio.

8. Zaključci
Ovaj incident jasno pokazuje velike opasnosti koje „vrebaju“ za vrijeme
izvođenja radova u remontnom brodogradilištu. Potrebno je strogo se pridržavati
sigurnosnih mjera i procedura.
Sigurnosne mjere uključuju slijedeće:
a) Prije početka izvođenja „hot work“ operacija potrebno je da oficir za sigurnost
detaljno pregleda mjesta rada i okolnih prostora s ciljem da se uvjeri da nema
nikakvih zapaljivih materijala te da su osigurana protivpožarna sredstva efektivna
protiv vatre.
b)Osoba koja vrši protivpožarnu stražu uvijek mora biti u blizini izvođenja radova.
c) Za vrijeme izvođenja radova se mora voditi računa da ulje i zauljene krpe ne
dolaze u kontakt s toplim površinama.
d) Kad posada broda ostaje na brodu, oni se moraju smatrati odgovornima za
sigurnost broda iako brodogradilište može propisati svoje mjere u svezi
sigurnosti i protivpožarne zaštite. U ovakvim slučajevima Izvanredni operacijski
plan brod/kopno mora postojati i svi uključeni u radove moraju biti upoznati s
njime. Ovaj plan mora sadržavati načine bijega, alarmiranje i gašenje požara,
redovno održavanje protivpožarnih vježbi te dužnosti osoblja s broda i s kopna.
Kombinirana protivpožarna vježba, koja uključuje evakuaciju strojarnice u
izvanrednoj situaciji, mora biti izvršena u prvoj prilici nakon što brod stigne u
brodogradilište te nakon toga redovno u tjednim intervalima.

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.
 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

4. UZROK POŽARA U PRIMJERU 1

5. KOJI JE OPSEG ŠTETE U PRIMJERU 1
6. POČETNA AKCIJA U PRIMJERU 2
7. UZROK POŽARA U PRIMJERU 2