„KLIPER“

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA U POMORSTVU

MATERIJALI ZA SAMOSTALNO UČENJE

Nastavno pismo

ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA

3. razred

Nastavnik:
Špiro Baričević, dipl. ing.

Split, 2015.
UVOD

Ovo nastavno pismo namijenjeno je polaznicima koji slu[aju predmet Elektrotehnika i

elektronika. Nastavno pismo ima za cilj upoznati osnovne zakonitosti i elemente
elektrotehnike i elektronike

UPUTE POLAZNIKU ZA KORIŠTENJE NASTAVNOG PISMA I USPJEŠNO

UČENJE:

- pročitati letimično nastavno pismo kako bi upoznao nastavni sadržaj, svrhu i ciljeve
učenja dotičnog nastavnog predmeta
- preporučljivo je ponavljanje i utvrđivanje nastavnog sadržaja u određenim
vremenskim razmacima te aktivno promišljanje i povezivanje usvojenog sadržaja
- posebno obratiti pozornost na istaknute pojmove i pitanja koja se nalaze na margini
teksta
- podcrtavati ključne pojmove i rečenice te voditi vlastite bilješke na margini teksta
- povezati nove sadržaje i informacije s iskustvom i stečenim znanjem.

2
SADRŽAJ

1. UVOD U ELEKTROTEHNIKU...............................4
2. KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE...................17
3. ELEKTRIČNO POLJE..........................................35
4. MAGNETSKO POLJE..........................................44
5. UVOD U IZMJENIČNE STRUJE..........................61

3
1. UVOD U ELEKTROTEHNIKU

4
1.1. Uvod

U ovoj cjelini polaznici će steci slijedece ishode ucenja

 opisati razvoj elektrotehnike
 objasniti električna svojstva tvari
 objasniti učinke električne struje
 upoznati električne veličine kao što su električni napon,
električna struja, električni otpor
 objasniti neke osnovne zakone elektrotehnike i obilježja
električnih strujnih krugova

Ova nastavna cjelina sadrži slijedeće nastavne jedinice

1.2.Građa materije i elektricitet

1.3. Osnovni elementi i fizikalne veličine strujnog kruga

5
1.2. Građa materije i elektricitet

Atom

Atom je najsitnija čestica elemenata koje se ne moze razložiti, a da se pri tom ne

promjene osnovna svojstva samog elementa. Atom se sastoji od: atomske jezgre i
atomske ljuske. Atomska jezgra sastavljena je od protona (nosioci pozitivnog
električnog naboja) i neutrona (bez naboja). Atomska ljuska obavija atomsku jezgru i
u njoj se nalaze elektroni (negativnog naboja) koji kruže oko atomske jezgre.

Slika 1. Primjer jezgre helija

Električna struja

Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona od mjesta viška

elektrona prema mjestu manjka elektrona.

Slika 2. Usmjereno gibanje elektrona

Električni vodič

Električni vodič je materijal koji obiluje slobodnim elektronima pa stoga dobro

provodi električnu struju. Električni vodiči mogu biti metali (zlato, srebro, bakar,
aluminij i dr.), ugljen za četkice elektromotora i elektroliti (otopine soli, kiselina i
lužina).

6
Električni izolatori

Električni izolatori su materijali koji gotovo nemaju slobodnih elektrona pa stoga ne

provode elektricnu struju. Električni izolatori mogu biti:
-neorganskog podrijetla (porculan, staklo, mramor, azbest i dr.)
-organskog podrijetla (guma, papir, prešpan, fiber, pamuk, PVC mase i dr.).

Učinci električne struje

Učinci električne struje u vodičima i njegovoj okolini mogu biti:

Kemijski učinak
Električna struja pri prolazu kroz neke kemijske spojeve rastavlja te spojeve na
sastavne dijelove.
Primjena kemijskog učinka je u elektrolizi, punjenju akumulatora i dr.

Magnetski učinak
Električna struja pri prolazu kroz vodič stvara oko njega magnetsko polje. Magnetski
učinci električne struje omogućuju rad generatora, elektromotora i transformatora, a
osnova je djelovanja i drugih uređaja.

Toplinski učinak
Električna struja zagrijava svaki vodič kroz koji prolazi. Korisno zagrijavanje kada se
električna energija pretvara u toplinu (štednjaka, glačala, grijala, lemila i dr). Štetno
zagrijavanje javlja se u električnim strojevima i vodovima stvara uslijed čega se
električna energija beskorisno troši.

Svjetlosni učinak
Električna struja pri prolazu kroz žarnu nit žarulje žari nit,a posljedica toplinskog
učinka je svijetlost.

Fiziološki učinci
Električna struja pri prolazu kroz ziva bića stvara kemijski i toplinski učinak zbog čega
se primjenjuje u medicini.

Slika 3. Električna struja opasna je po život

7
1.3. Osnovni elementi i fizikalne veličine strujnog kruga

Električni strujni krug

Električni strujni krug dobivamo kada električni izvor spojimo vodičem na trošilo, a
tada se elektroni gibaju od negativnog pola prema pozitivnom polu izvora.
Tehnički smjer električne struje -od pozitivnog prema negativnom polu izvora.

Slika 4. Smjer struje i elektrona

Jakost električne struje

Jakost električne struje je količina elektrona koja za vrijeme jedne sekunde prođe
kroz dio strujnog kruga.

Jedan amper [1A]

Jedan amper [1A] je jedinica za mjerenje jakosti struje, a definira se kao ona struja
koja pri prolazu kroz dva vrlo dugačka i tanka paralelna vodiča, međusobno udaljena
jedan metar, stvarajući oko njih magnetska polja koja međusobno djeluju silom od
2*10-7 njutna po metru svoje duljine.

Slika 5. Definicija ampera

8
Količina elektriciteta Q

Količina elektriciteta Q je umnožak jakosti struje kroz vodič I [A] i određenog

vremena t [s], a jedinica za mjerenje je [1As] ili kulon [1C]:

Q=I*t

1. Zadatak: Kolika je količina elektriciteta prošla kroz glačalo ako teče struja 4,54 A
za vrijeme od 1 sata?

I = 4,54 A

t=1h

Q=?

_________

Q=I*t

Q = 4,54 * 3600 =16344 As = 4,54 Ah

Gustoća struje J

Gustoća struje J je odnos jakosti struje I [A] i površine presjeka vodiča S [m2], a
jedinica za mjerenje je amper po kvadratnom metru:

I  A
J  m 2 
S

9
Mjerenje jakosti struje

Jakost električne struje mjerimo ampermetrom. Upotrebljavaju se:

-termički ampermetar
-ampermetar s pomičnim željezom
-ampermetar s pomićnim svitkom
Ampermetar se uvijek spaja u strujnom krugu serijski jer ima mali unutarnj otpor.

Slika 6. Spajanje ampermetra

Elektromotorna sila EMS

Elektromotorna sila EMS je količina energije koju električni izvor može dati jedinici
naboja.

Električni napon U

Električni napon U je dio elektromotorne sile koji djeluje u strujnom krugu.

Jedan volt [1V]

Jedan volt [1V] je napon izmedu dviju točaka kojim teče konstantna struja jakosti 1A
i pri tome troši snagu jednog vata.

Slika 7. Definicija volta

10
Mjerenje napona

Napon mjerimo voltmetrom. Voltmetar je po svojoj konstrukciji potpuno jednak

ampermetru, ali se uvijek u strujnom krugu spaja paralelno jer ima veliki unutarnji
otpor.

Slika 8. Spajanje ampermetra i voltmetra

Električni otpor R

Električni otpor je otpor kojim se materijal opire prolazu elektrona.

Jedan ohm [Ω]

Jedan ohm je otpor kroz koji napon od jednog volta tjera struju jakosti jednog
ampera.

Slika 9. Definicija ohma

Specifični otpor materijala ρ

Specifični otpor materijala ρ [Ωmm2/m] je otpor koji pruža materijal duljine l = 1 m,

presjeka S = 1 mm2 pri 20° C.

Slika 10. Definicija specifičnog otpora

11
Proračun otpora vodiča R

Proračun otpora vodiča dan je jednadžbom :

 l
R
S

2. Zadatak: koliki je otpor vodiča duljine l = 100 m, od bakra ρ = 0,0175 i presjeka S

= 1,5 mm2 ?

  l 0,0175  100
R   1,166 
S 1,5

Električna vodljivost G

Električna vodljivost je recipročna vrijednost električnog otpora, a jedinica za

mjerenje je simens [ S ].

1
G S
R

Specificna vodljivost κ [m/Ωmm2]

Specifična vodljivost je recipročna vrijednost spečificnog otpora.

1 S
  
  l

3. Zadatak: koliki presjek S mora imati bakreni vodič duljine l = 100 m, a da mu je

otpor R = 1,166 Ω ?
 l   l 0,0175  100
R S   1,5 mm 2
S R 1,166

Temperaturni koeficijent α

Temperaturni koeficijent je broj koji pokazuje za koliko se promjenio otpor nekog

materijala pri promjeni temperature za 10 C.

12
Proračun otpora RT

Proračun otpora RT dan je jednadžbom :

RT  RH (1   )

u kojoj je RH "hladni otpor", α temperaturni koeficijent, ∆ ϑ temperaturna razlika.

4. Zadatak: Bakreni vodič ima pri 200 C otpor 1,166 Ω. Koliki je njegov otpor ako se
ugrije na 650 C? (α za bakar iznosi 0,0039)

RT  RH (1   )  1,166(1  0,0039  45)  1,37 

Ohmov zakon

Ohmov zakon kaze da je jakost struje razmjerna s naponom, a obrnuto razmjerna s

otporom.

U
I 
R

5. Zadatak: Pri naponu od 220 V kroz glačalo teče struja jakosti 4,54 A. Koliki je
otpor glačala?

U 220
R   48,45 
I 4,54

Pad napona U

Pad napona je dio napona potrošen na pojedinom otporu i razmjeran je s jačinom

struje i veličinom promatranog otpora.

U  I R

13
6. Zadatak: Na shemi Slika 11. otpornici R1, R2 iznose svaki 48,45 Ω, a struja u
strujnom krugu iznosi I = 2,26 A. Koliki su padovi napona u pojedinim otpornicima?

Slika 11.

U 1  I  R1  2,26  48,45  109,49 V

U 2  I  R2  2,26  48,45  109,49 V

Gubitak napona

Gubitak napona je pad napona u vodovima i beskoristan gubitak energije.

7. Zadatak: Koliki je gubitak napona U na vodu duljine l = 100 m, od bakra

ρ = 0,0175 i presjeka S = 1,5 mm2 , ako provodi struju jakosti 2,26 A?

U  I R

  l 0,0175  100
R   1,166 
S 1,5

U  I  R  2,26  1,166  2,235 V

Unutarnji pad napona Uu

Unutarnji pad napona je pad napona na unutarnjem otporu izvora, a prikazan je

jednadžbom:

U U  I  RU

14
Napon na stezaljkama izvora

Napon na stezaljkama izvora jednak je elektromotornoj sili izvora umanjenoj za pad

napona u izvoru, a prikazan je jednadžbom:

U  E  I  RU

Unutarnji otpor izvora Ru

Unutarnji otpor izvora prikazan je jednadžbom:

E U
RU 
I

8. Zadatak: Koliki je napon na trošilu U i unutarnji pad napona Uu, ako je

elektromotorna sila galvanskog članka E = 1,6 V, unutarnji otpor članka R u = 0,3 Ω , a
struja kroz trošilo iznosi I = 1,5 A?

Slika 12.

E U
RU 
I

U  E  RU  I  1,6  0,3  1,5  1,15 V

U U  I  RU  1,5  0,3  0,45 V

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

15
 ZADACI ZA PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE
1. Objasni građu atoma
2. Objasni što je električna struja
3. Navedi osnovne dijelove strujnog kruga te ih ukratko opiši
4. Kako glasi Ohmov zakon?
5. Kako proračunavamo otpor vodiča?
6. Objasni razliku između idealnog i realnog naponskog izvora

16
2.KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE

17
2.1. Uvod

U ovoj cjelini polaznici će steći slijedeće ishode učenja:

 Upoznati osnovne elemente strujnog kruga

 Proračunavati spojeve trošila
 Upoznati Kirchhoffove zakone
 Upoznati postupke mjerenja električnih veličina
 Upoznati postupke analize mreža istosmjerne struje

Ova nastavna cjelina sadrži slijedeće nastavne jedinice:

2.2. Spojevi trošila i izvora te mjerenje električnih veličina

2.3. Električni izvori

18
2.2. Spojevi izvora i trošila te mjerenje električnih veličina

I. Kirchhoffov zakon

I. Kirchhoffov zakon kaže: da je zbroj svih struja koje ulaze u čvoriste jednak zbroju
svih struja koje izlaze iz čvorista (primjer na Slici 13.).

Slika 13.

I  I1  I 2  I 3

9. Zadatak: Prema shemi na Sl.13. zadane su struje I 1 = 2,5 A, I2 = 5A i I = 10 A.

Kolika struja teče kroz otpor R3?

I  I1  I 2  I 3

I 3  I  I 1  I 2  10  2,5  5  2,5 A

Ukupni otpor paralelno spojenih otpora

Ukupni otpor paralelno spojenih otpora prikazan je kao recipročna vrijednost

ukupnog otpora koja je jednaka zbroju recipročnih vrijednosti pojedinih otpora.

1 1 1 1
    ....
R R1 R2 R3

Ukupni otpor dva paralelno spojena otpora iznosi:

R1  R2
R
R1  R2

19
10. Zadatak: Koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema Sl. 14, ako je
R1 = 2 Ω, R2 = R3 =4 Ω?

Slika 14.

1 1 1 1 1 1 1
      1 
R R1 R2 R3 2 4 4

11. Zadatak: Koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema Sl. 15, ako je
R1 = 210 Ω, R2 = 210 Ω ?

Slika 15.

R1  R2 210  210
R   105 
R1  R2 210  210

Proširenje mjernog područja ampermetra

20
Proširenje mjernog podrucja ampermetra postižemo paralelnim spajanjem
otpornika s ampermetrom (shunt), kao prema Sl. 16.

Slika 16.

Izračun otpora shunta

Otpor shunta izračunat ćemo prema jednadžb

21
 Glavne karakteristike kod paralelnog spajanja izvora

Kod paralelnog spajanja izvora:

-ukupni napon jednak je naponu pojedinog izvora
-ukupna struja jednaka je zbroju struja koje daju pojedini izvori
-ukupni unutarnji otpor izvora smanjuje se jer su paralelno spojeni

Slika 17. Paralelno spojeni izvori

U  U1  U 2  U 3

I  I1  I 2  I 3

12. Zadatak: Koliki je napon U i struja I ( prema Sl. 17. ), ako su naponi U 1, U2 i U3
vrijednosti 1,5 V, a struje I1, I2 i I3 vrijednosti 0,2 A?

U  U 1  U 2  U 3  1,5 V

I  I 1  I 2  I 3  0,2  0,2  0,2  0,6 A

Ukupni otpor serijski spojenih otpora

Ukupni otpor serijski spojenih otpora jednak je zbroju pojedinih otpora.

R  R1  R2  R3  ....

22
13. Zadatak: Koliki je ukupni otpor R serijski spojenih otpora prema Slici 18, ako je
R1 = 2 Ω , R2 = 4 Ω R3 =6 Ω?

Slika 18.

R  R1  R2  R3  2  4  6  12 

Karakteristike kod serijskog spajanja otpora

Glavne karakteristike kod serijskog spajanja otpora su da kroz svako trošilo prolazi
jednaka struja i da prekid u jednom trošilu prekida cijeli strujni krug.

Proširenje mjernog područja voltmetra

Proširenje mjernog područja voltmetra n puta, potrebno je serijski s voltmetrom spojiti

predotpornik čiji je otpor ( n - 1 ) puta veći od otpora voltmetra:

R P  ( n  1)  RV

14. Zadatak: Srema Slici 19. imamo voltmetar mjernog podrucja U V = 60 V i

unutarnjeg otpora RV = 6000 Ω. Izračunaj predotpor RP da voltmetrom možemo
mjeriti napone do 600 V?

Slika 19. Proširenje mjernog područja voltmetra

n  600 : 60  10

R P  ( n  1)  RV  (10  1)  6000  54000 

Glavne karakteristike serijskog spoja izvora

23
Kod serijskog spajanja izvora ukupni napon jednak je zbroju napona pojedinih
izvora. Struja ne smije biti jača od dozvoljene struje najslabijeg izvora i ukupni
unutarnji otpor izvora jednak je zbroju unutarnjih otpora pojedinih izvora ( Slika 20.).

Slika 20. Serijsko spajanje izvora

U  U1  U 2  U 3

I  I1  I 2  I 3

II. Kirchhoffov zakon

II. Kirchhoffov zakon kaze da je zbroj svih elektromotornih sila u zatvorenom

strujnom krugu jednak zbroju svih padova napona u tom krugu.

 E  U

24
15. Zadatak: Prema Sl. 21. koristeći se II. Kirchhoffovim zakonom izračunaj struju I u
zatvorenom strujnom krugu, gdje su naponi elektromotornih sila U 1, U2 i U3 vrijednosti
1,5 V i vrijednosti otpora R1, R2 i R3 svaki po 1,5 Ω!

Slika 21.

 E  U
U 1  U 2  U 3  I  R1  I  R2  I  R3
1,5  1,5  1,5  I  1,5  1,5  1,5
I  1,5 : 4,5  0,33 A

16. Zadatak: Koliki je ukupni otpor Ru el. kruga prema shemi na Slici 22, ako je u
krugu bakreni vodič duljine l = 10 m i presjeka S = 1,5 mm 2 kao i otpori R1 = 125 Ω,
R2 = 25 Ω ?

Slika 22.

  l 0,0175  10
RCU    0,11 
S 1,5

RU  RCU  R1  R2  0,11  125  25  150,11 

25
17. Zadatak: Kolika je struja I1 i I2 prema el. shemi na Slici 23, ako je U = 1,5 V,
R1 = 8 Ω i R2 = 8 Ω ?

Slika 23.

R1  R2 8  8 1,5
R  4  I1   0,187 A I 2  I1  0,187 A
R1  R2 8  8 8

U 1,5
I   0,375 A ili I  I1  I 2  0,187  0,187  0,374 A
R 4

18. Zadatak: Koliki je ukupni otpor (RU) izmedu točaka a i b ako je R1 = R2 = 10 Ω i

ako je R3 = 20 Ω?

Slika 24.

R1, 2  R3 20  20
R1, 2  R1  R2  20  R AB    10 
R1, 2  R3 20  20

26
19. Zadatak: Pomoću II. Kirchhoffovog zakona izračunaj struju I u zatvorenom
strujnom krugu, u kojem su naponi elektromotornih sila U 1, U2 i U3 vrijednosti 1,5 V i
vrijednosti otpora R1, R2 I R3 svaki po 1,5 Ω!

Slika 25.

U 1  U 2  U 3  I  R1  I  R2  I  R3

1,5  1,5  1,5  I  1,5  1,5  1,5

I  4,5 : 4,5  1 A

20. Zadatak: Koliki je ukupni otpor izmedu točaka a i b ako je

R1 = R2 = R3 = R4 =10 Ω i ako je R3 = 20 Ω?

Slika 26.

R1  R2 10  10 R3  R4 10  10
R1, 2   5  R3, 4   5 
R1  R2 10  10 R3  R4 10  10

R1, 2,3, 4  R5 10  20
R1, 2,3, 4  R1, 2  R3, 4  10  R AB    6,66 
R1, 2,3, 4  R5 10  20

Sila

27
Sila je uzrok svakoj promjeni stanja tijela. Jedinica za mjerenje sile je njutn. Jedan
njutn je sila koja masi od jednog kilograma daje ubrzanje od jednog metra u sekundi
na kvadrat.

Električna energija

Električna energija potiče elektrone na usmjereno gibanje i daje im sposobnost

vršenja rada.

Električni rad A

Električni rad A ovisan je o naponu U, jakosti struje I i vremenu t, prikazano

jednadžbom :

A  U  I t J ili Ws 

Električna snaga P

Električna snaga P je električni rad izvršen u jedinici vremena, prikazano

jednadžbom:

A U  I t U2
P  P  U I W  P  I 2 R W  P W 
t t R

Wat [1W]?

Jedan vat [1W] je jedinica za mjerenje električne snage trošila, a definira se kao
snaga trošila kroz koje teče struja jakosti jednog ampera pri naponu od jednog volta.

21. Zadatak: Ako je snaga električnog glačala P = 1000 W i napon na glačalu

U = 220 V, kolika je struja I i koliki je otpor R trošila?

P 1000
P U I I   4,54 A
U 220

P 1000
P  I2 R R 2
  48,52 
I 20,612

Mjerenje električne snage

28
Mjerenje električne snage vrši se vatmetrom koji ima naponsku i strujnu granu čije
je spajanje prikazano na Slici 27.

Slika 27.

Mjerenje električnog rada i potroška električne energije

Mjerenje električnog rada ili mjerenje potroška električne energije vrši se

pomoću električnog brojila, a jedinica mjerenja je [kWh]. Spajanje je prikazano na
Slici 28.

Slika 28.

Jouleov zakon
Jouleov zakon definira količinu topline Q [J] (džul) koja je razmjerna veličinama
struje, napona i vremena , kao prema jednadžbi:
Q  U  I t J ili Ws 

18. Zadatak: Koliko topline nastane u glačalu otpora R = 48,52 Ω , ako kroz njega
teče struja jakosti I = 4,54 A za vrijeme t = 1 sat?

29
 Q  U  I  t  I  R  I  t  I 2  R  t  4,54 2  48,52  3600  3600269  J 

Korisnost η

Korisnost je ekonomičnost strojeva i izražava se koeficijentom iskoristivosti koji se

naziva korisnost, a definira se kao :

dobivena energija
   1
uložena energija

2.3. Električni izvori

Elektrolit

Elektrolit je električki vodljiva tekućina, za koju vrijedi Ohmov zakon (otopine soli,
kiseline ili lužine).

Elektroliza

Elektroliza je rastavljanje kemijskih spojeva na sastavne dijelove pomoću električne

struje.

I. Faradayev zakon

I. Faradayev zakon kaže da je količina izlučene tvari iz nekog elektrolita razmjerna

je s količinom struje koja prođe kroz taj elektrolit.

II. Faradayev zakon

II. Faradayev zakon kaže da je kod dviju posuda s različitim elektrolitima koje su
serijski spojene i priključene na izvor, količina tvari koje se izluče iz različitih
elektrolita razmjerne su elektrokemijskim ekvivalentima tih tvari.

Galvanostegija

30
Galvanostegija je elektrolitski postupak pri kojem predmete manje vrijednog metala
prevlačimo tankim slojem vrednijeg metala (niklovanje, kromiranje, pobakrivanje,
kositrenje, pozlaćivanje i slično).

Galvanski članak

Galvanski članak je kombinacija elektrolita i dviju različitih metalnih elektroda

između kojih dolazi do razlike potencijala (Slika 29.).

Slika 29.

Suhi članak
Suhi članak je istosmjerni izvor od cinčanog kućišta (- elektroda), ugljene elektrode
(+ elektrode) u poroznoj vrećici,a kao elektrolit služi salmijak u gnjecavom stanju
(Slika 30.).

Slika 30.

Glavni dijelovi olovnog akumulatora

Dijelovi olovnog akumulatora su: kućište, olovne ploče i elektrolit sumporne

kiseline (Slika 31. prije punjenja).

31
 Slika 31.

Minimalni napon pražnjenja olovnog akumulatora

Minimalni napon pražnjenja olovnog akumulatora ne smije pasti ispod 1,83 V.

Unutarnji fotoelektrični efekt

Unutarnji fotoelektrični efekt je pojava gdje se osvjetljavanjem (zračenjem) nekih

materijala iz njihovih atoma oslobađaju elektroni i time povećavaju njihovu vodljivost
(Slika 32.).

Slika 32.

Termoelektrični efekt

Termoelektrični efekt je emitiranje elektrona kod zagrijavanja metala, a materijali se

zovu termoelementi (Slikom 33.).

32
 Slika 33.

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

33
Zadaci za ponavljanje i utvrđivanje:

1. Koji su osnovni elementi strujnih krugova?

2. Koje su glavne karakteristike serijskog spoja otpora?
3. Koje su glavne karakteristike paralelnog spoja otpora?
4. Kako glasi I kirchhoffov zakon?
5. Kako glasi II Kirchhoffov zakon?
6. Koje su glavne karakteristike serijskog spajanjna električnih izvora?
7. Koje su glavne karakteristike paralelnog spajanja električnih
izvora?
8. Objasni kako mjerimo električnu struju?
9. Objasni kako mjerimo električni napon?
10. Objasni kako mjerimo električni otpor?
12. Objasni kako mjerimo električnu snagu?
13. Objasni kako proširujemo mjerni opseg ampermetra?
14. Objasni kako proširujemo mjerni opseg voltmetra?
15. Objasni primjenu Wheatstoneovog mosta

34
3. ELEKTRIČNO POLJE

35
3.1. Uvod

U ovoj cjelini polaznici će steći slijedeće ishode učenja:

 Upoznati osnovne značajke električnog polja

 Upoznati osnovne fizikalne veličine električnog pola
 Upoznati električni kapacitet i kondenzatore

Ova nastavna cjelina sadrži slijedeće nastavne jedinice:

3.2. Osnovne značajke električnog polja

3.3. Električni kapacitet i kondenzatori

36
3.2. Osnovne značajke električnog polja

Električno polje, električne silnice i homogeno električno polje

Električno polje je dio prostora oko električnog naboja u kojem postoje sile koje
djeluju na druge naboje .

Električne silnice su prikaz smjera i veličine djelovanja sila.

Homogeno električno polje javlja se u prostoru između paralelnih električki

nabijenih ploča ispunjenih međusobno paralelnim silnicama (Slici 34.).

Slika 34.

Jakost homogenog električnog polja E

Jakost homogenog električnog polja E je veća što je veći napon U [V] između
ploča i manja njihova međusobna udaljenost l [m] (Slika 35.). Jedinica za mjerenje
jakosti električnog polja je [V/m].

Slika 35.

37
Djelovanje sile F na električno tijelo u električnom polju

Djelovanje Sila F [N] na električno tijelo u električnom polju ovisi o jakosti električnog
polja E [V/m] i količini naboja tijela Q [C] (Slika 36.).

Slika 36.

Dielektričnost vakuma εo

Dielektričnost vakuma εo je konstanta: ε0 = 8,86 * 10-12[C/ Vm].

Coulombov zakon?

Coulombov zakon kaže da dva električna naboja djeluju jedan na drugoga silom F
koja je razmjerna umnošku količine njihovih naboja, a obrnuto razmjerna s kvadratom
njihove međusobne udaljenosti (Slika 37.).

Slika 37.

Q1  Q2
F N
4    r 2

38
3.3. Električni kapacitet i kondenzatori

Električni kapacitet C

Električni kapacitet C je razmjeran količini naboja nekog tijela Q koji je potreban da

se tom tijelu povisi potencijal za jedan volt :

Q
C
U

Jedinica za mjerenje kapaciteta C

Jedinica za mjerenje kapaciteta C je farad [F].

Farad [F]?

Jedan farad [F] je kapacitetet tijela kojemu treba dovesti količinu elektriciteta od
jednog kulona, da bi se tijelu povisio potencijal za jedan volt (Slika 38.).

Slika 38.

22. Zadatak: Koliki naboj primi kondenzator C = 8 µF priključen na U = 220 V ?

Q  C  U  8  10 6  220  1760  10 6  C 

Kondenzator

Kondenzatori su uređaji za skladištenje električnog naboja.

39
Karakteristika pločastog kondenzatora

Karakteristika pločastog kondenzatora

-kapacitet je obrnuto razmjeran s razmakom ploča d
-razmjeran je površini ploča S
-povećava se ako između ploča umjesto zraka stavi drugi izolator.

Relativna dielektričnost εr

Relativna dielektričnost εr je broj koji nam pokazuje koliko se puta poveća

kapacitet nekog kondenzatora ako među njegove ploče umjesto zraka stavimo
izolator.

Proračun kapaciteta kondenzatora

Proračun kapaciteta kondenzatora dan je jednadžbom :

 R 0  S
C F
d

23. Zadatak: Koliki je kapacitet kondenzatora C, ako je površina ploča S = 80 cm 2,

međusobna udaljenost d = 2 mm i ako je izmedu ploča pertinax εr = 4?

 R   0  S 4  8,86  10 12  0,008

C   141,76  10 12  F 
d 0,002

Ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora

Ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora jednak je zbroju kapaciteta

pojedinih kondenzatora:

Slika 39.

C  C1  C 2  C 3  ...

Vrijednost kapaciteta serijskog spoja kondenzatora

40
Vrijednost kapaciteta serijski spojenih kondenzatora jednaka je zbroju
recipročnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora:

Slika 40.

1 1 1 1
    ...
C C1 C 2 C 3

Vrijednost kapaciteta C serijskog spoja dva kondenzatora

Vrijednost kapaciteta C serijski spojena dva kondenzatora prikazan je

jednadžbom:

C1  C 2
C
C1  C 2

24. Zadatak: Koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema Slici 41, ako je
C1 =2 µF, C2 = 2 µF, C3 = 1 µF ?

Slika 41.

1 1 1 1 1 1 1
      2 C  0,5 F
C C1 C 2 C 3 2 2 1

41
25. Zadatak: Koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema Slici 42, ako je
C1 = 2 µF, C2 = 2 µF, C3 = 1 µF ?

Slika 42.

C  C1  C 2  C 3  2  2  1  3 F

26. Zadatak: Koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema Slici 43, ako je
C1=4 µF, C2=8 µF, C3=12 µF ?

Slika 43.

1 1 1 1 1 1 1
      C  2,18 F
C C1 C 2 C 3 4 8 12

42
27. Zadatak: Koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C AB, prema Slici 44, ako je
C1 =4 µF, C2 = 4 µF, C3 = 12 µF ?

Slika 44.

C1  C 2 4  4
C1, 2    2 F C AB  C1, 2  C3  2  12  14 F
C1  C 2 4  4

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

Zadaci za ponavljanje i utvrđivanje:

1. Što je električno polje?

2. Koje su osnovne veličine električnog polja?
3. Kako glasi Coulombov zakon?
4. Što su kondenzatori?
5. Kako računamo kapacitet kondenzatora?
6. Koje su glavne karakteristike serijskog spoja kondenzatora?
7. Koje su glavne karakteristike paralelnog spoja kondenzatora?
8. Objasni što je homogeno električno polje?Kako računamo jakost
električnog polja između ploča kondenzatora?

43
4. MAGNETSKO POLJE

44
4.1. Uvod
U ovoj cjelini polaznici će steći slijedeće ishode učenja:

 Upoznati osnovne značajke magnetskog polja

 Upoznati osnovne veličine magnetskog polja
 Objasniti elektromagnetsku indukciju i ponašanje svitka
 u krugu istosmjerne struje
 Objasniti djelovanje magnetske sile

Ova nastavna cjelina sadrži slijedeće nastavne jedinice:

4.2. Osnovne značajke magnetskog polja

4.3. Svitak u krugu istosmjerne struje
4.4. Elektromagnetska indukcija
4.5. Sila na vodič u magnetskom polju

45
Magnetsko polje, magnetske silnice i homogeno magnetsko polje

Magnetsko polje je dio prostora oko magneta u kojem se osjeća magnetsko

djelovanje .

Magnetske silnice su prikaz smjera i veličine djelovanja magnetskog polja.

Homogeno magnetsko polje je prostor čije su silnice paralelne i međusobno jednako

udaljene (Slika 45.).

Slika 45.

Određivanje smjera magnetskog polja ravnog vodiča

Smjer magnetskog polja ravnog vodiča određuje se pomoću pravila desne ruke
tako da nam palac bude okrenut u smjeru struje, a savijeni prsti pokazuju smjer
magnetskog polja (Slika 46.).

Slika 46.

46
4.2. Svitak u krugu istosmjerne struje

Određivanje smjera magnetskog polja svitka

Smjer magnetskog polja svitka određuje se pomoću pravila desne ruke tako da
prste postavimo u smjeru struje, a ispruženi palac pokazat će smjer magnetskog
polja (Slika 47.).

Slika 47.

Jedan weber [Wb]

Jedan weber [Wb] je jedinica za magnetski tok Φ, a to je magnetski tok koji

jednoliko smanjen u jednoj sekundi na nulu pobuđuje u svitku s jednim zavojem
elektromotornu silu od jednog volta.

Jedan tesla [T]

Jedan tesla [T] je jedinica za mjerenje magnetske indukcije B, a to je magnetska

indukcija koja nastaje kad kroz površinu jednog kvadratnog metra prolazi magnetski
tok od jednog webera. Jedinica magnetske indukcije od 1956. godine u čast stote
obljetnice Teslinog rođenja nosi njegovo ime.

Jedan amperzavoj

Jedan amperzavoj je jedinica za mjerenje magnetomotorne sile Θ, a to je sila koja

održava magnetski tok u magnetskom krugu svitka N s jednim zavojem, ako kroz
njega teče struja I jakosti jednog ampera:

 IN  Az ili A
 

28. Zadatak: Kolika je magnetomotorna sila Θ svitka sa N = 100 zavoja ako kroz
njega teče struja I = 0,6 A?

  I  N  0,6  100  60 A

47
Magnetski otpor Rm

Magnetski otpor Rm je otpor tvari prolazu magnetskog toka, a ovisi o:

-duljini magnetskog kruga l [m]
-površini poprečnog presjeka S [m2]
-faktoru µ tvari kroz koju prolazi magnetski tok

I
RM   A / Wb
S

Permeabilnost vakuma µ0

 0  1,256  10 6 Wb / Am

Relativna permeabilnost µr

Relativna permeabilnost µr je omjer između permeabilnosti neke tvari µ i

permeabilnosti vakuma µ0 :


R 
0
Jakost magnetskog polja H u prstenastom magnetskom krugu

Jakost magnetskog polja H [A/m] u prstenastom magnetskom krugu je dio

magnetomotorne sile koja se troši po jedinici duljine magnetskog kruga, prikazano
jednadžbom i Slikom 48.

Slika 48.

IN
H  A / m
l

29. Zadatak: Kolika je jakost magnetskog polja H ako kroz prstenasti svitak srednjeg
promjera D = 0,4 m, s brojem zavoja N = 800 teče struja I = 10 A?

48
 I  N 10  800
l  D    0,4  3,14  1,256 m H   6369,42  A / m
l 1,256

Veza između B i H

Veza između B i H prikazana je jednadžbom :

B  0   R  H

Krivulja magnetiziranja i petlja histereze

Krivulja magnetiziranja predstavlja odnos magnetske indukcije i jakosti magnetskog

polja za pojedine tvari (Slika 49.).

Petlja histereze predstavlja odnos magnetske indukcije i jakosti magnetskog polja

kad kroz svitak prolazi izmjenična struja (Slika 50.).

Slika 49.

49
 Slika 50.

Elektromagnet

Elektromagnet je svitak sa željeznom jezgrom.

Sila privlačenja elektromagneta F

Sila privlačenja elektromagneta F [N], prema Slici 51, ovisi o konstanti, kvadratu
magnetske indukcije B [T] i poprečnom presjeku polova S [m 2].

Slika 51.

B2  S
F  400000  B 2  S  N 
2  0

30. Zadatak: Kolika je sila U jezgre, kao na Slici 51, ako je poprečni presjek polova
S = 4 cm2 i magnetska indukcija B = 1,8 T?

B2  S
F  400000  B 2  S  400000  1,8 2  0,0004  518,4 N
2  0

Elektromagnetska indukcija

Elektromagnetska indukcija je pojava indukcije elektromotorne sile u vodiču

promjenom gustoće magnetskih silnica. To se postiže mirovanjem vodića, a gibanjem
silnica ili obrnuto.

50
Kako se određuje smjer inducirane struje?

Određivanje smjera inducirane struje vrši se pomoću pravila desne ruke. Ako
silnice udaraju u desni dlan, a palac je okrenut u smjeru gibanja vodiča, onda
ispruženi prsti pokazuju smjer inducirane struje (Slika 52.).

Slika 52.

4.3. Elektromagnetska indukcija

Opći zakon indukcije

Opći zakon indukcije kaže da je inducirana elektromotorna sila razmjerna veličini

promjene magnetskog toka ΔΦ, a obrnuto razmjerna s vremenom trajanja promjene
Δt:

 
E V  ili EN V 
t t

Veličina inducirane EMS

Veličina inducirane EMS je razmjerna magnetskoj indukciji B [T], duljini vodiča koji
siječe magnetske silnice l [ m ] i brzini gibanja vodiča v [m/s] (Slika 53.).

E  B  I  v V 

51
 Slika 53.

31. Zadatak: Kolika mora biti duljina vodiča generatora l, ako je inducirana
EMS = 220 V, magnetska indukcija između polova B = 1,5 T i ako vodič siječe
magnetske silnice okomito brzinom v = 12 m/s?

E  B  I  v V 

E 220
I    12,22 m
B  v 1,5  12

Primjena elektromagnetske indukcije

1. Elektromagnetska indukcija primjenjuje se kod generatora gdje se mehanička

energija pretvara u električnu energiju.

2. Elektromagnetska indukcija primjenjuje se kod transformatora gdje se pretvara

izmjenična struja jednog napona u izmjeničnu struju drugog napona.

I. i II. jednadžba transformatora

I. jednadžba transformatora kaže da su naponi svitaka transformatora razmjerni s

brojevima zavoja svitaka (Slika 54.).

U 1 : U 2  N1 : N 2

52
 Slika 54.

II. jednadzba transformatora kaže da su struje svitaka transformatora obrnuto

razmjerne s naponima svitaka (Slika 54.)

U 1 : U 2  I 2 : I1

53
Gubici transformatora

Gubici transformatora javljaju se u željeznoj jezgri kao gubici zbog histereze i zbog
vrtložnih struja, a u namotima javljaju se gubici zbog otpora vodiča.

Vrtložna struja

Vrtložna struja se javlja u dinamo limu, a nastaje elektromagnetskom indukcijom

magnetskog toka Φ. Vrtložna struja je nepoželjna pojava jer uzrokuje zagrijavanje
jezgre (Slikom 55.).

Slika 55.

Skin-efekt

Skin-efekt je pojava kod izmjenične struje, kada vrtložne struje koče prolaz osnovnoj
struji kroz sredinu vodiča. Zato je gustoća osnovne struje na površini vodiča najveća,
a u sredini manja.

Slika 56.

54
4.4.Samoindukcija i međuindukcija

Samoindukcija i međuindukcija javljaju se priključivanjem primarnog svitaka N 1

zavoja na napon izvora U1. Pri čemu kroz primarni namot teče struja I1 koja u
željeznoj jezgri stvara promjenjivi magnetski tok Φ. Sinusna promjena magnetskog
toka inducira se samoindukcijom i međuindukcijom EMS E 1 i E2 u primarnom N1 i
sekundarnom N2 namotu (Slika 57.).

Slika 57.

Induktivitet svitka L [H]

Induktivitet svitka L [H] je ukupna vrijednost svojstva svitka koji ovisi o

samoindukciji, a jedinica za mjerenje je henry [H] (Slika 58.).

Slika 58.

Henry [1 H]

Henry [1 H] je induktivitet svitka ako u njemu jednolika promjena struje od 1 A u

jednoj sekundi pobudi elektromotornu silu od 1 V.

55
Izračun induktiviteta svitka L

Izračunavanje induktiviteta svitka L prikazano je jednadžbom :

0   R  S  N 2
L H
l

gdje je S povrsina presjeka svitka [ m2 ], N broj zavoja svitka i l duljina magnetskog

kruga [ m ].

32. Zadatak: Koliki je induktivitet prstenastog svitka L ako je njegov presjek

S = 4 cm2, broj zavoja N = 330 , duljina magnetskog kruga l = 1,256 m i µ R= 1 ?

 0   R  S  N 2 1,256  10 6  1  0,0004  330 2

L   43,56  10 6 H
l 1,256

Izračun meduinđuktiviteta M

Izračunavanje međuinduktiviteta M prikazano je jednadžbom :

 0   R  S  N1  N 2
M  H
l
ili
M  L1  L2 H 

gdje su L1 i L2 induktiviteti primara i sekundara.

Inducirana EMS u svicima transformatora

Inducirana EMS u svicima transformatora prikazana je jednadžbama :

E1  4,44  f  N 1   V 
E 2  4,44  f  N 2   V 

56
4.5. Sila na vodič u magnetskom polju

Određivanje smjera izbacivanja vodiča iz magnetskog polja

Određivanje smjera izbacivanja vodiča iz magnetskog polja vrši se pomoću

pravila lijeve ruke. Ako silnice udaraju u lijevi dlan, a prsti pokazuju smjer struje,
onda nam ispruženi palac pokazuje smjer izbacivanja vodiča (Slika 59.).

Slika 59.

Sila izbacivanja F vodiča u magnetskom polju

Sila izbacivanja F [N] vodiča u magnetskom polju razmjerna je magnetskoj indukciji

B [T], jakosti struje I [A] i duljini vodiča l [m].

F  B  I l

Može se kao zaključak reći da je sila izbacivanja vodiča u magnetskom polju veća
što je veća magnetska indukcija, jača struja kroz vodič i veća duljina vodiča.

33. Zadatak: Kolika je struja kroz vodič I ako je sila izbacivanja vodiča u
magnetskom polju F = 1,5 N, magnetska indukcija B = 0,8 T i vodič duljine
l = 0,4 m?

F  B I l

F 1,5
I    4,68 A
BI 0,8  0,4

57
Djelovanje magnetskog polja na petlju

Magnetsko polje na petlju djeluje kao zakretni moment M [Nm], a razmjeran je sili
izbacivanja vodiča u magnetskom polju F [N] i udaljenosti pravca u kojem sile djeluju
d [m] (Slika 60.).

M  F d

Slika 60.

34. Zadatak: Koliki je zakretni moment rotora elektromotora, ako je magnetska

indukcija B = 0,8 T, duljina petlje l = 0,2 m, broj zavoja N = 1200, promjer d =0,25 m i
struja kroz rotor iznosi I = 8 A?
F  B  I  l  N  0,8  8  0,2  1200  1536 N M  F  d  1536  0,25  384 Nm

 PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

Zadaci za ponavljanje i utvrđivanje:

58
1. Što je magnetsko polje?
2. Koje su osnovne veličine magnetskog polja?
3. Što je magnetska indukcija i o čemu ovisi?
4. Što je magnetski tok?
5. Kako računamo jakost magnetskog polja ravnog vodiča?
6. Kako računamo jakost magnetskog polja zavojnice?
7. Objasni pravilo desne ruke za ravni vodič.
8. Objasni pravilo desne ruke za zavojnicu,
9. Objasni zakon elektromagnetske indukcije

59
5. UVOD U IZMJENIČNU STRUJU

60
5.1. Uvod

U ovoj cjelini polaznik će steći slijedeće ishode učenja:

 Objasniti dobivanje izmjenične struje

 Grafički prikazivati izmjenične veličine te odrediti njihovu
maksimalnu, te efektivnu vrijednost
 Naučiti vektorski prikazivati i zbrajati izmjenične veličine
 Upoznati osnovne karakteristike radnog , induktivnog i kapacitivnog
otpora u krugu izmjenične struje
 Upoznati vrste otpora u krugu izmjenične struje te Ohmov zakon za
izmjeničnu struju
 Upoznati vrste snage izmjenične struje te značenje faktora snage
 Upoznati osnovne značajke trofaznog sustava
 Upoznati osnovna svojstva poluvodiča
 Upoznati građu i svojstva pn-spoja te tranzistora

Ova nastavna cjelina sastoji se od slijedećih nastavnih jedinica:

5.2. Dobivanje izmjenične struje i načini prikazivanja

5.3. Maksimalna i efektivna vrijednost izmjenične struje i napona
5.4. Karakteristike radnog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu
izmjenične struje
5.5. Snaga izmjenične struje i faktor snage
5.6. Trofazni sustavi
5.7. Poluvodiči
5.8. PN-spoj
5.9. Bipolarni tranzistor
5.10. Unipolarni tranzistor

61
5.2. Dobivanje izmjenične struje i načini prikazivanja

Dobivanje izmjenične struje

Dobivanje izmjenične struje postiže se jednolikim okretanjem petlje u homogenom

magnetskom polju gdje se u vodičima, prema pravilu desne ruke, inducira
elektromotorna sila koja se odvodi preko kliznih kolutova i četkica (Slika 61.).

Slika 61.

Vektorski prikaz izmjenične struje

Vektorski prikaz izmjenične struje daje se vektorskim dijagramom, koji prikazuje

mijenjanje izmjenične struje po zakonu sinusa (Slika 62.).

i  I  sin

Slika 62.

62
Sinusni prikaz izmjenične struje i napona

Sinusni prikaz izmjenične struje i napona Slika 63, prikazuje jednu periodu
izmjenične struje i napona. Periodu se može podijeliti na četiri dijela:

( 0º - 90º ) porast od nule do maksimalne vrijednosti,

( 90º - 180º ) pad od maksimalne vrijednosti do nule,

( 180º - 270º ) porast u protivnom smjeru do maksimalne vrijednosti,

( 270º -360º ) pad od protivnog maksimuma na nulu.

Slika 63.

Jednadžba izmjenične struje

Jednadžba izmjenične struje prikazana je:

i  I MAX  sin  i  I MAX  sin(2    f  t ) i  I MAX  sin(  t )

gdje se:

i trenutačna vrijednost struje [A]

Imax maksimalna vrijednost struje [A]

α trenutačni kut radijan vektora

t vrijeme od početka prve periode [s]

f frekvencija struje [Hz]

ω kružna frekvencija struje [1/s]

63
5.3. Maksimalna i efektivna vrijednost struje ili napona

Maksimalna vrijednost struje ili napona je najveća vrijednost koju izmjenična

struja postigne za vrijeme jedne periode.

Efektivna vrijednost struje ili napona je vrijednost koju bi trebala imati istosmjerna
struja ili napon da proizvede isti toplinski učinak kao i izmjenična struja (Slika 64.).

Slika 64.

I MAX U MAX
I EF  U EF 
2 2

35. Zadatak: Kolika je efektivna vrijednost izmjenične struje ako je maksimalna

vrijednost Imax = 25 A?
I MAX 25
I EF    17,73 A
2 1,41

64
Glavni dijelovi generatora izmjenične struje

Glavni dijelovi generatora izmjenične struje su:

- rotor i uzbudni namot kojim se pomoću istosmjerne struje stvara magnetski tok
- stator i armaturni jednofazni ili višefazni namot u kojem magnetske silnice
induciraju izmjeničnu EMS.
Konstrukcija generatora (Slika 65 .).

Slika 65.

65
5.4. Karakteristike radnog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu
Izmjenične struje

Karakteristika omskog otpora R u krugu izmjenične struje

Karakteristika omskog otpora R u krugu izmjenične struje nema faznog pomaka

između napona i struje, φ = 0º (struja je u fazi s naponom), prikazano shemom Slika
66. i grafičkim prikazom Slika 67.

Slika 66.

Slika 67.

66
Karakteristika induktivnog otpora XL u krugu izmjenične struje

Induktivnog otpora XL u krugu izmjenične struje unosi fazni pomak između

napona i struje,φ = 90º (struja zaostaje za naponom). Induktivno reaktivni otpor se
računa po jednadžbi:

X L  2   f  L ili XL L

Na Slici 68. je prikazana shema spoja sa induktivnim elementom, a na Slici 69.

grafički prikaz napona i struje na induktivnom reaktivnom elementu:

Slika 68.

Slika 69.

67
Karakteristika kapacitivnog otpora XC u krugu izmjenične struje

Karakteristika kapac. otpora XC u krugu izmjenične struje je fazni pomak između

napona i struje, φ = 90º (struja prethodi naponu). Kapacitivni reaktivni otpor se
računa po jednadžbi:

1 1
XC  ili XC 
2   f  C  C

Na Slici 70a. je prikazana shema spoja sa kapacitivnim elementom, a na Slici 70b.

grafički prikaz napona i struje na kapacitivnom reaktivnom elementu:

Slika 70a.

Slika 70b.

68
36. Zadatak: Koliki je induktivni otpor XL induktiviteta L = 0,085 H ako je priključen na
napon U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz?

X L  2    f  L  2  3,14  50  0,058  26,69 

37. Zadatak: Koliki je kapacitivni otpor XC kapaciteta C = 8 µF ako je priključen na

napon U = 380 V i frekvencije f = 50 Hz?
1 1
XC    398 
2    f  C 6,28  50  8  10 6

Zbrajanje sinusnih veličina

Zbrajanje sinusnih veličina može se realizirati na tri načina:

-grafički
-vektorski
-računski

Grafičkim se zbrajanjem ordinata sinusoida zadanih napona dobijaju ordinate

rezultante sinusoide ( Slika 71a.).

Slika 71a.

69
Vektorski se zbrajaju kod φ = 0º i φ = 180º da se vektor jednog napona nanese na
vektor drugog napona i tako dobije vektor rezultantnog napona (Slika 71b.).
Kod 0 < φ > 90º vektori se zbrajaju tako da se rezultantni vektor dobije kao
dijagonala paralelograma (Slika 71c.).

Slika 71b.

Slika 71c.

Računski se zbrajaju vektori kod φ = 0º i φ = 180º da se algebarski zbroje ili oduzmu

vrijednosti zadanih napona.
Kod 0 < φ > 90º vektori se zbrajaju tako da se rezultantni napon dobije iz
kosinusovog poučka.

70
38. Zadatak: Koliki je rezultantni napon izmjeničnih napona U 1 =220 V i U2 = 380V,
za slučaj φ = 0º i φ = 180º?

Računski :

za φ = 0º U  U 1  U 2  220  380  500 V

za φ = 180º U  U 1  U 2  220  380  160 V

Vektorski :

Slika 72.

39. Zadatak: Koliki je rezultantni napon izmjeničnih napona U 1 =220 V i U2 = 380V,

za sulčaj φ = 90º?

Računski (prema pitagorinom poučku):

2 2
U  U 1  U 2  220 2  380 2  439,08 V

Vektorski :

Slika 73.

71
Serijski spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenične struje

Serijski spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenične struje prikazan je

shemom na Slici 74, vektorskim dijagramom na Slici 75. i računski prema
jednadžbama:

Slika 74. Slika 75.

UR 2 2
cos   U  UR UL
U

Impedancija Z kod serijskog spoja omskog i induktivnog otpora

Impedancija Z [Ω ] je otpor u krugu izmjenične struje i sastoji se od omskog otpora R

[Ω] i induktivnog otpora XL [Ω], prikazano grafički Slikom 76. i jednadžbom:

Slika 76.

2
Z  R2  X L

72
Serijski spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenične struje

Serijski spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenične struje prikazan je

shemom na Slici 77, vektorskim dijagramom na Slici 78. i računski prema
jednadžbama:

Slika 77. Slika 78.

UR 2 2
cos   U  U R  UC
U

Impedancija Z kod serijskog spoja omskog i kapacitivnog otpora

Impedancija Z [Ω] je otpor u krugu izmjenične struje i sastoji se od omskog otpora R

[Ω] i kapacitivnog otpora XC [Ω] , prikazano grafički Slikom 79. i jednadžbom.

Slika 79.

2
Z  R2  X C

73
Serijski spoj omskog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu
izmjenične struje

Serijski spoj omskog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenične struje

prikazan je shemom na Slici 80, vektorskim dijagramom na Slici 81. i računski prema
jednadžbama:

Slika 80. Slika 81.

UR 2
cos   U  U R  (U L  U C ) 2
U

Impedancija Z kod serijskog spoja omskog ,induktivnog i kapacitivnog

otpora

Impedancija Z [Ω] je otpor o krugu izmjenične struje i sastoji se od omskog otpora

R [Ω], induktivnog otpora XL [Ω] i kapacitivnog otpora XC [Ω] , prikazano grafički
Slikom 82. i jednadžbom:

Slika 82.

Z R2  (X L  X C )2

74
40. Zadatak: Prema shemi na Slici 83. izračunaj koliki je induktivni otpor X L,
kapacitivni otpor XC, impedancija Z i jakost struje I ako je omski otpor R = 45 Ω ,
svitak induktiviteta L = 0,3 H , kondenzator kapaciteta C = 8 µF i izmjenični napon
U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz !

Slika 83.

R = 45 Ω X L  2    f  L  2  3,14  50  0,3  94,24 

L = 0,3 H 1 1
XC    398 
2    f  C 6,28  50  8  10  6
C = 8 µF
Z  R2  (X L  X C )2  45 2  (94,24  398) 2  307,07 
U = 380 V

f = 50 Hz U 380
I    1,23 A
_______________ Z 307,07

XL, XC, Z, I = ?

75
Serijska rezonancija

Serijska rezonancija je pojava koja se javlja u serijskom spoju induktivnog i

kapacitivnog otpora (Slici 84.). zbog izjednačenja njihovih otpora (X L = XC). Tada teče
maksimalna rezonatna struja frekvencije fo ( Thomsonova jednadžba, Slika 85.).

Slika 84.

Slika 85.

Thomsonova jednadžba :

1
f0   Hz 
2   L C

76
Paralelni spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenične struje?

Paralelni spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenične struje prikazan je

shemom na Slici 86, vektorskim dijagramom na Slici 87. i računski prema
jednadžbama:

Slika 86. Slika 87.

R XL Z 2 2
Z cos   I  IR  IL
R2  X L
2 R

41. Zadatak: Prema shemi na Slici 86. izračunaj koliki je induktivni otpor X L,
impedancija Z, faktor snage cos φ i jakost struje I ako je omski otpor R = 45 Ω ,
svitak induktiviteta L = 0,3 H i izmjenični napon U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz !

X L  2    f  L  2  3,14  50  0,3  94,25 

R XL 45  94,25
Z   40,6 
R  XL
2 2
45 2  94,25 2

Z 40,6
cos     0,9
R 45

U 380 U 380 2 2
IR    8,44 A IL    4,03 A I  I R  I L  9,35 A
R 45 X L 94,25

77
Paralelni spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenične struje

Paralelni spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenične struje prikazan je

shemom na Slici 88, vektorskim dijagramom na Slici 89. i računski prema
jednadžbama:

Slika 88. Slika 89.

R XC Z 2 2
Z cos  I  I R  IC
R2  X C
2 R

42. Zadatak: Prema shemi na Slici 88. izračunaj koliki je kapacitivni otpor X C,
impedancija Z, faktor snage cos φ i jakost struje I ako je omski otpor R = 45 Ω ,
kondenzator kapaciteta C = 8 µF i izmjenični napon U = 380 V,
frekvencije f = 50 Hz !

1 1
XC    397,8 
2    f  C 2  3,14  50  8  10 6

R  XC 45  397,8
Z   44,71 
R  XC
2 2
45 2  397,8 2

Z 44,71
cos     0,99
R 45

U 380 U 380 2 2
IR    8,44 A IC    0,95 A I  I R  I C  8,49 A
R 45 X C 397,8

78
Paralelna rezonancija

Paralelna rezonancija je pojava koja se javlja u paralelnom spoju induktivnog i

kapacitivnog otpora (Slika 90.). Zbog izjednačenja njihovih otpora (X L = XC), teče
minimalna struja rezonantne frekvencije f o (Slika 91.)

Slici 90.

Slika 91.

79
5.5. Snaga izmjenične struje i faktor snage

Djelatna snaga P pri omskom opterećenju

Djelatna snaga P [W] pri omskom opterećenju je električna snaga koja se u trošilu
pretvara u neki drugi koristan oblik, prikazano jednadžbom i Slikom 92:

P  U  I  cos  W 

Slika 92.

80
Jalova snaga snaga PX pri induktivnom opterećenju

Jalova snaga snaga PX [Var] pri induktivnom opterećenju je energija koja

beskonačno kruži strujnim krugom opterečujući nepotrebno vodiče, stoga se nastoji
da bude što manja, prikazano jednadžbom i Slikom 93:

PX  U  I  sin  Var 

Slika 93.

81
Jalova snaga snaga PX pri kapacitivnom opterećenju

Jalova snaga snaga PX [Var] pri kapacitivnom opterećenju je energija koja

beskonačno kruži strujnim krugom opterečujući nepotrebno vodiče, stoga se nastoji
da bude što manja, prikazano jednadžbom i Slikom 94:

PX  U  I  sin  Var 

Slika 94.

82
Prividna snaga pri omskom, kapacitivnom i induktivom opterećenju

Prividna snaga S [VA] pri omskom, kapacitivnom i induktivom opterećenju je

umnožak napona i struje, prikazano jednadžbom i Slikom 95:

S  U  I VA 

Slika 95.

83
Faktor snage cos φ

Faktor snage cos φ je odnos djelatne i prividne snage, prema jednadžbi i Slici 96 :

P
cos  
S

Slika 96.

43. Zadatak: Jednofazni elektromotor priključen je na napon U = 220 V i kod

opterećenja uzima iz mreže struju I = 4,4 A, faktor snage iznosi cos φ = 0,84.
Izračunaj djelatnu snagu P, jalovu snagu PX i prividnu snagu S!

P  U  I  cos   220  4,4  0,84  813,12 W 

S  U  I  220  4,4  968 VA 

2
S  P 2  PX

PX  S 2  P2  968 2  813,12 2  525 Var 

84
Rad izmjenične struje A [Ws]

Rad izmjenične struje A [Ws] je umnožak djelatne snage P, vremena t, prikazano

Slikom 97.

Slika 97.

85
5.6. Trofazni sustavi

Trofazne struje

Trofazne struje sastoje se od tri izmjenične struje koje su fazno pomaknute za 120º,
ili 2π / 3 radijana (Slikom 98.).

Slika 98.

86
Trofazni spoj u zvijezdu

Trofazni spoj u zvijezdu je spoj faznih namotaja čiji su krajevi međusobno povezani u
istu točku (nul točku), a počeci namota služe za priključak trofaznog voda (Slika 99.).

Slika 99. Trofazni namot u spoju zvijezda i vektorski dijagram napona

Kod spoja u zvijezdu, struja u vodu IL jednaka je faznoj struji IF, a linijski ili međufazni
napon UL jednak je vektorskoj razlici dvaju faznih napona :

IL  IF
UL  3 U F

Trofazni spoj u trokut

Spoj u trokut trofaznog namota je takav spoj gdje su sva tri namota vezana serijski
kao na Slici 100, uz koju je prikazan pripadajući vektorski dijagram :

Slika 100. Trofazni namot u spoju trokut i vektorski dijagram napona

87
Kod spoja u trokut linijski napon UL jednak je faznom UF, a linijska struja IL jednaka je
vektorskoj razlici struja dviju faza :

UL UF
IL  3  IF

Snaga P trofazne struje

Snaga P [W] trofazne struje trošila spojenog u trokut ili zvijezdu ista je za oba spoja
i prikazana je jednadžbom u kojoj su napon U i struja I linijske veličine :

P 3  U  I  cos  W 

44. Zadatak: Koliki je faktor snage cos φ ako je snaga trofaznog motora P =8,5 kW i
nazivna struja I = 18 A?
P 3  U  I  cos 
P 8500
cos   
3  U  I 1,73  380  18

cos   0,718 W 

5.7. Poluvodiči

Potpuno čist kristal silicija je izolator,ali, kada je onečišćen npr. s

arsenom tada nečistoća donira slobodne elektrone i omogućava
vodljivost. Atomi arsena imaju pet valentnih elektrona, dok ih atomi
silicija imaju četiri. Na ovaj način se stvaraju slobodni elektroni i stvara
se poluvodič n-tipa.
Ako se čisti kristali silicija onečiste atomima koji imaju trivalentna
elektrona nastaju šupljine koje imajuulogu pozitivnih nosioca naboja pa
nastaje poluvodič p-tipa.
Povećanjem nivoa dopiranja povećava se provodljivost.

5.8. PN spoj

88
Ako jednu starnu poluvodiča dopiramo npr.borom, a drugu npr.
arsenom dobit ćemo fizički spojen p- poluvodič i n-poluvodič, odnosno
pn spoj.

Slika 101. PN spoj

U p-poluvodiču postoji veliki broj pokretnih šupljina, dok ih u n-

poluvodiču ima malo pa dolazi do difuzijskog gibanja šupljina iz p-
poluvodiča u n-poluvodič.Na isti način nastaje gibaje elektrona iz n-
poluvodiča u p-poluvodič.
Zbog toga se na međufazi stvara unutrašnje električno poljekoje ima
smjer od p-poluvodiča prema n-poluvodiču.Ako je vanjsko električno
polje suprotnog smjera od unutrašnjeg električnog polja,pn spoj ima
jako mali otpor odnosno postaje vodljiv.
Ako vanjsko električno polje ima smjer unutrašnjeg električnog polja
tada pn spoj ima jako veliki otpor i ponaša se kao izolator, odnosno ne
provodi električnu struju.

5.9. Bipolarni tranzistor

89
Bipolarni tranzistor je poluvodička komponenta kod koje većinski
nosioci naboja mogu biti i elektroni i šupljine pa se zato izove bipolarni.
Ovaj tranzistor ima tri elektrode, a to su emiter,baza i kolektor.

Slika 102. Bipolarni tranzistor

Razlikujemo dva tipa tipa bipolarnog tranzistora, a to su p-n-p i n-p-n tranzistor.
Bipolarni tranzistor služi kao pojačalo struje, amože raditi u tri režima rada:

- spoj zajedničkog emitera

- spoj zajedničke baze
- spoj zajedničkog kolektora

5.10. Unipolarni tranzistor

Kod unipolarnog tgranzistora većinski nosioci naboja mogu biti ili samo elektroni ili
samo šupljine pa se zato i zovu unipolarni.Ako su šupljine većinski nosioci naboja
tada je tranzistor p-tipa, a ako su većinski nosioci elektroni, tada je tranzistor n-
tipa.
Ovaj tranzistor još se zove tranzistor sa efektom polja ili skraćeno FET(Field Effect
Transistor).
Razlikujemo slijedeće vrste unipolarnog tranzistora:
Spojni(JFET), metaloksidni (MOSFET), vertikalni metaloksidni ( VMOSFET), s
izoliranim vratima (IGFET)

90
  PREDLAŽEMO:
• ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
• uočite bitno,
• razmislite o svakom ključnom pojmu,
• opišite ga svojim riječima,
• povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
• napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda
• prijeđite na tekst sljedeće nastavne teme.

Zadaci za ponavljanje i utvrđivanje:

1. Kako prikazujemo izmjenične veličine

2. Objasni vektorsko prikazivanje sinusnih veličina
3. Koje su glavne karakteristike radnog otpora u krugu izmjenične
struje?
4. Koje su glavne karakteristike induktivnog otpora u krugu
izmjenične struje?
5. Koje su glavne karakteristike kapacitivnog otpora u krugu
izmjenične struje?
6. Kako računamo impedanciju izmjeničnog strujnog kruga?
7. Nacrtaj spoj namota u zvijezdu.
8. Nacrtaj spoj namota u zvijezdu.
9. Kako računamo faktor snage i što on predstavlja?
10. Kako nastaje poluvodič p-tipa?
11. Kako nastaje poluvodič n-tipa?
12. Koje su glavne karakteristike pn spoja?
13. Opiši ukratko bipolarni tranzistor.
14. Opiši ukratko unipolarni tranzistor.

91
KORIŠTENA LITERATURA

1. Razni izvori

92