Osnovna Osp. - Ulje I Kemikalije PDF

MATERIJALI ZA SAMOSTALNO UČENJE
Nastavno pismo
OSNOVNA OSPOSOBLJENOST
ZA RAD NA TANKERIMA ZA
ULJE I KEMIKALIJE
3. Razred
Izradio: Filip Šeparović
Siječanj, 2015.
1
UVOD
Ovo nastavno pismo namijenjeno je polaznicima u dopisno-konzultativnom načinu

izvođenja nastave koji slušaju predmet
„Osnovna osposobljenost za rad na tankerima za ulje i kemikalije“
Nastavno pismo ima za cilj objasniti radne operacije na tankerima za prijevoz ulja i
kemikalija na siguran način. Iz ovog nastavnog predmeta polaznici stječu znanja o
radu na tankerima za prevoz ulja i kemikalija koja polaznicima moraju omogućiti
lakše uključivanje na tržište rada
Upute polazniku za korištenje nastavnog pisma i uspješno učenje:

- pročitati nastavno pismo kako bi se upoznao nastavni sadržaj i svrha i ciljevi
učenja dotičnog nastavnog predmeta
- preporučljivo je ponavljanje i utvrđivanje nastavnog sadržaja u određenim
vremenskim razmacima te aktivno promišljanje i povezivanje usvojenog
sadržaja
- posebno obratiti pozornost na istaknute pojmove i pitanja koja se nalaze na
kraju svake cjeline
- podcrtavati ključne pojmove i rečenice te voditi vlastite bilješke
- povezati nove sadržaje i informacije s iskustvom i stečenim znanjem.
2
SADRŽAJ
1. VRSTE TANKERA ZA PRIJEVOZ NAFTE I KEMIKALIJA ……………str.5.

1.1. Tankeri za prijevoz nafte
1.2. Tankeri za prijevoz kemikalija
1.3. Kategorija brodova prema IBC-u
1.4. Brodovi tipa - IMO I
1.5. Brodovi tipa - IMO II
1.6. Brodovi tipa - IMO III
2. OPĆI RASPORED I KONSTRUKCIJA …………………………………..str.10.
3. OSNOVNO POZNAVANJE RUKOVANJA TERETOM, SUSTAVI, CIJEVI I

VENTILI, PUMPE TERETA, UKRCAJ I ISKRCAJ 13.
3.1. Cjevovodi
3.2. Ventili
3.3. Ekspanzioni spojevi
3.4. Pumpe terete
3.5. Ukrcaj iiskrcaj
4. ČIŠĆENJE I ISPIRANJE TANKOVA, OSLOBAĐANJE TANKOVA PLINA I

INERTIRANJE TANKOVA………………………………………………….str.22.
4.1. Čišćenje i ispiranje tankova, oslobađanje tankova plina
4.2. Inertiranje tankova
5. OSNOVNO POZNAVANJE FIZIKALNIH SVOJSTAVA NAFTE I

KEMIKALIJA..........................................................................................str.28.
5.1. Fizikalna i kemijska svojstva
5.2. Kemijski znakovi
6. POZNAVANJE I RAZUMJEVANJE KULTURE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJA

SIGURNOŠČU / OSNOVNO POZNAVANJE OPASNOSTI ................str.32.
6.1. Opasnosti povezane sa poslovima na tanker
6.2. Opasnosti za zdravlje i morski okoliš,
6.3. Opasnosti od reaktivnosti
6.4. Opasnosti od korozije
6.5. Opasnosti od eksplozije i zapaljivosti i izvora zapaljenja, elektrostatička
opasnost
6.6. Opasnosti od toksičnosti, istjecanja i oblaci para
3
7. NADZIRANJE OPASNOSTI……………………………………………..str.42.
7.1. Mjere opreza koje je potrebno poduzeti pri ulasku u zatvorene prostore
7.2. Mjere opreza koje treba poduzeti prije i tijekom popravaka i radova
održavanja
7.3. Sigurnosne mjere za rad u hladnoj i vrućoj okolini
7.4. Sigurnosna kontrolna lista brod/kopno
8. SIGURNOSNA OPREMA………………………………………………….str.50.
8.1. Aparat za disanje i oprema za evakuaciju spremnika
8.2. Zaštitna odjeća i oprema
8.3. Uređaji za oživljavanje
8.4. Oprema za spašavanje i evakuaciju
8.5. Protupožarna sredstva i mjere
9. SIGURNOSNI POSTUPCI…………………………………………………str.5.
9.1. Osnovno poznavanje postupaka u slučaju nužde
10. ANTISTATIČKE MJERE, VENTILACIJA, INHIBIRANJE TERETE……str.61.

10.1. Antistatičke mjere
10.2. Ventilacija
10.3. Inhibiranje tereta
11. KOMPATIBILNOST TERETA………………………………………………str.63.
12. ISPITIVANJE NA PLINOVE, UREĐAJI ZA MJERENJE KOLIČINE

PLINOVA……………………………………………………………………..str.65.
13. RAZUMIJEVANJE INFORMACIJA SADRŽANIH U LISTI PODATAKA O

SIGURNOSTI MATERIJALA (MSDS)…………………………………….str.68.
14. PRILOG - OSNOVNI POJMOVI - DEFINICIJE NA TANKERIMA ZA NAFTU I

KEMIKALIJE………………………………………………………………...str.77.
4
1. VRSTE TANKERA ZA PRIJEVOZ NAFTE I KEMIKALIJA
Ova nastavna tema sastoji se od sljedećih nastavnih jedinica:

1.1. Tankeri za prijevoz nafte
1.2. Tankeri za prijevoz kemikalija
1.3. Kategorija brodova prema IBC-u
1.4. Brodovi tipa - IMO I
1.5. Brodovi tipa - IMO II
1.6. Brodovi tipa - IMO III
Polaznik steče sljedeće ishode učenja:

- O VRSTAMA TANKERA ZA PRIJEVOZ NAFTE I KEMIKALIJA
Tankeri za prijevoz nafte
Podjela po veličini :
Podjela tankera po veličini
1. 10.000 - 60.000 dwt - manji tankeri uglavnom za prijevoz derivata (do 200 m.)
2. 60.000 - 80.000 dwt - PANAMAX

Tankeri nosivosti do 80.000 dwt, gaza 12.2 m. a širine do 32.2 m. i dužine do 240
metara su u skladu sa normama Panamskog kanala (sustava lokova koji se
koriste) pa se kao tip broda zove Panamax.
3. 80.000 - 120.000 dwt - AFRAMAX

Širina iznad 32.3 m. Dužine do 245 m. Ime se bazira na prosječnoj procijenjenoj
stopi vozarine (AFRA - Average Freight Rate)
4. 120.000 - 160.000 dwt - SUEZMAX

5
5. 160.000 - 315.000 dwt - VLCC (Very Large Crude Carrier)
6. iznad 315.000 dwt - ULCC (Ultra Large Crude Carrier)
Tankeri za prijevoz kemikalija
Tankeri za prijevoz kemikalija vrlo su specifični brodovi zbog kompleksnosti građe i

svojstva samih tereta. Često se prevoze eksplozivni, toksični i nagrizajući (korozivni)
tereti poput metanola, sumporne kiseline, kaustične sode i octene kiseline.
Upravo zbog toga mnogo se pažnje obraća na tankove tereta i njihovu sposobnost
da sačuvaju integritet i čistoću tereta.
Čest je slučaj da brodovlasnici ulažu goleme novce u izgradnju kemijskih tankera
stankovima izrađenim od nehrđajućeg čelika koji se lako čiste i nisu podložni koroziji.
Gotovo uvijek je riječ o opasnim teretima, pa je održavanje protupožarnih sustava,
sustava za sprečavanje onečišćenja mora i opreme za spašavanje u slučaju havarije
očekivano na visokom nivou.
Najviše standarde mora zadovolji sigurnosna oprema za posadu kojauključuje veliki
broj predmeta i aparata, primjerice: specijalna odjeća i obuća, aparati za disanje,
razni ispitivači kvalitete zraka i atmosfere u tankovima tereta.
Danas imamo jako veliki broj takozvanih „univerzalnih“ tankera.To su tankeri
uglavnom srednje tonaže od 20.000 tona nosivosti do oko 50.000 tona nosivosti koji
su dizajnirani da mogu zadovoljiti sve standarde (SOLAS, MARPOL, IBC, BCH itd.)
kako za prevoz naftnih derivata tako i za prijevoz raznih kemikalija namijenjenih
brodovima tipa II i tipa III odnosno kemikalija tipa „Y“ i „Z“.
Građeni su tako da imaju sve elemente kemikal tankera tipa II i tipa III, kao i sve
elemente produkt tankera.Moraju imati i svu opremu koja zadovoljava standarde
kako jednog tipa tankera tako i drugog.
Posada mora po STCW konvenciji biti osposobljena kako za produkt tanker (D-14)
istovremeno i za kemikal tanker (D-16), jer praktički, imamo „dva broda u jednom“
(Vidi sliku ispod)
6
Tereti koji se prevoze u tekućem stanju se sastoje od više grupa. To uvijek ne moraju
biti opasne kemikalije ali njima treba posvetiti posebnu pažnju zbog njihovih
svojstava glede opasnosti za ljudsko zdravlje, njihove agresivnosti u odnosu na
konstrukciju broda, tankove, cjevovode i ostalu opremu za rukovanje te opasnosti po
okoliš.
Dijele se u 4 skupine: „X”; „Y”; „Z” i „OS”.
1. Kategorija X:
obuhvaća kemijska tvari koju mogu prouzročiti veliku opasnost za život u moru i
ljudsko zdravlje. Tu spadaju aceton-cianohidrin, akrolein, ugljični disulfid, krezoli,
olovni tetremetil itd.
2. Kategorija Y:
obuhvaća tvari koje mogu prouzročiti stanovite opasnosti za ljudsko zdravlje i
morski okoliš. Tu spadaju akrilonitril, butiraldehid, ugljični tetraklorid, fenol,
trikloretilen itd.
3. Kategorija Z:
obuhvaća tvari koje mogu prouzročiti manje opasnosti. Tu pripadaju: benzin,
ksilen, ciklohekasn, pentan,toluen itd.
4. Kategorija ostalih supstanci:
Tu pripadaju tvari za koje se smatra da ne mogu prouzročiti opasnosti za morski
okoliš i ljudsko zdravlje.
Istim aneksom definirana je mogućnost ispuštanja opasnih tvari koja ovisi o kategoriji
dotične tvari. Ispuštanje tvari kategorije X strogo je zabranjeno u svim morski
područjima. Kada se opere tank u kojem su se takve stvari nalazile, tekućina kojom
je pranje obavljeno mora se iskrcati u lučki uređaj za prihvat.
Dizajnom kemijskih tankera u Sjedinjenim Američkim Državama bavili su se u 60-im
NAS (National Academy of Science) i GESAMP (Group of Experts on the Scientific
Aspects of Marine Pollution).
Na osnovi njihovog rada kasnije je nastao IMO-ov „MEĐUNARODNI PRAVILNIK O
KONSTRUKCIJI I OPREMI BRODOVA ZA PRIJEVOZ OPASNIH KEMIKALIJA U
RAZLIVENOM STANJU“. Pravilnik se skraćeno naziva IBC (International Bulk-
Chemicalsin Bulk).
7
Kategorija brodova prema IBC-u
Kodeks predviđa tri tipa broda za prijevoz kemikalija, koji su stupnjevani prema
opasnosti tereta koji prevoze (tip I, tip II i tip III), a podjela se zasniva na sposobnosti
broda da izdrži oštećenja i spriječi ili ograniči ispuštanje tereta.
Opasnosti se odnose na slijedeće: opasnost od požara, opasnost za zdravlje,
opasnost od zagađivanja vode, opasnost od zagađivanja zraka i opasnost od dva
međuobno reaktivna tereta.
Brodovi tipa - IMO I
Za ovu grupu brodova određene su najveće potrebne mjere zaštite kako ne bi došlo
do ispuštanja tereta.
Brod ovog tipa mora biti u stanju izdržati znatna oštećenja od sudara ili udaraca na
bilo kojem dijelu uzduž cijelog trupa.
Kapacitet pojedinog tanka može biti do 1.250 m3.
Smještaj tankova tereta na tankeru tipa I

Brodovi tipa - IMO II
Za ovu grupu brodova određene su posebne preventivne mjere kako ne bi došlo do
ispuštanja tereta.
Brod ovog tipa dužine 150 metara ili kraći mora biti u stanju izdržati znatnija
oštećenja koja mogu nastati uslijed sudara ili nasukanja, osim oštećenja pregrada
koje odvajaju strojarnicu smještenu na krmi broda.
Brod dužine preko 150 metara mora moći izdržati znatnija oštećenja bilo gdje po
cijeloj dužini nastala uslijed sudara ili nasukanja.
Kapacitet pojedinog tanka ne može biti veći od 3.000 m 3.
8
Smještaj tankova na tankeru tipa II
Brodovi tipa - IMO III
Za ovu grupu brodova primjenjuju se srednje mjere prevencije.

Brod ove kategorije, kraći od 125 metara treba moći izdržati manja oštećenja po
cijeloj dužini koja su posljedica sudara ili nasukanja, osim ako se radi o oštećenjima
u strojarnici. Sposobnost naplavljivanja strojarnice treba odrediti klasifikacijsko
društvo.
Ova kategorija brodova se, glede trupa, gradi kao i tankeri za naftu ali sa većim
brojem pregrada.
Kapacitet pojedinog tanka ne može biti veći od 1.200 m 3.
Smještaj tankova na tankeru tipa III

Najbrojniji su danas tankeri sa takozvanim „udvojenim registrom” tj. „kemikal & oil”.
To su tankeri koji su konstruirani, klasificirani i registrirani tako da mogu prevoziti
razne produkte i lakše, odnosno manje opasne tipove kemikalija (tip „y” i „z”)
takozvane „easy chemicals”.
Da bi mogli dobiti takav certifikat moraju zadovoljiti sve administrativne uvjete
konvencija kako za product tanker, istovremeno i za kemikal tanker
9
Predlažemo :
- ponovno pažljivo pročitajte tekst ove nastavne teme,
- uočite bitno,
- razmislite o svakom ključnom pojmu,
- opišite ga svojim riječima,
- povežite dva ili više pojmova u smislenu cjelinu,
- napišite kratku bilješku svojim riječima i tek onda prijeđite na tekst sljedeće
nastavne teme.
Pitanja za ponavljanje i utvrđivanje:

1. Vrste tankera za prijevoz nafte i kemikalija ?
2. Kategorije brodova po IBC Code ?
2. OPĆI RASPORED I KONSTRUKCIJA

1. Konstrukcija i raspored na tankerima za prevoz ulja i kemije

- OPĆI RASPORED I KONSTRUKCIJA TANKERA ZA PRIJEVOZ NAFTE I
KEMIKALIJA
Tipični raspored cjevovoda i tankova na tankeru za naftu te funkcija dvostruke oplate

i dvodna, prikaz na slici dolje,
10
Posebni zahtjevi za brodove za prijevoz kemikalija očituju se obzirom na:
- nekompatibilnost - nezdruživost tereta,
- izboru materijala za gradnju i konstrukcijska rješenja,
- odgovarajuće crpke i cjevovodi,
- sustav ventilacije i sigurnost,
Karakteristični su po velikom broju tankova jer istovremeno prevoze više različitih
kemikalija.
Posebnu pažnju treba usmjeriti na pranje tankova koji trebaju biti očišćeni brzo i
kvalitetno od ostataka prijašnjeg tereta.
Kao i kod tankera za ulja prije ukrcaja, tank mora biti propisno inertiran, tako da ga
nadolazeći tekući teret istiskuje kroz sigurnosni ventil na palubi.
U procesu iskrcavanja opasnost od eksplozije je znatno veća nego kod ukrcaja
tereta, što znaći da za to vrijeme uređaj inertnog plina mora raditi punim kapacitetom.
Brodovi za prijevoz kemikalija trebaju imati odgovarajuće količine čistog balastnog
kapaciteta u dvodnu radi trimovanja.
To je zato, jer mogu biti nejednako krcani da bi udovoljili potrebama separacije
tereta, a upotreba prostora dvodna oslobađa od nepotrebnog balastiranja tankova za
čisti teret.
Masa praznog broda jednako je bitan faktor koji utječe na izbor strukture dna.
11
Paluba kemijskog tankera
Na brodovima za prijevoz ulja i kemikalija koriste se četiri vrste vertikalnih pregrada:
1. Vertikalne valovite pregrade - najefikasnija pregrada koja se moţe ugraditi u

longitudinalnom i transverzalnom smjeru. Tankovi veći od 6 metara dubine
obično zahtjevaju pojačanje u obliku horizontalne proveze postavljeno
simetrično s objestrane valovite pregrade.
2. Horizontalne valovite pregrade - sve češće na tankerima većim od 5.000 tona

nosivosti pojačane sa vertikalnim ukrepama, premda su postavljene samo u
jednom smjeru jer su sklone puknuću na spojevima između dvije horizontalne
korugacije.
3. Glatke pregrade s horizontalnim pojačanjem - najčešća pregrada na tankerima

za prijevoz kemikalija, naročito kao longitudinalna pregrada s horizontalnim
pojačanjem i vertikalnim ukrepama postavljenim na vanjskoj strani pregrade u
bočnim tankovima.
4. Strukturna pregrada ima mnogo prednosti jer omogućuje koferdamu da

separira inkopatibilne terete i služi kao efikasna zapreka između dva tereta koji
se prevoze narazličitoj temperaturi. Ova vrsta pregrada također ima prednost
na specijaliziranim brodovima, na kojima su tankovi od nehrđajućeg čelika ili
su obloženi nehrđajućim čelikom ili gumom.
12
Predlažemo :
- uočite bitno,
nastavne teme.

1. Raspored cjevovoda, pregrada i tankova na tankerima za naftu i kemikalije
3. OSNOVNO POZNAVANJE I RUKOVANJE TERETOM, SUSTAVI

3.1. Cjevovodi
3.2. Ventili
3.4. Pumpe terete
3.5. Ukrcaj iiskrcaj

- OSNOVNO POZNAVANJE RUKOVANJA TERETOM
- CJEVOVODI, VENTILI, EXP.SPOJEVI, PUMPE TERETA, UKRCAJ I ISKRCAJ
3.1. Cjevovodi
Na svakom tankeru postoji više vrsta cjevovoda kako na palubi, pumpnoj stanici,
tankovima tereta i strojarnici.
Suatavi cjevovoda prema namjeni mogu biti:
- cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta;
- za pogonsko gorivo;
- za gašenje požara;
13
- za inertni plin;
- za pranje tankova;
- za posušivanje tankova, pumpi i cjevovoda (Marpol linija);
- za potrebe hidrauličnih strojeva (hidraulična linija);
- cjevovod slatke vode;
- cjevovod sanitarija
Vrste cjevovoda na pojedinom tankeru zavise o namjeni tankera.
Sustavi cjevovoda moraju biti napravljeni tako da se u potpunosti onemogući
zagađenje dva susjedna tanka, olakšaju čišćenje te da omoguće istovremeni iskrcaj
iz više tankova.
U sustavu cjevovoda gdje postoji međuveza između tankova moraju se ugraditi
slijepe prirubnice.
Za normalnu segregaciju tereta ugrađuju se jednostavne, a za segregaciju
nekompatibilnih tereta dvostruke slijepe prirubnice ili pomični spojni komadi.
Na tankerima za prijevoz kemikalija nije dozvoljena upotreba ekspanzionih brtvenica.
Cjevovodi moraju biti propisno vođeni i usidreni.
Tankeri za prijevoz sirove nafte imaju cjevovode za ukrcaj / iskrcaj:
- teške nafte (heavy crude oil)
- srednje teške nafte (medium crude oil)
- lagane nafte (light crude oil)
Shematski prikaz cijevovoda na tankeru

14
Na palubi postoje dvije linije (lijeva i desna) za ukrcaj / iskrcaj tereta (manifold) koje
se spajaju sa ukrcajnom / iskrcajnom linijom sa kopna (terminala).
Prikaz manifold
Pored glavnog cjevovoda u tankovima postoji i cjevovod za posušivanje tankova
(stripping line). Cjevovodi tereta i balasta najviše se koriste. Njihov je promjer kod
manjih brodova između 150 i 200 mm a kod većih tankera 300 mm i više. Na
pregradama koje odjeljuju tankove, ugrađeni su daljinski upravljani hidraulički ventili
koji dopuštaju da teret teće u odgovarajuće tankove.
Kemikal tanker se razlikuju od drugih tankera po premazima tankova, pumpama,

cjevovodima, ventilima i ventilaciji. Prikaz manifolda na kemikal tankeru slika dolje.
Manifold na kemikal tankeru
Konstrukcija ventilacijskog sustava može biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa

sigurnosnim ventilom. Otrovni i isparljivi tereti moraju se ukrcavati sa povratnom
linijom para na obalu.
Konstrukcija tanka zavisi o tipu tankera i svojstvima tereta koji se u njemu prevozi
(stupanj opasnosti, gustoća i masa tekućine, viskozitet, korozivnost i
samoreaktivnost).
15
3.2. Ventili
Svim ventilima tankova tereta mora se upravljati sa palube.

IMO je odredio slijedeći raspored ventila:
1. Jedan prekidni ventil sa ručnim upravljanjem na svakoj liniji za ukrcaj/iskrcaj.
Kod pumpi uronjenog tipa ne zahtjeva se prekidni ventil na iskrcajnoj liniji.
2. Prekidni ventil na svakom spoju prenosne cijevi.
3. Daljinski uređaj za isključivanje svih pumpi tereta.
Ventili mogu biti zasuni, kuglasti, leptirasti i sl.
Kod ventila i cijevi od nehrđajućeg čelika važno je da se nakon svake upotrebe
isperu slatkom vodom radi opasnosti od korozije.
Ekspanzioni spojevi (mjehovi) se ugrađuju zbog kompenzacije termičkih stezanja i

rastezanja. Zbog zaštitne funkcije ugrađuju se u slijedeće sustave i uređaje:
1. Cjevni sustavi;
2. Sustavi za kompenzaciju vertikalnih i aksijalnih pomaka;
3. Izmjenjivači topline;
4. Brtve pregrada;
5. Brtvenice ventila;
6. Oprema za automatsku kontrolu i za preuzimanje pomaka bez gubitaka tlaka.
Kod definiranja ekspanzionih spojeva posebnu pažnju treba posvetiti radnom tlaku,
temperaturi, promjerima, rasporedu i pomicanju cijevi te osloncima cijevi.
Na svakom tankeru postoji više vrsta cjevovoda kako na palubi, pumpnoj stanici,
tankovima tereta i strojarnici.
3.4. Pumpe tereta
Na svim tipovima tankera koristimo sljedeće vrste pumpi za teret:

- Centrifugalne pumpe (parne, hidraulične ili električno pogonjene za iskrcaj
tereta ili balasta)
- Stapne pumpe (za iskrcaj ili za posušivanje)
- Mlazne pumpe (posušivanje tankova)
Uporaba pojedinih pumpi data je u daljnjem tekstu ovisno o tipu tankera i vrsti tereta.
16
Brodovi mogu prevoziti više vrsta tereta, pa je neophodan odgovarajući broj pumpi
(npr. jedan teret , jedna pumpa radi a druga u pričuvi, ili kod dvije vrste tereta trebaju
tri pumpe od kojih dvije rade a jedna je u pričuvi itd.
Sljedeće vrste brodskih pumpi koristimo kod manipulacije tereta:
1. Centrifugalne pumpe
2. Stapne pumpe
3. Mlazne pumpe
Slika dolje, centrifugalna turbinska parna pumpa, kapaciteta do 7.000 m 3, na
tankerima za prijevoz sirove nafte.
Na slici lijevo, pumpa prikazana u pumpnoj stanici a desno turbinski dio, pogonski
koji se nalazi u strojarnici
„Framo“hidraulična uranjajuća pumpa Stapne pumpe za posušivanje
17
Mlazne pumpe ili eduktori za posušivanje, shematski prikaz rada
Kod Product tankera I Kemikal tankera svaki tank tereta treba imati zasebnu pumpu,
sustav ventilacije, teretni cjevovod za ukrcavanje i iskrcavanje tereta. Ugrađuju se
uronjene centrifugalne pumpe s električnim ili hidrauličkim pogonom.
Zbog bolje pouzdanosti i veće snage koristi se centralni hidraulički sustav („Framo”)
koji napaja sve potrošaće na palubi od pumpi preko vitala, dizalica, pramčanog
propelera itd. Vijčane sisaljke se koriste na manjim tankerima.
Pored već prikazane Framo hidraulično pogonjene pumpe na slici dolje električno
pogonjene centrifugalne deep well pumpe. Lijevi prikaz dolje kada je tlačni dio
odvojen a na desnoj slici tlačni vod prikazan u zajedničkom cjevovodu.
„Deep well” pumpe pogonjene elektromotorom
Cjevovod tereta izgrađen je od nehrđajučih čelika s priključkom za propuhivanje

parom, zrakom ili inertnim plinom.
Postoje tereti koji se moraju grijati, hladiti ili miješati (recirkulacija) u tijeku plovidbe
da bi se u luci mogli iskrcati
18
3.5. Ukrcaj i iskrcaj
Kada su brodski tankovi prihvaćeni od strane krcatelja kao prikladni za bukirani teret
prilazi se samim tehničkim detaljima ukrcaja tereta. Pored sve potrebne
dokumentacije, plana tereta, kompatibilnosti, čistoće tankova, pisma spremnosti itd ,
treba i sam brod, odnosno tankove, teretne linije, ventile, ukrcajne priključke
(manifold) itd pripremiti za ukrcaj.
Pošto je iz plana ukrcaja vidljivo koji je postotak tereta predviđen za taj dotični tank, a
ukrcaj ne smije prijeći 98% volumena tanka potrebno je izračunati volumen brodskih
cijevovoda. Volumen cjevovoda, terminala se ustanovi od „Loading mastera“ .Za
razne terete i razna putovanja taj postotak može varirati ali ne preko 98%.
U tu svrhu je potrebno ustanoviti „tko zaustavlja ukrcaj, brod ili terminal“.Na nekim
terminalima i za neke vrste tereta brod je obavezan ukrcati cijeli teret iz cijevovoda
terminala.
U koliko se taj detalj ne obradi prije samog početka ukrcaja, a tank je predviđen na
ukrcaj 98% naći ćemo se u ogromnim problemima nakon završetka ukrcaja a treba
još „drenirati“ cijevi.
U svakom slučaju, fleksibilne prenosne cijevi ili ukrcajne „ruke” kojima se spaja
brodski sa manifoldom terminal moraju biti ispražnjene od tereta. Nakon
propuhivanja cijevi, iste se peru, zatvaraju sa metalnim „slijepim brtvama“ i spremaju
do slijedeće upotrebe za iskrcaj ili ukrcaj.
Kod samog odspajanja cijevi određena količina tereta se ispusti u „Drip tray“ tank te
kasnije u slop tank.
Za neke kemikal terete zahtijevi krcatelja se odnose i na ukrcaj samog tereta pod
inertiranim tankovima. Kod product tankera taj je postupak obavezan.
Dakle, nakon djelotvornog čišćenja/pranja tankova isti se kao potpuno suhi inertiraju.
U standardnim postupcima inertiranja kako bi postotak kisika u tanku pao ispod 8%,
obično treba 3-4 izmjene dušika u tanku.Sam ukrcaj se odvija u potpuno zatvorenom
sistemu (inertiranom tanku)
dok kroz PV ventile izlazi višak pritiska, odnosno inertnog plina.
Sam ukrcaj se obično izvodi do cca 30-35 cm visine tereta u tanku. Nakon toga se
ukrcaj zaustavlja kako bi se u laboratoriju terminala ustanovilo dali je do sada ukrcani
teret ispravan. Testira se na bilo koju anomaliju u odnosu na sam teret prije ukrcaja.
Taj postupak se uobičajeno zove (one foot test) test nakon ukrcane jedne stope
tereta kada se uzima i adekvatan uzorak tereta. U koliko sama analiza daje pozitivne
rezultate ukrcaj se nastavlja do samog završetka kada se ponovno uzimaju uzorci
tereta.
Jedan primjerak uzoraka svih tankova ostaje na brodu u posebno zato namijenjenom
prostoru za uzorke (sample locker), dok ostali uzorci od strane krcatelja bivaju
dostavljeni u iskrcajnu luku.
Prema pravilima i propisima terminali i brodovi moraju imati potpuno zatvoren sustav
kod ukrcaja kemikalija ili produkata za odvod para (vapour return line).
19
Na brodovima su ugrađene cijevi preko kojih se pare opasnih tereta kod ukrcaja
vraćaju natrag na terminal i obratno sa nepovratnim ventilom, bez ispuštanja u
atmosferu.
IBC pravilnik propisuje da svaki tank ili serija tankova također moraju imati
ventilacijske tornjeve (vent tower), na čijem se vrhu nalazi PV - ventil (pressure-
vacuum valve). Ventil na odušcima moraju biti ispravni i testirani, a služe za slučaj
velikog tlaka u tanku tereta ili stvaranja vakuma.
Tlak u tanku raste kod ukrcaja tereta, grijanja tereta ili kod valjanja broda. Taj višak
tlaka para mora izlaziti, da nebi došlo do oštećenja tanka.
Važno je poznavati osobine tereta, moguće opasnosti te slijediti ispravne procedure
svaki put i cijelo vrijeme.
Svaki brod i terminal imaju ispravne procedure koje se trebaju uskladiti. Pretovarne
ruke se postavljaju nasuprot odgovarajućim cjevovodima na tankeru.
Cijevi između obale do manifolda gotovo uvijek obavlja osoblje terminala.
Posada broda mora osigurati da se to obavlja ispravno pa tako uvijek mora postojati
dobra komunikacija između broda i obale za vrijeme spajanja i za vrijeme transfera
tereta.
Uvijek slijedite upute u priručniku za rukovanje. Proces krcanja i iskrcavanja uvijek se
zatvara sistemom za povrat para tako da plin ne može otići u atmosferu.
Treba jasno istaknuti:
- lokalne propise,
- plan terminala,
- upute za obavljanje operacija,
- plan za akciju u slučaju izlijevanja,
- raspored osoblja na terminalu u slučaju izvanrednih prilika,
- priručnik o sprječavanju zagađenja,
- dnevnik operacija s teretom,
Prije početka operacije odgovorne osobe brod - terminal trebaju provjeriti:

- vez,
- pristup brodu,
- dovoljan broj osoblja za siguran rad,
- stanje i položaj pretovarnih ruku,
- cjevovode,
- veza između pumpi na tankeru i terminalu,
- začepljeni palubni otvori,
- pripremljen materijal za čišćenje u slučaju izljevanja,
- ispravno podešen sigurnosni ventil za tlak teretnih pumpi,
- osiguran sistem komunikacije i signalizacije
20
Kod ukrcaja operacije se svode na debalastiranje tankova i prijem tereta sa
terminala. Tankovi su prethodno inertirani.
Kod iskrcaja tereta operacije su:

- Iskrcaj tereta
- Inertiranje
- Balastiranje
- Pranje tankova sirovom naftom
- Posušivanje
Predlažemo :
- uočite bitno,
- napišite kratku bilješku svojim riječima a onda prijeđite sljedeću nastavnu temu.

1. Namjena i smještaj cjevovoda tankera
2. Vrste pumpe za teret
3. Ukrcaj i iskrcaj tankera
21
4. ČIŠĆENJE I ISPIRANJE TANKOVA, OSLOBAĐANJE TANKOVA OD PLINA I
INERTIRANJE TANKOVA.

4.1. Čišćenje i ispiranje tankova, oslobađanje tankova
- ČIŠĆENJE I ISPIRANJE TANKOVA, OSLOBAĐANJE TANKOVA OD PLINA I
- INERTIRANJE TANKOVA
4.1. Čišćenje i ispiranje tankova, oslobađanje tankova od plina
Nakon iskrcaja nekog od raznoraznih tereta sa tankera, a kako bi se tankovi

pripremili za ukrcaj slijedećih tereta, tankove treba adekvatno tretirati. Izvode se
raznorazne metode pranja a sve u odnosu na slijedeći teret.
Odmah nakon završenog iskrcaja tereta prilazi se pripremi čišćenja i pranja taknova
kako bi isti bili spremni za ukrcaj slijedećeg tereta. Kompletan postupak je postavljen
tako, kako bi bio u skladu sa zahtijevima slijedećih tereta koji su predviđeni za ukrcaj.
U koliko je brod tanker za ulja po MARPOL 73/78, Aneks I , a veći je od 150 GT,
mora imati ugrađen odgovarajući ODM sistem (Oil Discharge Monitoring), što kod
„pravih“ kemikalaca nije slučaj. U tom slučaju su nominirani svi uvjeti koje brod mora
poštovati prije samog iskrcaja onečišćenih voda (washings) u more, odnosno samo
„pre-washings“ na obalu u zato predviđen sistem.
Da bi se čišćenje/pranje pravilno izvršilo potrebno je već imati nominirane određene
terete koji su na listi za ukrcaj. U tu svrhu potrebno je sastaviti i plan ukrcaja sa
priloženom listom tereta po tankovima zadnja 3 putovanja.
Tek kad je to završeno prilazimo čišćenju/pranju tankova od upravo iskrcanog tereta.
22
Uz sve navedeno, moramo imati i informaciju dali u slijedećoj ukrcajnoj luci
(terminalu) postoji mogućnost prihvata „washing“ ili „slop“ ostataka od upravo
završenog čišćenja/pranja.
U koliko taj terminal ne prihvaća te ostatke onda isti ostaju na brodu i moraju se
prikazati kroz potrebnu administraciju. U proračune tereta, stabiliteta itd. i ove težine
treba uzeti u obzir.
U odnosu na sam iskrcani teret, a u skladu sa slijedećim ukrcajnim teretom određuju
se faze i način čišćenja/pranja tankova. Kod toga treba imati na umu da je potrebna i
određena količina vode, deterđenata, ispravnost mašina za pranje kao i ispravnost
kompletnog „tank washing“ sistema.
U koliko se cijeli postupak odvija pod inertiranim tankovima onda dakako treba
slijediti sve postupke i proceduru u tom smislu. To se odnosi na kontrolu toksičnosti,
kontrolu TVL, upotrebu odgovarajučih detektora, upotrebu zaštitnih mjera (aparati za
disanje, zaštitna odječa) i sve ostale zaštitne opreme predviđene administracijom.
Za samu pripremu tanka pred ukrcaj produkata i kemikalija postoje ustaljene metode
pranja odnosno čiščenja tankova.
a) Predpranje (butterworthing sa vodom)
b) Pranje (butterworthing sa mješavinom vode i deterđenta).U odnosu na teret
toplina vode po izboru (mlaka, topla, vruča) a deterđent adekvatan teretu.
c) Ispiranje (butterworthing sa vodom)
d) Namakanje vodom
e) Parenje
f) Cijeđenje
g) Sušenje
Od navedenih 7 glavnih radnji izabiru se one koje će zadovoljiti čistoću zahtijevanu
za slijedeći teret. Često se točka „d” zamijeni sa „e”, ili se poneka točka izbjegne
(npr. Predpranje, ili parenje).
Kompletna procedura se nalazi u zato namijenjenom priručniku koji je izdao Institut
dr.Willem Verwey u Rotterdamu (ilineki drugi). U njemu su točno opisane radnje
čišćenja/pranja nakon nekog iskrcanog određenog tereta, a za ukrcaj nekog drugog
određenog tereta.
Kod „Crude Oil Carriers” brodova priprema/pranje tankova se vrši COW (Crude Oil
Washing” sistemom koji se u potpunosti razlikuje od upravo navedenog sistema
pranja. Izvodi se upotrebom mašina za pranje pri ćemu se upotrebljava sam teret kao
„medij za pranje”.
Važno je znati:
U koliko tankovi nisu spremi / prihvaćeni za ukrcaj slijedećeg tereta, a posada je
slijedila uputstva bilo kojeg (priručnika) „Tank washing guide” ,brod još uvijek snosi
sve troškove „ne spremnosti za ukrcaj”
23
Test tlaka u tanku
Otvaranje ventila kod predtlaka Otvaranje ventila kod podtlaka (vacuma)
Za otpuštanje para i/ili plinova nastalih u tankovima nastalih ukrcajem tereta postoje
otvoreni i zatvoreni sistemi.
Otvoreni sistemi se mogu koristiti samo za terete čije je plamište iznad 60 ° C, a ne
predstavljaju opasnost ako se udahnu.
Kontrolirani sistem se mora koristiti za sve vrste tereta za koje se ne može koristiti
otvoreni sistem.Svaki tank tereta mora biti opremljen sistemom otpuštanja u skladu s
teretom koji se u njemu prevozi.
Sistem otpuštanja mora biti tako izveden da omogući otpuštanje svih para/plinova
koji se oslobađaju pri normalnoj brzini ukrcaja tereta.
Pri izvedbi sistema otpuštanja para/plinova mora se rizik sakupljanja tih para/plinova
u prostorima dostupnim posadi svesti na najmanju moguću mjeru.
Sistem oslobađanja para/plinova tereta mora imati lako zamjenljive mrežice za
blokiranje plamena/iskre, a to mogu biti: blokada plamena, mrežice ili brzootvarajući
ventili.
Prema klasifikacijskim zavodima točno je određen maksimalan prostor prolaza pare
kroz P/V ventile. Tlak otvaranja P/V venila je otprilike (+21 kPa) i vakuuma od (– 3.5
kPa).
Inertni plin je plin ili smjesa dimnih plinova koja ne sadrži dovoljno kisika da podržava
gorenje ugljikovodika, ili Inertni plin je svaki plin ili mješavina plinova koja sadrži
nedovoljno kisika za mogućnost zapaljenja ugljikovodika.
Sustav Inertnog plina koristi se za zaštitu tankova tereta od eksplozije.
Inertni plin ubaćen u tank tereta održava niski nivo kisika, i smanjuje koncentraciju
plina ugljikovodika u atmosferi tanka tereta u granicama sigurnih omjera.
24
Za pare ugljikovodika sirove nafte i njenih derivata pretpostavlja se da je:
- gornja granica eksplozivnosti +/- 10% volumena para ugljikovodika u tanku
- donja granica eksplozivnosti +/- 1% volumena para ugljikovodika u tanku
Inert gas kod velikih tankera je pročišćen i ohlađen plin dobiven od Generatora pare,
(Kotlovi), prikaz distribucije IG na shemi dolje:
Distribucija Inert Gasa
Kod Produkt tankera i Kemikal tankera koristimo Inert Gas Generator (prikaz na slici
dolje)
Inert Gas Generator
Osnovni razlog za instaliranje ovog sustava na tankeru je smanjenje opasnosti od

požara. IG ne gori i ne podržava gorenje.
Glavni dijelovi sustava su:
- pročistač
- ventilatori
- glavni zaporni ventil
- palubna vodena brtva
- sustav cjevovoda
- mjerni instrumenti
25
Dimni plinovi se usisavaju pomoću ventilatora i uvode u cjevovod inertnog plina.
Ti plinovi se dalje odvode u pročistač.
U prvoj fazi prolaska plina u pročistaču, krute čestice nečistoće se pod utjecajem
mlaza vode odstranjuju dok u drugoj fazi plinovi prolaze u suprotnom smjeru od
rashladne vode, miješaju se s vodom, tako da se čiste i hlade. Na vrhu pročistača
prije izlaza nalazi se odvajač kapljica vode.
IG se obično ohladi na temperaturu za 5°C veću od temperature mora u pročistaču.
Obrađen plin, preko zapornih ventila i ventilatora dolazi do pregradnog zapornog
ventila, koji je podešen da se automatski zatvara u slučaju nestanka tlaka.
Prije glavnog zapornog ventila (regulating pressure valve), od glavnog cjevovoda
odvaja se recirkulaciski cjevovod na kojem je recirkularni ventil.
Ovim cjevovodom plin se vraća natrag u pročistač. Njegov zadatak je održavanje
stalnog tlaka u sistemu ili u slučaju kada je potrebno manje plina.
Zbog neprekinutog toka dovodenja plina pomoću ventilatora, u sistemu raste pritisak
tako da ventil za recirkulaciju automatski propušta određenu količnu plina, time
sprečava pritisak, omogućava bolji učinak pročistača i ventilatora.
Prije nego što inertni plin dođe do razvoda palubnog cjevovoda mora proći kroz
palubnu vodenu brtvu i nepovratni ventil (Non-return valve).
Njihov je zadatak spriječiti povratni tlak plina iz tankova tereta prema ventilatoru i
kotlovima u svrhu zaštite od požara i pada pritiska u sistemu u trenutku kada
prestanu raditi ventilatori.
Iz palubne vodene brtve plin odlazi kroz nepovratni ventil u palubni cjevovod i dalje u
tank.
Sukladno IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove tereta mora imati
predtlak 200-600 mm stupca vode, manje od 5% O2 i temperaturu do 50°C.
Imamo dva načina inertiranja tankova i to tako da se inertni plin dovodi u gornji
prostor tanka (dilution) ili donji prostor tanka (displacement), istiskivajući zrak van
tanka u atmosferu, kroz otvor na palubu, slika dolje
Dilution Inertiranje tankova Displacement
Za inertiranje tankova, ovisno o vrsti tereta, se koriste Inert gas generator ili
generator za dobivanje dušika čistoće 95 - 99.9 %.
26
Shema dobivanja dušika
Odvajanje dušika od ostalih plinova iz zraka odvija se prolaskom komprimiranog

zraka kroz porozna vlakna. Pri prolasku komprimiranog zraka kroz porozna vlakna,
plinovi od kojih se zrak sastoji, difundiraju kroz vlakna različitim brzinama, ovisno o
njihovoj molekularnoj strukturi.
Kisik kroz vlakna difundira većom brzinom od dušika te zbog toga brže napušta
unutrašnjost vlakana koja je pod višim tlakom i prelazi izvan poroznih vlakana, u
unutrašnjost metalnog kućišta.
Kvaliteta komprimiranog zraka koji ulazi u uređaj za dobivanje dušika vrlo je važna za
besprijekoran rad uređaja. Da bi se spriječilo oštećenje poroznih vlakana, zrak se
prije ulaza u uređaj mora osušiti I iz njega se moraju izdvojiti eventualne kapljice ulja.
U slučaju da je zrak kontaminiran uljem, ulje će bokirati pore u vlaknima te će se
smanjiti učinkovitost uređaja. Potpuno blokirana i kontaminirana vlakna su uništena i
ne mogu se regenerirati te se moraju zamijeniti.
Predlažemo :
- uočite bitno,
nastavne teme.

1. Pranje tankova kod tankera za naftu i tankera za kemikalije ?
2. Inertni plin, svrha i dobivanje istog ?
27
5. OSNOVNO POZNAVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSKIH SVOJSTAVA NAFTE I
KEMIKALIJA


- OSNOVNO POZNAVANJE FIZIKALNIH I KEMIJSIH SVOJSTAVA NAFTE I
KEMIKALIJA
Fizikalana svojstva
Osnovna fizikalna svojstva tekućih ugljikovodika su:
- gustoća;
- viskoznost;
- vrelište;
- isparavanje;
- krutište;
- točka gorenja;
- točka samozapaljenja
- boja
Gustoća je omjer mase i volumena

m

v

kg / m 3 
Gustoća se određuje pri temperaturi od 15C, a mjeri se aerometrom. Gustoća se u
USA označava API oznakama (American Petroleum Institute).
Viskoznost je otpor koji daje tekućina pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva.
Na viskoznost tekućine utječu temperatura i tlak.
Vrelište je temperatura u stupnjevima Celzijusa ili Farenhaita pri kojoj gorivo počima
ključati, odnosno temperatura pri kojoj dolazi do promjene agregatnog stanja.
Isparavanje je prijelaz iz tekuće u plinovitu fazu. Što je temperatura viša to je
isparavanje veće.
28
Krutište je temperatura pri kojoj se gorivo iz tekučeg pretvara u kruto stanje,
odnosno mijenja agregatno stanje.
Točka gorenja je temperatura pri kojoj se gorivo zapali vanjskim utjecajemi gori
najmanje 6 sekundi.
Točka samozapaljenja je temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog
plamena.
Kemijska svojstva
Ugljikovodici su spojevi ugljika i vodika koji sadrže samo ta dva elementa.

Zbog svojstva atoma ugljika da se među sobom spajaju tvoreći lance i prstenove,
postoji na stotine različitih ugljikovodika.
Oni se klasificiraju u tzv. homologne redove tj. grupe kojima pojedini članovi imaju
različit broj atoma ugljika a zajedničku opću formulu, istu osnovnu građu i isto
kemijsko ponašanje.
Zasičeni ugljikovodici ili alkani (parafini)
U ovu grupu spadaju, metan, etan, propan, butan.

Prema kemijskim svojstvima slabo su reaktivni, a najstabilniji su metan i etan.
Uz dovoljan pristup kisika (zraka) izgaraju potpuno.
Opasnost kod prevoza tih tereta je jedino zapaljivosti.
Ugljikovodici kod kojih su svi atomi ugljika međusobno povezani isključivo

jednostrukom kovalentnom vezom nazivaju se ALKANIMA.
29
Nezasičeni ugljikovodici ili alkeni (olefini),
U ovu grupu spadaju eten ili etilen, propen, buten i penten.Vrlo su reaktivni i jako
zapaljivi u spoju s kisikom. Alkeni na zraku gore svjetlećim plamenom, zbog velikog
sadržaja ugljika. Temperatura vrenja im je niža nego zasićenim ugljikovodicima.
Mogućnost požara je znatno veća zbog nižeg plamišta.
Nezasićeni ugljikovodici ili alkini

U ovu grupu spadaju etin i propin, butin ili butilen, pentin ili pentilen. Alkini su još više
reaktivniji od alkena zbog trostruke veze.
30
Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente. Oni se

sastoje od najviše tri slova iz latinskog naziva elementa i pišu se velikim početnim
slovom.
Alkemičari su za tada poznate elemente koristili grafičke simbole (npr. Simbol helija
je bio jednak simbolu Sunca u astrologiji - kružnica s točkom u sredini).
Kako su se novi elementi otkivali, tako su grafički simboli postajali sve
nepraktičnijima. Današnji sustav kemijskih simbola stvorio je Jöns Jakob Berzelius.
Kemijski simbol označava jedan atom dotičnog elementa. Ako postoji više atoma,
njihov broj označujemo u indeksu s desne strane simbola, npr. S8.
Molekule se označavaju više-manje jednostavnim nabrajanjem vrste i broja atoma
koje molekula sadrži, npr. C6H12O6.
Ako želimo označiti veći broj formulskih jedinki, to pišemo brojem ispred formulske
jedinke: 2H2O.
Nabojni broj iona označava se u eksponentu iza iona znakom „+“ za pozitivni,
odnosno „-“ za negativni električni naboj. Ako je nabojni broj +/- 1, jedinica se ne
piše.
U ostalim slučajevima, nabojni se broj piše ispred znaka „+“ (odnosno „-“), također u
eksponentu: CrO42-.
31
Predlažemo :
- uočite bitno,
- napišite kratku bilješku svojim riječima pa prijeđite na sljedeću nastavnu temu.

1. Fizikalna i kemijska svojstva nafte i kemikalija ?
2. Zasićeni i nezasićeni ugljikovodici ?
6. POZNAVANJE I RAZUMIJEVANJE KULTURE, SIGURNOSTI I

UPRAVLJANJA SIGURNOŠČU NA TANKERIMA

6.1. Opasnosti povezane sa poslovima na tankeru
6.2. Opasnosti za zdravlje i morski okoliš
6.5. Opasnosti od eksplozije i zapaljivosti, elektrostatička opasnost
6.6. Opasnosti od toksičnosti, istjecanja i oblaci para

- POZNAVANJE I RAZUMIJEVANJE KULTURE, SIGURNOSTI I UPRAVLJANJA
SIGURNOŠČU NA TANKERIMA
- OSNOVNO POZNAVANJE OPASNOSTI
6.1. Opasnosti povezane sa poslovima na tanker
Život i rad na brodu sadrže brojne opasnosti.

Poznavanje broda i vrsta nezgoda koje se mogu dogoditi pri pojedinim radovima ili u
pojedinim prostorima je vrlo bitno za svakog člana posade, a posebnu pažnju treba
posvetiti novim članovima posade.
32
Časnik za sigurnost, prvi časnik palube, mora upoznati prije isplovljenja svakog
novog člana posade sa njegovim dužnostima u slučaju opasnosti kao što su požar,
napuštanje broda, onečišćenje mora itd.
Upoznavanje sa brodom, vježbe i tečajevi glede sigurnosti se upisuju u knjižicu koju
treba imati svaki član posade. Knjižica je jedan od dokumenata svakog člana
posade.
Radi otklanjanja mogućnosti zapaljenja/eksplozije na tankerima se mora izbjeći
istovremeno postojanje zapaljive smjese i iskre u istom prostoru. Nemoguće je uvjek
potpuno nadzirati oba ova elementa ali se jedan od njih mora otkloniti.
U svim prostorima gdje se mogu očekivati zapaljivi plinovi (prostori tereta, pumpne
stanice a ponekad i dijelovi palube) mora se otkloniti bilo kakva mogućnost iskre.
U prostorima gdje postoji mogućnost iskre/otvorenog plamena (nastambe,
strojarnica, kuhinja i sl.) mora se onemogućiti pristup zapaljivih plinova.
Potrebno je dobro kontrolirati mogućnost pristupa plina i otvorenog plamena/iskre u
radionicama, skladištima, provenom, središnjem i krmenom nadgrađu kao i
skladištima suhog tereta ako postoje.
Postojanje postrojenja inertnog plina i njegovog ispravnog rada predstavlja dodatnu
mjeru sigurnosti ali ne smanjuje potrebu rada na siguran način i mjere prevencije
glede zapaljenja / eksplozije.
Kultura razumijevanja sigurnošću na tankerima je neophodna iz više razloga, no
prednost pri tome se ipak odnosi na zaštitu ljudskih života i zagađenje okoline, kako
mora tako obale i atmosphere.
U donosu sa samu sigurnost Međunarodne administracije na svojim konvencijama su
donijele preventivne zakone i uputsrva kako upravo ta dva glavna elementa u odnosu
na sigurnost eliminirati, odnosno smanjiti na minimalnu mjeru.
Većina brodskih kompanija imaju pripremljene vlastite operativne i sigurnosne
priručnike na Chamber of Shiping (ICS) Tanker Safety Guide for Oil Tankers and
Terminales (ISGOTT). ISGOT Sadržava indeks kemijskih imena, uključujući i
sinonime. Tu su uključene i informacije o teretu iz podataka za najčešće kemikalije.
Također su uobičajene provjere kako bi se osigurala ispravna procedura rukovanja s
teretom.
6.2. Opasnosti za zdravlje i morski okoliš
Opasnosti za zdravlje
Opasnosti od kemikalija postoje u više oblika.
Kemikalije u brodskim rezervama ili kao teret na brodu mogu biti:
- otrovne;
- korozivne;
- zapaljive;
- sklone opasnoj reakciji s drugim kemikalijama.
33
Zdravstvena istraživanja moguće opasnosti od velikog broja kemijskih tvari vršena su
od strane više institucija među kojima su NAS (The US National Academy of
Sciences) i GESAMP (The Group of Experts on the Sceientific Aspects of Marine
Pollution).
Istraživanja NAS su se odnosila na sigurnost posade, a istraživanja GESAMP na
učinak i posljedice zagađivanja mora. Istraživanja ovih institucija su prihvaćena od
strane IMO te čine osnovu IMO kodeksa za prijevoz kemikalija tankerima.
Opasne kemikalije mogu ući u tijelo udisanjem, upijanjem kroz kožu, gutanjem ili kroz
rane (ozlijede) na koži. Dugo izlaganje određenim kemikalijama, kao benzen, može
uzrokovati rak, a jako kratkotrajno izlaganje visokoj koncentraciji nekih kemikalija,
kao chlorine, može uzrokovati neposrednu smrt. Jako je važno da su članovi posade
upozoreni na izvore i vrste kemijskih opasnosti.
Opasne kemikalije se mogu identificirati pomoću dokumenata o prijevozu ili
upozorenjima/naljepnicama. Identifikacija mora dati ime kemikalije, stupanj opasnosti
i četveroznamenkasti UN broj koji omogućuje uvid u Material Safety Data Sheet
(MSDS) ili slične sigurnosne podatke.
Mada često poznati pod različitim imenima (Cargo Information Card, MSDS) su
najbolji izvor podataka o opasnostima i ponašanju članova posade.
Ako iz MSDS dokumentacije utvrdimo da neki od članova posade ima neke od
navedenih simptoma u odnosu na ukrcani teret moramo hitno unesrećenog smjestiti
u brodsku bolnicu, tražiti medicinski savjet, držati ga u toplom krevetu, davati 2 žličice
šećera u čaši vode svakih dva sata.
Opasnosti za morski okoliš

Onečišćenje s brodova utječe na:
- kvalitetu morske vode (prijenos sedimenata balastnim vodama, izljevanje ulja,
otpad s brodova.),
- klimu (emisija ispušnih plinova),
- morske organizme - bioraznolikost (prijenos invazivnih vrsta balastnim vodama,
toksini iz protiv obraštajnih premaza, izljevanje ulja...),
- hranu i zdravlje ljudi (prijenos patogenih organizama balastnim vodama,
izljevanje ulja.),
Uzroci onečišćenja okoliša (mora, zraka...)

1. Buka s brodova - smeta prirodna divlja staništa.
Upotreba brodske sirene na terminalu je zabranjena osim za slučajeve koji su
propisani odredbama terminala (požar, onečišćenje mora).
2. Balastne vode - mogu prenositi invazivne vrste, patogene i sediment.
3. Protivobraštajne boje za zaštitu podvodnog dijela trupa broda
Ispuštaju toksine koje mogu štetiti organizmima u moru.
4. Ispušni plinovi (sumpor, dušik i ugljik dioksidi)
5. Smeće s brodova - od organskog otpada (hrane) do plastike, zauljenih krpa...
34
6. Ostaci tereta s bulk carriera i izljevi kemikalija s chemical tankera - mogu
zagaditi luke, vodene tokove i oceane.
7. Izljevi ulja (nafte) s tankera i drugih brodova
Kasnih 1970-ih je u more dospijevalo 400.000 tona nafte godišnje s brodova -
danas prosječno 27.000 tona (2000/05.) - pad od 93%.
Smanjenje je posljedica međunarodnih sigurnosnih mjera vezanih za operacije
pomorskog transporta (International Convention for Prevention of Pollution
from Ships - MARPOL).
8. Emisija ispušnih plinova s brodova
U ispušne plinove koji zagađuju zrak ubrajamo ugljični dioksid, ugljični
monoksid, sumporni dioksid, dušični oksidi, čvrste čestice i štetne organske
komponente.
Uređaji koje brod mora posjedovati da nebi došlo do zagađenja mora na način koji smo
gore naveli su sljedeći:
1. ODME (Oil Discharge Monitor Equipment)
2. OWS (Oily water separator)
35
3. STU (Sewage treatment unit)
4. Spaljivač smeća i taloga goriva i ulja (Incinerator)
Onečišćenje je obuhvaćeno slijedećim Konvencijama:

1. SOLAS 74, sa izmjenama i dopunama
2. MARPOL 73/78 sa izmjenama i dopunama
U slučaju onečišćenja brod mora odmah prekinuti sve radnje koje su u tijeku, ukrcaj
tereta, iskrcaj tereta, uzimanje goriva, balastiranje ili debalastiranje, pranje tankova i
sl.
Aktivira se alarm za onečišćenje, poduzimaju radnje glede ograničavanja širenja
zagađenja i čišćenja onečišćenja.
36
Ukoliko onečišćenje nije dospjelo u more (zagađena paluba) radnje navedene gore
ukoliko su u tijeku se također prekidaju, palubu treba očistiti zatim nastaviti sa
prekinutim radnjama.
U slučaju onečišćenja brod treba izvjestiti terminal o akciji čišćenja kao i lokalne
vlasti, agenta predstavnika osiguratelja P&I, vlasnika i manager / operatora broda.
O svim radnjama prije i poslije onečišćenja treba voditi dnevnik.
Ukoliko se brod nalazi u američkim teritorijalnim vodama ili luci zapovjedništvo mora
slijediti upute OPA 90. koje točno utvrđuju postupak javljanja dolaska broda u luku,
adresu nadležnog primatelja poruke i sadržaj poruke. Istim aktom određeni su svi
postupci za slučaj onečišćenja okoliša.
Svaki konvencijski brod mora imati plan postupanja za slučaj opasnosti zagađivanja
uljem SOPEP koji mora biti u skladu sa odredbama MARPOL konvencije 1973. i
njenim dodacima 1978.
Prijevoz opasnih tereta može izazvati neželjene kemijske reakcije ukoliko dođe do
mješanja pojedinih spojeva međusobno ili s vodom.
IMO Chemical Bulk Code i US Coast Guard Rules propisuju načine smještaja
kemijskih proizvoda i njihovo prevoženje.
Zbog mogućih štetnih reakcija tereti su podijeljeni na međusobno kompatibilne i
nekompatibilne.
Njihov raspored po tankovima mora biti takav da se izbjegne mogućnost direktnog
kontakta jer može izazvati burne reakcije uključujući požare i eksplozije. To ujedno
produžuje vrijeme izrade „Cargo/Stowage plana” te o tome treba voditi računa.
Zbog toga izrađeno je nekoliko raznih tablica compatibilnosti tereta (tables of cargo
compatibility). Jedna od najrasprostranijih i najviše u upotrebi je tablica koju
preporuća US Coast Guard.
US Coast Guard je propisao pravila za prijevoz kemikalija s ciljem izbjegavanja
mješanja nekompatibilnih tereta u tankovima i cjevovodima jer može izazvati visoku
temperaturu, stvoriti opasne plinove za ljudsko zdravlje i opremu.
Na osnovu podataka National Academy of Science data je tablica tereta čije se
mješanje smatra opasnim.
Prema definiciji opasna reakcija uzrokuje porast temperature za više od 25°C, i/ili
pojavu para prilikom mješanja dvije tvari.
U nekim (rijetkim) slučajevima reakcija dviju komponenti može stvoriti proizvod koji je
zapaljiviji i/ili otrovniji od tvari koje reagiraju.
Neke tvari su slabo reaktivne (aromatski ugljikovodici, parafini) dok neke tvore
opasne kombinacije s mnogo grupa tvari (anorganske kiseline).
Grupa tereta sadrži tvari koje su puno manje reaktivne. Opasne kombinacije mogu
nastati s kemikalijama reaktivne grupe.
37
Tankeri za prijevoz kemikalija prevoze i terete koji su agresivni za materijal tankova u

kojima se prevoze i na opremu za manipulaciju.
Najopasnije su kiseline anorganskog podrijetla. Korozija je elektrokemijskog
podrijetla u najvećem broju slučajeva.
Kemijske promjene su manje opasne za čelik ali su vrlo štetne za zaštitne premaze
tankova i cjevovoda.
Korozija balastnog tanka Uništen zaštitni premaz u tanku kemijskog tankera
Na brodu za prijevoz kemikalija najčešći oblici korozije su :

1. Opća korozija;
2. Lokalna korozija;
3. Galvanska korozija;
4. Korozija pasivnih metala.
1. Opća korozija
Do opće korozije dolazi nakon uništenja zaštitnog sloja djelovanjem kemikalije.
Cijela površina je izložena koroziji, odnosno propadanju materijala. Unatoč ovim
karakteristikama ova vrsta korozije je najmanje štetna jer dolazi do malog
smanjenja debljine metala.
2. Lokalna korozija
Rupice na metalu nastaju kao posljedica mjestimično oštećenog zaštitnog sloja.
Na ovim mjestima postepeno se stvaraju sve veća udubljenja pa na ovaj način
može doći i do većih šteta. Ukoliko je dubina korozije veća od promjera nastale
rupice ova korozivna pojava se naziva piting.
38
3. Galvanska korozija
Ova vrsta korozije nastaje kao posljedica formiranja galvanskog članka (dva
različita materijala uronjena u elektrolit). Što su materijali uronjeni u elektrolit
sličniji to je proces galvanske korozije sporiji i obrnuto.
4. Korozija pasivnih metala

Koroziona otpornost pasivnih metala zasniva se na zaštitnom djelovanju
oksidnog sloja na površinu. Morska voda djeluje jako korozivno na nehrđajući
čelik sa niskim sadržajem kroma i nikla pa se tankovi tereta ne smiju koristiti za
balastiranje.
Kada moramo koristiti morsku vodu za pranje tankova od nerđajućeg čelika, ukoliko
maksimalna temperatura ne prelazi 70ºC, a procedura ne traje više od 2 sata.
Nakon pranja treba isprati tank slatkom vodom.
6.4. Opasnosti od eksplozije i zapaljivosti
Odobrena oprema (Approved equipment)

Oprema koja je provjerena i odobrena od nadležne institucije (Vlada, registar isl.) za
upotrebu u okolnostima za koje je provjerena.
Prenosne lampe i električna oprema
Sva prenosna električna oprema, uključujući i lampe, mora biti odobrenog tipa i
provjerena prije svake upotrebe. Posebno provjeriti moguće oštećenje izolacije
kablova i dobru pritegnutost spojnih mjesta kablova.
Upotreba prenosnih električnih uređaja s produžnim kablovima je zabranjena u
tankovima tereta i obližnjim prostorima i na palubi tankova osim u periodima:
- kada je prostor u kojem i preko kojeg se koristi uređaj i kabel „gas free” (bez
zapaljive smjese plinova) glede radova sa iskrom;
- kada su obližnji prostori također „gas free” i sigurni za radove sa iskrom ili su
očišćeni od ugljikovodika na ispod 2% volumena u atmosferi i inertirani ili
potpuno napunjeni
- balastom ili kombinacijom ovih dviju metoda.
- kada su svi zatvori koji vode u prostore koji nisu „gas free” potpuno i dobro
zatvoreni
- kada su kablovi i uređaji sigurnosne izvedbe
- kada su uređaji ugrađeni u kućišta protueksplozivne izvedbe. Svi pokretni
kablovi moraju biti odobreni za upotrebu u posebno teškim uvjetima te imati
vodič za uzemljenje i biti spojeni na protueksplozivno kućište prema
sigurnosnim standardima. Postoji dio opreme koja je tipski odobrena samo za
upotrebu na palubi tankova.
39
Ručne baterije i uređaji na baterije
Na tankerima se smiju koristiti samo ručne baterije odobrenog tipa glede korištenja u
zapaljivoj atmosferi. Prenosni UHF/VHF primopredajnici moraju biti sigurnosne
izvedbe. Uređaji kao satovi, pojačala sluha i pacemakers ne predstavljaju izvor
značajnijeg iskrenja.
Prenosni radioprijemnici, kasetofoni, elektronički kalkulatori, fotoaparati, blicevi,
kamere i reflektori moraju biti odobrenog tipa ukoliko se koriste na mjestima gdje
postoji mogućnost pojave zapaljivog plina.
Ugrađeni električni uređaji

Električni uređaji ugrađeni u prostore gdje postoje zapaljivi plinovi ili mogućnost
njihove pojave moraju biti odobrenog tipa te se moraju uredno održavati i
provjeravati.
U plovidbi prije početka piketavanja, pjeskarenja ili upotrebe bilo kojeg strojnog alata
izvan kotlovnice, strojarnice ili nadgrađa nadležni časnik se mora uvjeriti da je prostor
„gas free” i da će ostati „gas free” za cijelo vrijeme rada te da je izdata dozvola za
„Hot work”.
Ručni alati
Ručne alate koristiti samo za njihovu namjenu. Mogućnost iskre pri ispravnom
korištenju takvih alata je mala ali treba voditi trajno računa o pravilnoj upotrebi alata.
Meki (neželjezni) tzv. „neiskreći alati” se nisu pokazali kao sigurno rješenje pa ih se
ne preporučuje.
6.5. Opasnosti od toksičnosti, istjecanja i oblaci pare
Opasnosti od toksičnosti
Trovanje je oštećenje organizma djelovanjem otrova, prirodnih ili sintetskih tvari čiji je
kemijski sastav stran i nepodnošljiv za živi organizam. Prema podrijetlu i sastavu
otrovi mogu biti vrlo različiti. Uz prirodne biljne, životinjske i mineralne postoje i otrovi
dobiveni raznim kemijskim postupcima.
Otrovi se mogu unijeti u organizam putem dsanja, putem hrane, pića ili kroz kožu.
Najčešći simptomi trovanja su mučnina i bolovi u želucu, povraćanje, proljev, smetnje
pri disanju i radu srca.
Kako bi se primjenila što učinkovitija terapija potrebno je što prije doznati o kojem se
otrovu radi. Kod izraženih simptoma trovanja treba što prije kontaktirati liječnika, otići
u ambulantu / bolnicu ili tražiti medicinski savjet putem sredstava radio-komunikacija.
Trovanje ugljikovodicima može biti uzrokovano direktnim djelovanjem plinova iz
sastava ugljikovodika zbog isparavanja iz tereta i uslijed promjene atmosfere u
zatvorenom prostoru (u tankovima tereta zbog inertiranja) tj. potiskivanjem kisika iz
atmosfere u nekom prostoru.
Svi plinovi koji nastaju isparivanjem ugljikovodika štetni su za zdravlje i ne mogu se
izdvojiti iz sirove nafte koja se prevozi.
40
Radi rukovanja teretom na siguran a prikladan način brod mora obvezno imati
detaljne podatke o teretu. Krcatelj mora uručiti zapovjedniku broda MSDS - Material
Safety Data Sheet koji sadrži sve važne podatke o teretu kao i uputstva o
postupcima u slučaju nezgode.
Material Safety Data Sheet mora biti izložen na oglasnoj ploči prije početka ukrcaja
tereta.
Istjecanje i oblaci pare

Međunarodni pravilnik o konstrukciji i opremi brodova koji prevoze opasne kemikalije
„Bulk Chemical Code” propisuje minimalne zahtjeve u pogledu sigurnosti kod
rukovanja i prijevoza svakog pojedinog tereta te načine protupožarne zaštite.
Smještaj sustava za prozračivanje tankova, opreme za određivanje i prepoznavanje
otrovnih i zapaljivih para. Ukoliko ovi uređaji funkcioniraju ispravno, svako
propuštanje, curenje ili kvar biti će otkriveno, a posada će na vrijeme biti upozorena
radi poduzimanja odgovarajućih mjera.
Zapaljive pare će se širiti sa ovog mjesta zavisno o karakteristikama kemikalije,
temperaturi i klimatskim uvjetima.
Zbog toga je teško predvidjeti kuda će se protezati oblak pare, te gdje će
koncentracija para biti unutar granica zapaljivosti.
Radi poduzimanja učinkovitih mjera kod propuštanja kemikalija potrebno je
poznavati/utvrditi slijedeće:
- Kemikalija mora biti prepoznata;
- Mora se poznavati njena otrovnost (TLV);
Predlažemo :
- uočite bitno,
nastavne teme.

1. Navedi opasnosti povezane sa poslovima na tankeru ?
41
7. NADZIRANJE OPASNOSTI

7.2. Mjere opreza koje treba poduzeti prije i tijekom popravaka i radova
održavanja
7.3. Sigurnosne mjere za rad u hladnoj i vrućoj okolini

- PREVENCIJA I NADZIRANJE OPASNOSTI NA BRODU ZA PREVOZ ULJA I
KEMIKALIJA
Svi poslovi na tankerima su pokriveni listama provjera (check list) koje trebaju biti
ispunjene od strane nadležnih članova posade.
To su preventivne mjere koje moraju smanjiti odnosno eliminirati svaku opasnost za
posadu i brod.
Zatvoreni prostor je svaki prostor bez izravne ventilacije u koji se ne ulazi
svakodnevno. To su najčešće tankovi tereta, balasta, goriva, vode, skladište boja i
slično.
U tim prostorima se mogu pojaviti različiti spojevi koji mogu biti otrovni, zagušljivi,
zapaljivi i eksplozivni.
Pored ovih opasnosti postoji i opasnost od nedostatka svjetla, mogućih oštećenja
stepenica, rukohvata i sl.
Ulazak u zatvorene prostore se uvjek mora izvoditi u skladu sa postupcima nikad
pojedinačno, uvjek organizirano uz nazočnost nadležnog časnika.
Zbog mogućnosti nedostatka kisika kao i prisustva ugljikovodika ili otrovnih plinova u
tankovima tereta, koferdama, tankova dvodna ili bilo kojeg zatvorenog prostora
zapovjednik je dužan odrediti takve prostore i postupke za ulazak u njih.
Dozvolu za ulazak u zatvoreni prostor potpisuju nadležni časnik i zapovjednik broda
a ona vrijedi samo za jednokratni ulazak u zatvoreni prostor, što mora biti uočljivo
označeno na dozvoli.
Prije ulaska u zatvorene prostore i tankove mora se ispitati sastav atmosfere u njima
radi čega treba mjerenjem utvrditi:
1. Količinu kisika;
Atmosfera u tanku mora sadržavati 20.9% kisika
42
2. Prisutnost eksplozivne smjese;
Koncentracija eksplozivnih para i plinova mora biti ispod donje granice
eksplozivnosti (DGE).
Općenito je prihvaćeno da se zatvoreni prostori moraju ventilirati toliko koliko je
potrebno da se sadržaj para održava ispod 25% DGE.
3. Prisutnost otrovnih tvari;
Količina otrovnih tvari u atmosferi mora biti ispod MDK (TLV) vrijednosti.
Zbog sigurnosti, preporučljivo je da se ne prelazi granica od 25% MDK
vrijednosti.
Sva navedena mjerenja trebaju vršiti osobe koje dobro poznaju mjerne metode i
mjerne uređaje. Mjerenja se moraju izvršiti na raznim pozicijama istog prostora i na
raznim visinama (na dnu, sredini i vrhu tanka).
Voditi računa da su izmjerene vrijednosti „slika” stanja u jednom trenutku te da do
promjene stanja može doći u kratkom vremenu zbog promjena temperature,
ventilacije i sl. zbog čega gornja mjerenja treba periodično ponavljati.
Prikaz dolje liste provjere za ulazak u zatvorene prostore
ENCLOSED SPACE ENTRY PERMIT
This permit is only for entry into an enclosed space. If hot work, work on pipelines
lines or work aloft is to take place, then another permit will be required.
Before entering any enclosed space, all of the appropriate safety checks listed on this
permit must be completed
SECTION 1
of the permit is to be completed and signed by the Officer in Charge of the operation.
Location : _____________ Date : _______________ Time : ___________
Reason for Entry : ________________________________________________
If No,
Section 1 Yes No
state why
1.1 Has space been cleaned / prepared
1.2 Has space been ventilated for safe entry
Have arrangements been made for continuous
1.3
ventilation, including during breaks
Is rescue equipment available for immediate use
1.4
beside compartment entrance
Have arrangements been made for a responsible
1.5 person to be in constant attendance at the entrance
to the space
Has a system of communication between the person
1.6
at the entrance and those in the space been agreed
1.7 Have hand held radios been issued
Is access to the work area satisfactory in that
1.8
hazardous areas are highlighted or roped off
43
1.9 Is access to and from the work area will lit
Have all personnel who are to enter the space been
1.10
briefed on the work and the evacuation procedure
Are connections / valves from other spaces secured
1.11
and hydraulic actuators immobilised
Has a responsible person been informed that the
1.12 space is being entered and has effective
communication been established
Atmosphere Test - Record of Results
Gas Permitted Level Actual Level

1% LEL
Hydrocarbon
maximum
Oxygen 20.9 % minimum
Other Gas / Vapour - Specify
The Officer who has completed and signed this section shall not sign the
authorisation in Section 3.
Completed by : _____________________ Signature : __________________

(print name)
SECTION 2.
Permit to be completed and signed by the persons entering the space
If No,
Section 2 Yes No
state why
2.1 Has section 1 been completed as necessary
Are you aware that you should leave the space
2.2 immediately in the event of the failure of the
ventilation system
Do you understand the arrangements for
2.3 communication between yourself and the person in
attendance at the entrance
Will you inform the responsible person referred to in
2.4 question 1.12 you are about to enter a space on every
occasion prior to entry
Have you agreed a reporting time
2.5
If yes, state reporting interval (in minutes)
Are you wearing: Emergency escape set
Rescue harness
2.6
Oxygen monitor
Gas monitor
44
Are sufficient persons entering the space wearing
2.7 oxygen and gas monitoring equipment (refer to Gen
OP 19)
Persons signing below should satisfy themselves that Section 1 is complete and that
they have complied with the requirements of Section 2.
Name : ___________________(print) Signature : _____________________
SECTION 3.
Authorisation is to be completed by an officer not taking part in the enclosed space
entry and who has not completed and signed Section 1.
Authorisation can only be given when Section 1 is completed and signed.
I am satisfied that all the necessary preparations for enclosed space entry have been
completed.
This permit is valid from : ___________ hrs Date : ______________
to : __________ hrs Date : ______________

Maximum duration 12 hours.
SECTION 4.
Record of Continuing Gas Tests
On going gas tests must be carried out at intervals not exceeding 2 hours.
Tests must be carried out following any work break.
Other
Other Gas /
Hydro- Gas /
Location Time Oxygen Vapour Signed
carbon Vapour
Section 5. Cancellation
This permit has been cancelled.
Time: __________________________ Date: _________________________
Cancelled by :
Name: _________________________ Rank: _______________________
45
7.2. Mjere opreza koje je potrebno poduzeti prije i tijekom popravaka i radova
održavanja
Safety Management System - Sigurnost pri izvođenju radova i održavanja na brodu
Sigurnost (safety first)

80 % nesreća događa se kao poslijedica ljudske pogreške.
Dužnost svakog člana posade je da brine o sigurnosti. Sigurnost se postiže
stvaranjem sigurne radne okoline. Rad na brodu postaje opasan kada:
- opasnosti nisu adekvatno sagledane,

- rizik posla nije podrobno objašnjen posadi koja ga izvršava,
- postoji nemar i površnost kod člana posade,
- je zaštitna oprema oštećena ili neadekvatna,
- se koriste oštećeni ili neispravni alati.
U skladu sa međunarodnim konvencijama na vidljivom mjestu i na jeziku koji
razumije cijela posada, moraju biti jasno i čitko označeni:
- sigurnosni posteri/znakovi,
- lista dužnosti u slučaju nužde,
- sigurnosni planovi, protupožarni planovi,
- izlazi u slučaju nužde i l.
Sigurna radna okolina
Manje se povreda na radu događa na dobro održavanom i urednom brodu.

Poskliznuća, posrnuća i padovi jedan od glavnih uzroka povreda na radu na brodu.
46
Iz tih razloga treba poduzeti slijedeće mjere opreza:
- adekvatno osvijetliti sve prostore na brodu,
- ograde i držači održavati u dobrom stanju,
- prepreke kao što su stepenice, povišeni podovi, spušteni plafoni, dijelovi
konstrukcije koji strše jasno označiti, po mogućnosti kontrastnom
fluorescentnom bojom,
- držati čistim palube, hodnici, koridori - hidraulične cijevi na palubi moraju se
preventivno održavati da iz njih ne kapa ulje, sve smeće treba redovito uklanjati
sa palube,
- obnoviti protukliznu boju ako je izgubila svojstva,
- obratiti pozornost na ulaze na brod kada se zbog hladnoće zaledi paluba,
- odgovarajući znaci upozorenja moraju biti predočeni.
7.3. Sigurnosne mjere za izvođenje „hladnih” i „vrućih” radova
Odobrenje za radove sa iskrom „Hot work”
Prije izdavanja dozvole za „Hot work” nadležni časnik se treba uvjeriti u slijedeće:
- da ne postoji otrovan ili zapaljiv plin na mjestu rada kao i da je sadržaj kisika u
atmosferi 21%;
- da ne postoji stupa, krpe ili drugi materijali natopljeni uljem na mjestu rada koji
mogu stvarati zapaljive ili otrovne plinove čak i pri zagrijavanju;
- da ne postoji zapaljiv materijal na mjestu rada kao ni u obližnjim prostorima;
- da su obližnji prostori „gas free”;
- da su cjevovodi isprani, posušeni i izolirani od prostora u kojima će se raditi;
- da je prostor u kojem se radi dobro ventiliran te da se vrši provjera sastava
atmosfere za vrijeme rada;
- da je pripravna prikladna protupožarna oprema;
- ne čistiti prostor razrijeđivačima bilo koje vrste;
- „Hot work” na sekciji cjevovoda se može dozvoliti samo ako je ta sekcija „na
hladno” odvojena od sustava cjevovoda i dovedena u „gas free” stanje za vruće
radove.
Pisana dozvola za „Hot work” se izdaje za svaki rad posebno.
Dozvola sadrži period za koji vrijedi (najviše 12 sati), mjere opreza, postupak za
gašenje požara, način spašavanja i komunikacije.
47
HOT WORK PERMIT FORM
VESSEL: ______________________________ DATE: _____________________________-
Checklist for Hot Work

This permit to work relates to any work involving temperatures which are likely to be of sufficient intensity to
cause ignition of combustible gases, vapour or liquids in or adjacent to the area involved.
If in doubt refer to ISGOTT
.Location of hot work: _____________________________________________
Reason of work : __________________________________________________
Personnel carrying out hot work : ____________________________________
This permit is valid from: ____________________hrs to : ____________________________hrs
Work completed : _______________________________________ hrs
The shadowed area applies to hazardous work not involving naked flame or continuous spark production and would
include use of electrical equipment, use of mechanically powered tools, sand or gritblasting, hammering or
mechanical chipping.
YES N/A
Is presence of flammable or toxic gas checked in the vicinity and confirmed to be absent.
1.
(Gas reading on the combustible gas detector should read less than 1% LEL).
Are all oil soaked scales or materials likely to give HC-gas removed from the area or
compartment where work is to be done. (All sludge, scale and sediment should be
2.
removed from an area of at least 3 meters around the area of work, including reverse sides
of frames, bulkheads, etc.)
Are adjacent compartments gas free for hot work, or in an inert condition, or water filled,
3. and confirm no possibility of any gas from other compartment be introduced by way of
common lines
4. Are flammable material which might catch fire removed from the area of work.
Are all flammable material present in any adjacent space which might ignite by the
5.
transmission of heat through the bulkhead removed.
Are possible sources of HC-gas or liquid eliminated from entering in areas where work is
6.
in progress
7. Are fire extinguishers ready for immediate use.
8. Is the fire main pressurised, fire hoses rigged and ready for immediate use.
Are piping, valves, heating coils, or other equipment where work is required first flushed
9.
and opened to ensure that they are gas free.
10. Has equipment / pipeline been isolated by blank or by valves.
11. Is the equipment isolated electrically.
Are all operations such as ballasting, tank washing and any other operations which could
12.
produce flammable gas on deck stopped.
Is combustible gas detector ready for monitoring presence of flammable gas at regular
13.
intervals.
14. Is special personal protection worn as applicable
Signature of Responsible Officer : ______________________________________
Signature of Master : ______________________________
Certificate of completion
The work has been completed and all persons under my supervision, materials and equipment have been withdrawn
Person in charge (date/signature) : ______________________________________
In case of work involving naked flame or continuous spark production all questions have to be considered.
48
Nakon priveza broda uz terminal sva bitna komunikacija u odnosu na manipulaciju

tereta na relaciji brod-terminal zasniva se između časnika tereta (Chief officer) i
vođe ukrcaja/iskrcaja (Loading Master).
Sve „Check liste” Kako one brodske tako i one na terminalima uglavnom sadrže iste
ili slične elemente.
Svi podaci koji se odnose na siguran ukrcaj/iskrcaj tereta nalaze se na „Check
listama” te one kao takove moraju biti veoma ozbiljno uzete u obzir.
Svaki navedeni detalj mora biti provjeren i detaljno obrađen od strane broada (Chief
Officer) kao i od strane terminala (Loading Master).
Na tim listama su obavezno navedeni elementi/podaci kao:
- Vrsta, karakteristike i temperatura tereta,
- Raspoloživost terminala o prihvatu „slopova“
- Nominirana količina ili količine tereta za ukrcaj
- Broj i veličina fleksibilnih ili čvrstih cijevi po vrsti tereta
- Ograničenost kretanja fleksibilnih ili čvrstih cijevi
- Tko i kada zaustavlja ukrcaj (shore or ship stop)
- Sustav komunikacije za kontrolu ukrcaja, uključivši i signal za zaustavljanje u
slučaju opasnosti
- Prihvatljiv redoslijed istovara tereta od strane terminala
- Bilo koja ograničenost od strane terminala
- Koji su tereti na tri ranija putovanja prevoženi (last 3 cargoes)
- Plan tereta
- Redoslijed ukrcaja po tankovima
- Maksimalni (loading/discharging rate) ili m3 ili pritisan na manifildu
- Dozvoljena temperatura tereta
- Dali su tankovi inertirani
- Tko i kada zaustavlja ukrcaj (shore or ship stop)
- Specifikacija tereta
- Kvantiteta i kvaliteta ukrcanog tereta
- Željeni redoslijed ukrcaja/istovara tereta po tankovima
Tek nakon detaljne kontrole i potpisivanja „Check Lista” od strane časnika tereta na
brodu i „Loading Mastera od strane terminal, može se započeti sa
ukrcajem/iskrcajem tereta.
49
Predlažemo :
- uočite bitno,

1. Navedi pripremu i mjere opreza pri ulasku u zatvorene prostore ?
8. SIGURNOSNA OPREMA

8.2. Zaštitna odjeća i oprema
8.3. Uređaji za oživljavanje

- POZNAVANJE I RUKOVANJE SIGURNOSNOM OPREMOM NA BRODU ZA
PREVOZ ULJA I KEMIKALIJA
50
8.2. Zaštitnu odjeću i opremu
Za zaštitu posade koja sudjeluje pri operacijama ukrcaja i iskrcaja tereta na brodu
mora postojati odgovarajuća osobna zaštitna oprema. Komplet zaštitne opreme mora
sadržavati:
- samostalni aparat za disanje sa komprimiranim zrakom,
- zaštitnu odjeću,
- obuću,
- rukavice,
- nepropusne naočale,
- sigurnosno uže s opasačem i
- protueksplozijsku lampu
- Protueksplozijski „Walkie-Talkie“
8.3. Uređaj za oživljavanje
Svi terminali i posade broda trebaju biti upućen u postupak reanimacije radi pomoći
osobama koje su bile izložene otrovnim plinovima / parama ili čije je disanje prestalo
zbog udara električne struje ili utapanja.
Aparat za reanimaciju treba držati na lako dostupnom mjestu, nezaključan.
Uputstva za njegovu upotrebu trebaju biti istaknuta na slijedećim mjestima:
- na mjestu gdje se aparat nalazi,
- u prostorijama časnika,
- u bolnici ili apoteci
51
Aparat i sadržaj boca treba provjeravati periodično. U pričuvi treba imati dovoljan broj
punih boca kisika.
Prijenosni uređaj za reanimaciju
Imajući u vidu brojne eksplozije i požare na tankerima IMO je preko svojih konvencija
ustanovio korake i akcije kako bi se taj problem ako ne eliminirao, onda bar smanjio.
Eksplozija tanka i požar u tanku:

Veoma je važno razlikovati ove dvije definicije, odnosno reakcije u tanku ili nekom
zatvorenom prostoru.
U odnosu na požar ili eksploziju naše akcije, djelovanje i promptnost su različite.
52
Sličnosti:
- Požar i eksplozija rezultat su reakcije između para ugljikovodika i kisika u zraku.
Razlika:
- Brzina reakcije.
- U slučaju eksplozije pare ugljikovodika i kisika već su pomješane u zraku, te
prilikom zapaljenja izgaraju vrlo brzo.
- U slučaju požara pare ugljikovodika i kisika nisu pomješane, već polako pare
ugljikovodika isparavaju iz tekućine, a dovod kisika je ograničen cirkulacijom
zraka. Stoga je izgaranje postepeno.
Na svim vrstama tankera prijevoze se tereti koji su u pravilu zapaljivi, eksplozivni a

zatim i otrovni ( chemical, LPG, LNG ) pri čemu ispust na palubi može biti koban za
posadu a i za brod.
Slijedom navedenog na tim brodovima cijeloj posadi a i van broda mora biti dostupna
informacija o teretu koji se prijevozi kao i sva njegova svojstva.
Informacija mora biti javna: je li teret otrovan ili zapaljiv ili i jedno i drugo tj. da li
opasnost koja prijeti jest požar, otrovanje udisanjem, kontakt s ljudskim tijelom,
kontakt s ljudskim očima...
Poznavajući karakteristike tereta preventivno djelujemo na sigurnost i samu pomoć
kako broda tako i posade. Pri tome se mora voditi računa da postoje tereti koji
reagiraju čak i sa inertnim plinom, materijalom tankova, kisikom, vodom.slijedom
navedenog najčešće dolazi do zapaljenja ( eksplozija ).
Kako bismo to spriječili koristimo inertni plin sa sadržajem O2 od 0,02 % a
proizveden u generatorima inertnog plina i od 0,1 - 1% a ukoliko ni to nije dovoljno
koristi se N kao inertni plin uveden na brod s kopna ( terminala ) u posebnim
spremnicima.
Neki tereti su reaktivni jedni s drugima i ne smiju se nikako mješati. Stoga postoje
chemical tankeri sa velikim brojem tankova ( i više od 50! ) koji moraju biti potpuno
odvojeni sa svojim sustavima jedni od drugih. Između njih mora biti prazan prostor
kako ne bi došlo do reakcije.
Neki tereti reagiraju i sami sa sobom ( npr. monomeri u polimere; vinil klorid u
poluvinil klorid iz tekućeg u kruto stanje; dodavanjem tzv. inhibitora to se može
spriječiti ). Inhibitori su sami po sebi manje više otrovni.
Kod tankera za prijevoz sirove nafte poznate su stotine teških havarija sa
nesagledivim posljedicama ekološkog onečišćenja flore i faune.
Kako će se kasnije pokazati, do požara ne može doći ukoliko u procesu manipulacije
teretima nama isparenih para ukapljenih plinova ili produkata isparavanja. Isparene
pare gore a mogu dovesti i do eksplozija.
Kod prijevoza sirove nafte tj. prijevoza različitih goriva proizvedenih u rafinerijama (
zasićeni ugljikovodici ) također je bitno poznavati svojstva tereta jer se stvaraju pare
ugljikovodika.
53
Neki od njih također su i otrovi te se na brodovima stalno moraju mjeriti njihove
opasne koncentracije ( naročito u zatvorenim prostorima! ).S toga su propisane i
poznate.
Kod prijevoza sirove nafte možemo ih očekivati gotovo sve ( CO2, SO2, NOX, pare
ugljikovodika,vinil klorid monomer, benzen, benzol, H2S ). Ukoliko gori plastika
stvaraju se cijanovodici, fozgen i ostale otrovne kemikalije.
Glede česte primjene, sredstva za gašenje požara se najčešće razvrstavaju na:
1. temeljna (voda),
2. namjenska (pjena, ugljični dioksid, prah, halogenizirani ugljikovodici) i
3. dopunska (pijesak, pokrivači i drugo).
Uređaj za gašenje požara pjenom
Uređaj za gašenje požara pjenom na tankerima, najčešće se koristi za gašenje

požara na palubi.
Uređaji za stvaranje smjese od koncentrata pjene i vode mogu biti fiksni ili prenosivi.
Uređaji za stvaranje pjene
Veličina uređaja za gašenje požara pjenom ovisi o veličini broda, odnosno površini
koju treba gasiti.
54
Uporaba prijenosnih protupožarnih sustava za gašenje pjenom
Prijenosni uređaji se isključivo koriste za lokalno gašenje požara i postavljeni su po

cijelom brodu u zavisnosti od mjesta i vrsti moguceg požara. Tip prijenosnog uređaja za
gašenje požara odreden je regulacijama koje se baziraju na tip i vrstu broda.
Prema sredstvu koje se nalazi u prijenosnim uredaj ima djelimo ih na:
1. voda,
2. prah,
3. ugljični dioksid,
4. kemijska pjena,
Prijenosni uređaj koji u sebi sadrži vodu, obično je ograničenog kapaciteta od 10 litara i
služi za gašenje pozara do 60 sekundi. Prijenosni uređaj koji u sebi sadrži suhi prah,
kapaciteta je 6, 12, 25 i 50 kg.
Sadržaj boce od 12 kg koristi se gašenje lokalnog pozara maksimalno 20 sekundi, a
sadržaj spremnika od 50 kg za 60 sekundi. Boce u sebi imaju aktivirajuću bocu u kojoj
se nalazi CO2, koji služi da bi se u spremniku stvorio tlak koji potpomaže izbacivanju
suhog praha van. Boce ugljičnog dioksida CO2 kapaciteta su do 7 kg i služe za gašenje
požara do 20 sekundi.
Prijenosni aparati za gašenje požara
Uporaba fiksnih protupožarnih sustava za gašenje suhim kemikalijama
Gašenje požara ugljičnim dioksidom (CO2)
Danas je gašenje požara ugljičnim dioksidom najučestaliji način gašenja na

brodovima. Koristi se za gašenje požara u strojarnici, separatornici i prostoru gdje se
nalaze sisaljke tereta (pump room). Ugljični dioksid se širi po čitavom prostoru i pravi
atmosferu prostora inertnom ili u smislu zapaljenja tromom.
Ukupna količina CO2 potrebna za gašenje ovisi o zapremini najvećeg prostora na
brodu, a to je strojarnica.
Ugljični dioksid se smješta u spremnike ili boce, mase punjenja 45 kg. Smještene su
u posebnoj prostoriji gdje temperatura ne smije prijeći 54°C. Stoga, prostorija mora biti
toplinski izolirana i učinkovito ventilirana.
55
Prije ulaska u prostor gdje su smjestene boce sa CO2 mora biti objašnjen postupak
kod ulaska u prostor i postupak kako aktivirati boce CO2.
Boce se mogu aktivirati, odnosno ispuštati u odgovarajući prostor daljinskim načinom
ali i ručno. Shema CO2 sistema prikazana dolje,
Shema CO2 sistema
Gašenje požara suhim prahom

Suhi kemijski prah se koristi za gašenje požara na palubi tankova tekućeg tereta,
cjevovoda tekućeg tereta na palubi, priključak za ukrcaj i iskrcaj tekućeg tereta.
Sustav za gašenje prahom može se oblikovati kao fiksna i prenosiva jedinica.
Količina praha u svakom spremniku treba biti dovoljna za neprekidan rad sustava u
trajanju najmanje 45 sekundi, uz primjenu svih ručnih mlaznica i topova pripadne
stanice.
Gašenje požara vodom maglom (Fog Water System)

Ovaj sustav je najučinkovitiji sustav raspršivanja koji radi pod tlakom od 100-150
bar. Visoki tlak u kombinaciji sa posebno konstruiranom mlaznicom stvara
ekstremno male kapljice koje gašenje požara čini daleko učinkovitijim od oba
prethodno opisana sustava. Količina vode je znatno reducirana s obzirom da visoki
tlak koristi za oko 90% manje vode nego niskotlačni sustav.
Kako sustav radi:

1. Sustav gašenja vodom zasniva se na vodenim kapljicama vrlo male veličine. U
kontaktu s požarom male kapljice pretvaraju se u vodenu paru uslijed djelovanja
topline.
2. Kada se voda pretvori u paru, količina kisika se drastično smanjuje kao rezultat
povećanja količine vode u zraku. Što se kapljice vode prije pretvore u paru to će
se požar prije ugasiti.
3. Nadalje, vodena magla stvara porast tlaka u prostoru čime se sprječava pristup
svježem zraku i na taj način požar se guši. Istovremeno, vodena magla ima jak
učinak hlađenja i na požar i na okolne predmete.
56
Bitna zajednička značajka ovih sustava leži u ovome:
- što je kapljica koju sustav stvara manja to je gašenje požara učinkovitije,
- manja je potrošnja vode za gašenje.
Predlažemo :
- uočite bitno,

1. Navedi zaštitnu opremu te opremu za spašavanje i evakuaciju ?
2. Navedi protupožarna sredstva ?
9. SIGURNOSNI POSTUPCI

9.1. Osnovno poznavanje postupaka u slučaju nužde, uključujući obustavu rada u
slučaju nužde

- POZNAVANJE SIGURNOSNIH PROCEDURA I POSTUPAKA U SLUČAJU
NUŽDE NA BRODOVIMA ZA PREVOZ ULJA I KEMIKALIJA
9.1. Osnovno poznavanje postupaka u slučaju nužde,uključujući obustavu

rada u slučaju nužde
Prema SOLAS Konvenciji svaki brod od iznad 150 BRT mora imati, na nekoliko
mjesta izložen, Plan za slučaj nužde (Muster list) i to na komandnom mostu,
strojarnici, palubi časnika i palubi posade.
57
Plan sadrži dužnosti svakog člana posade u slučaju napuštanja broda, požara na
brodu, onečišćenja, čovjek u moru kao i signal koji se tom prilikom daje putem
alarmnog sustava broda i brodske sirene.
Plan za slučaj nužde (Muster list)
Plan sadrži:
- Mjesto okupljanja u slučaju nužde;
- Zatvaranje vodonepropusnih vrata, vrata za zaštitu od vatre, ventila, čepova na
palubi, ventilacijskih otvora, zaustavljanje ventilacije;
- Zaduženja za pneumatske splavi i spuštanje istih u more;
- Zaduženja za spuštanje čamaca za spašavanje u more;
- Zaduženja glede komunikacijske opreme;
- Posada zadužena za borbu s vatrom u strojarnici, na palubi u pumpnoj stanici,
u prostorijama namjenjenim za boravak posade i sl.
- Posada zadužena za pomoć nastradalima i ranjenima.
Svi članovi posade moraju biti upoznati sa planom za nuždu prije isplovljenja broda iz
luke.
Sva nova posada, nekoliko dana nakon ukrcaja na brod, mora biti upoznata sa svim
uredajima koji se koriste u nuždi, gdje im je mjesto, gdje se nalazi protupožarna
oprema, kako se koristi i slično.
58
Osoba koja primjeti nezgodu aktivirati će alarm i izvjestiti nadležne osobe u što je
moguće kraćem vremenu.
Priroda i mjesto nesreće se dojavljuje nadležnom časniku nakon čega svi timovi
preuzimaju svoje uloge kako je unaprijed utvrđeno.
Kako bi brodske posade bile što učinkovitije za slučaj bilo kakve nezgode potrebno je
redovito održavati vježbe prema pravilima države čiju zastavu brod vije.
Slika dolje, okupljanje posade na predviđenom mjestu za okupljanje po planu,
potpuno opremljeni ovisno o datom alarmu.
Posada na mjestu okupljanja u slučaju nužde
Alarmi
Alarmni sustav na brodu mora emitirati znak za uzbunu audio i vizuelno, pomoću
brodske sirene ili električnim zvonom.
Sustav pored glavnog napajanja mora imati i napajanje u nuždi. Aktiviranje je
omogućeno s zapovjedničkog mosta ili s ostalih važnih mjesta na brodu.
Alarm se mora čuti u svim nastambama i u svim prostorijama za svakodnevni
boravak.
Generalni alarm se daje u slučajevima:
- požar;
- sudar;
- nasukanje;
- čovjek u moru;
- puknuće cijevi tereta;
- veće propuštanje
- svaka opasna situacija gdje je potrebna hitna akcija
59
Druge vrste alarma se daju u slučaju:
- visoke koncentracije otrovnih ili zapaljivih isparina;
- nepovoljnog stanja u tankovima tereta ili u sustavu tereta;
- nepovoljno stanje pomoćnih sustava tereta;
- kvar uređaja za rukovanje teretom i/ili pomoćnim sustavom
- kvar u strojarnici
Svaki član posade mora znati prepoznati svaki alarm, poznavati plan za nuždu i
vlastitu ulogu u radnjama koje slijede nakon alarma.
Nakon oglašavanja alarma:
1 Posada se sakuplja na mjesta prema rasporedu za uzbunu .
2 Ovisno o vrsti nužde formiraju se se interventne skupine
1. Zatvaraju se svi otvori, ventili , vodonepropusna i požarna vrata .
2. Zaustavlja se ventilacija i zatvaraju se ventilacijski otvori.
3. Posada zadužena za brodice za spašavanje i pneumatske splavi preuzima
svoj zadatak oko istih.
4. Posada zadužena za komunikaciju i ostalu opremu priprema i donosi je u
skupna sredstva za spašavanje
Brodice za spašavanje na tankerima za ulja su prema SOLAS konvenciji od

vatrootpornog materijala, potpuno zatvorene sa sustavom prskanja ili zalijevanja
morem uz pomoć pumpe koja ima usis ispod brodice, a sve to u svrhu zaštite od
zapaljene nafte na moru.
Stoga brodice moraju najmanje 8 minuta štititi dopušteni broj osoba u njima dok su
izloženi neprekidnom djelovanju vatre.
Najčešće se spuštaju u more slobodnim padom (free fall) a u slučaju prevrtanja
uvijek se sami vraćaju u uspravni položaj
Predlažemo :
- uočite bitno,
nastavne teme.

1. Plan za nuždu, što sadrži ?
60
10. ANTISTATIČKE MJERE, VENTILACIJA, INHIBIRANJE TERETA

10.2. Ventilacija

- POZNAVANJE ANTISTATIČKIH MJERA
- VENTILACIJA TANKOVA I OSTALIH PROSTORA
- INHIBIRANJE TERETA
Posebnu pažnju treba posvetiti svakom dijelu električne opreme na tankerima kao i
alatima koji se koriste za rad u tankovima.
Važno je provjeriti uzemljenje na ručnim sondama, posudama za uzimanje uzoraka
tereta itd.
Sva oprema se najprije vizualno pregleda glede mogućih mehaničkih oštećenja a
zatim provjeri mjernim instrumentom ili test priborom, uzemlji na metalni dio broda
(čisti metal - ne preko boje) nakon čega se može spustiti u tank.
Nakon priveza broda na terminal potrebno je brod uzemljiti kabelom terminala radi
izjednačavanja moguće razlike u nabojima. U tu svrhu svaki tanker odmah po
dolasku na ukrcajno/iskrcajni terminal se spaja specijalnim kabelom na „masu“
terminala.
Osim toga sve cijevi tj. sav brodski ukrcajno/iskrcajni sistem cijevi, ventila i pumpi je
međusobno spojen tkzv. bakrenim pletenicama kako bi sve to postalo jedno tijelo te
omogćilo eventualnom elektrostatičkom elektricitetu koji se je stvorio na brodu da
preko kabelskog spoja sa terminalom „prenese“ svoje negativno djelovanje na obalu
tj. masu/uzemljenje.
10.2. Ventilacija
Prije ulaska u tankove tereta potrebno je prostor ventilirati, da bi se stvorili uvjeti tj.
sadržaj postotka kisika od 20.9%. Postupak kod ventiliranja tanka je slijedeći:
- zatvoriti na glavnoj palubi ventil tanka, koji se namjerava ventilirati i
postaviti blindiranu prirubnicu,
61
- otvoriti na glavnoj palubi otvor za ulaz u tank te ispustiti inertni plin do te
mjere dok se ne izjednači s atmosferskim tlakom,
- na otvoru tanka na glavnoj palubi postaviti zračni ventilator kojeg pogoni
tlak mora iz protupozarne linije, te u tank sprovesti plastičnu tubu do samog
dna tanka, kako bi se kvalitetno i brzo izvršilo ventiliranje i potisnuo inertan plin,
na pramčanom dijelu tanka na glavnoj palubi,
- otvoriti drugi otvor za ispust inertnog plina van tanka, ventilirati toliko dugo dok
mjerni instrument ne pokaže na svim razinama 20.9% kisika.
Moramo razlikovati dvije stvari koje se veoma često brkaju.

Teret koji zahtijeva inhibitor ili stabilizator je onaj teret koji zbog svojih kemijskih
svojstava sklon polimeriziranju odnosno kemijskoj reakciji.
- Polimerizacija je reakcija spajanja više monomera u jednu dugačku molekulu
čime nastaje polimer, a
- Inhibitor je tvar koja usporava ili zaustavlja kemijsku reakciju.
Polimerizacija je stvaranje polimera od monomera. Polimerizacija je nepoželjan
proces u transportu i skladištenju. Polimerizaciju pospješuje toplina, svjetlost, neke
kiseline, ponekad nečistoća, itd.
Kemikalija kao teret na tankeru ne smije se ukrcati na brod, a da prethodno nije od
strane krcatelja izdan Certifikat o Inhibiranju ili Stabiliziranju tereta.
Certifikat mora sadržavati slijedeće detalje:
- Dali je teret inhibiran ili stabiliziran
- Ime i koncetracija inhibitora ili stabilizatora.
- Datum kada je inhibitor ili stabilizator dodan u teret.
- Dali je inhibitor ovisan o postotku kisika.
- Vremenski period do kojeg ja inhibitor ili stabilizator efektivan.
- Toplinski limit koji omogućava inhibitoru odnosno stabilizatoru maksimalno
vrijeme trajanja.
- Preventivne mjere koje se moraju poduzeti u koliko se samo putovanje broda
produži preko efektivnog datuma inhibitora odnosno stabilizatora.
- Preporuka načina i količina dodavanja inhibitora nakon isteka efektivnog
datuma valjanosti inhibitora.
Inhibitor se dodaje u vrlo malim količinama, obično 10-40 ppm.Inhibitori imaju svoje
vrijeme trajanja i po potrebi trebaju biti nadopunjeni u kemikal teret. To su obično
Amini, Fenoli ili Quinoni.
Ako je inhibitor u ovisnosti o kisiku, nikada se teret ne smije „pokriti nitrogenom“
(Nitrogen padding).
62
Neki kemikal tereti u koje nije stavljen inhibitor mogu se prevoziti pod inertnim plinom
pod uvjetom da količina kisika u samom plinu ne smije preći 0.2%.
Predlažemo :
- uočite bitno,
nastavne teme.

1. Što su to antistatičke mjere ?
2. Zašto se radi inhibiranje tereta ?
11. KOMPATIBILNOST TERETA

1. Kompabilnost tereta

- KOMPATIBILNOST RAZNIH TERETA, TE NAČIN I RASPORED SLAGANJA
TERETA PO TANKOVIMA
Kompatibilnost raznih tereta koje prevoze tankeri uvjetuje način i raspored slaganja
tereta po tankovima.
To je jedan od primarnih poslova zapovjedništva tankera prije nego se neki teret
prihvati za ukrcaj.
Sama kompatibilnost je rezultat kako kemijskih karakteristika tereta, tako i fizičkih
svojstava tereta.
Kemijska kompatibilnost se odnosi na reaktivnost tereta prema nekom drugom teretu
u odnosu na samu kemijsku reakciju.
Fizička kompatibilnost se uglavnom odnosi na temperature tereta.
63
IMO Chemical Bulk Code i US Coast Guard je propisao pravila za prijevoz kemikalija
s ciljem izbjegavanja mješanja nekompatibilnih tereta u tankovima i cjevovodima jer
može izazvati visoku temperaturu, stvoriti opasne plinove za ljudsko zdravlje i
opremu.
Zbog mogućih štetnih reakcija tereti su podijeljeni na međusobno kompatibilne i
nekompatibilne
Na osnovu podataka National Academy of Science data je tablica tereta čije se
mješanje smatra opasnim.
Prema definiciji opasna reakcija uzrokuje porast temperature za više od 25°C, i/ili
pojavu para prilikom mješanja dvije tvari.
U nekim (rijetkim) slučajevima reakcija dviju komponenti može stvoriti proizvod koji je
zapaljiviji i/ili otrovniji od tvari koje reagiraju.
Neke tvari su slabo reaktivne (aromatski ugljikovodici, parafini) dok neke tvore
opasne kombinacije s mnogo grupa tvari (anorganske kiseline).
Tereti koji na brodu moraju biti odijeljeni, a odijeljuju se koferdamom, praznim tankom
i teretom koji je s oba tereta kompatibilan. Oni se ne smiju krcati zajedničkim
pumpnim ili ventilacijskim sistemom.
U slučaju puknuća pregrade i kontaminacije tereta može se dogoditi eksplozija ili
može doći do skrutnjavanja tereta kojeg je nemoguće više iskrcati.
Takav se jedan nemili događaj dogodio - pretpostavlja se na brodu m/t „Mass Gusar“
(kojeg je prije toga operirala Tankerska Plovidba, a kasnije ga je prodala drugom
vlasniku) kojem se u blizini Japana dogodilo mješanje tereta nakon čega je brod u
potpunosti eksplodirao.
Tereti podložni isparavanju, ne smiju biti smješteni uz grijane terete. Ispuštanje
zapaljivih ili otrovnih para na području palube može dovesti do katastrofalnih
posljedica.
Tek nakon konzultacije i provjere u literature te tablica kompatibilnosti tereta može se
početi sa izradom „Cargo Plana“ (Plan ukrcaja, odnosno smještaja tereta po
tankovima).
Predlažemo :
- uočite bitno,
nastavne teme.

1. Objasni kompatibilnost tereta ?
64
12. ISPITIVANJE NA PLINOVE, UREĐAJI ZA MJERENJE KOLIČINE PLINOVA

1. Ispitivanje na plinove
2. Uređaji za mjerenje količine plinova

- ISPITIVANJE NA PLINOVE,
- UREĐAJI ZA MJERENJE KOLIČINE PLINOVA
Za mjerenje plinova i kisika u tankovima koriste se razni instrumenti kojih na

tankerima mora biti više komada istog tipa. Instrumenti se prije upotrebe moraju
kalibrirati prema uputstvima proizvođača.
Potrebno je također voditi knjigu kalibracije prenosivih i ugrađenih instrumenata.
Ukoliko se neki od instrumenata koriste rijeđe treba ih kalibrirati najmanje jednom
mjesečno. Prije dolaska u luku treba izvršiti kalibraciju instrumenata.
Uređaji su prijenosni i ugrađeni, imaju ugrađen alarm (zvučni i optički) koji se
uključuje pri nekoj graničnoj vrijednosti.
Među sigurnosne mjerne instrumente na brodu spadaju:
- uređaj za otkrivanje i dojavu požara
- požarni paneli na zapovjedničkom mostu, kontrolnoj sobi strojarnice,
okupljalištima posade
- uređaji za mjerenje i kontrolu prisutnosti para i plinova dijele se na prijenosne i
stacionarne (ugrađene) instrumente
- uređaji za mjerenje postotka kisika i otrovnih tvari u volumenu zraka, ručni
detektor plina (tragač otrovnog plina) služi za brzo otkrivanje prisutnosti
određenog plina
- uređaji za mjerenje sadržaja plina u nekom prostoru.
Prikaz nekih od važnijih instrumenata :

- Tragač otrovnog plina
- Mjerač kisika
- Tankoskop ili eksplozimetar
Tragač otrovnog plina

Tragač otrovnog plina je instrument koji uz upotrebu ispitnih cjevčica, za različite
plinove se koriste različite cjevčice, otkriva postojanje i količinu otrovnih plinova.
65
Tragač i priprema za rad s tragačem otrovnih plinova
Mjerač kisika
To je instrument koji mjeri postotak kisika u prostoru. Pored brojčanog pokazatelja
ovaj instrument mora imati i zvučni alarm koji se mora aktivirati ako je postotak kisika
manji od 20.9 %. Instrument može biti ugradbenog ili prijenosnog tipa.
Mjerač kisika prijenosnog tipa

Mjerač kisika može biti napravljen u kombinaciji sa eksplozoimetrom gdje pored
postotka kisika mjeri donju koncentraciju eksplozivnih plinova (LEL %).
Instrument ima dvije skale, a prijenosnog je tipa.
Postoji također i kombinirana izvedba gdje se mijeri kisik, donja granicu eksplozivnih
plinova (LEL %), ugljični monoksid CO i sumporovodik H2S.
Kombinirani prijenosni instrument

66
Tankoskop
Tankoskop je uređaj koji mjeri koncentraciju para odnosno plinova ugljikovodika.
Mjeri donju koncentraciju eksplozivnih plinova u (% LEL) i donju koncentraciju
zapaljivih plinova u (% LFL). Uobičajeno, ovaj instrument se još naziva
„Eksplozimetar”.
Eksplozimetar ima mogućnost mjerenja 100 različitih eksplozivnih plinova u
atmosferi.
Za pravilan rad eksplozimetra, vrlo je važno prije upotrebe izvršiti kalibraciju
instrumenta prema uputama koje su propisane od strane proizvođača.
Na brodu za prijevoz kemikalija, za kalibraciju instrumenta se koristi metan.
Ekspozimetar (tankoskop)
BW Defender je univerzalan mjerni uređaj koji mjeri četiri vrste stanja tj. atmosfere u
tanku.
Mjeri postotak kisika (20.9 %), donju granicu eksplozivnosti (1%), količinu ugljičnog
monoksida CO (ppm) i količinu sumporovodika H2S (ppm).
UVJEK provjeriti postojanje plinova u tankovima i zatvorenim prostorima

prije radova u njima!
NIKADA ne ulaziti u zatvorene prostore bez provjere atmosfere u njima!
Predlažemo :
- uočite bitno,
- napišite kratku bilješku svojim riječima pa prijeđite na sljedeću nastavnu temu.

1. Nabroji najvaznije uređaje za mjerenje plinova i što uvijek treba napraviti prije
njihove upotrebe ?
67
13. RAZUMIJEVANJE INFORMACIJA SADRŽANIH U LISTI PODATAKA O
SIGURNOSTI MATERIJALA (MSDS)

1. Informacije u listi podataka o sigurnosti materijala (MSDS)

- RAZUMIJEVANJE INFORMACIJA SADRŽANIH U LISTI PODATAKA O
SIGURNOSTI MATERIJALA (MSDS),
Zapovjednik je dužan osigurati MSDS podatke za svaku opasnu kemikaliju na brodu,

bilo da se radi o teretu ili brodskom potrošnom materijalu.
Članovi posade moraju biti upozoreni o mogućim opasnostima i potrebi stalnog
opreza.
Osjetila ukusa, mirisa i kože mogu upozoriti / alarmirati članove posade da je došlo
do propuštanja. Obojeni oblaci isparina, jako iritirajući ili oštar miris također su
znakovi propuštanja.
Neke od kemikalija ne mogu biti otkrivene osjetilima ljudi zbog nepostojanja boje ili
mirisa.
Zbog ovih razloga ovakvim kemikalijama smiju pristupiti samo uvježbani članovi
posade opremljeni zaštitnom odjećom i izolacionim aparatom za disanje, čak i kada
ne postoji vidljiva opasnost.
Primjer MSDS obrasca za teret metanola
68
69
70
71
72
73
74
75
Predlažemo :
- uočite bitno,
nastavne teme.

1. čemu služi MSDS i što sve sadrži ?
76
14. PRILOG - OSNOVNI POJMOVI - DEFINICIJE NA TANKERIMA ZA NAFTU I
KEMIKALIJE
Odobrena oprema (Approved equipment)

Oprema koja je provjerena i odobrena od nadležne institucije (Vlada, registar i sl.) za
upotrebu u okolnostima za koje je provjerena.
Samozapaljenje (Autoignition)
Zapaljenje gorivog materijala, bez prisustva iskre ili plamena, kada mu temperatura
naraste do točke samozapaljenja.
Spajanje (Bonding)
Spajanje metalnih dijelova radi nastavljanja električne provodljivosti.
Katodna zaštita (Cathodic protection)

Zaštita od korozije elektrokemijskom metodom. Na tankerima se može provoditi
vanjska (trup broda) i/ili unutrašnja (površine tankova). Na terminalima se
primjenjuje za čelične stupove i odbojnike.
Zaljepljeni ostatak nafte (Clingage)

Nafta ostala na stjenkama cijevi ili na površinama tankova nakon iskrcaja nafte.
Hladni rad (Cold work)

Rad koji ne može uzrokovati izvor zapaljenja.
Tanker za prijevoz kombiniranih tereta (Combination carrier)

Brod koji je napravljen tako da može prevoziti bilo naftu/naftne derivate ili suhi rasuti
teret.
Zapaljivo (Combustible ili Flammable)- Tvar koja se može zapaliti i goriti.
Indikator zapaljivog plina (Combustible gas indicator)

Instrument za mjerenje mješavine ugljikovodičnih plinova i zraka, obično pokazuje
postotak donje granice zapaljivosti.
Opasno područje (Dangerous area)

Područje na tankeru koje se zbog instalacija i upotrebe električnih uređaja smatra
opasnim.
Suhi kemijski prah (Dry chemical powder)
Prah koji spriječava gorenje te se koristi za gašenje požara.
Uzemljenje (Earthing)
Električno spajanje uređaja na glavno uzemljenje (trup) radi poništavanja razlike
naboja između uređaja i Zemlje.
77
Dozvola za ulazak (Entry permit)
Dokument izdat od nadležne osobe kojim se odobrava ulazak u neki prostor u
određenom periodu vremena.
Eksploziometar (Explosiometar) = Indikator zapaljivog plina
Protuekslozivna/protuzapaljiva izvedba (Explosion proof / Flammable proof)

Električna oprema koja je ispitana kao protu - eksplozivna/protuzapaljiva, a zatvorena
je u kućište koje onemogućuje kontakt zapaljive mješavine i iskre.
Eksplozivno područje (Explosive range) = Zapaljivo područje
Blokiranje plamena (Flame arrester)

Svojstvo metala, keramike i drugih materijala otpornih na toplinu koji drže zapaljive
smjese ispod temperature paljenja na drugoj strani blokade (pregrade).
Blokiranje plamena (mrežice) (Flame screen)

Prenosiva ili ugrađena oprema sa nehrđajućom mrežicom vrlo malog oka radi
spriječavanja ulaska iskre u tank ili neki drugi prostor, privremeno. Ne brkati s
pregradom.
Baterijska svjetiljka (Flashlight ili Torch)

Baterijska ručna svjetiljka. Ispitana/odobrena je ona koja se smije koristiti u zapaljivoj
atmosferi.
Točka paljenja (Flashpoint)
Najniža temperatura pri kojoj tekućina stvara dovoljno plinova koji tvore zapaljivu
smjesu pri površini tekućine. Mjeri se u laboratoriju, standardiziranom opremom i
propisanim postupcima.
Pjena (Foam compound)
Rastopina zasićena ugljičnim dioksidom, a koristi se za gašenje požara
Koncetrat pjene (Foam compound)

Koncentrat u tekućem stanju pripremljen kod isporuke, a nakon aktiviranja stvara
pjenu.
Razrijeđena pjena (Foam solution)

Mješavina dobivena razrijeđivanjem koncentrata pjene vodom, pripremljena prije
upotrebe.
Slobodni pad (Free fall) - Slobodno padanje tekućine u tank
Nepostojanje plina (Gas free) - Degazacija
Tank, prostor ili spremnik je slobodan od plina kada je dovedeno dovoljno svježeg
zraka u njega radi smanjenja bilo kakve mogućnosti zapaljivosti, otrovnosti ili
inertnog plina zbog potrebnih uvjeta, primjera radi ulazak u neki prostor, tank ili “vrući
rad”.
78
Svjedodžba o nepostojanju plina (Gas free certificate) - Degazacija
Svjedodžba izdata od nadležne, odgovorne osobe koja potvrđuje da u vrijeme
mjerenja u tanku, prostoru ili spremniku nije bilo plina koji bi predstavljao bilo kakvu
opasnost.
Opasno područje (Hazardous area)

Područje na obali koje se zbog instalacija i upotrebe električnih uređaja smatra
opasnim. Ova područja se mogu stupnjevati prema stupnju mogućnosti nezgode.
“Vrući” rad (Hot work)

Radovi koji uključuju izvor iskre ili povišenje temperature do temperature zapaljenja
mješavine plinova. Obuhvaćaju sve radove zavarivanja, žarenja, lemljenja, alatne
strojeve na vlastiti pogon i prenosne električne uređaje koji nisu sigurnosne izvedbe
kao i opremu za pjeskarenje.
Dozvola za “vruće” radove (Hot work permit)

Dokument izdat od odgovorne osobe kojim se dozvoljava određeni “vrući rad” koji se
smije izvoditi u određenom periodu vremena i određenom prostoru.
Ugljikovodični plin (Hydrocarbon gas)

Plin koji je sastavljen isključivo od ugljikovodika.
Inertno stanje (Inert condition)

Stanje pri kojem je sadržaj kisika u cjelokupnoj atmosferi promatranog prostora
smanjen na 8% ili manje dodavanjem inertnog plina.
Inertni plin (Inert gas)

Plin ili mješavina plinova kao u dimu, koji sadrži nedovoljno kisika da bi podržao
zapaljenje ugljikovodika.
Sustav distribucije inertnog plina (Inert gas distribution system)

Svi cjevovodi, ventili i pripadajuća oprema radi distribucije inertnog plina, od
generatora inertnog plina do tankova tereta, ventilacije plinova u atmosferu radi
zaštite tankova od prevelikog tlaka ili vakuuma.
Postrojenje inertnog plina (Inert gas plant)

Sva oprema ugrađena radi proizvodnje, hlađenja, čišćenja, tlačenja praćenja i
nadzora dovođenja inertnog plina sustavu tankova.
Sustav inertnog plina

Postrojenje inertnog plina i sustav distribucije inertnog plina zajedno sa uređajima za
zaštitu od povratnih plinova tereta u strojarnicu, ugrađenih i prenosnih mjernih
instrumenata i kontrolne opreme.
Inertiranje (Inerting)
Dovođenje inertnog plina u tank sa svrhom postizanja inertnog stanja.
79
Izolirajuća prirubnica (Insulating flange)
Spoj prirubnica uključujući izolirajuću brtvu, čahure i podloške radi prekida
električnog spoja između cjevovoda i ukrcajne grane.
Detektor spoja (Interface detector)

Električni instrument za određivanje granice između nafte i vode.
Potpuno siguran (Instrinsically safe)

Električni krug ili njegov dio je potpuno siguran ako bilo kakva iskra ili njegov toplinski
učin, nastali normalnom upotrebom ili slučajno, ne može uzrokovati pod određenim
okolnostima zapaljenje određene mješavine plinova.
Sveobuhvatno krcanje (Loading overall)

Krcanje tereta ili balasta “do vrha” kroz otvorene cijevi ili otvorenog šmrka uvedenog
u tank kroz otvor tanka ili drugi otvor na palubi što rezultira slobodnim padom
tekućine.
Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Level - LFL)

Koncentracija ugljikovodičnih plinova u atmosferi ispod koje je dovoljno ugljikovodika
da podrže i prošire gorenje. Ponekad odgovara nižem eksplozivnom nivou LEL.
Izvedba kočenja priteznog vitla (Mooring winch brake design capacity)

Postotak prekidne čvrstoće (novih) konopa i čelik čela veza pri kojoj kočnica popušta.
Ovaj podatak može biti u postotcima ili u tonama.
Snaga priteznog vitla (Mooring winch design heaving capacity)

Snaga kojom pritezno vitlo može pritezati ili opterećenje koje mogu podnojeti
konopi/čelik čela veza. Obično se izražava u tonama.
Otvoreni plamen (Naked lights)

Otvoreni plamen, vatra, upaljena cigareta, lula ili sličan pušački pribor, ili bilo koji
nezatvoreni izvor paljenja, električna i druga oprema, uključujući i žarulje, koja može
uzrokovati iskrenje u upotrebi.
Analizator kisika (Oxygen analyser/meter)

Instrument za određivanje postotka kisika u uzorku atmosfere koji je uzet iz tanka,
cjevi ili prostora.
Upakovani teret (Packaged cargo)

Teret u bačvama, pakovanjima ili u drugim vrstama spremnika.
Petrolejski plin (Petroleum gas)

Plin koji se razvio iz petroleja. Glavni sastojci petrolejskih plinova su ugljikovodici a
mogu sadržavati druge tvari kao vodikov sulfat ili olovnu lužinu i druge sastojke u
malim količinama.
80
Točka isparavanja (Pour point)
Najniža temperatura pri kojoj petrolej ostaje tekućina.
Tlačni udar - val (Pressure surge)

Iznenadno povećanje tlaka tekućine u cjevovodu dovodi do nagle promjene u brzini
protoka.
Kontrolni ventil tlaka/vakuma (Pressure/vacuum relief valve - P/V valve)

Uređaj koji omogućuje protok malih količina isparina, zraka ili mješavina inertnog
plina uzrokovanih promjenama temperature u tankovima tereta.
Pročišćavanje (Purging)
Uvođenje inertnog plina u tank koji je već u inertnim uvjetima zbog:
- daljnjeg smanjenja postojećeg sadržaja kisika i/ili
- smanjenja sadržaja ugljikovodika do nivoa ispod kojeg se ne može dogoditi
zapaljenje dovođenjem zraka u tank.
Odgovorni časnik/osoba (Responsible officer/person)

Osoba imenovana od poslodavca ili zapovjednika broda ovlaštena da donosi sve
odluke koje se odnose na njezine posebne zadatke imajući pritom potrebno znanje i
iskustvo za te poslove.
Aparat za umjetno disanje (Resusciator)

Oprema koja omogućuje uspostavu disanja osobi koja je bila izložena plinovima ili
nedostatku kisika.
Samoslagajuće pritezno vitlo (Self-stowing mooring winch)

Pritezno vitlo sa bubnjem na kojeg se konop ili čelik čelo brzo i automatski slažu.
Spontano zapaljenje (Spontaneus combustion)

Zapaljenje materijala do kojeg dolazi zbog stvaranja topline stvorene kemijskom
reakcijom u samom materijalu bez izlaganja vanjskom izvoru zapaljenja.
Statički elektricitet (Static electricity)

Elektricitet stvoren na raznim tvarima zbog fizičkog dodira i odvajanja.
Posušivanje (Stripping)
Završna radnja pri ispumpavanju tekućine iz tanka ili cjevovoda.
Tanker
Brod koji je napravljen za prijevoz tekućih tereta uključujući i kombinirane brodove
kada se koriste za prijevoz tereta u tekućem stanju.
Natezno vitlo (Tension winch - automated or self tensioning mooring system)

Pritezno vitlo koje automatski održava privezne konope nategnutim.
81
Terminal
Mjesto gdje se tanker privezuje radi ukrcaja/iskrcaja.
Predstavnik terminala (Terminal representative)

Osoba određena od uprave terminala glede odgovornosti za poslove ukrcaja/iskrcaja
u skladu sa svim normama terminala.
Prag granične vrijednosti (Threshold limit value)

Vremensko/težinski izražena prosječna koncentracija tvari kojoj, uz ponavljanje,
mogu biti izloženi gotovo svi radnici za trajanja 8-satnog radnog vremena dnevno ili
tjedno 40 sati, dan za danom bez štetnog utjecaja.
Dopunjavanje (Topping up)

Uvođenje inertnog plina u tank koji je već u inertnom stanju sa ciljem podizanja tlaka
u tanku radi spriječavanja ulaza zraka u tank.
Otrovan (Toxic) - Otrovan za ljudski život
Pravi tlak isparina (True Vapour Pressure - TVP)

Pravi tlak isparina tekućine je apsolutni tlak kojeg uzrokuje plin ispario iz tekućine
kada su plin i tekućina u ravnoteži.
Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit - UFL)

Koncentracija ugljikovodika u zraku iznad koje nema dovoljno zraka za podršku i
širenje gorenja. Ponekad odgovara gornjoj granici eksplozivnosti - UEL.
Sustav brtvljenja isparina (Vapour seal system)

Posebna oprema koja omogućuje mjerenje i uzimanje uzoraka tereta iz inertiranih
tankova bez smanjenja tlaka inertnog plina.
Vodena magla (Water fog)

Lebdeće kapljice vode u atmosferi, obično raspršene pod tlakom kroz mlaznice za
stvaranje magle kod gašenja požara.
Dozvola za rad (Work permit)

Dokument izdat od nadležne / odgovorne osobe kojim se dopušta određeni posao u
određenom vremenu i prostoru.
82
LITERATURA
1. SOLAS konvencija;MARPOL konvencija;STCW konvencija;

2. Grupa autora: „Prijevoz kemijskim tankerima - sigurnost i zaštita okoliša“,
Pomorski fakultet Rijeka,Rijeka 1997.
3. Capt. Igor Drinković: „Chemical Tanker Handbook for Master and Deck
Officers“, Rijeka 2005.
4. Dragan Martinović, Predrag Stanković. „Sustav inertnog plina - međunarodni
propisi, dobivanje, svojstva i primjena“, Visoka pomorska škola Rijeka, 2001.
5. IMO Inert gas system;
6. IMO Crude Oil Washing system;
7. International Safety Guide for Oil Tankers& Terminals; ISGOT
8. Stena Bulk , NYK publikacije;
9. Kap.G.Belamarić, Kemikal tankeri
10. F.Šeparović i M.Kos ; Tankeri za ulja i kemikalije
11. Pomorska enciklopedija HLZ;
12. Tehnička enciklopedija HLZ.
13. Dr. R. Solly, Supertankers Anatomy and Operation, Witherby and
Company LTD., London 2001.
14. Skupina autora, Tanker Operations, Marton, London 1978.
15. Skupina autora, Pomorska enciklopedija, Leksikografski zavod, Zagreb 1978.
16. Crude oil carrier ALAN Crude oil washing manual, Brodosplit – Brodogradilište
d.o.o., Split
17. Wikipedia;
18. http://www.ocimf.com/
19. http://www.brighthub.com/engineering/marine/articles/45340.aspx
http://www.classnk.or.jp/hp/Publications/Publications image/The Outline of
ChemicalTanker3
83

Osnovna Osp. - Ulje I Kemikalije PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnovna Osp. - Ulje I Kemikalije PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MATERIJALI ZA SAMOSTALNO UČENJE

Izradio: Filip Šeparović

Ovo nastavno pismo namijenjeno je polaznicima u dopisno-konzultativnom načinu

Upute polazniku za korištenje nastavnog pisma i uspješno učenje:

1. VRSTE TANKERA ZA PRIJEVOZ NAFTE I KEMIKALIJA ……………str.5.

2. OPĆI RASPORED I KONSTRUKCIJA …………………………………..str.10.

3. OSNOVNO POZNAVANJE RUKOVANJA TERETOM, SUSTAVI, CIJEVI I

4. ČIŠĆENJE I ISPIRANJE TANKOVA, OSLOBAĐANJE TANKOVA PLINA I

5. OSNOVNO POZNAVANJE FIZIKALNIH SVOJSTAVA NAFTE I

6. POZNAVANJE I RAZUMJEVANJE KULTURE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJA

10. ANTISTATIČKE MJERE, VENTILACIJA, INHIBIRANJE TERETE……str.61.

11. KOMPATIBILNOST TERETA………………………………………………str.63.

12. ISPITIVANJE NA PLINOVE, UREĐAJI ZA MJERENJE KOLIČINE

13. RAZUMIJEVANJE INFORMACIJA SADRŽANIH U LISTI PODATAKA O

14. PRILOG - OSNOVNI POJMOVI - DEFINICIJE NA TANKERIMA ZA NAFTU I

Ova nastavna tema sastoji se od sljedećih nastavnih jedinica:

Polaznik steče sljedeće ishode učenja:

Tankeri za prijevoz nafte

Podjela tankera po veličini

2. 60.000 - 80.000 dwt - PANAMAX

3. 80.000 - 120.000 dwt - AFRAMAX

4. 120.000 - 160.000 dwt - SUEZMAX

6. iznad 315.000 dwt - ULCC (Ultra Large Crude Carrier)

Tankeri za prijevoz kemikalija

Tankeri za prijevoz kemikalija vrlo su specifični brodovi zbog kompleksnosti građe i

Brodovi tipa - IMO I

Smještaj tankova tereta na tankeru tipa I

Brodovi tipa - IMO III

Za ovu grupu brodova primjenjuju se srednje mjere prevencije.

Smještaj tankova na tankeru tipa III

Pitanja za ponavljanje i utvrđivanje:

2. OPĆI RASPORED I KONSTRUKCIJA

Ova nastavna tema sastoji se od sljedećih nastavnih jedinica:

Polaznik steče sljedeće ishode učenja:

Tipični raspored cjevovoda i tankova na tankeru za naftu te funkcija dvostruke oplate

Na brodovima za prijevoz ulja i kemikalija koriste se četiri vrste vertikalnih pregrada:

1. Vertikalne valovite pregrade - najefikasnija pregrada koja se moţe ugraditi u

2. Horizontalne valovite pregrade - sve češće na tankerima većim od 5.000 tona

3. Glatke pregrade s horizontalnim pojačanjem - najčešća pregrada na tankerima

4. Strukturna pregrada ima mnogo prednosti jer omogućuje koferdamu da

Pitanja za ponavljanje i utvrđivanje:

3. OSNOVNO POZNAVANJE I RUKOVANJE TERETOM, SUSTAVI

Ova nastavna tema sastoji se od sljedećih nastavnih jedinica:

Polaznik steče sljedeće ishode učenja:

Shematski prikaz cijevovoda na tankeru

Kemikal tanker se razlikuju od drugih tankera po premazima tankova, pumpama,

Manifold na kemikal tankeru

Konstrukcija ventilacijskog sustava može biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa

Svim ventilima tankova tereta mora se upravljati sa palube.

3.3. Ekspanzioni spojevi

Ekspanzioni spojevi (mjehovi) se ugrađuju zbog kompenzacije termičkih stezanja i

3.4. Pumpe tereta

Na svim tipovima tankera koristimo sljedeće vrste pumpi za teret:

„Framo“hidraulična uranjajuća pumpa Stapne pumpe za posušivanje

„Deep well” pumpe pogonjene elektromotorom

Cjevovod tereta izgrađen je od nehrđajučih čelika s priključkom za propuhivanje

Prije početka operacije odgovorne osobe brod - terminal trebaju provjeriti:

Kod iskrcaja tereta operacije su:

Pitanja za ponavljanje i utvrđivanje:

Ova nastavna tema sastoji se od sljedećih nastavnih jedinica:

4.1. Čišćenje i ispiranje tankova, oslobađanje tankova od plina

Nakon iskrcaja nekog od raznoraznih tereta sa tankera, a kako bi se tankovi

Otvaranje ventila kod predtlaka Otvaranje ventila kod podtlaka (vacuma)

Completed by : ___ Signature :

Name : _(print) Signature : ___

Name : _(print) Signature : ___

Name : _(print) Signature : ___

This permit is valid from : _ hrs Date : ____

to : hrs Date : ____

Time: __ Date: _