Odgovoriti na pitanja :

1. Čime se bave informacione tehnologije (IT)?

IT koriste računare i računarske programe da konvertuju, uskladište, štite, obrađuju,

bezbjedno šalju i primaju informacije.

2. Šta se označava pojmom informacioni resursi? Koja su tri nivoa obrade

računarom?
Podaci, informacije i znanje uobičajeno se danas označavaju pojmom informacioni
resursi.
3 nivoa su:
• obrada podataka
• obrada informacija
• obrada znanja

3. Šta je podatak?

Podaci su činjenice, pojmovi ili događaji predstavljeni (zapisani, registrovani) na

unaprijed dogovoren, formalizovan način.
Podatak je reprezentacija činjenice ili ideje pogodna za komunikaciju, interpretaciju i
obradu od strane ljudi i upravljačkih mašina.
Prikazivanjem informacija u formalizovanom obliku pogodnom za zapisivanje,
prenos, skadištenje i obradu nastaju podaci.

4. Šta je informacija? Od čega se sastoji informacija?

-Informacija je primljena i shvaćena poruka (Prinston)

-"Informacija je inkrement znanja", njenim postojanjem je naše znanje o nečemu
uvećano.
-Informacija je sve ono što daje nove podatke, ili nova obavještenja o nekoj činjenici
ili nekom događaju, koji nisu bili ranije poznati,
-"Informacija je podatak u nekom kontekstu“.

5. Koja je razlika između podatka i informacije? Objasniti nekim primjerom!

Potrebno je uvidjeti da se informacija sastoji od podatka i značenja koje mu je

dodijeljeno. Podatak u bukvalnom prevodu sa latinskog jezika znači "nešto što je
dato".
Podatak: Sto – informacija: moj sto u kuhinji je od drveta

6. Koje su 4 faze obrade podataka?

1. prikupljanje i unos podataka,

2. organizacija podataka i njihovo čuvanje, tj. skladištenje,
3. obrada podataka pomoću računara, tj. obrada u užem smislu (računanje, sortiranje,
grupisanje itd.),
4. izdavanje podataka i rezultata obrade (štampanje, crtanje, itd.). Prezentovanje

U nekim primjenama računara ne moraju postojati sve četiri pomenute faze obrade.
Tako, recimo, u mnogim naučno-tehničkim obradama nema uopšte ulaznih podataka,
već se podaci izračunavaju u računaru kao, recimo, pri izračunavanju logaritamskih
tablica, slučajnih brojeva itd.

7. Šta je znanje i kakva je njegova uloga?

Znanje predstavlja rezultat spoznaje realnog svijeta. Znanje predstavlja

formalizovanu informaciju na koju se poziva ili koja se koristi u procesu
zaključivanja. Uloga znanja je u tome što se na osnovu postojećeg znanja i nekih
poznatih polaznih činjenica o problemu postupkom zaključivanja (izvođenja) mogu
dobijati nove činjenice.

8. Šta je informaciona tehnologija, a šta IT sistem?

Informaciona tehnologija je: izučavanje, dizajn, razvoj, implementacija i podrška ili

upravljanje računarskim informacionim sistemima (IS), softverskim aplikacijama i
hardverom

IT sistemi su sistemi koji koriste informacione tehnologije

9. Navesti nekoliko obaveza koje podrazumijeva administracija?

• planiranje logične i efikasne mreže

• instalacija velikog broja mašina koje se kasnije lako mogu nadograditi
• odlučivanje koji su servisi neophodni
• planiranje i uvođenje adekvatnih sigurnosnih mehanizama
• obezbjeđenje komfornog okruženje korisnicima
• razvijanje načina za popravke grešaka i problema koji se pojave
• praćenje i razumijevanje kako koristiti ogromnu količinu znanja koje se povećava
svake godine.

10. Šta je informacioni sistem?

Informacioni sistem je integrisani skup komponeneti za sakupljanje, snimanje,

čuvanje, obradu i prenošenje informacija. Komponente ovdje predstavljaju ljude,
tehnička sredstva, metode, procedure i tehnike rada.

11. Pojasniti hardware, software, manware, orgware, dataware, netware. Šta

podrazumijeva svaki od njih?
HARDWARE – materijalni elementi – računalo, U/I uređaji, komunikacijski uređaji,
itd.
SOFTWARE – nematerijalni elementi – programi, upravljanje, obrađivanje i
korištenje podataka
MANWARE – ljudski elementi – analitičari, programeri, operateri
ORGWARE – organizacijski elementi –metode i načini povezivanja i usklađivanja
komponenti u cjelinu

DATAWARE - su svi sadržaji u informacijskom sustavu kojima se opisuju činjenice

iz realnog svijeta i poslovnog sustava na koji se odnose a organizirani i oblikovani
tako da budu razumljivi i da se mogu koristiti u poslovanju za donošenje odluka i
ostvarivanje ciljeva i zadataka

NETWARE – mrežni elementi – različita komunikacijska oprema, mrežni U/I uređaji

( oni koji nisu neposredno vezani za računalo)

12. Navesti mogućnosti računara u oblasti upravljačkih aktivnosti i donošenja

odluka?

•Brza obrada podataka

•Čuvanje velikih količina podataka
•Mogućnost upravljanja (rukovođenja pomoću računara)
•Mogućnost komunikacije pomoću računara

13. Šta je sistem?

Pojmom sistem iskazuje se da je neki objekat složen i da se sastoji od više

međusobno povezanih elemenata koji se ponašaju po određenim zakonitostima.

Sistem se definiše na sljedeći način: Sistem predstavlja skup elemenata udruženih na

neki određeni način radi postizanja zajedničkog cilja. Sistem je skup različitih
elemenata koji su u takvoj međusobnoj vezi da kao cjelina daju bolji rezultat od
rezultata koje samostalno mogu da proizvedu njegovi dijelovi.
Primjer: Funkcija sistema gotovog (sklopljenog) automobila jeste transport, što
njegovi pojedinačni dijelovi ne mogu da pruže.

14. Koje su komponente sistema?

- njegovi fizički dijelovi,

- ulazi i izlazi te
- procesi i
- upravljački postupci (planiranje, organizacija, upravljanje i nadzor).

15. Koji su elementi sistema? Šta podrazumijevaju?

- Podsistemi: komponente koje pripadaju sistemu

- Granica: definiše opseg i domašaj sistema
- Okolina: sve što je izvan granica sistema, ali se još
uvijek tiče sistema
- Ulazi: elementi koji ulaze u sistem iz okoline
- Izlazi: elementi koji napuštaju sistem
- Okruženja: veze između sistema i njegove okoline
(zaštita, filtri)
- Ograničenja: unutrašnji i vanjski faktori koji određuju
i ograničavaju funkcionisanje sistema.

16. Koje su karakteristike sistema?

- organizacija – struktura i poredak, hijerarhijske veze koje određuju formalnu

komunikaciju i upravljački lanac (npr. vojska, preduzeće)
- interakcija – način na koji pojedine komponente sarađuju s drugim komponentama
(pr. Nabavka s Proizvodnjom, Proizvodnja s Prodajom itd.)
- međuzavisnost – jedan podsistem zavisi o drugom (ulaz), da bi mogao funkcionisati
- integrisanost – mjera povezanosti komponenti

17. Koje su tri osnovne uloge informacionih sistema?

Podrška poslovnim operacijama (masovna obrada podataka).

Osnovna, i na početku razvoja dominantna uloga je podrška IS poslovnim
operacijama

Podrška odlučivanju menadžera Viši nivo u razvoju IS je podrška odlučivanju

menadžera operativnog i srednjeg nivoa, odnosno MIS (Management Information
Systems ili IS za podršku menadžmentu),

Podrška ostvarenja strategijske prednosti preduzeća

Najviši nivo podrške IS je u ostvarivanju strategijske prednosti preduzeća.
Ova uloga se ostvaruje kada se IS uključi kao element strategije preduzeća, bilo u
primarnim ili aktivnostima podrške.

18. Kako se dijele IS prema funkcijama?

- IS za menadžere,
- IS za proizvodnju,
- IS marketinga,
- finansijski IS,
- personalni IS i dr.

19. Koje su karakteristike informacionih sistema (šta nam omogućavaju

informacioni sistemi)?

- ažurno praćenje svih promjena u organizaciji,

- mogućnost dobijanja informacija koje su ranije bile nedostupne,
- dobijanje informacija češće i redovnije
- obavljanje analiza i proračuna koji ranije nisu bili mogući,
- kvalitetnije donošenje odluka;
- obezbjeđenje unaprijed definisanih i vremenski određenih izvještaja,
- mogućnost dobijanja izvještaja na zahtjev.

20. Šta je IT sistem administrator?

IT administrator, IT sistem administrator ili administrator sistema je osoba zadužena

za održavanje i upravljanje IT sistemom tj. računarskim sistemom i mrežom.

21. Pojasniti šta podrazumijevaju administracija i održavanje.

Administracija predstavlja sve one neophodne postupke koje neko mora raditi da bi
računarski sistem bio u upotrebljivom stanju.
To uključuje poslove kao što su backup datoteka, instaliranje novih programa,
kreiranje i brisanje korisničkih naloga (accounta), provjeravanje integriteta sistema
datoteka...
Održavanje predstavlja dijagnozu i opravku stvari koje ne rade kako je planirano.

22. Šta su servisni programi?

SERVISNI PROGRAMI predstavljaju takva programska rešenja koja obavljaju više

funkcija, na primjer:
•stalni nadzor nad procesima upravljanja u računarskom sistemu,
•samoodržavanje,
•defragmentacija memorijske jedinice,
•formatiranje diska,
•stalni servisi (clock, calendar, planer….)

23. Objasniti i nacrtati piramidu hijerarhije skladištenja.

Vrh piramide ima dobre performanse za online pristup, ali i visoku cijenu. Dno
piramide nema dobre performanse nego se koristi za arhiviranje i distribuiranje
programa.

24. Uticaj broja i dimenzija ploča na performanse hard diska. Trendovi.

Dimenzije ploča: trend je ka manjim dimenzijama: podaci su fizički bliži, pa je manje

kretanje ruke pri čitanju i pisanju. Ovo direktno utiče na performanse pozicioniranja
pri slučajnom pristupu.
•Manje ploče imaju manju masu, i veću čvrstoću, što omogućava veće brzine rotacije
pri istoj snazi motora (ili manju snagu motora za iste brzine).
Više ploča znači veću masu motoru za pokretanje (uticaj na ubrzanje i potrošnju
energije, sporiji odziv na stop i start komande), veću preciznost pri uravnanju svih
dijelova, teže držanje buke i vibracija pod kontrolom.
•Više ploča znači manji broj cilindara za smještanje iste količine podataka.
•Trend je ka smanjivanju broja ploča.

25. Šta je cilindar kod diskova?

Ekvidistantne staze svih ploča čine jedan cilindar (cylinder).

26. Objasniti problem sa fragmentiranim datotekama.

Datoteke koje nisu smještene u okviru jednog cilindra su fragmentisane - pomjeranje

glava sa jedne staze na drugu prilikom čitanja ovakvih datoteka unosi kašnjenje.
Performanse diska mogu se uvećati smještanjem datoteke u okviru jednog cilindra
kad god je to moguće.

27. Koji su parametri performansi diska. Šta je vrijeme pristupa?

Performanse diska predstavljaju jedan od faktora koji najviše utiču na ukupne

performanse sistema, jer predstavljaju jedno od uskih grla.

Kapacitet
Kapaciteti hard diskova izražava se u Mb.
Pouzdanost je sigurno najvažnija karakteristika, ne samo, hard diska. Brzina,
kapacitet i bilo šta drugo gube smisao, ako podaci nisu sigurni.
Pouzdanost se izražava kroz MTBF (mean time between failures - srednje vrijeme
između otkaza vrednost i broj paljanja/gašenja (start/stop cycles) koje disk može da
izdrži.
Karakteristike koje najviše utiču na performanse diska su vrijeme pozicioniranja i
brzina prenosa podataka (data transfer rate).
Vrijeme traženja (seek time), najvažnija od karakteristika pozicioniranja,
predstavlja prosječno vrijeme, koje je potrebno da bi se glave pomjerile između dvije
trake na slučajnoj udaljenosti. Ovo vrijeme zavisi od mehaničkih karakteristika diska
i od međusobne udaljenosti između traka. Izražava se u milisekundama.
Latencija (latency), je vrijeme koje je potrebno ploči diska da se okrene glava koja
se već nalazi na odgovarajućoj traci postavi iznad traženog sektora. Izražava se u
milisekundama.
Vrijeme pristupa (access time) predstavlja zbir vremena traženja i latencije.
Interna brzina prenosa podataka (data transfer rate) presudno utiče na
performanse diska. Izražava se u MB/s i predstavlja brzinu kojom disk šalje podatke
sa diska ka sistemu.
Nije konstantna na disku, već je veća na početku diska, a manja na kraju zbog ZBR
(Zoned bit recording) tehnologije.
Ne treba mješati ovu internu brzinu sa eksternom, sa brzinom inerfejsa
(maksimalnom brzinom interfejsa koja se najčešće reklamira: 66/100/133MB/s), koja
predstavlja brzinu sabirnice.
Broj obrtaja - Brzina rotacije ploča (spindle speed), je najvažniji parametar za
brzinu izmjene podataka. Ona se izražava u broju obrtaja po minuti (revolutions-per-
minute) RPM. Utiče na ukupne performanse diska, jer se njenim povećavanjem u isto
vrijeme poboljšavaju i brzina prenosa i vrijeme pristupa (kroz smanjenje latencije).

28. Koje su funkcije disk kontrolera?

Procesor računara i disk komuniciraju preko disk kontrolera (disk controller). Disk
kontroleri različitih diskova pružaju isti interfejs ka ostatku računara i time
pojednostavljuju pristup podacima na disku, tj. oslobađaju računar potrebe za
poznavanjem načina rada i kontrolom elektromehanike diska. Dodatne funkcije
kontrolera su baferovanje podataka koje treba upisati na disk i automatsko
obilježavanje neispravnih sektora diska.

29. Objasniti odnos između broja ploča, broja korisnih površina i broja glava
kod diskova.

• Svaka ploča ima dvije korisne površine od kojih svaka može da primi više milijardi
bitova podataka, koji su organizovani u veće grupe da bi bio omogućen lakši i brži
pristup informacijama.
• Svaka ploča ima dve glave, jednu za donju, a jednu za gornju površinu ploče tako da
disk sa npr. 3 ploče ima 6 glava.

30. Poređenje arhitekture IBM 305 RAMAC i modernih diskova.

Prvi tvrdi disk razvila je tvrtka IBM 1956. za računalo IBM 305 pod imenom IBM
350 Disk File. Ovaj prvi tvrdi disk sastojao se od pedeset 24 inčnih magnetskih
ploča i imao je zapreminu od 5 milijuna 7-bitnih znakova (~4,4 megabajta). Za 350
Disk File, IBM je naplaćivao godišnju najamninu od 35.000 USD.

31. Glave za čitanje i pisanje kod magnetnih diskova.

U današnjim tvrdnim diskovima glave za čitanje i pisanje su odvojene, za razliku od

starih diskova na kojima se sve obavljalo uz pomoć jedne glave. Čitača glava je
magnetnootporna, dok je pisača glava tankoslojna induktivna.
Podaci se na disk upisuju uz pomoć male zavojnice koja je sastavni dio glave.
Zavojnica u biranim trenucima propušta električnu stuju izabranog smjera (princip
binarnog sustava, 0 ili 1). Magnetska glava sastoji se od zavojnice koja je namotana
na tvrdu feritnu jezgru. Glava je učvrščena na ručicu koju po disku pomiće aktuator.
Čitanje se ispočetka radilo koristeći činjenicu da kada niz različito magnetiziranih
područja brzo prođe ispod zavojnice magnetske glave, u zavojnici se inducirao
električni napon kod svake promjene polja. No danas se koriste druge magnetske
pojave, recimo osobine da prisutnost magnetskog polja mijenja električnu otpornost
nekih materijala. Kod takvih diskova, glava je magnetnootporna. Prilikom prolaska
čitače glave preko magnetizirane površine diska, čitača glava mjenja svoj električni
otpor zbog promjene jačine i smjera magnetskog polja (tehnologija gigantskog
magnetootpora

32. Koji su problemi sa oporavkom podataka, koji je bolji način zaštite, koji je
zajednički nedostatak vanjskih diskova (backup) i korištenja RAID?

OPORAVAK PODATAKA NEKAD JESTE MOGUĆ, ALI NE UVIJEK!

OPORAVAK PODATAKA ZAHTIJEVA NOVAC.
OPORAVAK PODATAKA VREMENSKI TRAJE.
MNOGO MANJA ŠTETA I BOLJI NAČIN ZAŠTITE JE KAD SE OSIGURAMO
DA SE PODACI UOPŠTE NE OŠTETE.

Najjednostavniji način je napraviti više od jedne verzije. U praksi postoji više načina
da se ovo učini.
-Kloniranje hard diska kopiranjem na vanjski disk. Obično se isporučuje i backup
softver koji automatizuje čitav proces.
-Bolja opcija nego DVD ili CD.

Korisnici radnih stanica vjerovatno će koristiti RAID.

RAID – redundant array of independent disks
– kombinacija više hard diskova u jednu jedinicu,
Npr. RAID 1 kopira iste podatke na dva ili više diskova. U slučaju da jedan disk
otkaže, podacima je moguće pristupiti preko ostalih diskova.

Vanjski diskovi i RAID imaju zajedničku slabost:

Ako su u blizini računara, u slučaju požara, rušenja zgrade sa opremom, poplave,
podaci su izgubljeni.

33. Šta je RAID tehnika?

RAID koncept razvijen je na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, sa ciljem da se što

bolje iskoriste diskovi malog kapaciteta.
RAID tehnika (Redundant Array of Inexpensive Disks) predstavlja različite načine
upotrebe diskova radi postizanja veće pouzdanosti i boljih performansi.
Balans pouzdanosti i ulazno/izlaznih karakteristika.
RAID se dijeli na nivoe 0-6 koji se mogu realizovati hardverski i softverski.

34. Objasniti tri osnovna metoda koja se koriste u RAID tehnici.

•Disk striping
•Mirroring u realnom vremenu
•Parnost

35. Kako radi RAID 0?

RAID level 0 (disk striping) je postupak kojim se podaci ravnomjerno raspoređuju na
sve diskove u nizu, u cilju poboljšanja performansi sistema.
Brzina čitanja i pisanja se povećava (paralelno čitanje i pisanje).
Ovaj postupak se realizuje dijeljenjem diskova na trake (stripes) čije veličine zavise
od tipa operativnog sistema i namjene niza diskova.
RAID 0 ne unosi redundansu (nema povećanja cijene), ali se u slučaju otkaza jednog
diska svi podaci nepovratno gube.

36. Kako radi RAID 1?

RAID level 1 (disk mirroring)

Postupak kojim se za svaki disk u nizu uvodi po jedan rezervni disk koji u svakom
trenutku sadrži sliku originala.
Performanse pisanja se umanjuju što je više paralelnih diskova, jer postoji potreba za
višestrukim pisanjem na disk.
Performanse čitanja nisu pogođene umnožavanjem diskova jer se čitanje vrši
paralelno.
RAID 1 uvodi 100% redundanse, zaštita podataka je potpuna, ali je cijena sistema
dvostruko veća.

37. Kako radi RAID 3?

RAID level 3
je postupak kojim se podaci ravnomjerno raspoređuju na više diskova u nizu u cilju
poboljšanja performansi.
Striping na nivou bajtova.
U cilju povećanja pouzdanosti uvodi se disk za kontrolu parnosti.
Ukoliko dođe do otkaza jednog diska svi podaci su i dalje dostupni.
Zahtijeva simultano okretanje diskova.

38. Kako radi RAID 5?

RAID level 5
je postupak sličan RAID 3 s tim što se provjera parnosti raspodjeljuje na sve diskove
u sistemu.
Podaci su dostupni nakon otkaza jednog diska.
Ovaj postupak je poznat pod imenom rotacioni niz parnosti (Rotating Parity Array).

39. Čemu služi Kernel i koje poslove obavlja?

Kernel je srce operativnog sistema. On prati stanje datoteka na disku, pokreće

programe i konkurentno ih izvršava, dodjeljuje memoriju i druge resurse procesima,
prima i šalje mrežne pakete, itd.
Sam kernel obavlja veoma malo posla, ali on obezbjeđuje alate s kojima se svi servisi
mogu izgraditi. Kernel takođe onemogućava direktan pristup hardveru, tako
prisiljavajući svakoga da se služi alatima koje obezbjeđuje. Na ovaj način
obezbjeđuje se zaštita korisnika, jednih od drugih. Ovi alati koriste se putem
sistemskih poziva kernela.

40. U čemu je razlika između sistemskih i korisničkih programa?

Razlika između sistemskih i korisničkih programa je u namjeni: korisnički se koriste

da bi se uradile korisne stvari (ili za igranje ako je u pitanju neka igra) dok su
sistemski programi potrebni da bi sistem uopšte pravilno radio. Program za obradu
teksta (Word processor) je korisnički program (aplikacija); telnet je sistemski
program. Ta razlika je često nejasna i neodredjena.

41. Kako je organizovan UNIX fajl sistem? Nabrojati nekoliko osnovnih

poddirektorijuma standardne root strukture.

UNIX fajl sistem je organizovan po hijerarhijskoj direktorijumskoj strukturi. Osnovni

direktorijum (root) je uvijek označen sa / (slash). Najvažniji poddirektorijumi su:
/home
/bin
/etc
/user
/dev
/tmp

42. Šta omogućava servis cron?

• Funkciju periodičnog izvršenja komandi obezbjeđuje servis cron.

• Svaki korisnik može u svojoj crontab datoteci definisati komande koje želi
periodično da izvršava i vrijeme kada te komande treba izvršiti.
• Cron demon vodi računa o izvršenju komandi u specificiranom vremenu.
• Servis koji je sličan cron servisu je at, ali za razliku od cron servisa komandu
pokreće samo u jednom, specificiranom trenutku.

43. Koja su četiri osnovna zadatka iz oblasti administracije diskova?

- formatiranje diska na niskom nivou,

- podjela diska na particije,
- kreiranje sistema datoteka na particijama diska,
- aktiviranje sistema datoteka, montiranjem.

44. Linux

- alternativa kvalitetnim, ali relativno skupim UNIX operativnim

sistemima
- zadržava većinu dobrih osobina UNIX sistema,
- odlikuje se raspoloživim izvornim kodom
- praktično besplatno korištenje,
- intuitivno, korisnički orijentisano (user-friendly) grafičko okruženje.
- Može se koristiti kao operativni sistem i na radnim stanicama.
Takođe, može se koristiti i kao operativni sistem na serverima u LAN i WAN
mrežama, gdje mu može biti dodijeljena uloga servera za datoteke, web i mail
servera, mrežnog usmjerivača (rutera) ili mrežne barijere (firewall uređaja)

45. Tipovi fajlova UNIX sistema

• obični fajlovi
• direktorijumi
• tvrde veze
• simboličke veze
• priključci
• imenovane cijevi
• karakter uređaji
• blok uređaji

• obični fajlovi
tekstualni ili binarni. Interna struktura im je nebitna sa stanovišta administratora
• direktorijum
posebna vrsta fajlova koja sadrži liste drugih fajlova
• tvrde veze
obična stavka u direktorijumu, koja, umjesto da pokazuje na jedinstven fajl, pokazuje
na već postojeći fajl. Kad se lista takav direktorijum, prividno postoje dva ista fajla.
Kreiraju se naredbom ln.
• simboličke veze
(symlink, soft link) omogućavaju pravljenje simboličkih veza na fajl ili direktorijum
između različitih fajl sistema. Kreiraju se primjenom naredbe ln –s
Operacije (kao što je čitanje fajla) se odnose na fajl na koji ukazuje soft link.
• Imenovane cijevi
Slično priključcima, omogućavaju programima da međusobno komuniciraju kroz fajl
sistem.
Kreiraju se naredbom mknod. Njihove dozvole počinju slovom p.

46. Šta je karakter a šta blok uređaj? Navesti primjer jednog i drugog uređaja.

• karakter uređaji
Specijalni fajlovi, obično na direktorijumu /dev. Obezbjeđuju komunikaciju sa
drajverima sistemskih uređaja, karakter po karakter. Njihove dozvole počinju slovom
c. Svaki karakter fajl sadrži dva broja: glavni i sporedni, koji identifikuju drajver
uređaja s kojim se komunicira.
• blok uređaji
Liče na karakter uređaje. Takođe postoje na direktorijumu /dev, koriste se za
komunikaciju sa drajverima uređaja i imaju glavni i sporedni broj.
Razlika je što odjednom prenose velike blokove podataka, a ne karakter po karakter.
Njihove dozvole počinju slovom b.
Tvrdi disk je blok uređaj. Terminal je karakter uređaj.

47. Da li je socket fajl?

• priključci (sockets)
UNIX-ovo sredstvo za umrežavanje sa drugim mašinama. Fajl sistem ima mogućnost
da dozvoli komunikaciju među procesima kroz priključne fajlove. Njihove dozvole
počinju slovom s.

48. Koje dvije kategorije korisnika postoje na UNIX sistemu?

• sistemski korisnici, koji nastaju prilikom instalacije operativnog sistema i služe za

specijalne namene, a ne za prijavljivanje na sistem. Jedini sistemski korisnik koji se
može prijaviti na sistem je superuser root. Root ima sve privilegije i služi isključivo
za administraciju sistema;
• regularni korisnici, koji služe za prijavljivanje na sistem. Regularne korisnike kreira
superuser.

49. Šta je /etc/password i kakvu ima strukturu?

/etc/passwd
Baza podataka koja opisuje sve korisnike UNIX sistema realizovana je u obliku
jednostavne tekstualne datoteke /etc/passwd
(password file).

50. Koje vrste grupa postoje na UNIX sistemima?

• sistemske, koje nastaju prilikom instalacije UNIX sistema i služe za specijalne

namjene.
Grupa root spada u sistemsku grupu - korisnici koji su članovi ove grupe imaju
relativno visoka ovlaštenja;
• regularne, koje kreira superuser, a koje se koriste u svrhu lakše administracije.

Regulisanjem članstva u grupama kontroliše se pristup resursima sistema

(datotekama, štampačima itd...).

51. Navesti neke komande za nadzor korisnika.

uptime - tačno vrijeme, broj dana od podizanja mašine, broj prijavljenih korisnika i
prosječno opterećenje mašine tokom posljednjih 1, 5, 15 minuta.
ps –ef - informacije o sistemskim procesima koji se izvršavaju. Pažnju posvetiti
koloni time.
top - izlaz se stalno ažurira, a sličan je kao ps. Kolone %CPU i time su korisne u
identifikovanju korisnika koji izazivaju čestu razmjenu procesa između memorije i
diska. Takva informacija može ukazati da sistemu treba više memorije.
fuser - može da pokaže ko je vezao fajl resurs
52. Šta radi komanda last?

Last - pokazuje koji korisnici se pojavljuju sa kog mjesta i koliko dugo

53. Koja su dva najbolja načina da se korisnici zaštite od samih sebe? Ko

obavlja ovaj posao?

1). pravljenje zaštitnih kopija (backup) njihovih fajlova, tokom noći.

Može se noću praviti privremena zaštita a potpuna zaštita sedmično.
2). davanje korisnicima druge naredbe rm, koja neće stvarno uklanjati fajlove (bar ne
odmah). Komanda će premještati fajlove (move) i privremeno čuvati na mjestu gdje
se brišu fajlovi stariji od unaprijed određene granice.

Nadzor podrazumijeva i zaštitu korisnika od njih samih. Otklanjanje ranjivosti

sistema uopšte i rješavanje problema koje su korisnici sami izazvali, posao je
administratora korisnika.

54. Navesti najčešće uzroke gubitka podataka?

• ljudski faktor, kao što je, na primer, nehotično brisanje datoteke,

• razni oblici neregularnog rušenja operativnog sistema, poput nestanka struje, koji
dovode sisteme datoteka u nekonzistentno stanje,
• fizičko oštećenje medijuma, koje za posljedicu najčešće ima bespovratan gubitak
podataka.

55. Ko nadgleda opterećenje i performanse sistema?

Zadatak nadgledanja opterećenja sistema i performansi sistema najčešće pripada

sistem administratoru.

56. Navesti nekoliko osnovnih UNIX komandi.

Promijeni radni direktorijum na /usr cd /usr

Promijeni radni direktorijum nazad na home cd
direktorijum
kopiraj fajl cp oldfile newfile
Kopiraj fajl u drugi direktorijum cp oldfile dirname
Kopiraj grupu fajlova u drugi direktorijum cp budget* dirname
Kopiraj sve fajlove u ovom direktorijumu i u cp -r * newdir
svim njegovim poddirektorijumima
Obriši fajl rm junkfile
Preimenuj fajl mv oldname newname
Premjesti fajl u drugi direktorijum mv oldfile dirname
Izlistaj imena fajlova ls
Izlistaj imena fajlova s veličinama i datumima ls -l
Izlistaj i skrivene fajlove ls -al
Izlistaj fajlove i zaustavi se kad je pun ekran ls | more
Pogledaj tekstualni fajl cat letter
Pogledaj dugi tekstualni fajl more letter
Kombinuj dva fajla cat file1 file2 > newfile
Uporedi dva fajla diff file1 file2
Pogledaj manual stranicu za ls komandu man ls
Promijeni svoju lozinku passwd

57. Šta su to man strane?

Sistem u sebi sadrži instaliranu online pomoć (manual page, odnosno man strane, tj.
dokumentacija).
Man strane (stranice uputstva za korišćenje komande) su jedan od najkompletnijih
izvora pomoći.
Kuca se man ime_komande da bi se dobio kratki opis.
$man command

58. Navesti tri osobine koje odlikuju bazu podataka.

• sposobnost rada sa velikom količinom informacija,

• velikim brojem korisnika i
• da ima visoku raspoloživost i efikasnost.

59. Navesti nekoliko zadataka administratora baze podataka.

•Instaliranje baze i aplikativnih alata

•Planiranje i kreiranje baze podataka
•Da osigura raspoloživost baze za sve korisnike
•Da kreira elemente logičke strukture skladištenja podataka (Tabele, Indeksi, Pogledi)
•Da odredi potreban prostor za skladištenje sistema (storage) i da planira buduće
zahtjeve za skladišnim prostorom
•Upravljanje skladišnim prostorom
•Izmjena strukture baze podataka kad je to neophodno
•Upravljanje, nadziranje i kontrola rada korisnika
•Kreiranje novih korisnika baze po potrebi
•Osiguranje sigurnosti sistema
•Nadzor i optimizacija performansi baze
•Planiranje i pravljenje sigurnosnih kopija (backups) baze podataka da bi se spriječilo
gubljenje strateški važnih podataka u slučaju kvara
•Brzi oporavak baze u slučaju kvara (recovery)

60. Navesti najvažniji element relacione baze podataka i od čega se sastoji.

Tabela je najvažniji element relacione baze podataka! Tabela se sastoji od redova i
kolona. Red u tabeli je kolekcija jedne povezane stavke, kao što su podaci o jednom
zaposlenom, ili jedna stavka u računu. Kolona sadrži sve informacije istog tipa. Na
presjeku reda i kolone je polje. Podatak u polju je najmanja količina informacije koja
se može dobiti upitom pomoću jezika baze.

61. Razlika izmеđu domena i tipa podataka? Koji je pojam uži? Objasniti.

Domen (engl.domain) atributa je “vrsta” podataka koje atribut predstavlja – u ovom

slučaju to su novčani iznosi. Domen nije isto što i tip podataka.
Tip podataka je fizički pojam, dok je domen logički pojam.
Domen je uži pojam od tipa podataka jer definicija domena zahtijeva precizniji opis
validnih podataka.

62. Šta je primarni a šta spoljni ključ?

PRIMARNI KLJUČ
Kolona (ili kolone) u tabeli koje jednoobrazno određuju red u tabeli.
Svakoj vrijednosti primarnog ključa odgovara samo jedan red u tabeli.
SPOLJNI KLJUČ
Kolona (ili grupa kolona) u tabeli čije vrijednosti odgovaraju vrijednostima
primarnog ključa tabele sa kojom je uspostavljena relacija.

63. Kakvi tipovi kvarova baze mogu biti?

Kvarovi baze mogu biti kvarovi vezani za medij i kvarovi koji nisu vezani za medij.
Kvarovi vezani za medij su ozbiljniji. Događaju se kad otkaže hardverska
komponenta i sadržaj jednog ili više fajlova diska postane nečitljiv ili oštećen.

64. Ko je odgovoran za oporavak od kvara koji je vezan za medij.

Jedini odgovoran za oporavak od ovog tipa kvara je DBA, koji vraća nečitak ili
oštećen fajl sa bekapa sa kasete ili diska.

65. Čemu služe Export i Import alati?

Korisnici baze za pravljenje rezervnih kopija mogu da koriste ugrađene Export /

Import alate ili flashback query (počevši od Oracle 9i). Export i Import alati izvoze
(snimaju) i uvoze (učitavaju) objekte koji se smještaju na operativni sistem, izvan
same baze. Flashback query dozvoljava korisniku da se “vrati u vremenu” i vidi
sadržaj tabele onako kako je izgledao u nekom ranijem nedavnom trenutku.

66. Šta je hladni bekap.Pojasniti.

Jednostavniji način da se napravi bekap baze. Radi se kopiranje fajlova s podacima,

kontrolnih fajlova i ostalih fajlova, dok je baza isključena. Poznat i kao zatvoreni
(closed) bekap. Zatvoreni bekap je jednostavnij da se napravi, ali ima nekoliko
nedostataka: tokom zatvorenog bekapa baza je nedostupna korisnicima; sve
transakcije koje su nastale nakon zadnjeg bekapa se gube ako se desi hardverski
ispad. Sve baze koje moraju biti dostupne 24 sata, nisu dobri kandidati za zatvoreni
bekap.

67. Šta je to vrući (otvoreni) bekap.

Sličan je kao hladni bekap, ali je baza tokom bekapa otvorena i dostupna korisnicima.
Poznat i kao otvoreni (open) backup. Otvoreni bekap provodi se na jednoj logičkoj
grupi prostora u bazi – tablični prostor (tablespace) u jednom momentu. Baza je
uvijek dostupna korisnicima, čak i dok traje bekap.

68. Šta je redundantnost?

Karakteristika arhitekture sistema, gdje se koriste višestruki elementi tako da u

uslovima kada jedan element nije u stanju pružiti servis, drugi pruža servis.

69. Šta je Single Point of Failure?

JEDINSTVENA TAČKA PREKIDA Tačka čijim ispadom iz funkcije se potpuno

gubi funkcija sistema ili dijela sistema. Predstavlja slabu tačku u sistemu. Definišu se
kao serijska veza više elemenata, u kojoj ispad bilo kog elementa uzrokuje prestanak
funkcije ostalih elemenata u nizu.

70. kN redundantnost.

71. N+k redundantnost. Razlika između N+1i N+2 redundantnosti.

72. N+k sa kN redundantnost.

73. Navesti šta sve može da obuhvata SLA ugovor.

SLA – Service Level Agreement

Servisni Paketi/SLA Ugovor (Ugovor o hardverskom održavanju). Kroz servisni
paket/SLA ugovor obezbjeđuje se održavanje hardvera eliminacijom hardverskih
nedostataka, popravkom ili zamjenom. Ukoliko je u pitanju novi proizvod, SLA
ugovorom se proširuje proizvođačka garancija tako što dopunjuje nivo servisa u
trajanju perioda garancije. off-site i on-site servisne usluge u zavisnosti od tipa IT
hardvera i u skladu sa pripadajućom standardnom garancijom.

Najčešće se definiše jedna od tri standardne opcije dostupnog servisnog radnog

vremena u SLA ugovoru: 5x8, 5x12 ili 7x24. Vrijeme odziva i popravke Vrijeme
odziva i popravke zavisno je od važnosti softverskih aplikacija i vrste hardvera. U
zavisnosti od potreba klijenata i udaljenosti najbližeg servisa vrijeme odziva i
popravke obično se definiše kao 4h, 6h, 8h ili sledeći radni dan.
74. Definisati Response Time i Repair Time.

Odzivno vrijeme (tzv. Response Time) predstavlja vrijeme od prijave

neoperativnosti/neispravnosti sistema do trenutka početka otklanjanja kvara, od strane
za to ovlaštenog profesionalca.
Vrijeme popravke (tzv. Repair Time) je predstavlja vrijeme uspostavljanja osnovne
radne sposobnosti prijavljenog uređaja/sistema ili zamjensku instalaciju sličnog
ureĐaja radi uspostavljanja funkcionalnosti tog uređaja/sistema do konačne popravke
originalnog ureĐaja. Vremena odziva i popravke mogu biti standardnih 4 časa
Response Time (4HRS), 6 časova Call To Repair Time (6CTR), i Next Bussines Day
(NBD) ili se mogu ugovorom odrediti posebna vremena odziva, odnosno popravke.
Ugovorom se određuje i radno vrijeme na koje se navedena vremena odnose – na
primjer 5 radnih dana u sedmici po 10 časova dnevno (5 10) ili 24 časa dnevno, 7
dana u sedmici (24 7).

75. Šta sve može da obuhvati CRM sistem dobavljača?

(CRM – Customer Relationship Management).

Služba podrške ima organizovanu pozivnu službu (Call Center) za primanje prijava i
zahtjeva (Case Management). Za primanje te dalju obradu prijava i zahtjeva koristi se
programska oprema sistema za strateško upravljanje zadovoljstvom korisnika CRM.
Sistem dobavljača za strateško upravljanje zadovoljstvom korisnika najčešće
omogućava trenutni pristup svim korisničkim podacima vezanim uz samu prijavu:
• korisnički sistemi i oprema (vrsta, serijski brojevi)
• istorija komunikacije i prijava
• vrsta i nivo ugovora o održavanju (SLA – Service Level Agreement)
• Response Time, Repair Time - odzivna vremena i vremena popravke
• rješenja prijava (Knowledge base)
• trenutna raspoloživost stručnjaka
Korišćenjem podataka dobijenih sistemom za upravljanje zadovoljstvom korisnika,
vrijeme prvog stepena tehničke pomoći (First Level Support) smanjuje se na
najmanju moguću mjeru te dalja obrada prijave prije intervencije od strane stručnjaka
osigurava najveći mogući nivo kvaliteta podrške.

76. Objasniti pojmove RMA i Advanced RMA, navesti razliku.

RMA (Return Merchandise Authorization) – ugovoren metod za transakciju, u kojoj

onaj ko prima popravljen ili zamjenski proizvod, vraća odgovarajuću robu
isporučiocu. Advanced RMA – ubrzani RMA postupak, pri čemu se u slučaju kvara
prvo isporučuje zamjenski proizvod, a pokvareni proizvod se naknadno vraća
isporučiocu. Plaćanje transporta robe i definisanje carinskih obaveza pri ovakvim
transakcijama, posebno se definiše, najčešće ugovorom o održavanju.

77. Objaniti Carrier Grade.

Hardverska ili softverska komponenta, ili sistem, koji je ekstremno pouzdan, dobro
testiran i sa dokazanim mogućnostima. Takvi sistemi treba da podrže ili nadmaše
kriterijum standarda “pet devetki”, a takođe i da obezbijeda veoma brzu opravku
kvara ili iskakanja iz funkcije kroz redundantnost. Obično se zahtijeva manje od 50
ms. 99.999% raspoloživost ili Raspoloživost od 0.99999 vremena.

78. Navesti bar 10 stavki koje se standardno definišu ugovorom o održavanju.

Sadržaj usluge Ugovor

Popravka i zamjena hardvera DA
Advance RMA Isporuka u roku 48 časova od
prijema zahtjeva
Održavanje softvera DA
Isporuka update-a softvera DA
Linija za pomoć DA
Centar tehničke podrške (TAC) 24 časa, 7 dana u sedmici

Vrijeme odziva
Kritični problem 20 minuta
Major problem 4h
Minorni problemi 2 radna dana
Na licu mjesta 6h

Popravka hardvera Obaveza je dobavljača da isporuči

novi ili popravljen dio u roku od 10
dana od prijema neispravnog dijela
Advanced RMA Dobavljač će držati određenu
količinu dijelova u skladištu u blizini
korisnika. Isporuka se obavlja u roku
24h od prijema zahtjeva, a korisnika
vraća neispravni dio naknadno u roku
od 5 radnih dana
Radovi na licu mjesta Dobavljač po potrebi obavještava
korisnika i vrši radove na licu mjesta
iz razloga unapređenja usluge ili
sprečavanja budućeg kvara.
Softverski problemi U slučaju da je razvio nova
softverska rješenja ili popravke bug-
ova, dobavljač testira i instalira patch
ili novu softversku verziju po potrebi.

Hot Line Dobavljač organizuje hot line službu

da bi se pomoglo korinsiku da brzo iu
efikasno rješava sve probleme i
kvarove opreme i servisa.
TAC kontakt Dostupan je kroz hot line uslugu 24h
dnevno, 7 dana u nedjelji
Daljinska podrška Korisnik obezbjeđuje siguran udaljeni
pristup (najčešće VPN) za TAC koji
pristupa daljinski i vrši održavanje
opreme.
Emergency U slučaju da se problem ne riješi,
dobavljač šalje eksperta na lice
mjesta u roku od 6h.
Lokalna podrška Dobavljač određuje osobu koja je
konstantno prisutna na licu mjesta
kod korisnika.

Kritični problemi Rješavaju se promptno i bez

odlaganja. Dobavljač radi u
kontinuitetu dok god se kritični
problem ne otkloni, unutar vremena
odziva. Ako se problem ne može
otkloniti u razumnom vremenu, šalje
se ekspert na sajt.
Major problemi Dobavljač u roku 7 dana dostavlja
plan djelovanja.
Dobavljač u roku 25 dana potpuno
otklanja kvar.
Minorni problemi Dobavljač u roku od najviše 4
mjeseca potpuno otklanja problem.
Pristup Korisnik obezbjeđuje osoblju
dobaljača 24h dnevno pristup sistemu
po potrebi, iz razloga popravki i
održavanja.
Alarmi Osoblje korisnika nadzire sistem 24h
dnevno i reaguje na alarme.

Trening Korisnik ima obavezu redovno slati osoblje na obuku

kod dobavljača u skladu sa novim verzijama opreme i
softvera.
Dokumentacija i dijagrami toga Dobavljač, pored obuke, korisniku isporučuje svu
neophodnu i detaljnu dokumentaciju o opravku
kvarova.Dokumentacija sadrži i dijagrame toka za
specifične kvarove.
Nivoi znanja Dobavljač obučava osoblje korisnika do nivoa zanaja
o sitemu 1 i 2. Dobavaljač obučava svoje osoblje od
nivoa 3 na više.
Napajanje Korisnik je odgovoran za sve uzroke i radove na
napajanju sistema.
Uslovi okoline Korisnik je dužan obezbijediti odgovarajuću sredinu
 za rad opreme, sa odgovorajaćim uslovima za servere,
klimatizacijom na 20 stepeni celzijusa, antistatičkim
podom, duplim podom itd.
Viša sila U slučaju djelovanja više sile, dobavljač ne preuzima
odgovornost za kvarove.
Sporovi Svi sporovi između dobavljača i korisnika nastojaće se
riješiti dogovorom u skladu običajima dobrog
poslovanja. U slučaju nemogućnosti iznalaženja
zajedničkog rješenja, nadležan je sud.