TEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE

-Promatrana lokacija „Trg žrtava genocida u Srebrenici" zahtijeva stanovita preuređenja i

prestrukturalizacije. Prvi kontakt sa lokacijom su pristupne tačke, koje su veoma loše, iz više razloga:
saobraćajni pristup je nejasan i diskontinualan, na samom ulazu na lokaciju dolazi do križanja
saobraćaja više vrsta (pješački, kolski, tramvaj), pristupi za pješake istočno su veoma neuređeni i
nenaglašeni, bez urbanog alata za invalide, južno imamo koncentraciju pješaka koji prelaze cestu od
kampusa prema lokaciji preko brze ceste (sa nenaglašenim pješačkim prelazom). Pored navedenih
prilaza, kretanje pješaka na lokaciji je veoma konfuzno, dolazi do mješanja pješaka i automobila,
nema adekvatnih uređenih i naglašenih pješačkih cesta. Materijalizacija i uređenje prostora je u
veoma lošem stanju te zahtjeva stanovita preuređenja i redizajn. Potez oko tramvajske stanice je
takođe neuređen bez jasno definisanih linija kretanja pješaka i automobila (križanje linija pokreta).
Velika koncentracija automobila na parkinzima na lokaciji predstavlja veoma veliki problem i urbano
neželjena mjesta na lokaciji. Nedostaje zelenih površina. Objekat „ZMAJ" je u neskladu sa ostalim
bitnijim objektima na lokaciji tako da je neophodno njegovo rušenje ili u drugom slučaju dislokacija
objekta na neko adekvatnije mjesto. Pored parkinga ispred Željezničke stanice, problem predstavljaju
automobili koji parkiraju na površine koje nisu predviđene za parkiranje. Servisni prostori na lokaciji
su smješteni na zatvorenim prostorima na lokaciji što ne predstavlja veliki problem zbog svoje
namjene, međutim pristup tim prostorima je neadekvatan jer je potrebno proći veliki dio lokacije da
bi se pristupilo tim prostorima. Globalno gledajući, posmatranu lokaciju je neophodno cjelovito
redizajnirati i preurediti, sa novijim materijalima, te uvesti dodatne funkcije koje će zadržati
prolaznike i ostale korisnike lokacije. Potrebno je obratiti veliku pažnju na važeću projektno plansku
dokumentaciju koja uveliko utiče na formiranje lokacije, ako imamo u planu prostor kreirat da bude
dobar i u budućnosti.

-Glavni akcenat na transformaciju zadatog prostora sam stavio na komunikacije, tačnije rečeno vezu
između više vrsta saobraćaja, u ovom slučaju željeznički, kolski, pješački i sl. Radi neuređene veze tog
tipa, koja je bila razbacana na lokaciji, odlučio sam smjestiti u jednu tačku koja se nalazi na
podzemnoj etaži ispred željezničke stanice. Spustio sam saobraćajnicu koja prolazi kroz tu tačku tako
da taxi i osobna vozila mogu komunicirati sa putnicima voza i tramvaja, koji takođe imaju vezu kroz tu
tačku. Pored toga treba naglasiti da je topla veza u pitanju, što je pozitivno sa strane putnika zbog
vremenskih neprilika. Da bi lokacija postala još atraktivnija i privlačila veći broj korisnika, odlučio sam
postaviti muzej odmah ispred željezničke stanice, koji ima ulaz na podzemnoj etaži sa velikim
prostorom ispred koji ustvari predstavlja vezu između svih tih vrsta saobraćaja o kojoj sam govorio.
Sadržaj muzeja je na temu željeznica na prostoru BiH, te prvog tramvaja u Evropi. Taj sav podzemni
prostor sa parterom je povezan preko rampi koje idu uz muzej, stepeništa i liftova. Takođe, imamo
direktan pristup iz željezničke stanice, gdje je u centralnom holu iskopano novo stepenište, te kroz
podzemni hodnik, centralni hol, povezan sa muzejom i ostalim vrstama saobraćaja. Saobraćajnica
koja se spušta na podzemnu etažu takođe ima izlaz na parking za uposlene te servisiranje pošte
putem rampe, a direktan pristup u podzemnu garažu. U parteru su sređene pješačke komunikacije,
mobilijar, popločanje. Kolski saobraćaj u parteru je sveden na minimum, tako da se pješaci mogu
jasno i bezbjedno kretati. Fasade okolnih objekata su zadržane, uz njihovo dubinsko čišćenje, a muzej
i sve ostalo je urađeno u tom stilu.