kockice.

ba

TKO JE IVAN FRANJO JUKIĆ?! –

PORTAL KOCKICE
Dragan Vidović
4-5 minutes

Ivan Frano Jukić na povijesnu pozornicu stupa 8.srpnja 1818. u Banja Luci,koju je opisao u
svom Zemljovidu.Rođen je u Goloj (Gornjoj) Mahali, kasnije Anđeoskoj, a danas, po njemu,
Jukićevoj ulici. Zanimljivo je da je bilo više pokušaja da se u ulici u kojoj je rođen Jukić dade
njegovo ime, no sve je to bilo bezuspješno. Prilikom proslave stote obljetnice njegove smrti
postavljena je bista I.F. Jukića, rad banjolučkoga kipara Ahmeta Bešića, kao i Jukićev potret,
koji je izradio Gabrijel Jurkić.

Dana 12.srpnja 1818., samo četiri dana iza rođenja, krstio ga je o. Frano Dobretić, a krsni
kum je bio Pavo Grgić. Jukićev otac Jozo, kujundžija po zanimanju, bio je rodom iz
Ivanjske, sela u neposrednoj banjolučkoj blizini. Majka mu se zvala Klara, rođ. Jurić, iz
Šimića, sela nedaleko od Ivanjske. Naime, postoje dvojbe o podrijetlu obitelji. Jedna teorija
govori o hercegovačkom podrijetlu Jukića, dok druga govori o Jukićevima kao obitelji koja je
oduvijek bila naseljena u župi Šimić. Fra Miroljub Pervan sa sigurnošću tvrdi da je Jukić
potomak jedne od onih obitelji, koje napuštaju hercegovački krš, jer se u njemu teško
živi. Jozin otac, djed Jukićev,Juro, koga su prozvali Jukom, nazvan je Jukićem i primio je taj
naziv kao svoje novo prezime, s kojim su otišli u Banja Luku, te od te loze Jukića i danas
postoji prezime Jukić u Banjoj Luci.

Ivan je bio najstarije dijete svojih roditelja, a uz njega su imali kći Mariju i sina Matu. Mato
je rođen 20. rujna 1829., kao najmlađe dijete, a umro je 11. rujna 1877. U Jukićevoj kući
živjelo se siromašno, a njegov otac Jozo nije donosio svu zaradu kući, već bi je potrošio i na
drugim stranama. Briga o djeci padala je uglavnom na majku mu Klaru. Zanimljivo je da će
se majčine pozornosti i nježnosti Jukić sjećati sa zahvalnošću u zrelijim godinama. Jukić je
izgubio oca vrlo rano, sa 16 godina, 13. studenog 1836. Otac mu je umro od kolere na putu iz
Banje Luke u Ivanjsku, gdje je i pokopan na groblju Damjanovac. U knjigama umrlih za
Ivanova oca župnik je napisao da je bio vir bonus vereqve christianus. Ivanova majka Klara
doživjela je duboku starost, nadživivši i muža i sina, umrijevši u 80. godini u Banjoj Luci
1861.

Kao dijete Ivan je bio slabašan i sporo je rastao i razvijao se. Mnogi su pisali o Jukiću da je
bilo „žalosno pogledati“ njegov kržljavi stas, kao i njegovo suho i koštunjavo lice .Mislili su
kako od Ivana neće biti ništa. Budući da je 1757. broj katoličkih samostana u BiH smanjen na
tri : Sutjeska, Fojnica i Kreševo, franjevci-župnici bi, pronašavši u svojoj župi darovita
dječaka, primili k sebi, učivši ga čitati i pisati, a kasnije ponešto i latinski. Nakon toga bi ga
poslali u jedan od triju spomenutih samostana, gdje bi nastavio daljnje studije i pripravljao se
za redovnika. Ista je priča i s našim Ivanom, čiji je dar uočio banjolučki župnik o. Franjo
Sitnić. Uzeo ga je k sebi u župnu kuću da ga nauči čitati i pisati. Potom ga, oko 1830., šalje u
franjevački samostan u Fojnicu da se priprema za svećenički poziv. No bitno je istaći da se
ovo događalo u dogovoru s njegovim roditeljima. Jukić je kod župnika proveo tri godine, pri
čemu je stekao solidnu predspremu za srednjoškolsko obrazovanje. Jukić se veoma brzo
snašao u fojničkom samostanu te su ga zavoljeli i oci franjevci i njihovi pitomci. Naime,
Jukić je bio vedar i živahan, bistar i marljiv te je lijepo napredovao u učenju. Nakon što je
prošao kroz obvezne „kušnje“ i „probe“ tj. Polaganje redovničkog zavjeta, dolazi do
svečanog polaganja redovničkog zavjeta. . Dana 10. travnja 1833. postaje redovnikom,
primivši ime Franjo. Niže mu je redove podijelio biskup fra Rafo Barišić. No kako u
bosanskim i hercegovačkim samostanima nije bilo mjesta za vipe školovanje svećeničkog
podmlatka, Jukić je pošao na školovanje izvan današnje BiH. Jukić je u svinju 1835. pošao na
školovanje u Zagreb, gdje je u središnjem sjemeništu trebao produžiti studij filozofije koji je
započeo u Fojnici. Upravo se Jukićev odlazak u Zagreb ističe kao presudni trenutak za njegov
život. Naime, Jukić dolazi u Hrvatsku u periodu Ilirskog preporoda. Ovom činu pisac prve
monografije o Jukiću pridaje veliki značaj.

AUTOR: DRAGAN VIDOVIĆ, BA povijesti

https://www.kockice.ba/kultura/tko-je-ivan-franjo-jukic/

Уколико сматрате да су Ваша ауторска права нарушена молимо Вас да нам се обратите
на адресу како би та неправилност била исправљена.