SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRŠNI RAD

Tomislav Leko

Zagreb, 2016.
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRŠNI RAD

Mentor: Student:

Prof. dr. sc. Mladen Crneković, dipl. ing. Tomislav Leko

Zagreb, 2016.
 Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.

Zahvaljujem se svojoj obitelji i zaručnici Martini na potpori i razumijevanju te svom

mentoru dr.sc. Mladenu Crnekoviću koji mi je dao ideju za sam rad i pomogao savjetima u
savladavanju prepreka za ostvarivanje iste u praksi.

Tomislav Leko
 SVEUČ ILI ŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Sredi š nje povjerenstvo za završ ne i diplomske ispite ^425
iiS
Povjerenstvo za zavr š ne ispite studija strojarstva za smjerove :
proizvodno in ženjerstvo, rač unalno in ženjerstvo, industrijsko in ženjerstvo i menadž ment, in ženjerstvo
materijala i mehatronika i robotika
Sveu č ili šte u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Datum Prilog
Klasa:

U r. broj:

ZAVRŠNI ZADATAK
Student: TOMISLAV LEKO Mat. br.: 0035176582

Naslov rada na AUTOMATSKO OTKLJU ČAVANJE VRATA S EVIDENCIJOM

hrvatskom jeziku: ULAZAKA
Naslov rada na
engleskom jeziku: AUTOMATIC DOOR UNLOCK WITH ENTRIES RECORDING
Opis zadatka:

Klasi č no otklju čavanje i zaklju čavanje vrata mehanič kim klju č em sve se vi še zamjenjuje elektroni č kim
bravama. Takva rješenja nude dodatne pogodnosti koje mehani č ki klju č nije imao, a jedna od njih je i
automatska evidencija prolazaka .
Za vrata u nekoj ustanovi ( npr. Fakultet strojarstva i brodogradnje ) potrebno je projektirati automatski
ure đaj koji će registrirati dolazak osobe s ključem , otključ ati vrata i evidentirati prolazak ako se dogodi .
Tra žena rješenja:
• odabrati i opisati rad potrebnih komponenata,
• projektirati elektroni čki sklop za detekciju elektroničkog klju ča i otključavanje vrata,
• napisati program za evidenciju prolazaka,
• procijeniti vrijednost investicije.

Zadatak zadan : Rok predaje rada: Predvi đeni datumi obrane:

1 . rok : 29.2 ., 02. i 03.03. 2016.
1 . rok : 25 . veljače 2016.
25. studenog 2015. 2. rok ( izvanredni ): 30 . 06. 2016 .
2. rok ( izvanredni ) : 20 . lipnja 2016.
3. rok : 19 ., 20. i 21.09 . 2016.
3. rok : 17 . rujna 2016.
Zadatak zadao: Predsjednik Povjerenstva:
V
^ L-’
Prof .dr .se. Mladen Crnekovi ć Prof . dr . sc. Zoran Kuni ća
Tomislav Leko Završni rad

SADRŽAJ

SADRŽAJ ................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA ............................................................................................................................ II
SAŽETAK ................................................................................................................................ IV
SUMMARY .............................................................................................................................. V
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
1.1. Postojeća rješenja ......................................................................................................... 1
1.1.1. ECkey tehnologija ................................................................................................. 1
1.1.2. SenseDoor tehnologija .......................................................................................... 4
2. ODABIR OPREME ............................................................................................................. 9
2.1. Komponente ................................................................................................................. 9
2.2. Arduino UNO tiskana pločica ...................................................................................... 9
2.3. Napajanje ................................................................................................................... 14
2.4. RTC (Real-Time Clock) i EEPROM memorija.......................................................... 15
2.5. Relej s optocouplerom ............................................................................................... 17
2.6. RFID čitač .................................................................................................................. 18
2.7. Dodatni materijali ...................................................................................................... 21
3. ELEKTRONIČKA BRAVA ............................................................................................. 22
3.1. Simulacijski dio.......................................................................................................... 22
3.2. Eksperimentalni dio ................................................................................................... 23
3.3. Postupak izrade sklopa ............................................................................................... 23
3.4. Alternativni postupak izrade ...................................................................................... 27
4. PROGRAMIRANJE .......................................................................................................... 31
4.1. Logika programiranja ................................................................................................. 33
4.2. Kontrola pristupa........................................................................................................ 35
4.3. Programski kod .......................................................................................................... 35
5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 44
LITERATURA ......................................................................................................................... 45
PRILOZI................................................................................................................................... 46

Fakultet strojarstva i brodogradnje I

Tomislav Leko Završni rad

POPIS SLIKA

Slika 1. Prikaz upotrebe virtualne tipkovnice uz pomoć mobitela ....................................... 2

Slika 2. Prikaz upotrebe virtualne tipkovnice uz pomoć mobitela ....................................... 3
Slika 3. Procesni dijagram ECkey sustava na bežično upravljanje ...................................... 3
Slika 4. Čitač kartica ............................................................................................................. 5
Slika 5. Čitač kartice u primjeni (vanjska strana prostorije) ................................................ 5
Slika 6. Držač kartica............................................................................................................ 6
Slika 7. Držač kartice u primjeni (unutarnja strana prostorije) ............................................ 6
Slika 8. Kontroler zone (GZC) ............................................................................................. 7
Slika 9. Elektroprihvatnik ..................................................................................................... 7
Slika 10. SenseDoor brava za zaključavanje .......................................................................... 7
Slika 11. Arduino UNO tiskana pločica ............................................................................... 10
Slika 12. Tehničke specifikacije Arduino UNO pločice ...................................................... 12
Slika 13. Shematski prikaz Arduino UNO pločice (Altium Designer) ................................ 13
Slika 14. DC-DC modul napajanja ....................................................................................... 14
Slika 15. Shematski prikaz DC-DC modula napajanja......................................................... 15
Slika 16. RTC i EEPROM .................................................................................................... 16
Slika 17. Shematski prikaz RTC i EEPROM ....................................................................... 16
Slika 18. Relej s optocouplerom ........................................................................................... 17
Slika 19. Shematski prikaz modula releja s optocouplerom ................................................. 18
Slika 20. RFID čitač s privjeskom i karticom ...................................................................... 19
Slika 21. Shematski prikaz RFID čitača ............................................................................... 20
Slika 22. Taster za pločicu .................................................................................................... 21
Slika 23. RGB LED dioda .................................................................................................... 21
Slika 24. Električna shema spoja svih modula ..................................................................... 22
Slika 25. Električna shema spoja svih modula ..................................................................... 23
Slika 26. Prototipna pločica tijekom postupka lemljenja (stražnja strana) ........................... 24
Slika 27. Prototipna pločica nakon postupka lemljenja (prednja strana) ............................. 24
Slika 28. Prikaz kućišta s utorom za karticu ......................................................................... 25
Slika 29. Prikaz kućišta sa otvorenim poklopcem ................................................................ 26
Slika 30. Prikaz sklopa za demonstraciju rada ..................................................................... 27
Slika 31. 2D prikaz PCB-a u Altium Designer-u ................................................................. 28
Slika 32. 3D prikaz PCB-a u Altium Designer-u ................................................................. 28
Slika 33. Prikaz tiskane pločice (Final Artwork Print) ........................................................ 29
Slika 34. Prikaz prostornog rasporeda komponenata u Altium Designer-u (Assembly
Drawing) ............................................................................................................... 29
Slika 35. Arduino IDE sučelje .............................................................................................. 32
Slika 36. Izbornik s prečacima ............................................................................................. 33
Slika 37. Logika za programiranje ....................................................................................... 34
Slika 38. Definiranje varijabli – RFID ................................................................................. 35
Slika 39. Definiranje varijabli – digitalni izvodi .................................................................. 35
Slika 40. Definiranje varijabli – RTC ................................................................................... 36
Slika 41. Definiranje varijabli – EEPROM .......................................................................... 36
Slika 42. RTC funkcije ......................................................................................................... 38
Slika 43. EEPROM funkcije ................................................................................................. 40
Slika 44. Glavni dio programa (setup).................................................................................. 41

Fakultet strojarstva i brodogradnje II

Tomislav Leko Završni rad

Slika 45. Glavni dio programa (loop) ................................................................................... 43

Fakultet strojarstva i brodogradnje III

Tomislav Leko Završni rad

SAŽETAK

U sklopu završnog rada u početku je dan kratak uvod o značaju upotrebe beskontaktnog
otvaranja vrata i osvrt na slične tehnologije koje se danas primjenjuju. U drugom dijelu je dan
popis i opis opreme koja se koristila za realizaciju samog zadatka, a to je otvaranje
elektroničke brave i evidencija prolazaka. Treći dio obuhvaća električni dio, od spajanja
sheme pojedinih komponenti do povezivanja svih odabranih modula u cjelinu, te opis rada
cijelog sklopa kao zasebnog uređaja. Nadalje, dana je i alternativna mogućnost izvedbe
projekta pomoću jedne zasebne tiskane pločice. U četvrtom dijelu je opisan način i logika
razmišljanja kod samog programiranja sklopa za izvršavanje zadane funkcije. A u zadnjem,
petom dijelu, dan je zaključak izvađen nakon provedbe cijelog završnog rada, od teorijskog
ka praktičnom dijelu.

Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

Tomislav Leko Završni rad

SUMMARY

This undergraduate thesis provides a short introduction to the use of contactless door opening
and its significance with an overview of similar technologies applied today. The second part
of the thesis describes the list and description of the equipment used for the execution of the
assignment i.e. electronic lock opening and logging. Furthermore, the third part includes the
electronics- from connecting individual components to merging the selected modules into a
functional unit, as well as describing the work of the electronic assembly as a single device.
Furthermore, the thesis defines an alternate possibility to project implementation by using a
separate P.C. board. The fourth part elaborates on the way of thinking and the logic behind
the programming of the needed assembly. The last part of the thesis provides the conclusion,
which arises from theory to practice.

Fakultet strojarstva i brodogradnje V

Tomislav Leko Završni rad

1. UVOD

U današnje vrijeme klasično otključavanje i zaključavanje vrata mehaničkim ključem sve

se više zamjenjuje elektroničkim bravama. Takva rješenja nude dodatne pogodnosti koje
nadilaze sposobnosti mehaničkog ključa, kao što je jednostavniji i brži ulazak u prostoriju,
automatska registracija prolazaka itd. Užurbani ritam kojeg nameće svakodnevica u
čovjekovom životu može se znatno olakšati korištenjem modernijih i jednostavnijih pristupa
nekom objektu, uredu i sl.

1.1. Postojeća rješenja

Mogućnosti koje pruža današnje tržište uključuju raznorazna rješenja kod beskontaktnog
otključavanja i zaključavanja brave. U nastavku su navedena neka od danas popularnih
ponuda na tržištu.

1.1.1. ECkey tehnologija

Jedno od njih je tzv. ECkey tehnologija čija kampanja se vodi sloganom: „Pretvorite svoj
mobitel u ključ...“. Ovakva tehnologija na tržištu omogućava mobilnim Bluetooth uređajima
(poput mobitela ili PDA uređaja) da služe kao visoko sigurnosni ključ za
otključavanje/zaključavanje automobila, ulaznih vrata, dvorišnih vrata, garažnih vrata,
parking barijera, ureda, kućnih sigurnosnih sustava, liftova, sportskih klubova, hotela,
apartmana, alarmnih uređaja ili sustava za kontrolu pristupa. ECKey uređaj ima mogućnost
identifikacije mobitela na siguran način, koristeći pri tome jedinstvenu Bluetooth adresu i
sigurnu 128-bitnu enkripciju. Uz pomoć automatske „hands-free“ kontrole pristupa mogu se
uporabom mobitela ili PDA s uključenim Bluetooth-om automatski zaključavati i otključavati
bilo koja vrata s ugrađenim ECKey uređajem. Nova ECKey tehnologija jednostavno se
integrira s postojećim vratima. Potrebna je jednokratna registracija nakon koje će određeni
mobilni uređaj automatski zaključati vrata prilikom odlaska, i automatski otključati vrata
prilikom povratka. Pri tome nije potrebno pritiskati nikakve gumbe, niti tražiti ključeve, ili
čak izvaditi mobitel iz džepa ili torbe. Koriste se dalekometni Proximity čitači dometa do 10
m za „hands-free“ kontrolu pristupa. Tvrtka koja nudi navedeno rješenje je UNIS Zagreb
d.o.o. specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i prodaju različitih vrsta proizvoda
baziranih na sigurnosnom programu (http://www.eckey.unis.hr/).

Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

Tomislav Leko Završni rad

ECkey uređaji su proizvedeni u različitim modelima i s različitom primjenom: mogu biti

samostalni ili integrirani s postojećim sustavima, mogu imati offline ili online kontrolu
pristupa.
Jedna od mogućnosti koje nudi ECkey tehnologija jest unaprijed podešena virtualna
tipkovnica koja se koristi umjesto klasične tipkovnice na zidu, i nalazi se na mobitelu koji se
potom koristi za davanje pristupa [Slika 1]. Može se instalirati s unutarnje strane zbog zaštite
od nevremena i vandalizma.

V v •• V V V

Slika 1. Prikaz upotrebe virtualne tipkovnice uz pomoć mobitela

Procesni dijagram ovog sustava prikazan je na slici [Slika 2]. Korisnik definira PIN od 1 – 8
znamenki, podesivi raspon može biti od jednog metra do deset metara, a napajanje je od 12 –
24 VDC s potrošnjom 20 mA pri 12 VDC. U ovom slučaju za mobitel ili PC nije potreban
nikakav dodatan softver, dok se kao podrška može koristiti online pristup bazi znanja.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

Tomislav Leko Završni rad

LOCK

?KEY

“0
«
12-24 VDC
power supply

Every time

Slika 2. Prikaz upotrebe virtualne tipkovnice uz pomoć mobitela

Procesni dijagram druge vrste sustava u centralnom upravljanju udaljenim lokacijama

prikazan je na slici [Slika 3]. Prikazani sustav se sastoji od izdavanja rotirajućih PIN-ova
putem SMS-a na mobitel prema određenom rasporedu ili ad-hoc pristupu.

E
2 . Request
Access
Administrator

1. Add honew &

E '

3. Send 4. Pair
access rightk
PIN with PIN 5. Validate
rollingPIN
(,
I)
)
and unlock
door
© Bluetooth
Access Cellular 0^
Control Network
ser
El
6. Return Audit
trial 6. Return
Audittrial

Slika 3. Procesni dijagram ECkey sustava na bežično upravljanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

Tomislav Leko Završni rad

Neke od prednosti ECkey tehnologije su sljedeće:

 Nedostatak vidljivih elemenata koji bi bili predmet napada provalnika

 Nedostatak kartica ili ključeva koje treba distribuirati i vraćati

 Sposobnost integracije u postojeći sustav za kontrolu pristupa ili kao samostalni sustav

 Podesivi raspon od pola metra do deset metara

 Mogućnost identifikacije za vrijeme vožnje bez zaustavljanja

 Rad bez potrebe instaliranja ikakvog softvera na mobitel

1.1.2. SenseDoor tehnologija

Jedan od sustava koji se također nudi na tržištu kao rješenje za automatsko upravljanje i
regulaciju otključavanja i zaključavanja brave dolazi od talijanske tvrtke GFP LAB sa
sjedištem u Riminiju. Tehnologija koja se koristi naziva se „SenseDoor“. Talijanska tvrtka
specijalizirana u hotelskoj automatizaciji je ovu tehnologiju primijenila kao kontrolu sustava
za pristup dizajnirana da zaštiti bravu od vrata. SenseDoor tehnologija ne zahtjeva nikakve
pripreme ili zidarske radove jer se jednostavno instalira na okvir od vrata. Može se napajati
pomoću baterija i može komunicirati bežično sa drugim uređajima i senzorima. Svestranost
SenseDoor sustava omogućava da se adaptira svim mogućim scenarijima, od jednostavnog
ulaska u prostoriju, aktivacije same sobe i termoregulaciju, do potpune integracije sa Giano
sustavom (integriranim hotelskim sustavom upravljanja). Postoje razni proizvođači diljem
svijeta koji nude slična rješenja koja se tiču otključavanja/zaključavanja objekata i upravljanja
kako za primjenu u industriji, ugostiteljstvu, privatnom sektoru, poslovnom sektoru itd.
Navedene su samo neke od mogućih varijanti korištenja tih sustava kako bi se mogle
usporediti sa samim rješenjem zadatka ovog završnog rada. Neke od osnovnih komponenti
koje čine SenseDoor sustav opisane su u nastavku.
Čitač kartica (ZDR) prikazan na slici [Slika 4] je eksterni RFID čitač od SenseDoor
tehnologije. On je predviđen da bude pozicioniran izvan prostorije na okviru vrata tako da
kontrolira pristup u prostoriju i prikazuje status prostorije (okupirana, ne smetaj, alarm itd.).
Također može biti korišten i u zajedničkim područjima.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

Tomislav Leko Završni rad

Slika 4. Čitač kartica

U primjeni već ugrađeni čitač kartice može se vidjeti na slici [Slika 5].

Slika 5. Čitač kartice u primjeni (vanjska strana prostorije)

Držač kartica [Slika 6] predstavlja unutarnji RFID čitač koji je pozicioniran unutar sobe, na
okvir vrata. Prilikom umetanja ispravne kartice omogućava usluge sobe, svijetla i ventilaciju
(klimatiziranje). Stanje privatnosti i neuznemiravanja (engl. do not disturb) aktivira se
pritiskom na tipku. Ista tipka može se koristiti i za pozivanje usluge čistačice.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

Tomislav Leko Završni rad

Slika 6. Držač kartica

U primjeni već ugrađeni držač kartice može se vidjeti na slici [Slika 7].

Slika 7. Držač kartice u primjeni (unutarnja strana prostorije)

Također je potrebno imati sam čitač kartice [Slika 4] koji predstavlja eksterni RFID čitač od
SenseDoor tehnologije. On je pozicioniran s vanjske strane prostorije, na okviru vrata te
kontrolira pristup prostoriji i prikazuje status sobe (zauzeto, ne smetaj, alarm, itd…).
Informacije sa svih sobnih uređaja koje su spojene na njega sakuplja kontrolor zone (GZC)
prikazan na slici [Slika 8]. U generalnom slučaju ovisno o vrsti zgrade uobičajeno je
postavljen na jednom od katova hotela (unutar električnog panela ili unutar lažnog stropa).

Fakultet strojarstva i brodogradnje 6

Tomislav Leko Završni rad

Slika 8. Kontroler zone (GZC)

Električko-mehanička komponenta koja fizički otključava vrata naziva se elektroprihvatnik

[Slika 9] i ona je ugrađena u dovratnik.

Slika 9. Elektroprihvatnik

SenseDoor brava za zaključavanje [Slika 10] je osnovni modul od SenseDoor tehnologije koji
pogoni i spaja oba čitača i gdje se nalaze svi električni spojevi. Ona je ugrađena u dovratniku
samih vrata.

Slika 10. SenseDoor brava za zaključavanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje 7
Tomislav Leko Završni rad

Postoje još razne mogućnosti implementacije dodatnih senzora i uređaja na sam sustav s
ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti, sigurnosnih mjera, luksuza samoga korisnika i sl.
ali sve osnovne komponente sustava su navedene ranije.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 8

Tomislav Leko Završni rad

2. ODABIR OPREME

2.1. Komponente

Prvi korak pri samoj realizaciji nakon pomno osmišljene ideje jest kako ostvariti tu ideju. Da
bi se taj korak uspješno izvršio potrebno je odabrati same komponente koje će se koristiti za
obavljanje predviđene zadaće.
Korišteni su već postojeći proizvodi na tržištu koji integrirani zajedno na pravilan način mogu
ostvariti zadaću, a navedeni su kako slijedi:
 Arduino UNO R3 (tiskana pločica)
 3A DC-DC Converter 1pc modul (napajanje visoke efikasnosti)
 MFRC-522 RFID (RFID čitač s tagovima)
 Tiny RTC I2C DS1307 AT24C32 (memorija i RTC modul za Arduino)
 5V 10A 1 Channel Relay Modul (relej s optocouplerom)
Navedeni uređaji nalaze se zasebno svaki na svojoj tiskanoj pločici (to nazivamo modulom)
sa svim potrebnim komponentama koje zajedno čine rad sklopa.
Uz gotove module potrebne su dodatne fizikalne komponente i softver koji su navedeni ispod:

 RGB LED (dioda)

 100 PCsTactile Push Button Switch (botuni)

 Arduino IDE sučelje (sučelje za programiranje Arduina)

2.2. Arduino UNO tiskana pločica

Arduino projekt započeo je 2005. godine na sveučilištu u Italiji (Ivery) kao platforma za
učenje programiranja i korištenje mikrokontrolera. Mikrokontroler korišten na ovoj izuzetno
popularnoj Arduino platformi je ATmega328 koji proizvodi tvrtka ATMEL. Pločica Arduino
sastoji se od Atmel 8-bitnih, 16-bitnih i 32-bitnih AVR mikrokontrolera s komplementarnim
komponentama koje olakšavaju programiranje i ugradnju u druge strujne krugove i sustave.

Od raznoraznih Arduino pločica (engl. boards) odabrana je Arduino UNO pločica [Slika 11] s
obzirom da ona predstavlja jedan od boljih izbora pločica za početak rada sa elektronikom i
samim kodiranjima. Također sadrži najopsežniju i najčešće korištenu dokumentaciju od cijele
Arduino & Genuino obitelji, te je dosta robusna. Kao što je ranije navedeno UNO je pločica
Fakultet strojarstva i brodogradnje 9
Tomislav Leko Završni rad

bazirana na ATmega328P platformi. Sastoji se od 14 digitalnih ulazno/izlaznih pinova (od

kojih se 6 može koristiti kao PWM izlaz), 6 analognih ulaza, kristalnog oscilatora od 16 MHz,
USB priključka, priključka za napajanje, ICSP header-a i tipke za reset. Za početak rada može
se jednostavno spojiti na računalo pomoću USB priključka, napajati pomoću AC-to-DC
adaptera ili najobičnije baterije. Sama robusnost izvedbe omogućava jednostavnije i sigurnije
korištenje bez opasnosti, raznorazna isprobavanja i ispitivanja, a u slučaju da nešto pođe po
zlu može se jednostavno zamijeniti sam čip i pokušati ponovno.

Oznaka „UNO“ na samoj pločici znači „jedan“ na talijanskom i odabrana je kao oznaka za
najavu novog proizvoda za Arduino Softver (IDE) 1.0. Pločica UNO i verzija 1.0 od Arduino
Softvera (IDE) bile su referentne verzije Arduina i do sada su već razvijene novije verzije.
Arduino UNO je također prva u seriji USB Arduino pločica kao i referentni model za Arduino
platformu.

digitalni izvodi mikrokontrolera

napajanje (masa)
digitalni izvodi
za serijsku
komunikaciju

USB
konektor
ATMEGA328
mikrokontroler

konektor za
napajanje (+5V)
vanjsko napajanje analogni ulazni izvodi

napajanje (masa)

Slika 11. Arduino UNO tiskana pločica

Fakultet strojarstva i brodogradnje 10

Tomislav Leko Završni rad

Odabran je Arduino s obzirom da je on općenito jedan od najpoznatijih alata koji se u svijetu

najviše koristi upravo za učenje i početak rada s mikrokontrolerima.
Arduino je, kao platforma za učenje programiranja i korištenja mikrokontrolera, nastao prije
desetak godina. To je tzv. „open-source“ platforma za kreiranje elektroničkih prototipova
bazirana na sklopovlju i programskom paketu koji je fleksibilan i jednostavan za korištenje.
Arduino je namijenjen umjetnicima, dizajnerima, hobistima, elektroničarima i svima koji su
zainteresirani za stvaranje interaktivnih objekata ili okruženja.
Cijela Arduino platforma napravljena je i objavljena od strane proizvođača kao otvoreni
sustav – to znači da su sve sheme i izvorni kod programa za programiranje Arduina besplatno
dostupni svima za preuzimanje i modificiranje sa službene stranice Arduino platforme
(www.arduino.cc).

Glavni dio Arduino UNO pločice je ATmega328 mikrokontroler. Sklopovlje koje se nalazi
oko njega služi kako bi se mikrokontroler mogao pokrenuti i kako bismo u njega mogli
ubaciti program koji se piše na računalu. Komunikacija Arduino UNO pločice i računala
odvija se preko USB priključka.
Za programiranje mikrokontrolera može se koristiti Arduino IDE programsko sučelje.
Program se može besplatno preuzeti na web-adresi proizvođača.

Za prikaz spajanja Arduino UNO pločice sa ostalim modulima tijekom projektiranja

elektroničke brave korišten je besplatni program pod nazivom Fritzing (www.fritzing.org). To
može biti vrlo koristan alat za dokumentiranje projekata s mikrokontrolerima.

Izvodi mikrokontrolera su na Arduino UNO pločici [Slika 11] spojeni na crne konektore na
samom rubu pločice. Svaki izvod ima svoje jedinstveno ime koje je napisano kraj njega. Tako
se na konektoru s gornje strane nalaze izvodi 0, 1, 2, 3 itd. do 13. Sa donje strane Arduino
UNO pločice dodatno se nalaze izvodi koji se nazivaju A0, A1, A2 itd. do A5. Dodatno u
donjem dijelu pločice postoje i VCC (+5V) i GND izvodi. Osim ovih izvoda na pločici su
označeni i drugi izvodi.

Izvodi mikrokontrolera služe za povezivanje mikrokontrolera s elektroničkim elementima,

sklopovima i uređajima koji se nalaze izvan Arduino pločice. Mogu se koristiti za upravljanje
svjetlećim diodama, motorima itd. ili za očitavanje stanja s različitih senzora (tipkala,

Fakultet strojarstva i brodogradnje 11

Tomislav Leko Završni rad

sklopke, senzori temperature itd.). Tako kažemo da izvodi mogu imati dva načina rada –
izlazni i ulazni.
Tehničke specifikacije od same pločice preuzete su sa stranice proizvođača [Slika 12].

Microcontroller ATmega328P
Operating Voltage 5V

Input Voltage (recommended) 7 -12V

Input Voltage (limit) 6- 20V

Digital I / O Pins 14 (of which 6 provide PWM output)

PWM Digital I /O Pins 6

Analog Input Pins 6

DC Current per I / O Pin 20 mA
DC Current for 3.3V Pin 50 mA
32 KB ( ATmega328 P)
Flash Memory
of which 0.5 KB used by bootloader

SRAM 2 KB (ATmega328 P)
EEPROM 1 KB (ATmega328P)
Clock Speed 16 MHz

LED BUILTIN 13

Length 68.6 mm
Width 53.4 mm
Weight 25 g

Slika 12. Tehničke specifikacije Arduino UNO pločice

Shematski prikaz je zasebno nacrtan u programu Altium Designer u svrhu izrade zasebne
tiskane pločice sa svim komponenata sa svih modula u jednoj cjelini [Slika 13].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 12

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Tomislav Leko
Cw
•

+5 \'
1 RNIA

XI tsv

c£i
10Cm-
__
r
IOK
GND
cs
GND

-
2IN - 31
91 >
< I'\VRI \ >
-tt I DS 1C 6
VIN VOUT
cam
-f
I
Slika 13. Shematski prikaz Arduino UNO pločice (Altium Designer)

2 IN - 3000040
+3V3
I IN
PWR2.5 _~ _~ C22
I IN - 20I..T Cg 3 NCP1 II 7 C?4

T +5V T lOOn
T I
47u 47u
GND RN1B
IOUT V«
8 T GND
n
*
I LM358
GND
GND GND

+ 5V
GND

-DSUU > C
Q2
FDN304V
:
+ 5V
IC7
3
VIN VOUT
GND
J
1
*
+3V3

_1_ C25
PS
I 2
NCPII 17
j 1u

3 4
5 6 GND GND
Header 3X2 2 *5V ' 3V3
MQSI 2 >
GND
N. K 2
MISO: .>
> 1
- RF.SFT : 1
2
GND 4 5V
3 RN4A
i : 4 lit
( PCINT7,,UCOA‘OC1C )PB7
: viN >
5
6 * RN4 B'
-: i -
i ' !. > 24
RESET (PC 1/DW) Header 6 lUU GND
|PCINT6 )PB6
20

il GND +5V
IKTNTSIPBS
T
_
P7
jjj __
——
XTAL2 ( IT0) (TI /PCINT4 )PB4
m 1 2 c5o
d ip
ž
^
16MHz
Lc222flp < PDOMISOKIVT 3)PB3
-
4 5V
1
i 5
3
6
4
lOOn -r
a; l .
( PDLMOSl’PCINT2)PB2
16 Header 3X2
ARi i > GND

RZO
XTALI
( SCLIG'PCINT 1 )PB I
15
GND
GND
JTI
JND a 8
(SS/ PCINTOJIHO
: GND 7
27 R I <SCK)PB5 19 SCK 6
AVCC ( MISO )PU 4 MISO 5

J2
F1
500mA
+5 V

T ( INT41C PI ,'C LK0

(OCIA, KTVT8)PC6
JPC7
23
CeS __
I _
10
RESET

XTAL2
( MOSDPH3
( SS )PB2
( OCI )POl
( ICP )PBO !£
16 : MUM -t
109
108
4
3
2
1
Headers
IN
VUE S
'

D+-
3 <1 S H U >
( RN3A
4
vre
(PCINTW3CI B)PCS
1C0nT" 9
XTALI
( ADCS )PCS
( ADC4 )PC4
ADS
AD4
•
<
6
5
22F 1M
D-

cxw
t
" GND -
' a*
RN3B
1 GND
(PCINT10)PC4

(AIN2 PCINT 11)PC2

1
; \ KPI ARFF
( ADC 3JPC3
( ADC2 JPC2
(ADCIJTCI
AD.3
AD2
ADI
4
3
2

—
UHBl TYPfc B 4 23

I o •GB1010604 AVCC ( AIX'O )PCX) ADO 1

_l_ lQl~
Zl P 10

GND
PGH 1010604
-L’
SBVCO
—
UCAP
IIVCT
«
( CTIII IBW, AIN VrOTNT7 H’D7

< RTSAINT5,1N6 H’D6 '

13

12
JMP 1

ORO
C3o
22pT
16MHz
~
r22Cp 32 T~
+

100n ~
4i' AGND
vcc
( A1NDPD7
( A 1 N0 H D6
<TI tPDS
(T0JPD4
- 6
107
106
105
104
8
7
6
5
I leader 6

cb: C 34 D - ( XCK. A1N+ PCINTI 2 tPD5 -:

TXLFLV.> | CND (1NTDPD 3
(1NT0IPD2
103
102
4
3
100n' 1u 29
I> ( TXDH Dl
’ lOl 2

1
10 ;
< INT5' AlN3 lPD4 < RXLED > GND GND ( RXDtPDO ion , i

3? S - 28 UGND
(TXDI /1NT3)PD3
9 ATMF-GAR Header 8

—nrt- -
JMP2
Lp2 +5V
8 'I '
'

IRXD1 ' AIN 11

, NT2 )PD2
GND ORO art

—
33 7
F. XP (AiNawri }PDi
LD3 (RN 2D
(OCOUTNTOIPDO
ATMEGA8U2 MU -

Završni rad
HN 4C
' MKRXD;>
PN40
-fr!8TXD >
13
Tomislav Leko Završni rad

2.3. Napajanje

Kao napajanje samog sklopa može se koristiti USB priključak koji tada može spojiti Arduino
UNO pločicu sa računalom. Također se može staviti zasebna baterija od 12 V ili spojiti
eksterno napajanje. DC-DC modul odabran je kao switching napajanje visoke efikasnosti, što
nam omogućava korištenje bilo kojeg ulaznog napona (6-24V). Takva varijanta radila bi bez
zagrijavanja, za razliku od tipičnih 7805 neefikasnih linearnih regulatora.

DC-DC modul [Slika 14] je u konačnici izostavljen iz samog sklopa radi uštede prostora,
kompaktnosti izvedbe i smanjenja cijene ali svakako se može koristiti kako će kasnije biti
prikazano na slici sveukupne sheme sklopa.

Slika 14. DC-DC modul napajanja

Također u svrhu izrade zasebne pločice modul je uz pomoć sheme proizvođača nacrtan u
programu Altium Designer [Slika 15].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 14

Tomislav Leko Završni rad

C4

Hi
lOOnF
00
IC1
H
LI +5V
< VIN >
7
VIN
t/3
m sw 1 imm
10uH/3.5A
T
D]

GND
R1
2 4 GNI)
KN FB { }
I 115k
R 2*
22k

6
IRKQ Q
7
O
COMP I
GND
MP [ 584
R 4* C3
1200k 220pF

GND
C5
R3 NS
I 68.1k
GNI)

GND

Slika 15. Shematski prikaz DC-DC modula napajanja

2.4. RTC (Real-Time Clock) i EEPROM memorija

RTC (Real Time Clock) je tzv. računalni sat (najčešće u formi integriranog kruga) koji prati
trenutno vrijeme u stvarnosti, stoga je izabran radi bilježenja kontrole pristupa u formatu
datum/godina/vrijeme.

EEPROM (Electricaly Erasable Programmable Read-Only Memory) je vrsta ispisne

memorije koja se može brisati i ponovno programirati električnim signalom (brže u odnosu na
ultraljubičasto zračenje). Prednost ROM memorije je u tome što čuva podatke u slučaju
nestanka struje. Za naš slučaj električne brave, u EEPROM se može zapisati posljednjih N
ulazaka, kartica koja je korištena za ulaz, te kartice koje će imati omogućen pristup.

Izabran je modul kompatibilan sa Arduino UNO pločicom koji sadrži i RTC i EEPROM na
jednoj pločici i prikazan je na slici [Slika 16].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 15

Tomislav Leko Završni rad

Slika 16. RTC i EEPROM

Također u svrhu izrade zasebne pločice modul je uz pomoć sheme proizvođača nacrtan u
programu Altium Designer [Slika 17].

GND Pl
GND
P2
- 5V 5V

-5V
• 5V \ BatVcc
^ I
2 T I
2
T
) AD4g {
'
3
4
AD4
AD5
> 3
4
C6
-r-100 pF —— cV10OpF

5 <> 102 5
< > 6
7 TS- I 05-T- A

-
TS 105 T A-- GND GND

-5V
I
R 10

*
X 200
R7 R8
|3k 3 3k} IC2 D2

I
t
1N 4148

< APS > 6

5
SCL vcc
VBAT
8
{ BatVcc/
R 11
}
< AD4 > SDA 470 k

XI
& ?
X2

-5V
32768Hz 4
GND
SQW /OUT
7 R9
|1.5M — BI
3V

R 12
DSI 307Z
680 k
R 13
{ }
3k 3
IC 3
1
AO
2 7
AI WP
3
A2
GND
6
SCL
SDA >
\ AP4 /

+5V
T i VCC VSS
4

AT24C32
GND

Slika 17. Shematski prikaz RTC i EEPROM

Fakultet strojarstva i brodogradnje 16

Tomislav Leko Završni rad

2.5. Relej s optocouplerom

Navedeni modul služiti će nam za aktiviranje solenoida vrata na sljedećem principu –

uključivanjem releja pokrenuti će se solenoid (brava) što će omogućiti ulaz korisniku u
prostoriju. Izabran je relej s optocouplerom da se potpuno izolira mikrokontrolerska strana od
„visokonaponske“ gdje na releju vladaju prijelazne pojave koje mogu uništiti mikrokontroler.
Cijeli modul prikazan je na slici [Slika 18].

Slika 18. Relej s optocouplerom

Također u svrhu izrade zasebne pločice modul je uz pomoć sheme proizvođača nacrtan u
programu Altium Designer [Slika 19].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 17

Tomislav Leko Završni rad

—<
i JP u(

- 5V
P4

c
Kl 1
2
’
R 17 3
1000,

- -
SRD 05 VDC SL-C

UI
r+ •

U?5 R 18 TI
< l( >4 > K Kl FI.8 I7C 510
} I

GND

Slika 19. Shematski prikaz modula releja s optocouplerom

2.6. RFID čitač

RFID (engl. Radio Frequency Identification) je tehnologija koja koristi tehniku frekvencijskih
radiovalova za izmjenu podataka između čitača (reader) i uređaja koji se naziva transmiter
(tag).
Razlog za izbor ovog čitača je mogućnost i predviđenost komunikacije sa Arduino UNO
pločicom sa detaljnim instrukcijama spajanja portova, relativno male dimenzije te niska
cijena. Radna frekvencija uređaja je 13.56 MHz.

Pomoću RFID čitača omogućiti će se čitanje kartica (ili narukvica) sa RFID kodom. Cijeli
paket prikazan je na slici [Slika 20].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 18

Tomislav Leko Završni rad

Slika 20. RFID čitač s privjeskom i karticom

Također u svrhu izrade zasebne pločice modul je uz pomoć sheme proizvođača nacrtan u
programu Altium Designer [Slika 21].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 19

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Tomislav Leko
3 V3

K4
C8

< MISO > 31

D7/MISO/SCL PVDD
7
H uFf |l*GND
<
0.1
MUSI >
30 3
D6/MOSI/ADRO DVDD
20 12
< SCK > D5/SCK / ADRI TVDD
C9
28

27
D4 AVDD
15
Hl
0.1uF
GND
Slika 21. Shematski prikaz RFID čitača

D3
26
D2
25
Dl
R 14
< SS > 24
SDA/NSS VMID
I6
< VMID > 820
}
GND

^
CIO
15
I 17
R 16
12C RX < RX > 5k 1
}
6 150pF
3 \'3 [ RhSHI > RS'I
10k
3 V3 [
32
EA TXI
II
-H^rxi > ^ \
rrrr
2 Cj 1

,
2.2uH
__ Cl 4 20pF C12 _L Cl3

.
— — 47pF —i— 33pF —i—10pF
7 I4
MFIN TVSS < C ND >
8
MFOUT
_ _ C15 _ _ C16 _L C17
—| 47pF - — 33pF - —10pF
9
SVDD 1 X2
13
< 1 X2 >
L3
rrvr
2.2uH
\
Cl 8
J j
GND 19 20pF
AUX 1
20
AUX 2
23
IRQ Cl 9

4
OSCOUT
22
Hl
15pF
DVSS
5
PVSS
10
TVSS '
Q1
L— 27 120MHz 111 GND
18
AVSS
C ?0
GND 71
OSCIN
15pF
MFRC'522

Završni rad
20
Tomislav Leko Završni rad

2.7. Dodatni materijali

TASTER
Ukoliko se odlučimo na zasebne elektromehaničke komponente koje fizički možemo
aktivirati pritiskom na njih onda u tu svrhu možemo upotrijebiti tastere za pločicu [Slika 22].
Njima ćemo omogućiti pamćenje kartice koju želimo dodati za otvaranje vrata (resetiranje i
pohrana podataka).

Slika 22. Taster za pločicu

U ovom slučaju način pohrane riješen je u programu softverski tako da na samom sklopu nisu
korišteni zasebni tasteri.

RGB LED
Odabrana komponenta [Slika 23] signalizirati će aktivnost uređaja:
 plava (uključeno)
 crvena (odbijen pristup)
 zelena (omogućen pristup)

Slika 23. RGB LED dioda

Fakultet strojarstva i brodogradnje 21

Tomislav Leko Završni rad

3. ELEKTRONIČKA BRAVA

Nakon odabira gotovih modula koji će se koristiti za izradu sklopa elektroničke brave
potrebno je međusobno ih spojiti na odgovarajuće priključke svakog od uređaja. Prvi korak je
pažljivo proučiti svaki priručnik (engl. datasheet) od pojedinog modula, vidjeti protokol
kojim komunicira, te zatim taj protokol i priključke pronaći na Arduino UNO pločici i spojiti
ih.

3.1. Simulacijski dio

Svakako je preporučljivo napraviti simulaciju gotovog spoja prije početka crtanja tiskane
pločice (engl. Printed Circuit Board (PCB)). U ovom slučaju korišten je program Proteus
ISIS za tu svrhu (kako bi se provjerila ispravnost spoja u električnom smislu). Kao rezultat
dobivena je funkcionalna električna shema koja prikazuje međusobni spoj svih modula [Slika
24].

I .
... MFRC622* 'iv; I /
J &IU'IUVI

Fft

ICSP
for USB Interface

gg slis
S E E S

In - ..
.‘ mega 328
to Computer

7 to 12V
DC input

Smart Buck Chip •t

ESHJ
Input
Napajanje ulaz
— if

i
aii

Input + Output +

£3
Adjustable potentiometer
(Clockwise Buck and counterclockwise boost) rL

Slika 24. Električna shema spoja svih modula

Fakultet strojarstva i brodogradnje 22

Tomislav Leko Završni rad

3.2. Eksperimentalni dio

Svaku teoriju i simulaciju potrebno je potvrditi eksperimentom. Svakako prije nego što se
može provjeriti ispravnost spojeva i njihova funkcionalnost potrebno je programirati sam
mikrokontroler kako bismo odredili protokol komunikacije prema ostalim modulima i
definirali sve potrebne funkcije. Taj dio obavljen je u sljedećem poglavlju (poglavlju 4).
Nakon programiranja u svrhu potvrde simulacije eksperimentom koristila se eksperimentalna
ploča na kojoj su pomoću žica za spajanje, tri otpornika, RGB LED diode i već ranije
spomenutih modula prema ranije navedenoj shemi [Slika 24] spojeni svi elementi u cjelinu.
Prikazani eksperimentalni spoj može se vidjeti na slici [Slika 25]. Ovime je potvrđen rad
samog sklopa nakon dovođenja napajanja na samu Arduino pločicu koji će detaljnije biti
opisan u poglavlju programiranja (poglavlje 4).

Slika 25. Električna shema spoja svih modula

3.3. Postupak izrade sklopa

Kako bi se spoj učinio efikasnijim i sigurnijim, a samim time i trajnijim rješenjem, potrebno
je ubodne žice zamijeniti zalemljenim spojevima. U tu svrhu korištena je prototipna pločica
(engl. prototype board) na koju je bilo potrebno postupkom lemljenja spojiti sve potrebne
izvode svih modula i komponenata prema shemi [Slika 24]. Tijek tog postupka spajanja
lemljenjem prikazan je sa stražnje strane pločice slikom [Slika 26].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 23

Tomislav Leko Završni rad

Slika 26. Prototipna pločica tijekom postupka lemljenja (stražnja strana)

Prednja strana sa svim potrebnim modulima i žicama za premošćivanje lemnih vodova nakon
završenog postupka spajanja prikazana je slikom [Slika 27].

Slika 27. Prototipna pločica nakon postupka lemljenja (prednja strana)

Nakon programiranja mikrokontrolera testna faza pokazala se uspješnom na tzv.

eksperimentalnoj pločici gdje su pažljivo spojene pojedine komponente i moduli. Nakon
provjere rada sve skupa zalemljeno je na posebnu prototipnu pločicu. Kako bi se moglo
izraditi kućište u kojem će pojedini moduli i komponente biti spojeni potrebno je izraditi

Fakultet strojarstva i brodogradnje 24

Tomislav Leko Završni rad

posebnu pločicu koja više nije eksperimentalna nego prototipna pločica (engl. prototype
board). Nakon pripreme svih komponenata i modula za lemljenje i pripreme same pločice
proveden je postupak lemljenja za spajanje na posebnu pločicu bušenog vetronita sa točkama.

Nakon završenog postupka lemljenja potrebno je ispitati učinkovitost i uspješnost samog rada,
a to se obavilo pomoću univerzalnog instrumenta pažljivim ispitivanjem svih spojeva (pazeći
pritom na kratke spojeve). Zatim su uzete dimenzije samog sklopa kako bi se moglo izraditi
kućište. Radi zaštite i kratkog dometa same kartice ukoliko bi bilo problema sa čitanjem
kartica s obzirom da je RFID čitač postavljen na dnu kućišta izrađen je u samom kućištu
poseban utor za kartice. Također je izbušena rupa za diodu koja signalizira rad uređaja sa
gornje strane kućište na samom poklopcu. Gotovo kućište prikazano je slikom [Slika 28].

Slika 28. Prikaz kućišta s utorom za karticu

Izvedeno je rastavljivo kućište na način da se poklopac može skinuti. Četiri vijka sa maticom
drže poklopac na samom kućištu. Nakon uklanjanja poklopca može se vidjeti pločica koja
dimenzijama odgovara samom kućištu [ Slika 29].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 25

Tomislav Leko Završni rad
Slika 29. Prikaz kućišta sa otvorenim poklopcem
Za izradu kućišta korišten je CNC stroj, a materijal od kojeg je kućište izrađeno je vitroplast
debljine 1,55 mm. Nakon toga nanesena je temeljna boja u spreju (sive boje) na samo kućište
i na kraju autolak crne boje. Dodatne mogućnosti za samo kućište uključivale bi označavanje
mjesta gdje se nalazi čitač kartica sa posebnom slikom ili strelicom, kao i dodavanje naziva
uređaja na samo kućište pomoću prozirnih naljepnica sa određenom bojom slova. Također je
moguće posebno naznačavane USB priključka i priključka za napajanje.
Kompletan sklop sa primjerom jedne kartice programirane za dopušteni ulazak i druge za
odbijeni pristup, master karticom u obliku privjeska te kabelom za napajanje prikazani su
slikom [Slika 30].
Fakultet strojarstva i brodogradnje 26
Tomislav Leko Završni rad

Slika 30. Prikaz sklopa za demonstraciju rada

3.4. Alternativni postupak izrade

Jedna od alternativa postupku lemljenja za spajanje pojedinih gotovih modula jest izrada
zasebne tiskane pločice koja objedinjuje sve komponentne svih modula u jednu cjelinu. Na taj
način smanjile bi se znatno dimenzije i težina, te olakšala izrada kućišta za sam sklop. U tu
svrhu potrebno bi bilo nacrtati PCB (engl. Printed Circuit Board) datoteku u jednom od
programa za to. Za crtanje shematskih prikaza pojedinih modula, a naknadno i PCB-a,
korišten je programski alat Altium Designer (verzija 14.3.9). Rezultat rada prikazan je na
sljedećim slikama na različit način (uobičajen 2D prikaz, 3D prikaz, itd.) [Slika 31], [Slika
32], [Slika 33], [Slika 34].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 27

Tomislav Leko Završni rad

Slika 31. 2D prikaz PCB-a u Altium Designer-u

m Tomislav Leko

C19 C 20

CIO Rft RH C9
o
o cP
o G

C32 C21 C 33 UD no
0
°1 G m
mo a
OC30 R 21
* j oo G
dl
7T

i
C8 RW Cl8 Cl 5 G o
o 3
a a ai G
M
n
-
LD6 R 5 L3 L2 Cll 7T

20 O O O O O O O O O O O O O BOI : m dl
r
m a cr

co .
ću
<
d

03
Kl im LD5
P4
o
ai °
S o
aa o]
C5 C3
!

*)
'

Slika 32. 3D prikaz PCB-a u Altium Designer-u

Fakultet strojarstva i brodogradnje 28

Tomislav Leko Završni rad

Slika 33. Prikaz tiskane pločice (Final Artwork Print)

>

£
o
O

OJ
-(VLi

U1

PIO

••• •a
:
t

9
M9M

••
U U M I

o
a
g
s
IO
H3 £ 13 213 9T3 <!T3

531
n

I I I
su sna
ali
Elektroni čka brava

N
sBm
2

6ti

£ Td
&?
\ m
aum
na oia

•!!!

••••
uli
n
• • =B|:

Slika 34. Prikaz prostornog rasporeda komponenata u Altium Designer-u (Assembly Drawing)

Sa nacrtanim radom u Altium Designer-u moguće je dati tiskanu pločicu na izradu određenoj
firmi koja se bavi projektiranjem, montažom i izradom tiskanih pločica. Ovaj dio izrade
Fakultet strojarstva i brodogradnje 29
Tomislav Leko Završni rad

zasebne pločice na kojoj ne bi bili priključeni gotovi moduli već bi se oni već nalazili na toj
pločici u obliku komponenata je preskočen radi cijene izrade koja bi bila znatno skuplja nego
kupovina već gotovih modula, kao i mogućnosti greške radi kompleksnosti cijelog postupka
crtanja. Ali svakako vrijedi napomenuti da postoji mogućnosti izrade jedne pločice što bi
svakako bilo estetski i konstrukcijski bolje rješenje (manje dimenzije same kutije sklopa na
kraju, kompaktnija izvedba i sl.).

Fakultet strojarstva i brodogradnje 30

Tomislav Leko Završni rad

4. PROGRAMIRANJE

Nakon spajanja izabranih modula i komponenti te rješavanja električkog dijela sustava da bi

se ispitala valjanost rada samog sklopa kao cjeline potrebno je programirati mikrokontroler da
odradi zadanu zadaću. Ona uključuje upute putem naredbi samom mikrokontroleru da
komunicira sa ostalim modulima i iskoristi njihove mogućnosti u svrhu otvaranja brave putem
kotve elektromagneta (simulirano sa radom releja), paljenja i gašenja LED diode u svrhu
pokazivanja statusa samog uređaja (prepoznata kartica, odbijena kartica, čekanje na
programiranje i/ili prepoznavanje nove kartice i sl.) te evidencije prolazaka na eksterni modul
EEPROM memorije. Na taj način moguće je regulirati vrijeme prolaska određene kartice
pomoću jedinstvenog UID (engl. Unique Identification) koda koji sadrži svaka Mifare RFID
kartica, a sastoji se od 8 znamenki.

U svrhu programiranja mikrokontrolera korišteno je sučelje dano od strane proizvođača za

sam proizvod (Atmega328), a to je Arduino IDE programsko sučelje. Program se piše u
modificiranom C++ programskom jeziku prilagođenom upravo Arduino platformi i putem
pisanja programskog koda ga prenosimo u mikrokontroler. Program sadrži upute za izvršenje
njegove zadaće koristeći ostale komponente samog sustava i upravljanja njihovim radom.
Program za pisanje programa za Arduino mikrokontrolere preuzet je i instaliran sa web-adrese
www.arduino.cc. Trenutno aktualna verzija programa u vrijeme pisanja ovog rada je 1.6.9.
Prikaz programa nakon pokretanja prikazan je na slici [Slika 35].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 31

Tomislav Leko Završni rad

@ sketch_sepl3a | Arduino 1.6.9

File Edit Sketch Jools Help

sketch_ sepl 3 a

void setup() {
// put your setup code here, to run once:

void loop() {
// put your main code here , to run repeatedly:

Arduino / Genuino Uno on COfw13

Slika 35. Arduino IDE sučelje

Prikaz programa možemo podijeliti na nekoliko osnovnih dijelova. Gornji dio programa
sastoji se od alatne trake sa izbornikom te dodatnih ikona za brzi dolazak do često korištenih
opcija. Srednji dio programa rezerviran je za pisanje koda, dok je u donjem dijelu smještena
konzola. Konzola služi za prikaz statusa programa te za povratne poruke o uspješnosti
prijenosa napisanog programa u mikrokontroler ili za poruke o detektiranim greškama u
napisanom programu. Izbornik s prečacima prikazan je s detaljnim objašnjenjima pojedinih
ikona na slici [Slika 36].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 32

Tomislav Leko Završni rad

|§|
§ p

spremanje programa

otvaranje postojećeg programa

novi program

učitavanje programa u mikrokontroler

provjera programskog koda

prikaz komunikacije pomoću serijskog porta

Slika 36. Izbornik s prečacima

Nakon preuzimanja i instalacije programa potrebno je podesiti neke od osnovnih parametara u

samom programu. Potrebno je odabrati koja Arduino pločica se koristi, na koji priključak
računala je ona spojena te način na koji želimo slati programe na sam mikrokontroler. U
ovom slučaju odabrana je Arduino UNO pločica za projekt i serijski priključak COM1 na koji
je ona spojena. Ova podešenja je potrebno napraviti samo jednom ukoliko se ne mijenja
pločica ili korišteni priključak računala. Način na koji možemo saznati koji priključak
odabrati jest da odemo u upravitelj uređaja (engl. Device manager) i pronađemo Arduino
UNO pločicu nakon što smo je povezali sa računalom. Kraj nje stoji oznaka s nazivom
serijskog priključka Arduino pločice. Na kraju je potrebno odabrati programator koji
koristimo. U ovom slučaju odabrana je varijanta „Arduino as ISP“.

4.1. Logika programiranja

Osmišljena je logika kojom će program izvoditi naredbe prikazana na slici [Slika 37].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 33

Tomislav Leko Završni rad

NE

Kartica prislonjena ?

NE
DA

prislonjena "mastei DA / prislonjena slijede ća kartica? DA / kartica je na popisu

kartica ? treperi plava svijetleca dioda > poznatih ? NE

NE DA

kartica je na popisu obrisi karticu sa dodaj karticu na

poznatih? NE popisa popis

DA

'’
upali zelenu
upali crvenu
svijetlecu diodu
svijetlecu diodu
otključ aj bravu

<-
pricekaj 3 sekunde

Slika 37. Logika za programiranje

Program je zamišljen da čeka uputu korisnika držeći pritom signal za čekanje nove kartice
(kao indikator svijetli plava LED dioda sve dok se ne prisloni kartica). Ukoliko je prislonjena
kartica provjeriti će se da li je prislonjena master kartica ili ne. Master kartica je obična
kartica odabrana i identificirana u programskom kodu da bude master kartica pomoću koje će
se dodavati nove kartice na popis dozvoljenih ili izbrisati postojeće kartice s popisa. Ako nije
prislonjena master kartica vrši se provjera da li prislonjena kartica ima pristup ili nema.
Ukoliko ima pristup i prepoznata je kao postojeća kartica pali se relej (simbolizira otvaranja
vrata) i kao indikator odobrenog prolaza svijetli zelena dioda. To traje tri sekunde i nakon
toga se vraća na prvobitno stanje (svijetli plava LED dioda čekajući korisnika da prisloni
karticu). Ako kartica nema pristup relej se ne pali (vrata ostanu zaključana) i pali se kao
indikator crvena dioda za odbijen pristup. To traje tri sekunde i nakon toga se vraća na
prvobitno stanje. Ukoliko se prepoznala na početku prislonjena master kartica logika je
sljedeća – čeka se iduća kartica od korisnika (kao indikator se pali i gasi plava LED dioda sve
do prislanjanja nove kartice) nakon čega se vrši provjera je li dotična kartica na popisu ili
nije. Ukoliko nije bila na popisu biti će dodana, a ukoliko je bila, obrisat će se s popisa. Ovo

Fakultet strojarstva i brodogradnje 34

Tomislav Leko Završni rad

je jednostavna logika za prikaz kontrole pristupa u neki objekt koja bi se svakako mogla
dodatno poboljšati uz znatno kompliciraniju logiku.

4.2. Kontrola pristupa

Dodatak uz logiku jest bilježenja vremena ulaska i izlaska iz određenog objekta. Svaka kartica
(bez obzira imala pristup ili ne) se bilježi preko svog UID-a skupa sa vremenom i datumom u
kojem je prislonjena i ispisuje na zaslon. Na taj način se može vršiti provjera koji korisnik je
kada ušao/izašao iz objekta ili pokušao ući ukoliko nema više pristup. To bi se dodatno moglo
proširiti na zajedničku bazu podataka i server s kojeg bi se jednostavnim pristupom računala
moglo pratiti i slagati izlistanje u sređeni popis.

4.3. Programski kod

Zatim je potrebno prevesti logiku rada u programski kod. U prvom dijelu programa se
definiraju varijable, odnosno govorimo mikrokontroleru na koji smo izvod što spojili. Koriste
se gotove biblioteke za RFID čitač i SPI komunikaciju te definiraju varijable za komunikaciju
mikrokontrolera prema modulu i obratno, te za clock kojim mikrokontroler upravlja sa samim
modulom [Slika 38].

// RFID reader
#include <SPI.h>
#include <MFRC522 ., h>
_
#define R5I PIN 9 // Configurable see typical pin layout above
_
#define SS PIN // Configurable , see typical pin layout above
10
_ »
MFRC522 mfrc522(S3 PIN, R5I PIN ; // Create KFRC522 instance

Slika 38. Definiranje varijabli – RFID

Digitalni pinovi definirani su zasebnim varijablama radi preglednosti koda i lakšeg praćenja
logičnosti istog. Na taj način su crvena, zelena i plava LED svjetla stavljena na digitalne
izvode 7, 6 i 5, a relej (koji predstavlja bravu) je na digitalnom izvodu 4 [Slika 39].

_
// digital pins
#define LED RED 7
#define &REEN
LEDJ 6
# define IZD_ELUE 5
#define LOCK 4

Slika 39. Definiranje varijabli – digitalni izvodi

Fakultet strojarstva i brodogradnje 35
Tomislav Leko Završni rad

RTC modul koristi I2C komunikaciju koja je nešto drugačija od SPI komunikacije. Tu ne
postoje dodatne linije preko kojih se direktno može vidjeti s kime mikrokontroler komunicira
već je to riješeno unutar samog protokola. Svaka periferija koja je spojena ima svoju
specifičnu adresu preko koje se referencira komunikacija sa mikrokontrolerom. To je u ovom
slučaju definirano Wire komunikacijom (koja predstavlja I2C komunikaciju). Također je
programiran RTC [Slika 40].
// rte
#include <Wire.h>
#define DS3231 I2C ADDRESS 0x6S

Slika 40. Definiranje varijabli – RTC

Zatim je uključena biblioteka od samog EEPROM dijela sa istog modula. Definirana je

master kartica preko svog jedinstvenog UID koda [Slika 41].

/ / e eprDin
#include
_ _
<EEPROM.h>
int eeprom uid nr = 0;
byte master uid[4] = {0x29, 0xC2 P 0x17 r 0xC5}; // hardcoded master card

Slika 41. Definiranje varijabli – EEPROM

Nakon definiranja varijabli i uključivanja potrebnih biblioteka za pojedini modul definirane

su funkcije samih modula. Tijekom programiranja korištene su već gotove funkcije za
određene module prilagođene i modificirane za sam kod. Tako je prvo za RTC modul
definiran načina računanja vremena i korišten adekvatan binarni zapis za to. Ovim dijelom su
uključene i prijestupne godine koje omogućavaju praćenje pravog vremena dugi niz godina.
Cijeli dio koda koji se odnosi na taj dio prikazan je slikom [Slika 42].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 36

Tomislav Leko Završni rad

///////////////////// RTC functions //////////////////////////////////

// Convert normal decimal numbers to binary coded decimal
byte decToBcd(byte val)
{
return( (val/10*16) + (val%10) );
}
// Convert binary ceded decimal to normal decimal numbers
byte bed
! dec(byte val)
{
return { (val/16*10) + (val%16) );
}

void 3etDS3231time( byte second, byte minute, byte hour, byte dayOfWeek,
byte dayOfMonth, byte month, byte year)
{

_ _
// 3ets time and date data to DS3231
Wire.beginlransmission(DS3231 I2C ADDRESS);
Wire.write(0); // set next input to start at the seconds register
Wire.write(decToBcd(second)); // set seconds
Wire.write(decToBcd(minute)); // set minutes
Wire.write(decToBcd(hour)); // set hours
Wire.write(decToBcd(dayOfWeelc)); // set day of week (l=Sunday, 7=Saturday)
Wire.write(decToBcd(dayOfMonth)); // set date (1 to 31)
Wire.write(decToBcd(month)); // set month
Wire.write(decToBcd(year)); // set year (0 to 99)
Wire.endTransmissionO ;
}

void readDS3231time( byte ^second, byte *minute, byte *hour, byte *dayOfWeek,
byte *dayOfMonth, byte *mcnth, byte *year)
{
_ _
Wire.beginlransmission(DS3231 I2C ADDRESS);
Wire.write(0); // set DS3231 register pointer to OOh
Wire.endTransmissionO “
_ _
Wire.requestFrom(DS3231 12C ADDRESS, 7);
// request seven bytes of data from DS3231 starting from register OOh
*second = bcdToDec(Wire.read() a 0x7f);
*minute = bcdToDec(Wire.read());
*hour = bcdToDec(Wire.read() a 0x3f);
*dayOfWeek = bcdToDec(Wire.read());
*dayOfMcnth = bcdToDec(Wire.read());
*mcnth = bcdToDec(Wire.read());
*year = bcdToDec(Wire.read());
}
void displayTime()
{
byte second, minute, hour, dayOfWeek, dayOfMonth, month, year;
// retrieve data from D53231
readDS3231time(asecond, aminute , ahour, adayOfKeek , dayOfMonth, » month
a year)?
^
// send it to the serial monitor
Serial.print(hour, DEC);

Fakultet strojarstva i brodogradnje 37

Tomislav Leko Završni rad

// convert the byte variable tc a decimal number when displayed

Serialprint(":");
if (minute<10)
{
Serial * print("0");
1
Serial . print(minute t DEC);
Serial.print(":");
if (seccnd<10)
{
Serial.print("0");
1
Serial . print(seccnd t DEC);
Serial.print(" ”);
Serial . print(dayOfMonth r DEC);
Serialprint('*/");
Serial.print(menth r DEC);
Serial.print("/”);
Serial . print(year r DEC);
Serial.print(" Day of week: ");
switch(dayOfWeek){
case 1:
Serial.printIn("Sunday”);
break;
case 2 i
Serial.printIn("Monday");
break;
case 3;
Serial.printIn("Tuesday");
break;
case 4;
Serial.printIn("Wednesday");
break;
case 5;
Serial.printIn(”Thursday");
break;
case 6:
Serial.printIn("Friday");
break;
case 7;
Serial.printIn("Saturday");
.

break;
1
}

Slika 42. RTC funkcije

Zatim su definirane funkcije same EEPROM memorije za brisanje sadržaja, upisivanje novog
sadržaja i logika rasporeda UID koda u samu memoriju [Slika 43].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 38

Tomislav Leko Završni rad

/////////////// eeprcm functions ///////////////////////////////

_
// delete contents of EEFROM
void delete eeprom(){
forfint i = 0; KEEPRCM.length(); i++){
EEPROM.write{i r 0);
}
}

// write EEPRCM contents to serial port

void li3t _ eeprcin_to _3erial(void){
Serial.println(EEPROM.read(0));
fer (int i = 0; i < 5; i++){
Serial.print(EEPROM.read(4*(i+1)));
Serial.print(EEPROM.read(4*(i+l)+l));
Serial.print(EEPROM.read(4*(i+1)+2));
Serial.printIn(EEPROM , read(4*(i+1)+3)) ;
}
}

_ __
void write uid to eeprom(byte *uidf byte uid lcc){ _
fcr(int i = 0; i < 4; i++){
_
EEPROM.write(uid loc * 4 + i , uid[i]);
}
}

_ __ ___
int find empty space in eeproin(vcid){
_ _ _
_ _ _
for(int uid loc = 0; uid loc < eeprcm uid nr; uid loc++){
for(int byte loc = 0; byte loc < 4; byte loc++){
_ _
if(EEPRQM.read((uid loc + 1)*4 + byte loc) != 0){
break;
}
return uid lcc + 1?
}
}
return eeprom uid
_ _nr ; + 1
}

_ __ _
void delete uid in eeprom(int uid loc){
for(int i = ;
0 i <
. _4; {
i++)
EEPROI4 write((uid loc * 4 + i)f 0); // write zeroes to uid location
}
_ = _ _nr {
if{uid loc
eeprcm uid _ _nr—;
eeprom uid ) // do we have to decrement uid counter

_ _
EEPROM.write(0f eeprcm uid nr);
}
}

Fakultet strojarstva i brodogradnje 39

Tomislav Leko Završni rad

_ __
_ _
int uid jpresent in eeproin(byte *uid){
int uid jpresent flag = 0;

_ __ _ _ _ _
for(int uid nr = 0; uid nr < eeprcm uid nr; uid nr++){
uid present flag = 1;

_ _
for(int i = 0; i < 4; i++){
_
_ _
byte tmp uid byte = EEPROM.read{(uid nr + 1) * 4 + i);

_ _
if{ mfrc522 . uid . uidByte[i] != tmp uid byte){
uid present flag = 0;
break;
1
1
_ _
if(uid jpresent flag) { // card uid found in eeprom
return uid nr f 1 ; //
1
1
return 0; // uid net found
1

Slika 43. EEPROM funkcije

Zatim započinje glavni dio programa. Svaki program u Arduino okolišu se sastoji od dvije
osnovne funkcije; jedna je setup koja se izvrši jednom na početku samog izvršavanja
programa, a druga je loop koja kada dođe do kraja ponovno ju pozove okoliš u mikrokontroler
i na taj način se vrti u tzv. petlji. U setup dijelu programa se izvršila inicijalizacija svih
dodatnih mogućnosti koje su spojene na mikrokontroler i koriste se (kao npr. Wire.begin koja
je inicijalizacijska funkcija za I2C priključak). Na taj način je postavljen i inicijaliziran RTC
modul, digitalni izlazni izvodi, serijski port, RFID čitač i pročitan je podatak iz EEPROM
memorije o broju trenutno zapisanih kartica. Ovaj dio koda prikazan je slikom [Slika 44].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 40

Tomislav Leko Završni rad

void setup() {
// RTC INIT
Wire.begin();
// set the initial time here:
// DS3231 seconds, minutes, hours, day, date, month, year
//setDS3231time(10,24,16,4,3,8,16);

_
// DIGITAL PINS INIT
pinMode(LED RED, OUTPUT);
_
pinHode(LED GREEN, OUTPUT);
_
pinMode(LED BLUE, OUTPUT);
pinMode(LOCK, OUTPUT);

// UART INIT
Serial.begin(9600); // Initialize serial communications with the PC
while (!Serial); // Do nothing if no serial port is opened (added for Arduinos based on ATMEGA32U4)
// RFID INIT
_
SPI.begin(); // Init SPI bus
mfrc522.PCD Init(); // Init MFRC522
//Serial.println(F("MFRC522 firmware version"));
_
//mfrc522.PCD DumpVer3ionTcSerial(); // Show details of PCD - MFRC522 Card Reader details

// EEPROM INIT
_ _
eeprom uid nr = EEPROM.read(0);
//delete _ eeprom();
//list _ eeprom_to _3 erial();

Slika 44. Glavni dio programa (setup)

U drugom dijelu (loop) pomoću funkcije RFID čitača uspoređujemo da li je nova kartica
prislonjena ili nije i tako preko naredbe digitalWrite postavljamo određene izvode za LED
diodu ili relej u visoko (engl. HIGH) ili nisko (engl. LOW) stanje. I ovaj dio programa se
stalno vrti i provjerava prisutnost nove kartice i daje adekvatan prikaz pomoću LED diode o
trenutnom stanju i po potrebi okida relej. Dio koda koji se odnosi na ovo prikazan je slikom
[Slika 45].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 41

Tomislav Leko Završni rad

// main program logic

void loop() {
// Look for new cards
_
if ( ! mfrc522.PICC IsNewCardPresent()) {
_
digitalWrite(LED RED, LOW);
_
_
digitalWrite(LED GREEN, LOW);
digitalWrite(LED BLUE, HIGH);
digitalWrite(LOCK, LOW);
return;
}

// Select one of the cards

_
if ( ! mfrc522.PICC ReadCardSerial()) {
return;
}
_
mfrc522.PICC HaltA(); // wait until the card is removed from reader to read again

// check if card is master card

_
int master flag = 1;
for(int i = 0; i < 4; i++){
if(mfrc522.uid.uidByte[i] != master uid[i]){
_
_
master flag = 0;
break;
}
}

_
_
if( master flag) { // master card present
while(!mfrc522.PICC IsNewCardPresent()){
_
digitalWrite(LED BLUE, IdigitalRead(LED BLUE));_
_
_
digitalWrite(LED RED, LOW);
digitalWrite(LED GREEN, LOW);
delay(100);
}; // wait for new card
_
digitalWrite(LED BLUE, HIGH);
_
mfrc522.PICC ReadCardSerial();
_ |
mfrc522.PICC HaltA(); // wait until the card is removed from reader to read again

_ _ _ _
int uid kncwn = uid present in eeprcm(mfrc522.uid.uidByte);// is UID in known UID li3t?
_
if( uid known ){ // card UID known -> delete it
_ _ _ _
delete uid in eeprom( uid kncwn );
-
} el3e { // card UID not known > add it to the list
int empty_loc = find_empty_3 pace_in_ eeprcm {);
//Serial.print(empty loc); _
_
_ __
//list eeprom to serial();
if( empty loc > eeprom uid nr){
_ _
_ _
eeprom uid nr++;
_ _
EEPROM.write(0, eeprcm uid nr);
}
_ __
//list eeprom to serial();
_ _ _ _
write uid tc eeprom(mfrc522.uid.uidByte, empty loc);
_ _ _
//list eeprom to serial();
}

Fakultet strojarstva i brodogradnje 42

Tomislav Leko Završni rad

} el3e { // regular card present

// write card info to serial port
displayTime();
Serial.print("UID: ");
Serial.print(mfrc522.uid .uidByte[0], HEX);
Serial.print(mfrc522.uid .uidByte[1], HEX);
Serial.print(mfrc522.uid .uidByte[2]r HEX);

_
Serial.println(mfrc522.uid.uidByte[3], HEX);
_ _
//list eeprom to serial();
_
mfrc522.FICC HaltA(); // wait until the card is removed from reader to read again

__ _ __
// check if card is present in list of uids

__ _
int uid present flag = uid present in eeprcm( mfrc522.uid .uidByte );
-
if(uid pre3ent flag){ // card found in UID list > open the door

__
digitalWrite(LED RED, LOW);
digitalWrite(LED GREEN, HIGH);
digitalWrite(LED BLUE, LOW);
digitalWrite(LOCK, HIGH);
} else {
__ -
// card not found in UID list > do not open the door
digitalWrite(LED RED, HIGH);

_
digitalWrite(LED GREEN, LOW);
digitalWrite(LED BLUE, LOW);
digitalWrite(LOCK, LOW);
}
delay(3000);
}
}

Slika 45. Glavni dio programa (loop)

Logika i funkcioniranje samog sklopa opisana je u uvodnom dijelu programiranja, a ona je

realizirana strojnim jezikom uz pomoć već postojećih funkcija za pojedine module i samog
Arduino sučelja. Na taj način sklop može obaviti svoju funkciju preko mikrokontrolera koji je
pomoću programskog koda upoznat sa svojom svrhom.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 43

Tomislav Leko Završni rad

5. ZAKLJUČAK

U današnje vrijeme razvoja elektronike i tehnika izrade tiskanih pločica znatno su lakše
mogućnosti ostvarivanja vlastitih ideja. Proučavajući sklopove i programe koje su drugi
osmislili, te kroz dostupan materijal na Internetu i iskustva raznih hobista, kao i djela
ozbiljnijih projekata, moguće je dobiti dobru osnovu za ulazak u zanimljiv i intrigantan svijet
mikrokontrolera koji nam pružaju neograničene mogućnosti. Stoga možemo reći da ovaj
način uporabe navedenih sustava može predstavljati značajan napredak kako u poslovnom
svijetu tako i u svakodnevnom životu.

Beskontaktne brave mogu se činiti kao nepotreban luksuz ali primjena na područjima
automatskog upravljanja i hotelskih sustava, sustava podizanja rampi za ulaske/izlaske u
određene objekte, olakšani česti ulazak/izlazak iz prostorije bez potrebe nošenja mehaničkog
ključa sa sobom može u velikom zanosu predstaviti novo i modernije doba. Naposljetku
tehnika je i kroz povijest napredovala upravo radi potrebe da si olakšamo život i stvorimo si
lakše i ugodnije okruženje.

Najveći nedostatak opisanog sklopa za beskontaktno otključavanje brave jest upravo

softverski i elektronički dio koji je danas moguće hakirati (obično se kaže da ne postoji zaštita
koja se ne može probiti) i neovlašteno zloupotrebljavati tako da nije preporučljivo primijeniti
ga u nekim institucijama gdje se čuvaju važni i osjetljivi podaci bez nekakvih dodatnih
zaštitnih mjera i sustava.

Prednosti su već nekoliko puta spomenute kroz ovaj rad, ali glavna je jednostavno i brže
ulaženje i izlaženje iz prostorije bez potrebe za nošenjem mehaničkog ključa sa sobom. Na taj
način ulazimo u moderno i sofisticirano doba koje ionako sa sobom nosi sve jednostavnije
stvari u tehnici sa što jednostavnijim pristupom za korisnike dok je onaj inženjerski dio
stavljen upravo unutar tzv. „crne kutije“.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 44

Tomislav Leko Završni rad

LITERATURA

[1] Zenzerović, P.: Arduino kroz jednostavne primjere, Hrvatska zajednica tehničke
kulture, Zagreb, 2014.
[2] Lukić, B.; Milutinović, I.: Tehnologija spajanja materijala lemljenjem, AGM knjiga,
2015.
[3] Platt, C.: Make: Electronics 2nd Ed., Maker Media, 2015.
[4] Herold, Z.: Računalna i inženjerska grafika, Zagreb, 2003.
[5] http://www.doityourself.com/
[6] https://www.arduino.cc/
[7] https://www.sparkfun.com/

Fakultet strojarstva i brodogradnje 45

Tomislav Leko Završni rad

PRILOZI

I. CD-R disc
II. Tehnička dokumentacija

Fakultet strojarstva i brodogradnje 46