UVOD

O tome koliki značaj danas ima tehnologija, koja je svakim danom sve
naprednija i naprednija, mislim da ne treba ni objašnjavati. Svjedoci smo
svakodnevnih dostignuća u tehnici, u svim sferama života.
Koliko su velike promjene koje nastaju, mislim da možemo pokazati na samom
vozilu. Ako bi samo uzeli vremenski period od nekih stotinjak godina, vidjeli bi
drastične promjene, kako u vanjskom izgledu vozila, tako i promjene pogona,
unutar vozila.
Pod pojmom „vozilo“ podrazumijeva se veoma složena mašina ili mašinski
sistem, sposoban da se kreće samostalno („motorno vozilo“) ili uz pomoć neke
druge mašine („priključno vozilo“).1
Konstrukcija vozila može biti različita, u zavisnosti od niza uticajnih
parametara. Ali svima njima, bar onima koja se kreću po kopnu (ne na šinama),
zajedničko je to da su pokretana od strane motora, odnosno da imaju svoj izvor
energije, a da nisu zavisna od spoljnih energetskih izvora.
U ovom seminarskom radu mi smo pokušale objasniti, koji su to glavni dijelovi
motora, koji omogućavaju bezbijedan rad vozila, te koja je uloga tih dijelova
motora.
Nastanak motornih vozila vezan je za mehanizaciju ljudske i animalne energije
neophodne za savladavanje otpora pri kretanju i prevozu ljudi i tereta.
Razmišljanja da se sagradi vozilo koje bi se pokretalo snagom motora, javlja se
već onda kada je izumljena parna mašina (1765. God.), iz ovoga vidimo još koje
se godine pošlo raditi na stvaranju vozila s motorom. Ja neću o nastanku i
promjenama detaljno govoriti, jer to nije tema našeg seminarskog rada, nego ću
pokušati da se usredoćim samo na motor.
Stroj koji preobražava bilo koji vid energije u mehaničku energiju naziva se
motor.2 Da bi motor bio upotrebljiv, mora postojati pretvaranje energije iz
jednog vida u drugi, automatski, pouzdano i ekonomično. Zavisno od vida
polazne energije, motori mogu biti: toplotni, električni, hidraulični, i dr.
Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem spadaju u grupu toplotnih motora, jer se,
toplotna energija, sadržana u gorivu, posredstvom sagorijevanja pretvara u
potencijalnu energiju, radnog fluida, a zatim putem ekspanzije radnog fluida u
korisnu mehaničku energiju. Osim motora sa unutrašnjim sagorijevanjem,
postoje i motori sa spoljašnjim sagorijevanjem, također u grupi toplotnih
motora. Ali u ovom seminarskom radu mi ćemo govoriti o glavnim pokretnim i
nepokretnim dijelovima motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.

1
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str.1.
2
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str. 11.
 GLAVNI DIJELOVI MOTORA

Glavni dijelovi motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, koji neposredno i

posredno učestvuju u formiranju radnog prostora, dijele se na :

 Pokretne i
 Nepokretne.

U pokretne dijelove motora spadaju:

1. Klipna grupa, gdje spadaju klipni prstenovi, osigurač i osovinica;

2. Klipnjača, sa velikom pesnicom i kliznim ležajevima u velikoj i maloj
pesnici klipnjače;
3. Koljenasto vratilo ( radilica ) sa kontrategovima, zamajcem sa zupčastim
vijencem i zupčanikom, za pogon razvodnog mehanizma.

U nepokretne dijelove motora spadaju:

1. Poklopac cilindarske glave;

2. Cilindarska glava sa zavrtnjevima za njeno pričvršćivanje na blok;
3. Blok motora;
4. Zaptivka bloka motora;
5. Donja polutka gnijezda glavnog rukavca koljenastog vratila;
6. Korito motora.3

3
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str. 23.
 POKRETNI DIJELOVI MOTORA

Kao što je već pomenuto u pokretne dijelove motora spadaju:

1. Klipna grupa, gdje spadaju klipni prstenovi, osigurač i osovinica;

2. Klipnjača, sa velikom pesnicom i kliznim ležajevima u velikoj i maloj
pesnici klipnjače;
3. Koljenasto vratilo ( radilica ) sa kontrategovima, zamajcem sa zupčastim
vijencem i zupčanikom, za pogon razvodnog mehanizma.

Slika 1. Pokretni dijelovi motora

U nastavku slijedi nešto više o svim ovim dijelovima ponaosob.

KLIPNA GRUPA

Klip

Klip je element koji preuzima silu uzrokovanu pritiskom plinova u cilindru i

prenosi je dalje na klipni mehanizam. Maximalne visine pritiska u cilindru su
vrlo velike i iznose i do 14 MPa u dizel motoru s prenabijanjem.4

4
Osnovni zadaci klipa su:

- Da prenosi sile gasova na radilicu motora,

- Da učestvuje u kružnom procesu motora, a kod dvotaktnih motora da
učestvuje i u izmjeni radne materije,
- Da istovremeno prihvata velike promjene pritiska i temperature,
- Da pomaže u zaptivanju kompresionog prostora,
- Kod manjih i srednjih motora da ima ulogu ukrsne glave,
- Da prima inercione sile od karika,
- Da vrši odvođenje određene količine toplote da se ne bi prekoračila
najveća dozvoljena temperatura,
- Da ima habanje u razumnim granicama i
- Da se pomoću njega utiče na smanjenje specifične potrošnje goriva i
smanjenje emisije škodljivih komponenti u produktima sagorijevanja.5

Da bi se klip bolje prilagodio uvjetima rada i pri najtežim uvjetima, njegovom se

obliku posvećuje vlika pažnja. Na slici 2. prikazan je primjer izvedbe klipa s
bačvastom i ovalnom vodećom površinom.

Slika 2. Klip sa bačvastom i ovalnom vodećom površinom

Linija „a“ prikazuje profil klipa u ravni simetrale osovinice klipa, a linija „b“
profil klipa u ravnini okomitoj na simetralu osovinice klipa. Označene linije uz

5
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str.23.
„a“ i „b“ ukazuju na međuprostore izmežu cilindra i klipa za profile navedene
pod „a“ i „b“.
U gradnji motora primjenjuju se različite izvedbe klipa. Jače dimenzioniranje
sijenke osigurava bolje uvijete hlađenja i veću otpornost prema elastičnim
deformacijama. Povećana otpornost prema trošenju postiže se izborom
nedeutektičnih Al – Si – legura, a utor za prstenove može se ojačati umetanjem
Fe – prstena, što je prikazano na slici 3.

Slika 3. Fe - prsten

Tokom rada ti su klipovi bučni, jer im je potreban veći zazor u cilindru. Prema
navedenim osobinama, klipovi se primjenjuju najčešće u motorima traktora i
teretnih vozila.
Klipovi sa izvedenim prorezom prikazani su na sljedećoj slici.

Slika 4. Klipovi s
prorezom
Zazor između klipa i cilindra je u ovom slučaju manji pa je i rad motora tiši.
Ova vrsta klipa se često upotrebljava u motorima za osobne automobile.
Zbog velike razlike u toplinskim koeficijentima toplinskog širenja cilindara,
prve izvedbe su imale umetke iz posebnog materijala invara, a danas se često
upotrebljava čelik. Umeci su tako smješteni da smanjuju deformacije klipa u
smjeru okomitom na smjer osovinice klipa. Zbog toga se u ovom slučaju
zahtjeva ovalna izvedba klipa. Konstrukcija ove izvedbe klipa prikazana je na
slici 5.

Slika 5. Klipovi sa umecima

Slični efekti postižu se, u novije vrijeme, na sljedeće načine:

- Izvedbom otvora raznih oblika na vodećem dijelu klipa ili

- Ulijevanjem čeličnog prstena ( slika 6. ) između utora za prsten i provrta
za osovinicu klipa.

Slika 6. Uliveni čelični prsten

Klip se zatvara s donje strane prostora cilindra u kome se provodi proces
izgaranja u motoru, pa se dno klipa mora posebno oblikovati, a najjednostavniji
su klipovi sa ravnim dnom. Na slici 7. Prikazane su najčešće izvedbe dna klipa
kod Otto motora.6

Slika 7. Najčešće izvedbe dna klipa kod Otto motora

Klipovi se najčešće izrađuju od legura aluminija:

- Al Si 25 Cu Ni Mg za normalnu primjenu
- Al Si 21 Cu Ni Mg
- Al Si 18 Cu Ni Mg
- Al Si 12 Cu Ni Mg
- Al Si 10 Cu Ni Mg za posebne svrhe
- Al Si 12 Ni Mg
- Al Cu 4 Ni Mg

Ali, pored ovih legura, koristi se i sivo liveno gvožđe i nodularni sivi liv.
Materijali koji se upotrebljavaju za izradu klipova brzohodnih motora moraju
posjedovati sljedeće osobine:

- Malu gustoću
- Veliku statističku i dinamičku čvrstoću pri visokim temperaturama
- Mali koeficijent temperaturnog rastezanja
- Dobru toplinsku vodljivost
- Dobra klizna svojstva

6
 - Visoku otpornost prema trošenju.

Postojeći materijali nemaju sve navedene kvalitete, pa će tako svaki materijali za

izradu klipa imati i izvjesne nedostatke.
Materijal od kojeg se izrađuje klip treba da bude otporan na naprezanje, a to
naprezanje se računa po sljedećoj formuli:

𝐹
б=
𝐴

gdje je:
F- sila
A- površina

Osnovne prednosti legura Al su:

- male inercione sile i

- dobar prenos toplote.

Nedostaci legura Al su:

- veliki koeficijent toplotnog širenja i

- opadanje mehaničkih osobina sa porastom temperature.

Zbog ovih prednosti, ali više zbog nabrojanih nedostataka, potrebno je poznavati
raspored temperatura po konturi klipa. Pa je iz tog razloga data slika rasporeda
temperatura na klipu, gdje s desne strane imamo prikaz klipa Otto motora, a na
lijevoj prikaz klipa od dizel motora.

Slika 8. raspored
temperatura na
klipovima Otto i
dizel motora
Pored važnosti temperatura klipa za mehaničke osobine materijala, one su važne
i zbog:

- termičkog naprezanja
- zazora u sklopu klip-karika-košuljica
- koksovanja ulja.

Da bi se održavala određena temperatura na klipu, potrebno je klip hladiti, jer

usred ekspanzije, dolazi do povišenja temperature. Pa se zato uvodi dodatno
hlađenje klipa prskanjem ulja, što je prikazano na sljedećoj slici, tačnije,
prikazano je dodatno hlađenje klipa prskanjem ulja s unutrašnje strane čela
klipa. Na drugoj slici je prikazano prskanje klipa uljem sa njegovim
zadržavanjem na klipu. 7

Slika 9. Dodatno hlađenje klipa

Pored ovih rješenja, rade se i klipovi kao dvodijelni, što je prikazano na slici,
gdje je na prve dvije slike gornji dio klipa od vatrootpornog čelika, a donji dio
od legure Al, a na trećoj, termički, najopterećenioji dio klipa je obložen
keramikom, koja služi kao odličan izolator.

7
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str.24.
 Slika 10. Dvodijelni klip

Osovinica klipa

Osnovni zadatak osovinice klipa je da ostvari vezu klipa sa klipnjačom.

Najčešće se koriste tzv. „plivajuće“ osovinice, koje slobodno plivaju u maloj
pesnici klipnjače, i ušicama klipa. Postoje i druge konstruktivne izvedbe
osovinica, koji su dalje prikazani na slici.

Slika 11. Konstruktivni oblici osovinice

Pa tako imamo:

a) i c) otvorene osovinice
b) , d) i e) zatvorene osovinice klipa.

Na ovoj slici su dati oblici koji se najčešće susreću na motoru, pa tako recimo
osovinicu pod b) najčešće koriste dvotaktni motori. Zbog smanjenja težine, a
zadržavanja krutosti, koriste se osovinice oblika, date pod c) i d). Na slici pod e)
je prikazana osovinica koja se pričvršćuje za klipnjaču.

Na sljedećoj slici možemo vidjeti izgled bočnih osigurača osovinice.

 Slika 12. Izgled bočnih osigurača osovinice

Osovinicu klipa potrebno je osigurati od aksijalnog pomicanja. Na slici su

prikazani razni načini osiguranja sa žičanim osiguračem ( DIN 73123 ),
prstenastim osiguračem ( DIN 472 ) i čepom izrađenim od Al – legura. 8

Slika 13. Razni načini osiguranja osovi

Rjeđe se osovinica klipa učvršćuje u klipnjači sa steznim spojem ili stezanjem

pomoću vijka, kao na slici.

8
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str.26.
 Slika 14. osovinica klipa sa klipnjačom sa steznim spojem

Osovinice se prave od čelika za cementaciju i to:

- Za Otto motore Č 1220 i Č 1221

- Za dizel motore (visokolegirani čelici) Č 4120; Č4320 i Č 4720

Vanjska površina osovinice treba da ima veliku tvrdoću, koja se propisuje u

iznosu od 62±2 HRc.
Zbog vrlo malih tolerancija između osovinica – ušica u klipu i male pesnice
klipnjače, a istovremeno velikog opterećenja ovog sklopa, u novije vrijeme se
pojavljuju tzv. Profilisane osovinice, što se može vidjeti ispod na slici.

Slika 15. Profilisana osovinica klipa

Uvođenjem profilisanja osovinice značajno se smanjuju naponi na mjestu kraj

ušica osovinice. Na istoj slici, detalj pod A, pokazan je žljeb prve kompresione
karike izrađene od nirezista (legura Cu – Ni – sivi liv), koji je daleko otporniji
na habanje od Al.9
9
Klipni prstenovi ( karike )

Osnovni zadaci karika su:

- Zaptivanje prostora sagorijevanja

- Sudjelovanje u odvodu toplote od klipa na cilindarsku košuljicu
- Regulacija uljnog filma za mazanje.10

Da bi se ispunili ti zadaci, klipni prstenovi naliježu po obdu na sijenke cilindra, a

s drugom su stranom u utoru klipa ( slika 16. )

Slika 16. Nalijeganje klipnih prstenova

Ove zadatke klipni prstenovi obavljaju nalijeganjem spoljnom (radnom)

površinom na zid cilindra određenim pritiskom i udarnim nalijeganjem na bočne
površine žlijeba uslijed aksijalnog ubrzanja pod dejstvom sila gasova, sila trenja
i sopstvene inercione sile.
Klipne karike se dijele na:

1. Kompresione ( kojima je osnovni zadatak brtvljenje plinova, pa su

smještenina gornjem dijelu klipa ) i
2. Uljne ( zadatak im je da spriječe pretjerani protok ulja za podmazivanje iz
kućišta motora u kompresijski prostor ).

Iz samog naziva karika možemo zaključiti, da kompresione karike služe za

zaptivanje prostora cilindra, dok uljne karike služe za razvođenje ulja po klipu.
Konstruktivni oblici kompresionih karika dati su na slici:

10
 Slika 17. Konstruktivni oblici kompresionih klipnih prstenova

Gdje vidimo:

a) Pravougaona karika
b) Minutna karika (30´ do 50´ nagib)
c) Jednostrano trapezna karika
d) Dvostrano trapezna karika
e) Karika sa odsječenim gornjim rubom
f) Reverzivno – torziona karika
g) Normalna balična karika
h) Asimetrično balična karika i
i) Asimetrično balična karika rasterećena po pritisku.11

Od ovih nabrojanih karika, svojim izgledom najbolje zadovoljava normalana

balična karika. Kod koje se vanjski dio najčešće izrađuje od Cr ili Mo.
Uljne karike najčešćeg su oblika prikazanog na slici koja slijedi:

Slika 18. Konstruktivni oblici uljnih karika

11
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str.27.
Tu vidimo:

a) Uljna karika sa nosom

b) Uljna karika a kanalom
c) Uljna karika sa torozionim djelovanjem
d) Uljna karika sa forsiranim struganjem ulja
e) U – fleks uljna karika
f) Barflex uljna karika.

U cilju obezbjeđivanja osnovne uloge – zaptivanja karika sa cilindarskom

košuljicom, u karikama je prilikom izrade uveden prednapon po obimu, koji
proizvodi pritisak karike na košuljicu, kako je prikazano na slici:

Slika 19. Uobičajne forme raspodijele pritisaka u karikama

Na slici je pod a) prikazan raspored pritisaka u karikama, koje se koriste kod

četverotaktnih motora (tzv. „kruškasti“ dijagram), gdje je najveći pritisak na
spoju karika. Na slici pod b) dat je raspored pritisaka po karikama, koje se
koriste kod dvotaktnih motora (dijagram pritiska oblika „jabuke“), gdje je važno
da je na spoju karika pritisak minimalan, da ne bi dolazilo do zapinjanja u
kanalima u košuljici.
Pravilnim prednaponom u karikama, optimalnim brojem karika i odgovarajućim
zazorima karika u žljebovima, dobija se i odgovarajuće preporučeno
produvavanje gasova u karter. Produvavanje je, naravno, povezano i sa
deformacijama same cilindarske košuljice. Tok pritiska gasova iz cilindra prema
karteru, dat je na sljedećoj slici.
 Slika 20. Promjena pritiska

Zahvaljujući današnjem razvoju, najčešće se na klipu nalaze po 2÷3

kompresiona klipna prstena i 1 uljni prsten. Uobičajne kombinacije ovih
prstenova date su na slici:

Slika 21. Uobičajni setovi karika po jednom klipu

Zbog nepovoljnih uslova u kojima rade, klipni prstenovi se rade od materijala

koji treba da ispuni sljedeće uslove:

- Da ima dovoljnu mehaničku čvrstoću na povišenim temperaturama

- Da bude otporan na habanje pri povišenim temperaturama
- Da ima mali koeficijent trenja i pri povišenim temperaturama i pri
nedovoljnom podmazivanju

Ove uslove najbolje ispunjava sivo liveno gvožđe sljedeće strukture:

- Ravnomjeran raspon grafita ASTM tip 5 – 6

- Osnovna struktura perlit – sorbit
- Prisutnost ferita 5%
- Fosfidna mreža fino raspoređena
Kod visoko napregnutih klipnih prstenova koristi se sivo liveno gvožđe, legirano
sa: Mn, Cr, V, Cu, i Ni. Zbog obezbijeđenja boljih uslova klizanja, radna
površina klipnih prstenova se najčešće presvlači sa mrežastim slojem hroma (Cr)
ili molibdena (Mo).12

KOLJENASTO VRATILO ( radilica )

Koljenasto vratilo ( radilica ) vrši prenos obrtnog momenta i spada u

najodgovornije, najsloženije, najnapregnutije i najskuplje dijelove motora. Za
pravilno funkcionisanje radilice moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:

- Mora postojati dovoljna sigurnost da ne dođe do zamornog loma

materijala u cijelom radnom području
- Ne smiju postojati velike amplitude torzionih, savojnih i aksijalnih
oscilacija
- Inerciono opterećenje se mora dovesti na razumnu mjeru
- Deformacije radilice se moraju dovesti na minimalno razumnu mjeru.13

Na sljedećoj slici je dat izgled radilice, sa svim elementima koji dolaze na nju.

12
13
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str.29.
 Slika 22. Koljenasto vratilo
Pa tako vidimo da su osnovni dijelovi radilice: glavni rukavci (4), ramena (5),
leteći rukavci (8), kanali za ulje (6). Sa radilicom obično dolaze: prigušivač
torzionih oscilacija (1), remenica za pogon pumpe i ventilatora (2), zupčanik za
pogon bregastog vratila (3), protutegovi (7), prirubnica (9), startni zupčanik
(10), zamajac(11), frikciona površina (12), otvor za centriranje (13) i mjesta za
zaptivanje krajeva (14) i (15).
S tim da je radilica najskuplji dio motora pravi se tako da je moguće dorađivati
ponešto na njoj, naravno, greške je moguće ispraviti samo ukoliko radilica nije
pukla, te ako deformacije nisu prevelike. Pošto je radilica puno opterećena, ona
treba da se izrađuje od materijala s velikom krutošću, koju možemo izračunati
po formuli:

𝐹
𝐶=
𝑓

Gdje je:
F – sila
f – savijanje

Krutost ustvari predstavlja mjeru koliko se nešto može deformisati pod dejstvom
sile. S obzirom na spomenuto, radilica se najčešće radi kovanjem, a u novije
vrijeme sve češće livenjem za male motore.

Slika 23. kovano koljenasto vratilo

Radilice se izrađuju od čelika za poboljšanje. Najčešći materijali su:

- Za male i malo opterećene motore Č 1531 i Č 1731

- Za vozilske manje opterećene Otto i dizel motore Č3130 i Č 3230
 - Za više opterećene dizel motore Č 3830 i Č 4732
- Za najopterećenije dizel motore Č 5430

Ovi čelici su pogodni za površinsko kaljenje rukavaca (koristi se tzv.

„indukciono“ kalenje), a rjeđe se koristi nitriranje radilice. U svakom slučaju
termičkom obradom treba obezbijediti tvrdoću rukavca radilice 60±2 HRc.

Obzirom na vrlo različite konstruktivne forme koljenastog vratila, od oblika

ramena, do do toga da rukavci mogu biti puni ili šuplji, potrebno je obezbijediti
razvođenjeulja za podmazivanje rukavaca na radilici. Na slici dolje je dato
nekoliko konstruktivnih izvedbi kanala za ulje.14

Slika 24.Konstruktivne izvedbe kanala za ulje kod punih i šupljih rukavaca

radilice

14
Prof. Dr. Ivan Filipović: “ Cestovna vozila „ Sarajevo, 2002. Str.30.
KLIPNJAČA

Klipnjača je element koji povezuje klip i radilicu motora i vrši pretvaranje

pravolinijskog u kružno kretanje. Sastoji se od male pesnice, tijela i velike
pšesnice klipnjače sa poklopcem velike pesnice. U maloj pesnici nalazi se
jednodijelni klizni ležaj, a u velikoj pesnici dvodijelni klizni ležaj.
Izgled klipnjače sa ravno razrezanom i koso razrezanom pesnicom dat je na
sljedećoj slici.

Slika 25. Konstruktivni oblici klipnjače

Prednost se daje klipnjačama sa koso razrezanom velikom pesnicom , zbog

mogućnosti lakše demontaže klipa i klipnjače (bez vađenja radilice sa motora).
Zbog velike odgovornosti klipnjače u radu motora, mora se obezbijediti visoka
krutost uz minimalnu težinu iste. Zbog toga se tijelo klipnjače pravi sa vrlo
različitim formama presijeka, što se može vidjeti na slici.
 Slika 26. Razni oblici presjeka tijela klipnjače

Na slici je dato nekoliko konstruktivnih rješenja formi male pesnice, gdje su

rješenja V i VI, sa čvrstom vezom klipnjače sa osovinicom, a kod ostalih izvedbi
je tzv. „plivajuća osovinica“.

Slika 27. Razni oblici male pesnice klipnjače

Klipnjače se rade uglavnom kovanjem, od visokolegiranih čelika za poboljšanje.

Uglavnom su to hrom – molibden čelici (Č 4730 – Č 4733).