Professional Documents
Culture Documents
Bogisic, Pesme o Marku - Ja
Bogisic, Pesme o Marku - Ja
Bogisic, Pesme o Marku - Ja
Bogisic, br. 3
Bogisic, br. 4
- Marko Kraljevic srece budimske mlade devojke koje idu na kladenac po vodu. Jedna od
njih ne pozdravlja Marku, vec pstidjeno spusta pogled I brani se time da je ona verenica
Marka Kraljevica, govori da je sestra Pavla Banovica, budimskog kralja. Marko je ljubio I
poslao kralju da joj objasni ko je on. Tada saznaje da je on u stvari njen verenik, da ima
prava na to I biva postidjena.
- “sa drugami” – Ovakva forma instrumentala moze upucivati na starost pesme, jer se
ovakav oblik vremenom izgubio, zamenjen je dvojinskim oblikom (mesanje nastavaka
trajalo je do 19. veka)
Bogisic, br. 5
- Pesma predstavlja dijalog majke I Marka. Marko objasnjava majci kako se izbavio iz
arapske tamnice prevarivsi Arapku devojku – obecao je da ce je ozeniti, a nakon sto mu je
pomogla da se izbavi iz tamnice, ubio ju je. Majka osudjuje takvo ponasanje, karakterise ga
kao greh.
- Pesma ima pripevni prilozak nakon svaka dva stiha. Nakon poslednjeg stiha nema
pripevnog priloska.
Bogisic, br. 7
- Marko dobija tri pisma – od ugarskog cara da ga ozeni, od Janka vojvode da mu krsti dete
I od cara da vlada sa njim. Na savet majke, on izvrsava prva dva zadatka, a zatim odlazi u
Carigrad da vlada sa carem. Nakon tri godina vladavine, Marko dobija pismo da mu je
Mina Kosturanin poharao dvore. Car mu predlaze da vlada sa njim jos godinu dana pa ce
mu on dati vitezove da krenu sa njim. Markova ne zeli da ceka, nisu mu potrebni carevi
vitezovi, on odlazi sam. Prerusava se u kaludjera u Svetoj Gori I odlazi na dvor Mine
Kosturanina gde njegova verna ljuba sluzi. On seda sa njima da vecera I ljuba prepoznaje
Markov “bijeli kozuh” I pita odakle kaludjeru. On govori da je Marko to ostavio kada je bio
u njegovom manastiru I ljuba pocinje da place, Mina je udara. Tu Marko ne moze da ne
odreaguje (njegov viteski postupak odbrane zene) I ubija Minu.
- Pozivi koj stizu Marku I njihovo izvrsenje dati su istim redosledom, za razliku od Vukove
varijante gde su dati obrnuto.
- Bugarstice o Marku nisu antiturske, antiturski ton je naglasen u starijim zapisima, ovde
je akcenat na starijim slojevima Markove licnosti. Markovo ponasanje je vitesko.
Novelisticki motivi su vezani za njega I ovakav sklop motiva upravo upucuje na vitesku
sredinu (pesme su pevane radi zabave). Takodje se za njega vezuje internacionalni motiv
bratoubistva u pesmi o Marku I Andrijasu. Vezivanje ovakvih motive za lik Marka
Kraljevica svedoci o njegovoj ranoj popularnosti. Njegov istorijski lik je u bugarsticama
posebno zanemaren, prisutni su anahronizmi – bosanski kralj, bosanke devojke (u
pozadini dogadjaja se moze naci trag istorijskog jer je Marko zaista trebalo da se ozeni
bosanskom kraljicom I moguce je da je taj motiv ovde epski stilizovan), Budim,
povezivanje sa ugarskim junacima, Arapi. U pesmi o Mini od Kostura nagovesten je njegov
vazalski odnos prema sultanu, ali nije naglasen kao u Vukovoj varijanti.
- Novelisticki motivi u pesmi o Markovoj verenici koja ga ne prepoznaje, nakon cega sledi
zabavni zaplet I saljiva pretnja – nalaze se I u hajducko – uskockoj poeziji, isti size vezuje
se I za sekulu, tako da je ovo opet potvrda Markove rane popularnosti.
- Naglasen je viteski sloj Markove licnosti, zatim mitoloski, posebno u pesmi o
Markovom izbavljenu iz tamnice uz pomoc Arapkinje koju nakon toga ubija. U Vukovoj
varijanti iste pesme postoji prikaz Markovog kajanja gde on gradi crkvu od stecenog blaga
da bi se iskupio. Ovde postupak njegovog kajanja nije razradjen, ali s obzirom na to da je
epika sklona kaznjavanju svakog negativnog postupka u cilju uspostavljanja moralnih
normi (bez obzira koliko veliki junak bio) – prikaz osude je u recima majke Jevrosime koja
Markovo ponasanje naziva gresnim. Medjutim, u ovoj pesmi se ne radi samo o prekrsaju
etickih normi, jer, njihovim krsenjem, prevazidjene su mitoloske razlike – Arapkinja je
demonskog porekla, pripada demnskom svetu I ne moze postati zena junaka, te razlike se
ne mogu prevazici. Medjutim, pevac svetsan narusavanja etickog kodeksa, uvodi neku vrstu
indirektnog kajanja (u Vukovoj zbirci) I osude (u bugarstici). Juanku je dozvoljeno da
prekrsi norme (Marko to cini I u bugarstici o bratoubistvu), ali nakon toga mora uslediti
neka vrsta kazne ili pokajanja da bi epska pesma zadrzala funkciju koju treba da ostvari.
- U bugarsticama Marko je u jednoj pesmi prikazan kao zastitnik, ali ne zastitnik sirotinje I
uterivac pravde, vec neko ko zeli da odbrani svoje poharane dvore I povrati otetu ljubu – to
je pesma koja nalazi svoju varijantu u Vukovoj zbirci pod nazivom “Marko Kraljevic I
Mina od Kostura”. Ova pesma je izgradjena kontaminacijom tipova, spojem
internacionalnih sizea - tip pesme gde je junak odsutan, otimaju mu zenu I on krece da je
vrati I tipa gde junak dolazi kuci I zatice svadbu – ovde Marko odlazi u tudjinu I zatice
svadbu.
Bogisic, br. 85
- Varijanta bugarstice o Mini Kosturaninu, kao I varijanta pesme iz Vukove zbirke. U ovoj
pesmi Mina je fantasticni lik - “kamenit do pasa”. Vila razresava sukob izmedju njih na
posredan nacin, govoreci Marku da ga posece ispod pasa. Ostali motivi su isti kao I
Vukovoj varijanti ili u bugarstici – savet od majke, prerusavanje u kaludjera, odlazak u
Minin dvor, ljuba koja sluzi na dvoru I poznaje konja Kraljevica Marka.
- Ova varijanta pocinje direktnim pismom od Mine Kosturanina da ce Marku poharati
dvore – pismo u vidu pretnje.
- Na viteski sloj Markovog lika upucuje njegov poziv Mini da uzme sablju kako bi se
ravnopravno borili – spoj viteskog I mitskog sloja (fantasticni Mina)
Bogisic, br. 87
- Size je isti kao u prethodnoj varijanti. Ovde Minja nije fantastican lik.
- Motiv Marka kao zastitnika sirotinje I etickih nacela – motiv koji ce kasnije biti
razvijeniji.
Bogisic, br. 88
- Sibinjanin Janko (Janos Ivan Hunjadi, istorijski je njegov sin Matija Korvin – epski
Matijas, ugarski kralj; borio se protiv Turaka, a njegova borba na nasem terenu objasnjena
je njegovom epskom biografijom – on je sin Stefana Lazarevica I “budimke devojke”;
borio se u Drugom kosovskom boju, poznat je njegov sukob sa Djuradjom Brankovicem)
hvali se kako je ubio velike srpske junake. Marko odlazi pred njegov dvor, razapinje satore,
Janko mu izlazi na megdan I Marko ga ubija.
- Pominje se trijada junaka Drugog kosovskog boja – Janko Sibinjanin, Sekula I Jure (koji
se javlja umesto Svilojevica). Ovo je anahronizam jer je Marko umro jos 1394. godine.
Bogisic, br. 89
Bogisic, br. 90
- Riznica turskog cara je poharana I sumnja se na Marka. Alil – aga, njegov pobratim u
ovoj pesmi ga upozorava. Marko pobija sve Turke kada car trazi da izvadi sablju da vidi da
li je krvava. Priznaje da je on poharao riznicu.
- Strah Turaka I samog cara od Marka – Turci ga ne smeju probuditi, a “u stolu se potresao
care, / bojeci se da ga ne pos’jece Marko” kada je izvadio sablju. Ovakav odnos cara
prema Marku vidi se I u pesmi “Marko pije uz ramazan vino”.
- Marko blago uzima za sebe, ne deli sirotinji (taj sloj njegovog lika je mladji). Ton jeste
antirurski, ali umesto turske, moze stajati bilo koja riznica – tako da je Marko pre
svega predstavljen kao razbojnik koji zadovoljava licne interese.
Bogisic, br. 92
- Car salje poklisara, crnog Arapina, da ubije Kraljevica Marka jer pije vino “u carevu
bezistanu” (nema motivacije za carevu naredbu). Marko ubija Arapina, odlazi caru I
podseca ga na to kada ga je izbavio iz ropstva. Car mu odobrava da pije, cak ga I bogato
daruje.
- Objasnjen je Markov povlaseceni odnos prema caru, ublazava se antiturski ton.