Prirucnik

za projektovanje
sistema grijanja •• v •
sa rl)esenlm
primjerima (IV dio)
A HANDBOOK FOR PLANNTNG
HEATING SYSTEMS WTTH
PROVED MODELS (TV)

Dr EMIN KULIC, dipl. ing. ,
docent Mahnskag tak u~teta
u Sarajevu i n a ucni sarad­
nik Un!an in v esta, 71000 Sa­
rajevo
V poslednjem proslo­
godisnjem broju "KGH"
objavljen j e prvi od
ukupno pet delova Pri­
rucnika, rasporedenih
taka da poslednji deo
izide u cetvrtom broju
ove godine.
Prirucnik j e pisan po
principu postupnosti u
iznala zen ju resenja za
postrojenje onaka kako
se to cini pri projekto­
vanju. Dakle, pocin je sa
projektnim uslovima,
spoljnim i unutrasnjim,
zatim obuhvata prora­
cun gubitaka toplote, a onda se, u na­
rednim poglavljima, govori 0 dimenzio­
nisanju gre jnih tela i ureaaja, kao i
raznovrsnim elementima koji se fi zicki
s meStaju u postrojenje kotlovnice. Poseb­
no je obradena problematika dimenzio­
nisanja cevnih mrez.a za razne sistem e
centralnog grejanja i toplodalekovoda,
bez zaobilazenja problema optimalnog di­
m en zionisanja mreia i izolacije, sa opsir­
nim komentarom primene racunara u
ovoj tehnici.
Prirucni k je zamislj en tako da Citaocu
pruZi sve sto mu j e neophodno za kom­
pletiranje projekta. Otuda su u teks tu
i opsirni podaci iz prospektnih materija­
la koje je autor preuredio za koriseenje
u novim mernim jedinicama, u kojima
je, inace, i ostala grada Prirucnika.
Redakcioni odbor se nada da ee ova
m aterija, na nasem jeziku prvi put sa­
brana na jednom m estu, dobra doCi ne
samo pocet nicima u projektantskom po­
slu, vee i onima sa veeim iskustvom ­
pY.e svega zbog obilja podataka i infor­
macija fwji se ovim tekstovima cine mak­
simalno pristupacni projektantima.
'U ce tvrtom broju "KGH" ove godine,
kada bude izisao poslednji deo Prirucni­
ka, citaoce eemo obavestiti 0 koricama
koje ce moei nabaviti radi ulaganja svih
pet delova teksta u njih.
The last issue of " KGH" for 1981
featured the f irst of a five part Hand­
book. The last part of this will be publi­
shed in issue No. 4 of this year's ma­
gazine.
The Handbook is written as an ap­
proach and m eans for finding solutions
for installations as is th e practice at
design stage. We start, th erefore with
the design conditions, both ex ternal and
internal, followed by an es timate of heat
loss. Succeeding chapters deal with damp
conveyance problems in construction, si­
zi ng of heat emitting units and equip­
ment, and the various elements which
are actually build into th e cons truction
of the boiler-house.
Particular attention is given to the
problem of sizing the pipe network for
different central heating systems and
long distance heating mains, not forge­
ting the most preferable method of si­
z. ing sy stems and in sulation, wi th som e
genera l comments on the us e of com pu­
ters.
The H andbook is des igned to offer
the reader a project to a successful close.
Thus, th e text contains general informa­
tion from brochures vvhich the author
has rearranged in the S1 unit s used
throu ghout th e Handbook.

5. PRORAtUN CIJEVNIH MREZA SISTEMA gdje je 1 duzina dionice.

GRIJANJA Iz kurseva mehanike fluida (v. [1] ). pozna to je
da se R i Z mogu izraziti kako slijedi:
5.1. Nacin odredivanja pada pritiska
R = A,·I·p·w'/ 2d CPa] (5.3)
Bez obzira na sis tem grijanja, ukupni pad pri­
tiska Lip u dionici cijevne mreie je jednak s umi Z = L·t;·p·w' /2 CPa] (5.4)
pada pritiska uslijed tre nja APT i lokalnih otpora
APL (ako se apstrahuje pad pritiska uslijed visinske ili:
razlike pocetka i kraja dionice, sto je obicno slucaj
u zatvorenim sistemima). Dakle, Ap = (A, . J·p·w' / 2d) + L·t;·p·w'/2 CPa] (5.5)

p, - P, = Ap = LiPT + APL [N/ m', Pa] (5.1) gdje su A, i t; koe ficij enti trenja i loka lnog otpora:
Koristenjem jednacine kon tinuiteta za masem
gdje s u PI i p, pritisak na pocetku i kraju dionice. protok fluida m kroz cijev kruznog poprecnog pres­
Pri proracunu cijevnih mreia uobicajeno je da jeka precnika d, moze se pokazati da se pad pritiska
se koristi jedinicni pad pritiska uslijed trenja R uslijed trenja moze odrediti iz:
[Pal m], polazeci od preporucenih vrijednosti i nji­
hovog udjela u ukupnom padu pritiska. KoristeCi R·I = 8· ), ·1· m 2
/n:'· p. d 5 (5.6)
u vedenu oznaku za jedinicni pad pritiska i oznacivsi
pad pritiska uslijed lokalnih otpora sa Z, jednaci­ Maseni protok fluida kroz svaku dionicu fluida
na (5.1) se moze pisati: se moze odrediti iz potrebne kolicine toplote Q grej­
nih tij ela, koja snabdijeva dionice u pitanju, iz jed­
Ap = RI + Z (5.2) nacine (5.7):

Klimati zacija grejanje hlailenje • braj 3/1982. 43

 m = Q /(cp· Li.t), [kg/ s]
gdje su:
Q - kolicina toplote, [1/s],
ta, RM - razv odna mreza, V - v entil grejnog tije­
Cp - specificna toplota grejnog fluida, [J/kg K],
la, OV - odz.racni ventil, SP - slavina za praznj enje,
Li.t - temperaturna razlika u dovodnom i povratnom
OM - odzracna mreza
vodu, [K].
J ednacine (5.4) i (5.6) su osnovne jednacine za
odredivanje pada pritiska cijevnih mreia. Za odre­
ctivanje pada pritiska nema posebnih teskoca, kada
su poznate vrijednosti lokalnih otpora, a one su po­
znate za specificiranu mredu dionica, jer se za dati
fluid (definisana gustina p) i brzinu (W) pad pritiska
moze lako odrediti iz jednacine (5.4). Medutim, po­
teskoce nastaju pri odredivanju pada pritiska uslijed
trenja, j er je koeficijent trenja ).. funkcija Reynoldso­
vog broja NRe = Wd· p/ll (ll-dinamicka viskoznost
fluidal i relativne hrapavosti cijevi. Colebrook-White­
ova jednacina (5.S) npr. daje tu zavisnost implicitno,
pa je radi toga potrebno itemtivno rjesavanje, sto
je nepodesno za prakticne svrhe. Stoga je bilo po­
trebno razviti radne tabele pomocu kojih se projek­
tan t oslobada tih repeti tivnih, a li neophodnih ope­
racija za svaku dionicu cijevne mreie.
1/ T = -2 log [(2,51 / Re -..,f )..)
Za vodeno grijanje 90/70°C za srednju tempera­
turu vode SO°C gustina fluida je 972 kg/m]. Za prec­
nik cijevi u milimetrima i protok mh U k g/h osnov­
na jednacine (5.6) prelazi u :
R = )... m\ (3,6-'.10 - 6 ). S/ 972·"It'· d S (10-' )' =
= 64,35·1O-'·)..·m\/d S
, [Pa l m]
Poslednja jednacina je onda polazna jednacina
za izradu radnih tabela svakog vodenog grijanja.
Na slican nacin se moze doci do polazne jednacine
i za grijanj e parom niskog pritiska.
S obzirom da je izvan okvira ovog rada svako
detaljnije upustanj e u izradu takvih tabela, citalac
se upucuje na literaturu [2], gdje je detaljno razra­
den metod izrade radnih tabela za vodu i paru ni­
skog pritiska sa pripadajucim programom za digi­
talni racunar.
S1. 5.1. Dvocjevni sistem grijanja toplom vodorn, gor­
njirn razvodorn otvorenog tipa i prirodnom cirkulaci­
jom; K - kotao, SO - sigurnosni odvodni vod, SP
- sigurnosni povratni vod, EP - ekspanziona posu­
da, CV - cirkulacioni vod, PV - prelivni vod, GM
- gornja razvodna mreza, DM - donja razvodna
mreza, VD - v ertikala dovoda, VP - vertikala po­
vrata, GT - grejno tijelo, V - ventil grejnog tijela
II _ so " sp '; --l .
GT VP vo
2~~_.i==:if========
1 I v==-~'*~=~-
I~
I~~
-- -- ~'- - -- -- ~ r- ----- -. - -- -
Kfl_J OM
Prilog 5.1 sadrZi radnu tabelu za vodeno grijanje
za temperaturnu razliku u dovodu i povratu At = 20
K ijedinicne padove pritisaka R = 0,1 do 40 Pal m,
dok se prilog 5.2 odnosi na R = 20 do 5 000 Pal m
i Li.t = 20 K. Prilozi 5.3 i 5.4 su analogne vrijednosti
za At = I K. Treba napomenuti da se radne tabele
sadrzane u prilozima 5.1 do 5.4 odnose na vodu
srednje temperature SO"C, gustinu vode p = 972
44 Klil11alizaci;a gre;an;e IIfail en;e
(5.7) S1. 5.2. Dvocjevni sis tern gnjanja toplom vodorn, d<>­
njirn razvodorn zatvorenog tipa i prisilnorn cirkulaci­
jorn; K - kotao, CP - cirkulaciona pumpa, SV ­
sigurnosni ventil, VDYP - vertikala dovoda i povra­
,i
RM
kg/m), a za koeficijent trenja ).. su koriSteni izrazi
Aljtsulja [3]. dok je za hrapavost k koriStena vri·
jednost 0,045 mm.
Prilog 5.5 sadrZi radnu tabelu za grijanje parom
niskog pritiska. Za njenu izradu su koristeni podaci
+ (£/3 ,72 d)] (5.S) za gustinu 0,633 kg/ m ', a za kinematsku viskoznost
v = 21,3 ·10-6 m'/ s. Za hrapavost i koeficijent trenja
koristene su iste vrijednosti kao i za priloge 5.1.
do 5.4.
Da bi se mogli odrediti padovi pritisaka uslijed
lokalnih otpora, sacinjeni su prilozi 5.6 i 5.7 za vo­
dena grijanje i grijanje parom niskog pritiska, bazi­
rani na jednaCini (5.4). Sada se moze nesto vise re­
(5 .9) ci 0 naCinu odredivanja raspolozivih pritisaka za
sistem grijanja te njegovu preraspodjelu za gubit­
ke na trenje i lokalne otpore.
52. Nacin proracuna cijevnih rnreza
Prije nego se neSto kaze 0 naCinu odredivanja
raspolozivih pritisaka za pojedine vrste grijanja, de­
finisace se kako se raspolozivi pritisak dijeli na di­
jelove koji ce se utrositi na trenje i na lokalne ot­
pore. Oznaci Ii se sa »a« udio mjesnih otpora u ukup­
nom padu pritiska p, - P" vazice:
za lokalne otpore:
Z = a·(p,- p,) = L·E,·p·w'/2 (5.10)
za otpore trenja:
R 1 = (1- a) .(p, - p,) = S ),. I·m'/p·7t' ·d5 (5.11 )
Iskus tvo je pokazalo da je udio mjesnih otpora
u ukupnom padu pritiska »a« 10 do 20% kod toplo­
dalekovoda, dok se .kod uobicajeno razgranatih mre­
za instalacija u zgradama ta vrijednost krece oko
30%. Drugim rijecima, proracun cijevne mrde zapo­
cinje odredivanj em aktivnog pritiska, bilo tacno kao
kod gravitacionog grijanja vodom, bilo na osnovu
QI­ iskustvenih vrijednosti padova pritiska po metru
duznom cjevovoda iIi iskustve n ih vrijednosti za brzi­
ne fluida nosilaca toplote. Tako dobivene iii usvoje­
ne vrijednosti se raspodijele na osnovu vrijednosti
»a« na udio za trenje i lokalne otpore. S obzirom
da se razvodna mreza isprojektuje u smislu trase
D~~ __ prije proracuna, to su poznate du zine svih elemena­
ta trase, pa je tako moguce odrediti orijenticonu
proracunsku vrijednost jedinicnog pada pritiska »R«
[Pal m]. Takode su iz poznatih elem enata trase po­
mati i lokalni otpori pojedinih elemenata dionice
(lukovi, koljena, zaporni organi, odvojci itd.), sto
omogucuje odredivanje pada pritiska uslijed lokal­
rrih otpora . Time su specificirani svi elem en ti taka­
zvanog »prethodnog proracuna«. »Naknadnim prora­
cunom« se utvrduju konaene vrijednosti pada pri­
tiska, uz zadovoljenje uslova da utrose ni pad pri­
tis ka (trenje + lokalni otpori) mora biti manji ili
jednak raspoloZivom padu pritiska, eime je onda
proracun zavrsen. Ovaj postupak je detaljno objas­
• bro; 3/1982.
---~-------
njen u primjerima uz ovo poglavlje. Za potrebe pret­
hodnog i naknadnog proracuna, u prilogu 5.8 su
date vrijednosti lokalnih otpora pojedinih elemena­ odnosno:
ta cijevne mreie prema [4J i [5J.
Treba napomenuti da u principu nema razlike u
proracunu cijevnih mreia vodenih grijanja, grijanja
vazduhom iii parom niskog pritiska. Specificnosti po­
p = t:. g h, (P' +I -
i=1
Pi) = E' g h, Ap,
i .. J
(5.13)
iedinih sistema ce se na odgovarajucem mjestu po­
sebno objasniti. Prede Ii se na male ali konacne velicine, tj. pri
Sada se moze pristupiti pojedinim sistemima malim promjenama temperature, promjena gustine
grijanja i njihovim specificnostima. fluida se moze izraziti kao:
5.3_ Grijanje toplom vodom Ap = Au· E (5.14)
Ako je temperatura vode nJza od 1l0oe, onda se gdje su:
takva grijanja nazivaju grijanja toplom vodom, a u
slucaju da je t > llOoe, tada se ima posla sa vre­ Au - temperaturna razlika cestice fluida na kraju i
lovodnim grijanjima. U principu funkcionisanja oba pocetku posmatranog dijela mreze, [KJ,
ova sistema nema bitnih razlika. Prvi sistem moze E = AQ / At - promjena gustine fluida po stepenu
biti zatvorenog i otvorenog tipa i ne potpada pod temperaturne razlike, [kg/m' KJ.
inspekciju parnih kotlova. Sistemi vrelovodnog gri­
janja su zatvorenog tipa i potpadaju pod inspekciju Slika 5.6 prikazuje promjenu difereneijalnog kvo­
parnih kotlova. eijenta E za vodu u zavisnosti od temperature prema
Ako se cirkulacija vode ostvaruje prirodnim pu­ [6]. Prilog 7.9 sadrii brojne vrijednosti z~ E. U pod:
tern (ustijed temperatllrnih razlika u dovodnom i rucju temperatura 40 do 95°e, E se moze odredltl
povratnom vodu), radi se 0 gravitacionom grijanju, iz sledece relacije [6 J:
a u slucaju prisilne cirkulacije fluida govori se 0
pumpnom grijanju. Stika 5.1 prikazuje sistem dvo­ E = -0,1675 ­ 0,0057 (5.15)
cjevnog grijanja toplom vodom, gornjom razvodnom
mreZom, prirodnom cirkulacijom, otvorenog tipa, dok odakle se vidi da se gustina smanjuje sa porastom
sl. 5.2 prikazuje dvocjevni sistem grijanja toplom temperature.
vodom, donjim razvodom, zatvorenog tipa s prisil­ Uvrsti Ii se jednacina (5.14) u jednacinu (5.13),
nom cirkulacijom. slijedi:
U slucaju da se za ohladenu vodu u grejnom ti­
jelu ne predvida poseban povratni vod, nego se oh­
i=n
ladena voda mijesa sa toplom i vodi ka sledecem p = L g h, E, AU, (5.16)
grejnom tijelu, tada se govori 0 jednocijevnom si­ i=t
stemu grijanja, kao 5tO je pokazano na sl. 5.3 i 5.4.
5.4. RaspoloZivi pritisak za grijanje toplom vodom U slucaju kada Au , nije unaprijed pozna to, kao
5tO je slucaj hladenja u cijevnoj mrezi, treba ga
Sada kada su koncizno specificirani sistemi vo­ odrediti iz:
denog grijanja bez upustanja u njihove prednosti
nedostatke, kako u izvedbi tako i u eksploataciji, S1. 5.5. Hladenje u ci-jevnoj mreii
moze se pristupiti odredivanju raspolozivog pritiska
u pojedinim sistemima.
a
5.4.1. Gravitaciono grijanje
lz samog imena ovog sistema grijanja slijedi na­
cin njegovog funkcionisanja odnosno cirkulacije grej­
nog fluida od kotla ka grejnom tijelu i nazad pre­
rna kotlu, Cime se obezbjeauje kontinualan rad.
Pretpostavi Ii se za pocetak da je cijevna mreza
zatvorenog strujnog kruga prema slici 5.5 idealno
izolovana (u stvarnosti su dobro izolovani vodovi
2-3 i 7-8), onda ce do ohlaaenja, u tacki 1 zagrija­
nog fluida, doCi sarno u grejnom tijelu GT, a nasta­
la promjena gustine ce uzrokovati pritisak cirku­ - I~
lacije.
p = no· g (p, - p,), [PaJ (5.12)
U stvarnost,i ce dolaziti do hladenja i u dru­
gim dijelovima ciievne mreze (u zavisnosti od lokal­ I k, (trn - tu)
nih uslova na svakoj dionici), pa ce pritisak cirkula­ Au=------- [KJ (5.17)
cije iznositi (uz pretpostavku konstantnog odvode­ me
nja toplote po jedinici duzine dioniee):
gdje su:
S1. 5_3. Jednocijevni sl­ S1. 5.4. Jednocijevni si­
stem grijanja toplom stem grijanja toplom I - duzina posmatranog dijela mreze, [m),
vodom sa horizontalnim vodom i gomjim razvo­ k, - koeficijent prolaza toplote metra duznog cijevi,
razvodom po etazama dom [W/ mKJ (vidi priloge 5.8 i 5.11),
tm - srednja temperatura fluida u posmatranom di­
jelu mreZe, [KJ,
t, - temperatura prostorije odnosno okoline, [KJ.
m - maseni protok fluida, [kg/ sJ,
. 0' I
0 . •0
.
to I. I c - specificna toplota fluida, [kJ/kg K].
Za tm se moze uzeti temperatura na pocetku
..0' (obicno poznata) iii kraju dionice radi olaksanja pro­
_ ____ ==-:I :
I racuna, posto je razlika izmedu obeju vrijednosti
JaJ (9/2), a u odnosu na razliku (trn - t,), veoma mala.
Za temperaturu okoline se za slobodno polozene
cijevi bira temperatura vazduha u prostoriji; za ne­

Klimalizaci;a greja>1je hlailenje • broj 3/1982. 45

izolovane cijevi u zatvorenim zidnim zlebovima
t.. = 45 c C, a ako SLl cijevi izolovane t.. = 35°C.
Vrijednosti koeficijenta k, se mogu racLlnati za
specificne Llslove rjesavanog problema , ili Llzeti pre­
ma prilozima 5.8 za gole cijevi i 5.11 za izolovane
cijevi.
Vrijednost koeficijenta k', u prilogu 5.11 je uve­
cana za 15% , da bi se uzeli Ll obzir gubici toplote
drzaca i sl.
Za uobicajene odnose u vodenom grijanju, tem­
peraturni pad u grejnom tijelu je Ilu = 90-70 = 20
K, pa je pritisak cirkulacije za 1 m visinske razlike
sredine grejnog tijela i kotla:
p = gh·E·IlU = 9,811·0,6220 = 121 ,6 Pa
jer je:
E = 0,1675 + 0,0057·80 = 0,62 kg/m'K
Tacnija vdjednost je, prema prilogu 5.10, 121,2
Pa.
Kao !ito ce se vidjeti pri rjesavanju zadataka,
proracun mreze se moze izvesti uzimajuci u obzir
hladenje Guida u cijevnoj mrdi (gornji razvod) iii
zanemarivsi isto, sto cini proracun mreze konzer­
vativnim. U svakom slucaju potrebno je izvrsiti pret­
hodni i naknadni proracun .
Za vrsenje prakticnih proracuna cijevnih mreza,
kako dvocjevnih tako i jednocjevnih sis tema, u pri­
lozima od 5.12 do 5.17 su sadriane odgovarajuce ta­
bele koje omogucuju izvodenj e tih proracuna [4,5].
Prilog 5.12 daje dodatni pritisak usJij ed hladenja
cijevi dvocjevnog sistema gravitacionog grijanja sa
gornjim razvodom, za gole i izolovane silazne ver­
tikale.
Prilog 5.13 daje vrijednosti doda tnog pritiska us­
Jijed hlaaenja cijevi jednocijevnog sistema gravita­
cionog grijanja sa gornjim razvodom.
Prilog 5.14 sadrii korekcione faktore za podatke
u prilozima 5.12 i 5.13 za razliCite kolicine vode u
grejnim tijelima.
Prilog 5.15 daj e vrijednosti korekcionog faktora
za vrijeclnosti priloga 5.12 i 5.13 za pribJizno obu­
hvacanje razJicitih temperaturnih situacija.
Prilog 5.16 sadrzi podatke 0 procentualnom po­
vecanju ogrijevne povrsine grejnih tijela radi hla­
denja.u cijevima u gravitacionom grijanju.
Prilog 5.17 sadrii vrijednosti raznih korekcionih
faktor<f uz prilog 5.16.
Da bi se korisnik lak se snasao u upotrebi ovih
tabela i pripadaj ucih korekcija, dat je primjer 5.2,
a upotreba za druge slucaj eve bi bila analogna.
S obzirom da je sistem j ednocijevnog grijanja
u dosta rasirenoj upotrebi , osobito u poslednje vri­
jeme (posebno na Zapadu) , zainteresirani citalac se
upucuje na specijalizirani tekst , npr. [7]. Takode ce
se napomenuti da su razvijene i posebne tabele po­
desne za odredivanje povrsina grejnih tijela kod
jednocjevnih sistema, etaznih grijanja, postrojenja
sa gornjim razvodom i postrojenja sa nestandardnim
temperaturama 90/ 70° (v. [8J).
Ipak, prije nego sto se prede na pumpno grija­
nje, dace se neka dodatna objasnjenja za jednocjev­
ne sisteme vodenog grijanja, kako bi korisnik mo­
gao pratiti tok rjeSenja primjera 5.4.
Za razliku od dvocjevnog sistema, ovdje se cir­
kulacioni pritisci, uzrokovani ohladenjem u grejnim
tijelima dodaju, s obzirom da su grejna tijela jedne
vertikale ukljucena jedno iza drugog. Svaka ver­
tikala se posma t ra kao oclvojen strujni krug sa svo­
jim padovima pritisaka.
Za postrojenje jednocjevnog grijanja, prikazano
na slici 5.7, kolicina toplote koja struji kroz verti­
kalu (pri zanemarivanju toplotnih gubitaka u ci­
jevima) [4J je :
. .
0 = 0,+0, = m (t,- t.) C p = (m"llt, + m, Ilt,) c p
(5 .18)
iii:
46 Klimafizaci la grejanje hladenje _ broj 3/ 1982.
m, m,
t,-t o = -- Ilt, + - - Ilt, (5.18a)
m m
Biranjem jednake tempera turne razlike u svim
grejnim tijelima sJijedi opcenito :
m
(5.19)
Za odredivanje aktivnog pritiska dovoljno je po­
smatrati sarno sis tern sa dionicama kratkog spoja
(dionice 1'-1 i 2'-2). Tacke 1 i 2 su tacke mijesanja
vode iz dionica kratkog spoja i grejnog tijela. Sma­
trace se kao da se ohladenje vr5i u tackama 1 i 2.
Tacla je prema jednaCini (5.16) pritisak cirkulacije:
[N/m'J (5.20)
gdje su Ilt, i Ilt, razlike temperature vode prije i
poslije svakog grejnog tijela.
Za jednocijevne s isteme bez hladenja u cijevi­
ma moze se racunati sa dovoljnom tacnoscu sa
srednjom vrijednoscu E" pri temperaturi (t', + t'J) / 2 =
= (t r + t.)/2 , pa je opcenito pritisak cirkulacije:
O.
P=gE.,Lh.-- (5.21)
jer je:
Dodatni pritisci cirkulacije uslijed ohladenja vo­
de u cijevima se racunaju na isti nacin kao i za
dvocjevne sisteme. Za podrobnija objasnjenja vidi
primjer 5.4.
5.4.2. Pumpno grijanje
Pritisak cirkulacije u pumpnom grijanju u prin­
cipu je jednak sumi pritiska pumpe pp i pritiska
uzrokovanog razlikama u gustini fluida u dovodnom
i povratnom vodu p" dakle:
(5.22)
S obzirom da je uticaj gravitacije obicno malen
u odnosu na pritiske koje stvara pumpa, to se uti­
caj gravitacije zanemaruje. To meautim ne pojed­
nostavljuje proracun bitno. Pritisak cirkulacije pum­
pe nije unaprijed poznat; u stvari, potrebno ga je
odrediti nakon sto se mreza dimenzionise. Ispravno
rjcSenje problema je trazenje tehno-ekonomski op­
timalne cijevne mreze. To je ona mreia za koju je
suma ulaganja u mreiu i troskova eksploatacije mi­
nimalna . Rietschel i Reiss [4J preporucuju da se
mreza dimenzionise sa vrijednostima za jedinicni pad
pritiska R "'" 100 Pal m, a tako dobijena mreza bi
trebalo da bude bliska optimalnoj. S obzirom na
veoma nestabilno triiste i kod nas i u svijetu, po­
trebno je za svaki veCi sis tern izvrsiti optimizaciju,
posebno kada se ima u vidu skokovit porast cijena
S1. 5.6. Promjene dife­
rencijaInog kvocijenta S1. 5.7. Serna jednocijev­
E=dp/dt u zavisnosti od nog sistema grijanja
temperature za vodu
ener gije , a posebno za razne vrste koristenog go­ Kao orijentaciona vrijednost za potrebnu veliei­
riva. Drugi pristup je dimenzionisanje mreie us va­ nu kotlovskog pritiska P, moze posluziti tabela 5.1,
janjem neke preporucene brzine fluida u mrezi, npr. prema [4].
za vodu 0,3 do 4 m/s (vidi odjeljak 5.7). Ovdje se Na osnovu poznatih pritisaka P, i p, moze se
sarno skrece paznja na problem, posto je izvan ok­ pristupiti prethodnom proracunu. Jedinicni pad pri­
vira ovog rada neko dublje zalazenje u tu materiju tiska za dionice najnepovoljnijeg strujnog kruga je
(vidi odjeljak 5.6). onda:
U samom principu proracuna nema nikakve raz­
like u odnosu na gravitaciono grijanje. I ovdje se Tabela 5.1. Pritisak pare u kotIu u zavisnosti od ho­
polazi od najnepovoljnijeg strujnog kruga. To je rizontalne razvucenosti postrojenja
strujni krug najopterecenijeg i najudaljenijeg grej­
nog tijela (u horizontalnom i vertikalnom smislu)
od kotla odnosno pumpe. Sam nacin proracuna je Horizontalna razvucenost
prikazan u primjeru 5.4. postrojenja grijanja Em] 30 50 200
Pumpa za postrojenje se bira na osnovu izra­
cunatog pada pritiska u najnepovoljnijem strujnom Pritisak pare u kotlu [kPa] 5 7 10
krugu. Snaga pumpe se racuna po sledecoj relaciji:
N = (m.~p) / (Q·1]), [W] (5.23) R = (1-a) (pl-p,)/I 1. [Pal m] (5.24)

crdje suo
gdje su:
~ - ~aseni protok fluida, [kg/s]'
p" p, - pritisak pare u kotlu i pred zapornim or­
AP - razlika pritisaka koju ostvaruje pumpa,
ganom grejnog tijela ,
[N/m'], a - udio mjesnih otpora (i ovdje je to 33%),
p - gustina fluida, [kg/m 3 ], I I - ukupna duzina dionica najnepovoljnijeg
T] - stepen iskoristenja pumpe; kod malih pumpi strujnog kruga.
je stepen iskoristenja najvise 1].." = 0,4 do 0,6.
Potrebno je napomenuti da ako su vodovi neizo­
Pogonsku snagu motora treba birati za 15 do lovani , treba povecati toplotni ucin (protok) cijevnih
25% vecu, da se pri eventualno vecoj snazi pumpe vodova za 15%, da bi se uzeli u obzir toplotni gu­
motor ne bi preopteretio. Prilog 5.18 daje osnovne bici .
poda tke za izbor pumpi za central no grijanje, pre­ Za brze orijentacione proracune, dimenzije raz­
rna katalogu »IMP«-a - iz Ljubljane. vodr;ih parnih vodova se mogu odrediti prema pri­
logu 7.19, koji je sastavljen na bazi jedinicnih pado­
va pritisaka R"" 100 Palm, prema [4].
51. 5.8. Sematski prikaz sistema centralnog grijanja Sto se tice proracuna parnog dijela mreie, po­
parom niskog pritiska sa gomjim razvodom: a) sa stupak je isti kao i za vodeno grijanje , tj. vriii se
suvo postavljenim kondeznim vodom, b) sa mokro preko formulara, unosenjem potrebnih podataka za
postavljenim kondeznim vodom; K - kotao, S ­ kolicine toplote, duzine dionica, mj esne otpore itd.
sigurnosna cijev, D - odzracivanje (veza sa okoli· Bitna razlika je jedino u proracunu kondenznih vo­
nom), RV - razvodni vod pare, SV - izlazni vod, dova. Ovdje se radi 0 strujanju dvofazne smjese vo­
ZV - zracna veza, PV - povratna verlikala konden­ de i vazduha u nekom od rezima tecenja takvili smje­
"ala, P k - pritisak pare u kotlu sa. To .ie veoma kompleksa'll problem.
Najrasprostranjeniji metod dimenzionisanja ci­
RV jevnih mreZa ovakvih smjesa je Lockhart-Martinelli­
sv
Tr==~
o~ RV--~r jeva korelacija, koja dobro prati ponasanje smjese
vazduh-vocla u cijelom podrucju odnosa njihovih pro­
I Jr -_De' toka. Za vise detalja vidi [9].
Da bi se proracuni olaksali i ubrzali, u prilogu
5.20 je data tabela dobiiena na bazi prakticnih isku­
"v PV stava. Kolona 4. u tabeli omo,ll;ucuje i dimenzionisa­
::0 @D ­ nje vazdusnih vodova u slucaiu razvodne mreze sa
"- o . zV- " nisko postavljenim kondenznim voclovima.
5.6. Topiotni gubici cijevnib ve :lova

Prije nego sto se prec1e na dio poglavlja koji tre­

tira problematiku optimalnih dirr.enzija cijevi i izo­
5.5. Grijanje parom niskog pritiska lacije, dace se osnovni elementi nacina odredivanja
toplotnih gubitaka cijevnih mreza. Veci dio teksta
U ovim postrojenjima, kako iz razloga bezbjed­ ove tacke je preuzet iz [10, 11, 12].
nosti (nije potreban stalan nadzor), tako i iz higi­
jenskih razloga (nepozeljne visoke temperature po­ 5.6.1. Toplotni gubici cjevovoda vodenih !aoz vazduh
vrsine grejnih tijela) natpritisak pare u kotlu ne pre­
lazi SO kPa. Takva grijanja su poznata kao grijanja Toplotni gubici duznog metra ovako polozenih
parom niskog pritiska. Sada umjesto vode kroz si­ vodova se mogu odrediti iz:
stem cirkulise para do grejnog tijela gdje konden­
zuje, a kondenzat se onda vraca u kotao prirodnim (5.25)
putem, iii preko posebno3 sistema povrata konden­
zata. gdje su:
Razv01cnje zagrijevnog medija moze dn se ostva­ Mu = 1; - to - ukupna temperatuma razlika, [K],
ri bilo sistemom dor:jcg razvoda ili sistemom gor­ R T U - Ru+R-+ R ,, +R, - ukupni toplotni otpor
njeg razvoda. Oba razvoda mogu biti 5a suvo (viso­ [mK/W],
ko) ili mokro (nisko) post~\Vljenim kond~nznim vo­ " - temperatura grejnog fluida, [OC],
dom, kako je pokazano na 5likama 7.8 i 7.9. R, toplotni otpor unutrasnje povrsine cijevi,
[mK/W],
R - toplotni otpor stijenke cijevi, [mK/ W],
5.5.1. Raspolozivi pritisak u grijal1ju parom niskog R;, - toplotni otpor slo ja izolacije, [mK/W],
pritiska R, - toplotni otpor od spoljnje povrsine izolacije
na okolinu, [mK/W],
U ovim sistemirr.a je pritisak na pocetku razvod­ to - temperatura okolnog medija, °C.
ne mreie definisan pritiskom kotla P,. Ovaj pri­
tisak treba reducirati u mreii tako da pred ventilom Toplotni otpor unu trasnjosti cijevi je racunat
grejnog tijela vlada pritisak p, = 2 k Pa. prema:

Klimatizacija grejanJe hladenje • b ro; 3/ 198Z. 47

 [mK / WJ (5.26) [mK/ WJ (5.36)
gdje su: [mK/ WJ (5.37)
1td" - unu trasnja povrsina I pogonskog metra cje· R, = (l / 21tA,) In ({ (2h / cl, + [(2h/ cl,)' -IJ' (' } (5.38)
vovoda, [m'J,
a. - koeficijent prelaza toplote sa fluida na cijev gdje su:
[W/ m'KJ , a racuna se prema izrazu (7.27), a.p ' - koeficijent prelaza toplote sa vazduha na
unutrasnju povrsinu, [W/m'KJ.
a.u = 0,023 (f../d,,) N° S N°·, [W/m' K], (5.27) )'k , A, - koeficijent toplotne provodljivosti zida ka­
Rc Pr
nala i zemlje, [W / mK].
No, = Wdup/[.l - Reynoldsov broj, d,,=O, / 1t, d,,=O,1t = ekvivalentni precnici unutrasnje i
Np, = e p[.l/ ), - Prandtlov broj, spoljnje povrsine kanala, [m].
W - brzina strujanja fluida u cijevi, [m/ s], 0 ,,0, - obim unutrasnje i spoljnje pov rsine kanala,
p - gustina fluida, [kg/ m'J, [m].
A - koeficijent provodenja toplote fluida u cijevi h - visina od sredine cijevi do povrsine zemlje,
[W/mK]. [mJ.
iJ. - dinamicka viskomost fluida u cijevi, [kg/ ms].
Totplotni otpor zemlje moze se, za odnose
Toplotni otpor stijenke cijevi je definisan jedna­ h/d,, ~2, racunati iz pojednostavljenog izraza (5.39):
cinom (5 .28):
SI. 5.9. Sematski prika'l sistema centralnog grijanja
R. = (l / 21tA,) In (d j d u), [mK/ WJ (5.28) parom niskog pritiska sa donjim razvodom: a) sa
suvo postavljenim kondeznim vodom, b) sa mokro
a toplotni otpor sloja izolacije jednacinom (5.29): postavljenim kondenznim vodom; UV - u sponska
vertikala za pam, UC-U cijev za lcondenzat; os tale
R j, = (l/21tAj,) In (d ".jd,u), [mK/ WJ (5.29) oznake leao l1a slici 5.S.
~dj e su:
v
d, - vanjski precnik cijevi, [mJ,
D~T.!ill]
+----1-­ . 'I~~
d i" diu - vanjski i unutrasnji precnik izolacije, [mJ,

)," Ai, - koeficijent provodenja toplote materijala ci­ J'JI pv

jevi i izolacije, [W/ mK].
Toplotni otpor prelazu toplote sa povrSine izola­
cije na okolni m edij iznosi:
[mK/ WJ (5.30)
oj

Koeficijent prelaza toplote sa sloja izolacije na

okolni medij iznosi:
Omaci Ii se indeksom I prva cijev, a indeksom
[W/ m 'KJ (5.31) 2 druga cijev (vidi sliku 5.10), onda se iz uslova jed­
nakosti toplotnih flukseva iz cijevi i kroz kanal mo­
gdje su:
ze odrediti temperatura vazduha u kanalu t, prema
a., = e[(T/ 100)' - To/ IOO)' J (T - To), [W / m' KJ (5.32)
izrazu (5.40):
a.,. = koeficijent prelaza toplote zracenjem,

e = koeficijent zracenja , [W /mK'].

('t'l / R TUI ) + ('t',fR IU') + (to/ R k )
T = temperatura povrsine izolacije,
tk = - - - - - - - - - - - - - (5.40)
To = temperatura okolnog medija,
(1 / RTUI ) + (1 /R TU,) + (l / R k )
a., = koeficijent prelaza toplote konvekcijom i za

horizon talne cijevi kod prirodne konvekcije iz­ gdje su:

nosi, prema [3,5J: RIUI, R T U2 - ukupni toplotni otpori za cijev I i 2,
[mK/WJ.
a., = 1.2 [(t- to)/d ". J'j' , [W/m'KJ. (5 .33) to - temperatura zemlje u osi kanala, [Oe].

a za vertikalne cijevi prema [4 J: 5.6.3. Toplotl1i gubici u zemlju dir ek tno polozenih
vodova
a., = 1,5 (t - to)' j3 [W/ m ' K] (5.34)
Slika 5.11 prikazuje nacin polaganja cijevne mre­
Prema Griffithsu I Jakemanu, ukupno odavanj e ze direktno u ze mlju.
horizontalne iii vertikalne cijevi (d > 100 mm) imosi: Toplotni gubitak po metru duznom cijevi sa in­
a., = 9,5+0 ,0085 t'f.' , W/ m' K (5.34) deksom 1 se odreduje prema jednacini (5.41):

gdj e je t - temperatura povrs ine cijevi. qi = [('t'I-to)R,('t',-to)Ro)J / (R,R, -R'o), [W/ mJ (5.41)

5.6.2. Toplot11.i gubici cijev11.ih vodova u kanalu a za cijev sa indeksom 2:

Toplotni gubici u ovom slueaju (slika 5.10) se od­ q, =[('t',-to)R, ('t'I-to)Ro)J/(R,R,-R'o), [W/mJ (5.42)

reduju analognim postupkom, kao u prethodnom slu·

caju, ali se ovdje mora ukljuciti i toplotni otpor gdje su:

prelazu toplote kroz zid kanala, da bi se odredila 't'" 't', - temperature nosilaca toplote u cijevi 1 i 2

nepoznata temperatura vazduha u kanalu , t l . [Oe] ,

Toplotni gubici po duznom metru cijevi se odre· to - temperatura zemlje u osi cijevi, [OeJ ,
duju analognim jednacinama (5 .25) do (5.33). R R, - ukupni toplotni otpori cijevi I i 2 sa izola­
Toplotni otpor kanala R, je jednak sumi toplot· " cijom i toplotnim otporom zemlje, [mK/ W] ,
nih otpora prelazu toplote sa vazduha na zid kanala Ro - uslovni dodatni otpor koji uzima u obzir
R pk , prolazu toplote kroz stijenku kanala R" i pro· medusobni uticaj cijevi I I 2, a definisan je
vodenju toplo te kroz zemlju, dakle : jednacinom (5.43):
[mK/WJ (5.35) Ro = (l/21tA,)ln[1+ (2h/b)']'j2, [mK/ W] (5.43)
Pojedini clanovi jednacine (5.35) definisani su ka· Ukupni toplotni otpor se racuna analogno pri­
ko slijedi: stupu u tackama 5.6.1 i 5.6.2.

48 Klimat ;zaci ja grejanje hlaiJen;e • bro; 3/1982.

 Jasno je da pored ovakvog naCina vodenja cijevi
u zemlji postoji i eitav niz drugih naeina sa kom­
pleksnijim pristupima i rjesenjima. Zainteresirani ei­
talac se upucuje na specijaliziranu literaturu , npr.
[3 i 13].
5.7. Problem optimalnih dimenzija cijevnih mreia
Pitanje optimalnih dimenzija postrojenja central­
nih grijanja je vjerovatno staro kao i sarna gradnja
lih sistema. Izvan okvira ovog rada je d a se detalj­
nije razmatra problem odredivanja ekonomskog pree­
nika, ekonomskog pritiska pumpe, najpovoljnijeg
temperaturnog pada, ekonomske debljine izolacije itd .
Ipak , s obzirom na postojecu energetsku krizu, dra­
stiean rast cijena svih vrsta energija i njen znaeaj
za ekonomiju svake zemlje, ovdje ce se ukazati na
dva najvaznija problema u sistemu centralnog gri­
janja ito:
a) ekonomski preenik cijevne mreZe,
b) ekonomsku debljinu izolacije.
Oba ova problema su u stvari problemi rentabil­
nosti, gdje suma troskova za materijal postrojenja
(cjevovod iii izolaci ju) i prateCih troskova (energija
pumpanja iii toplotni gubici) treba da pokaz u mini­
malnu vrijednost. Slika 5.12 pokazuje da ce za odre­
deni preenik zbirna kriva pokazati minimum i to ie
tehno-ekonomski optimalno rjesenje za dati slueaj .
Crtanje ovakvih funkcija za odredivanje minimu­
rna je ees·to veoma zametan , ali nuzan posao. Ako su
poznati analiticki izrazi za krivu troskova T = f (d),
onda se iz uslova ekstrema odreduju optimalne vri­
jednosti.
Oeigledno je da ce rjesenje zavis iti od slucaja do
slucaja, tj. cijene energije i materijala, uslova finan­
siranja, rokova otplate, kamata itd. Zbog toga se
ne moze reCi da postoje univerzalna rjesenja, nego
se svakom projektantu preporucuje da u datom slu­
eaju uvijek !zvrsi jednu ovakvu analizu ko.liko je god
moguce taenije i svrsihodnije.
Sada ce se nesto poblize reci 0 slucajevima pod
a) i b) ekonomskih dimenzija.
5.7.1. Ekonomski precnik cijevne mreze
Projektant ce se eesto naci u situaciji da projek­
tuje postrojenje eiji investitor nije ujedno i korisnik
istog u smislu eksploatacije. Sasvim je jasno da ce
investilor nastojati dobiti sto jeftinije postrojenje
(manje dim enzije cijevne mreze) koje ce u eksploa­
taciji biti skuplje zbog veCih tros'kova pumpanja.
Potencijalni korisnik ima upravo suprotne zelje. Pro­
jektant mora »pomiriti« ta »htijenja« i odrediti teh­
no-ekonomsko postrojenje bez obzira na bilo eije
zelje. Tako je kod nas uvrjeZeno shvatanje da brzine
vode u toplodalekovodima treba da budu u granica­
rna od.l do 1,5 m /s. Tabela 7.2 pokazuje preporuce­
ne brzme kod toplodalekovoda u SR Njemackoj iz
1966. godine (vidi [4 J), eemu nije potreban poseban
q = 7t(t,- 1-)/[(1/2Ai) In (d,Jd ,)+I/o.,d ,], [W/ m] (5.44)
gdje su:
to, t, - temperature na povrs ini cijevi i povrSini izo­
lacije, [OC],
do, d i - spoljni precnici cijevi i izolacije, em],
)'i - koeficijent provodenja izolacionog materija­
la , [W/mK],
0., - koeficijent prelaza toplote sa izolacije na
okolni vazduh, [W/m'K].
Diferenciranjem ovog izraza po promjenljivom
precniku izolacije iz uslova ekstrema se dobija vri­
jednost za kriticni precnik izolacije:
em] (5.45)
S obzirom da je d 2q / dd 2, > 0, to znaei da izraz
(5.45) predstavlja uslove maksimuma. To se moze
interpret irati kako slijedi:
- za slucaj (Ie < d,k, svaka izolacija eiji je
preenik de < d i < d"i,<r daje vece gubitke od gubitaka
toplote gole cijevi;
- za slueaj de > di,k<, svaka debljina izolacije
smanjuje toplotne gubitke.
U zavisnosti od konkretn ih uslova (vrijednosti za
)" i 0.,.) di,kc moze da varira od 5 do 100 mm, pa se
uvijek preporueuje provjera njegove vrijednosti, da
bi se dodavanjem izolaeije Cija je debljina manja od
one koja odgovara debljini pri di,kc, postigli upravo
obrnuti efekti od onih za koje izolaciju postavljamo.
U nastavku teksta razmatrace se sarno ekonom·
ska debljina izolacije. Medutim, eitaocu se sl<rece pa·
znja da je u mnogim slucajevima debljina izolacije
definisana pogonskim zahtj evima, kao sto su:
raspolozivi prostor,
- zastita od zapaljenja,
- s precavanje pojave kondenzata,
- HTZ-propisi i slieno.
Za odredivanje debljine izolacije u takvim sluca·
jevima p ogledati [15].
Kao sto je u uvodnom dijelu odjeljka 5.6 receno,
ekoDomska debljina izolaeije se moze odrediti tabe­
larno i analiticki. Prineip tabelarnog metoda je poka­
zan u primjeru 5.7. Sada ce se nesto vise reCi 0 ana­
litickoj metodi Grigula [16], koj i je deta ljnije obra­
den u [15]. Prema ovoj metod je pokazano da se
ekonomska debljina izolacije dfl odrediti na osnovu
d va bezdimenziona parametra:
pogonske karakteristike:
(5.46)
karakterstike eijena:
(5.47)
gdje su:

komentar. Ovim se rjesava vazan problem prevelikog Ai - koeficijent provodenja izolacionog materijala,

prigusenja pritiska, jer velike brzine kod velikih [W/mK ],

precnika (blizih kotlovnici) znace manje raspolozive
pntlske za druge s trujne krugove (blize kotlovnice),
pa nema potrebe za pretjeranim prigusivanjem u
njima.
5.7.2. Ekonomska debljina izolacije
Prolaz toplote sa izolovane cijevi na okolinu, po
jedinici duzine cijevi, pri zanemarivanju toplotnog
otpora na unutras njoj strani cijevi i kroz samu cijev,
dat Je IZrazom [15]:
iJ - temperaturni pad u izolaciji, rOC],
b - vrijeme pogona postrojenja, [s/god.],
CT - cijena toplotne energije, [dinara / 10· J] ,
d, - spoljni precnik cijevi,
Co - eijena za izolaciju ekstrapolirana na vrijednost
debljine izolacije s=O, [dinara/m2 ],
c' - porast eijene izolacije pri porastu debljine,
[dinara/ m'cm],
p - procenat otpl ate kamata i amortizacije ,
u dinarima/lOO dinara god.

Tabela 5.2. Preporucene brzine vode u toplodalekovodima

Nazivni
otvor [mm] 10 15 20 25 32 40 50 80 100 125 150 175 200 225 250 300
- -­ -
Preporucena 0,3 0,4 0,45 0,55 0,60 0,65 0,75 1,0 1,3 1,5 1,7 1,8 2,0 2,2 2,5 2,8
brzina [m/s] 0,35 0,55 0,65 0,75 0,90 0,95 1,05 1,5 1,8 2,3 2,6 2,8 3,0 3,2 3,5 3,8
---

Klintatizacija grejal1je hlaiJel1je • broj 3/1982. 49

 Stika 5.13 prikazuje graficku zavisnost pojedinih nice vid1jiva sa crteia ravodne mreze i mrezt ve rti­
parametara, a primjer 5.8 daje vise detalja 0 naCinu kale te pripadajuCih kolicina topio te). Dionice najne­
koristenja ovog metoda. povoljniJeg strujnog kruga su obiljezene brojevlma
Na kraju ovog odjeljka treba napomenuti da po­ od 1 do 8. Ostale dionice su obiljeiene kao sto se
stoje i drugi pristupi ovom problemu (vidi npr. [17 vidi na slici 5.15.
i 18], ati u principu se uvijek traii minimum ukup­ Potrebne duzine svih dionica se uzimaju sa crte­
nih troskova izrade postrojenja i prateeih troskova :La razvodne mreie i seme vertikale, a za nas slucaj
eksploatacije i odriavanja. Vjeruje se da je ovim su date u tabeli 5.1.
dovoljno naglasena vainost problema, a eitaocu se Sada se moze pristupiti tzv. prelhodnom prora­
prepusta da sam odluei kada i koji metod ee da cunu cijevne mreze, kako je to uradeno najprije za
koristi. vertikalu najnepovoljnijeg strujnog kruga, a potom
za vertikalu II. Vrijednosti visinskih razlika sredina
51. 5.10. Raspored cijevi u kanalu grejnog tijela sredina kotla su vidljive na sl. 5.13;
inace se normal no uzimaju sa odgovarajuCih crteza.
Vrijednost 121,2 Pa je uzeta iz priloga 5.7, kao priti­
sak cirku1a.cije zbog razlika u gustini vode na 70 i
90'C.
Tabela 5.3. Pregled duiina dionica mrde za primjer
5.1
to
Broj Duzina Broj Duiina Broj Duzina
dionice [m] dionice [m] dionice [m]
1 6,6 8 6,8 14 4,2
2 3,0 9 3,2 15 4,0
3 7,0 10 1,2 16 1,2
4 1,2 11 1,0 17 1,0
5.8. Primjena racunara 5 1,0 12 3,2 18 4,0
6 7,0 13 4,4 19 4,4
PrateCi tok rjesavanja nekih problema ovog pog­ 7 2,5 20 4,2
lavlja kao i diskutovanu tematiku odjeljka 5.7, moie
se vidjeti da svako tehno-ekonomsko rjesenje proble­
ma zahtijeva eitav niz proraeuna. To su obicno isti Prethodni proracun
proracuni, uz variranje nekog od parametara. To je
ogroman, ali neophodan posao, ako se teii racional· Vertikala I
nom koristenju prirodnih resursa. Za tu svrhu su ide·
alne raeunske masine koje nevjerovatnim brzinama a) Strujno kolo grejnog tijela GIl dionice 1-8.
obavljaju sve te, nama tako potrebne, ali eesto neiza­ Raspolozivi pritisak
zovne operacije ponovljenih pooracuna. Uz iole ozbilj­
niju konkurenciju na triistu, primjena racunara u Po = 2,6 . 121,2 = 315,1 N / m'
dimenzionisanju sistema grijanja je imperativna_
J asno je da se u detalje razvijanja potrebnih al­ Pretpostavljeni dio pritiska za trenje u cijevima
goritama ovdje ne moze upustati, ali se citaocu zeli
skrenuti paznja da kod nas i u svijetu vee postoji 0,67 p" = 211,1 Pa
citav niz gotovih programa za praktlcno razrijesava­
nje najcesCih problema u tehnici grijanja. Zaintere­ Ukupna duZina dionica od 1 do 8.
sirani citalac moze naei vise detalja u [15, 16 i 17],
koji se odnose na cijevne mreze i vazdusne kanale. 1=35,1 m
Jasno je da primjena racunara nije ogranicena sarno
na tu oblast. Danas su uobicajeni komplet'n i prora­ Jedinicni pad pritiska
cuni, od gubitaka iii priliva toplote do izbora pojedi­
nih elemenata, uz istovremenu varijantnu analizu 211,1
razoih sistema za davanje ponuda, RJ = - - = 6,02 Pa l m
Na kraju ove sekcje, potrebno je napomenuti da 35,1
pri primjeni racunara treba imati u vidu da je neop­
hod no raspolagati visoko strucnim i specijalizovanim b) Strujno kolo grejnog tijela GT2 dionice: I, 2, 3, 9,
ekipama , ako se zele razvijati vlastiti proracunski to, 11, 12, 6, 7. i 8.
algoritmi . Kod nas to ipak sporo napreduje, zbog
svjesnih i nesvjesnih otpora dijela projektantskog Raspoloiivi pritisak
kadra. Ne treba zaboraviti ni da je ta grana tehnike
relativno mlada, te da vjerovatno najveCi doprinos u Ph = 5,6 . 121,2 = 678,7 Pa
tome smislu kod nas treba tek ocekivati.
Pretpostavljeni dio pritiska za trenje u cijevima
PRIMJER 5.1.
0,67 . Ph = 454,7 Pa
Za semu mreie grejnog postrojenja top10m vo­
dom sa donjim razvodom, koje je dato na slici 5.15, Utroseno na trenje Ii dionicama 1, 2, 3, 6, 7. i 8:
izvrsiti dimenzionisanje cijevne mreze za prirodnu
cirkulaciju vode u mrezi. Proracun sprovesti ne vo­ 1" "3,6",, = 32,9 m, R, = 6,02 Pal m
ded racuna 0 gubicima toplote u cjevovodima. Tem­ 1.-,,,-, = 32,9 . 6,02= 198,1 Pa
peratura vode u razvodnoj mrezi je 90", a u povrat­ Osta10 za trenje u dionicama 9, 10, 11. i 12:
noj 70°. VeliCinu mjesnih otpora grejnih tijela iza­
brati prema izvedbi prikljucaka na sl. 5.14. 454,7 - 198,1 = 256,6 Pa
RJEsENJE Ukupna duzina dionica od 9 do 12:
Proracun se pocInJe izborom najnepovoljnijeg 1,_" = 8,6 m
strujnog kruga. U slucaju gravitacionog grijanja, to 256,6
je strujni krug najudaljenijeg i najniieg grejnog ti­ Jedinicni pad pritiska R, = - - = 29,8 Palm
jela sa najveeim toplotnim opterecenjem. U nasem 8,6
slucaiu to je strujni krug GTI i vertikale 1. Zatim
se pristupa obiljeiavanju dionica (to se u projektant­ c) Strujni krug grejnog tijela 201 dionice: 1, 2, 3, 9,
skoj praksi obicno ne radi, jer je identifikacija dio­ 13, 14, 12,6, 7. i 8.

50 K/imati zacija grej an je Iz lailenje • broj 3/ 1982.

- - - - -- - -- - - - - - - - - - - - - - - ----- - -- -~- ­
 Raspolozivi pritisak Ukupna duzina dionica 19. i 20.
1",20 = 8,6 m
Ph = 8,2 . 121,2 = 993,8 Pa
Specifieni pad pritiska
Pretpostavljeni dio pritiska za trenje u cijevima
264,9

0,67 . Ph = 665,9 Pa R, = - - = 30,8 Pal m

8,6

Utroseni dio pritiska za trenje u cijevima 1, 2, 3,

6,7. i 8. Ovaj dio proraeuna nam je posluzio da se odrede
Pa ,,' orijentacione vrijednosti dozvoljenih padova pritisaka
1'_,,6-' = 32,9 m, R, = 6,02 - ­ 1~$,1 Pa u svakom strujnom krugti. Proraeun se izvodi uz is­
m punjavanje formulara za proracun mreze, gdje se tok
proracuna moze pratiti pregledno. Na osnovu dosa­
Utroseni dio pritiska za trenje u cijevima 9. 12. dasnjih podataka mogu se ispuniti kolone za brojeve
dionice, kolicinu toplote dionice i duzinu dionice. Na­
Pa
ravno to je uradeno prvo za vertikalu I i najnepo­
1"" = 6,4 m , R., = 29,8 190,1 Pa
voljniji strujni krug, a potom su >>Qbradeni« i ostali
m
strujni krugovi.
,j

Ostalo za trenje u dionicama 13. i 14. 277,1 Pa

k i " = 8,6 m 51. 5.11. Direktno pola­ 51. S.12. Odredivanje e·
277,1 gapje holovanih cijevi konomskog precnika po­
J edinieni pad pri tiska R, = - - = 32,2 Palm u temlju strojenja
8,6 I

Vertikala II
ZBIRNA

a) Strujni krug grejnog tijela 2. dionice: I, 2, 15, 16, KRI VA

17, 18 , 7. i 8.
,~ ~
Raspolozivi pritisak ~ ~~~~~DA I CIJENA
ENERG1 JE

po = 315,1 Pa
Pretpostavljeni dio prhiska za trenje d"",
PRECNIK d -

0,67ph = 211,1 Pa
Koristenjem radne tabele (prilog 5.1) mogu se
Utroseno za trenje u dionicama 1, 2, 7. i 8. popuniti rubrike za svaku dionicu za precnik cijevi ,
da se R krece sto je blize moguce u prethodnom
113,8 Pa proracunu utvrdenoj vrijednosti . Mnozenjem duzine
Pa dionice 1 sa vrijednoscu R popunjava se kolona Rl.
1",,),8 = 18,9 m, R, = 6,02-­ Sada preostaje da se odrede mjesni otpori svake
m dionice kako je to uradeno nize.
(Napomena: za koeficijente mjesnih otpora gdje
Ostalo za trenje u dionicama 15, 16, 17. i 18.
god je to moguce konsultovati proizvodaca odgova·
rajuce opreme.)
97 ,3 Pa

Ukupna duiina dionica 15-18.

Dionica 1:
kOfao 2,5
1"_ ,, = 10,2 m
zasun 0,3
2 luka
I
2,0
Specifieni pad pritiska

L~ = 4,8
97,3 Dionica 2:
R. = - - = 9,5 Pal m
T·raeva, suprotan smjer 3,0
10,2

L~ = 3,0
Dionica 3:
b) Strujni krug grejnog tijela 102 dionice : 1, 2, 15 , 19, T.racva, prolaz 0,0
20, 18,7. i 8. zasun 0,3
2 luka 1,0
Raspolozivi pri tisak
L~ = 1,3
p. = 678,7 Pa Dionica 4:
T·raeva, odvajanje 1,5
Pretpostavljeni dio pritiska za trenje grejno tijelo 2,5
ventI 1,0
0,67ph = 454,7 Pa 2 luka 1,0
Utroseno na trenje u dionicama 1, 2, 7. i 8. L~ = 6,0
Dionica 5:
113,8 Pa T-racva, ulaz 1,0
2 luka 1,0
Utroseno na trenje u dionicama 15. i 18. 76,0 Pa
L~ = 2,0
Pa
Dionica 6:
115". = 8 m, R. = 9,5-­
dvostruki luk 2,0
m
kosi propusni ventil 3,0
T·racva, prolaz sa dovodom 0,5
Ostalo za trenje u donicama 19. 20. 264,9 Pa
L~ = 5,5

Klimatizacija g rejanje hlade>1je • b raj 3/1982. 51

-----------------------------------
Dionica 7: meduvrijednosti broja ~ izvrsiti linearnu interpola­
T-racva, prikljucena za ciju.
sigurnosnu cijev 0,0 Sumiranjem padova pritisaka uslijed trenja i 10­
dvostruki luk 2,0 kalnih otpora, vidi se da je pad pritiska »odabrane«
cijevne mreZe manji od raspolozivog te ne bi bilo
.L1'; = 2,0 potrebno pristupiti naknadnom proracunu cijevne
Dionica 8: mreze za najnepovoljniji strujni krug. Pri naknad­
T-racva, sabiranje 0,5 nom proracunu cijevne mreze treba mijenjati prec­
2 luka 1,0 nike cijevi odgovarajucih dionica (preporucuje se
zasun 0,3 da se to radi u parovima, dovod i povrat) da se
utroseni pritisak priblizi raspolozivom, ali da ga ne
L~ =1,8 prekoraci, koliko je god to moguce.
Dionica 9: U strujnom krugu GT2 raspolozivi pritisak je
T-racva, prolaz 0,0 odreden na osnovu stvarnih »utrosenih pritisaka« u
dionicama 1, 2, 3, 6, 7. i 8, a ne na osnovu vrijed­
L~ = 0,0 nosti odredenih u prethodnom proracunu. Daljnji
Dionica 10: proracun je pokazao da je »utroseni pritisak« zna­
T-racva, odvajanje 1,5 tno manji od raspoloZivog za dionice 9. do 12, tj.
ventil 1,0 254,0 Pa, prema 449,1. Smanjenje precnika dionica
grejno tijelo 2,5 9. i 12. na 1/2" je pokazalo da je »utroseni pritisak«
luk 0,5 sada veCi od raspoloZivog, tj. 625,2 Pa prema 449,1,
tako da za dionice 9. i 12. ostaje precnik 3/4". Ne
L~ = 5,5 moze se iCi na smanjenje precnika za dionice 10.
Dionica II: i 11, jer je 1/2" najtnanji precnik koji se iz praktic­
T-racva, ulaz 1,0 nih razloga (probleIT\ da se pri zavarivanju poprecni
2 luka 1,0 presjek suvise ne smanji) koristi u cijevnim mrda­
rna centralnih grijanja. Za odzracne mreze moze
L~ = 2,0 se ici i na precnike 3/8".
Dionica 12: Proracun za strujni krug grejnog tijela GT3 je
T-racva, proJaz 0,0 pokazao da ce precnik cijevi od 1/2" zadovoljavati,
Dionica 13: a na manji se ne moze iCi, kao sto je ranije receno,
T-racva, prolaz 0,0 mada ima dostia »neutrosenog« pritiska. Pri tehnic­
grejno tijeJo 2,5 kom prijemu postrojenja taj visak pritiska ce se
venti I 1,0 prigusiti regulacionim organima.
3 luka 1,5 Sada se moze preci na proracun cijevne mrde
za vertikalu II, zapocevsi isti sa grejnim tijelom GT4.
L~ = 5,0 Za strujni krug grejnog tijela GT5, dobijene su
Dionica 14: vrijednosti za cijevi dionica 19. i 20. jednake 1/2",
T-racva, prolaz, spajanje 0,5 pa se nije moglo ici na naknadni proracun.
3 luka 1,5 Jos preostaje da se dimenzionise odvod prema
zaobilazenje 0,5 potrosacu III. S obzirom da zadatkom nije speci­
ficiran polobj potrosaca, to nam nije moguce od­
L~ = 2,5 rediti raspolozivi pritisak za taj dio mrde. Nor­
Dionica 15: malno se taj dio ne bi izveo dok se ne dobiju spe­
T-racva, odvajanje 1,5 cificniji podaci, a na postojecoj mrdi (pri izvode­
zasun 0,3 nju) bi se ostavile slijepe prirubnice.
luk 0,5 Ovim je proracun cijevne mrde zavrsen, te se
dimenzije cijevi mogu upisati u seme razvodne mre­
L~ = 2,3 ze i mreze vertikale, kao sto je pokazano na slici 5.1.
Dionica 16:
T-racva, odvajanje 1,5
grejno tijelo 2,5 PRIMJER 5.2.
venti1 1,0
2 luka 1,0 Za jednocjevni sistem sa gornjim razvodom po­
znato je sledece:
L~ = 6,0
Dionica 17: duzina zgrade I = 40 m
T-racva, ogr. spajanje 1,0 - broj grijanih spratova n = 5
2 luka 1,0 - broj neizolovanih silaznih vodova n = 10
- na svakoj etazi po jedno grejno tijelo za
L~ = 2,0 svaki silazni vod, Ciji je uCin Qg' = 2 500 W
Dionica 18: - temperatura dovoda td = 100°C
T-racva, spajanje 1,0
zasun 0,3 51. 5.13. Odredivanje bezdimenzione ekonomske deb­
2 Juka 1,0 ljine izolacije preko pogonske karakteristike P i ka­
rakteristike cijena C
L~ = 2,3
Dionica 19:
T-racva, proJaz 0,0
grejno tijeJo 2,5
ventil 1,0
3 luka 1,5
L~ = 5,0
Dionica 20:
T-racva, spajanje, prolaz 0,5
3 luka 1,5
zaobilazenj e 0,5
L~ = 2,5

Iz priloga 5.6 se mogu odrediti padovi pritisaka

za svaku dionicu, u zavisnosti od brzine u istoj. Za

52 Klimalizacija grejw1/e hlade/1je • braj 311982.

 temperaturna razlika za vertikale ~t. , = 30 K m = Q/c,,· At = 3000/4186·20 = 0,0358 kg/s
temperaturna razlika za grejna tijela LH., = iIi:
= 25 K. mh = 130 kg/ h
Odrediti povecanje povrsllle grejnog tijela na Za jedno grejno tijelo na etazi uzima se pola
drugom spratu (i=2) osmog silaznog voda. vrijednosti, a to je mo = 65 kg / h.
Prema prilogu 5.13 korektura za 65 kg / h se do·
RJESENJE bija kao:
Iz priloga 5.16, dio tabele pod a) dobija se za fk = 0,89 - 0,25 (0,89 - 0,25) = 0,85
n=5, i=2, 1 > 30 m: a time je dodatni pritisak:
6.F, " = 7%, 6.F,o" = 12% 51. 5.14. Prikljucak grejnog tijeJa: a) za razvodnu
Za polovinu koliCine vode kro z grejno tijelo: cijev, b) za povratnu cijev
mo = m ,,/ 2 = (0,5·0., / 4200 'A,,) 3 600 = 40 kg/h
slijedi iz priloga 5.17:
f, = 1,17, f,o = 1.14
Iz:
b)
AF,' = 1.17 ·7 = 8,2 % i AF' IO = 1,14·12 = 13,7%
dobija se interpolacijom izmedu prvog i poslednjeg
silaznog voda: Pd = 0,85 ·290 = 246,5 Pa
6.F, = 12,6% Za grejno tijelo GT2 korekcioni faktor iznosi:
Za td = lOOOC, At", = 30 K A t" = 25 K: mo = (2500/ 4186 · 20)·3600 = 110 kg/ h
f' = 1,4
odnosno:
Trazeno povecanje ogrijevne povrsine iznosi:
= 55 kg/ h pa je f, = 0,94
AF, = 1,4,12,6 = 17,6%
Za grejno tijelo GT3:
PRIMJER 5.3.
mo = (3200/4 186·20)·3600 kg/ h
Za vodeno gravi taciono grijanje sa gornjim raz­
vodom (sl. 5.16) izvrsiti proracun cijevne mreze, uzi· odnosno:
majuCi u obzir toplotne gubitke u cijevnim vodo­
virna. Pretpostaviti temperaturu odvodne vode iz 70 kg/ h pa je f, = 0,82
kotla 90°C, a temperaturnu razliku dovod-odvod za
sva grejna tijela 6.t = 20°C. Te mperatura na tavanu Za grejno tijelo GT4:
je O°C. Hladenje u usponskom vodu zane rnariti, po­
sto je isti dobro izolovan i postavljen u kanalu. Nei­ mo = (2800/4 186 · 20)·3600 = 120 kg/h
zolovane vertika le su postavljene slobodno na zidu.
odnosno :
RJEsENJE
60 kg/ h pa je f, = 0,89
Proracun poclllJe i ovdje, kao i u prethodnom
primjeru, izborom najnepovoljnijeg strujnog kruga. Za grejno tijelo GTS:
To je strujni krug grejnog tijela GTI. Potom se pri­
stupa obiljezavanju dionice, a onda slijedi prethodni m" = (2200/ 4186·20)·3600 = 95 kg / h
proracun, kako slijedi.
Najnepovoljniji strujni krug je krug GT1. Aktiv­ odnosno :
ni pritlsak je odreden kao i u prethodnom primjeru,
kao umnoZak visinske razlike sredine GT i kotla mo = 50 kg / h pa je f, = 1
6.h = 2,6 m i produkta E·AU koji iznosi, za tempera­
turu dovoda 90°C i povrata 700C, 121,2 Palm. U na­ Sada se mogu odrediti svi aktivni pritisci pret­
sem slucaju radi se 0 zgradi sa tri sprata i hori­ hodnog proracuna, 5tO je i uradeno tabelarno.
zontalnoj razvucenosti mreze cca 10 m, pa je za
GTl taj dodatni pritisak 290 Pa. S obzirom da je 1. Prethodni proracun
prilog 5.12 sacinjen za protok kroz grejno tijelo od
50 kg/h, to je pot rebno korigovati vrijednost do­ Ovi podaci su dovoljni da se izvrsi dimenzioni­
datnog pritiska prerna stvarnom protoku GT1. sanje cijevne mreze kroz prethodni proracun, kome

VERTIKALA I
a) Strujni krug gr ejnog tijela GTl (dionice 1. do 9)
Aktivni pritisak 2,6·121 ,2 = 315,1 Pa
Dodatni pritisak 0,85·290 = 246,5 Pa
Prethodni aktivni pritisak (315,1 + 171,1) = H o = 561,6 Pa
Od ovoga 67 % na trenje 0,67. H o = 76,3 Pa
Duzina strujnog kruga grejnog tij ela 1 1 = 42,0 m
376,3
Jedinicni pa d pritiska RII = - - = 10,0 Pal m
42
b) Strujni k rug gre jnog tijela GT2
(dionice 1, 2, 3, 4, 5, 10, 11 , 12, 8. i 9)
Aktivni pritisak 5,6 ·121,2 = 678,7
Dodatni pritisak 0,94·260 = 244,4 Pa
Prethodni aktivni pritisak PHo = 923,1 Pa
67% za trenje 0,67 · PHO= 618,5 Pa

Klimatizacija grejanje hlal1en je • broj 3/ 1982. 53

 ad toga utroseno u dionicama 1. do 5. 8. do 9:
1 = 36,6 m 36,6·10,0 = 366,0 Pa
Preostaje za trenje u dionicama 10. i 12: 618,5 ­ 366,0 = 252,5 Pa
Duzina dionica 10. do 12. 1= 5,4 m
Iedinicni pad pritiska Rll = 252,5 /5 ,4 = 46,8 Pa/ m
c) Strujni krug grejnog tijela GT3
(dionice 1. do 4, 12. do 14. i 8. i 9)
Aktivni pritisak 8,6·121,2 = 1042,3 Pa
Dodatni pritisak 0,82·260 = 213,2 Pa
Prethodni aktivni pritisak PHo = 1255,5 Pa
67% za trenje 0,67· PHo = 841,2 Pa
ad toga utroseno u dionicama 1. do 4. 8. do 9:
RII = 10,0 Pa/m, 1 = 33,4 m 334,0 Pa
Utroseno na trenje u dionici 12:
RI2 = 46,8 Pa/m, I" = 3,2 m 149,8 Pa
Preostaje za trenje u dionicama
13. i 14: 841,2 ­ (334,0 + 149,8) 357,4 Pa
Du~ina dionica 13. i 14: 1 = 5,4 m
Jedinicni pad pritiska Ru = 357,4/5,4 66,2 Pa / m
Vertikala II
a) Strujni krug grejnog tijela 2
(dionice 1, 2, 15, 16, 17, 18. i 9)
Aktivni pritisak 2,6 ·121,2 = 315,1 Pa
Dodatni pritisak 0,89·250 222,5 Pa
Prethodni aktivni pritisak: (315,1 + 145,0) = PHO PHo = 537,6 Pa
67% za trenje 0,67'PHO= 360,2 Pa
ad toga utroseno u dionicama 1, 2. i 9.
1 = 16,6 m R" = 10,0 Pa/ m 166,0
Ostaje za trenje u dionicama 15. do 18. 194,2 Pa
Duzina dionica 15. do 18. 1= 16,6 m
Jedinicni pad pritiska R"I = 194,2/ 16,6 11,7 Pa / m
b) Strujni krug grejnog tijela GT5
(dionice 1, 2, 15, 19, 20, 18. i 9)
Aktivni pritisak 5,6 ·121,2 = 678 ,7 Pa
Dodatni pritisak 1·250 250 ,0 Pa
Prethodni aktivni pritisak PHO = 928,7 Pa
67% za trenje 0,67 'PHo = 622,2 Pa
ad toga utroseno u dionicama 1, 2. i 9. 166,0 Pa
ad toga utroseno u dionicama 15. i 18. 131,0 Pa
1" i " = 11,2 m, R", = 11,7 Pa/m
Preostaje za trenje u dionicama 19. i 20. 325,2 Pa
DuZina dionica 19. i 20. 1= 62,5 Pa/m
Jedinicni pad pritiska R\12 = 325,2/5,2 62,5 Pa/m

ce se odmah pristupiti. Medutim, ponekad je potreb­ unosenja podatak u formular, a to su raspolozivi

no imati veoma brzo (recimo radi roka isporuke) pritisak, kolicine i duzine svih dionica.
i korigovane velicine grejnih tijela. Ove korekcije Za mjesne otpore dionice nije pravljena posebna
su neophodne zato sto zagrijevni fluid vise nema tabela, nego su njihove vrijednosti unesene direktno
svoje nominalne parame tre 90;70°, nego se ulazni u formular. Tako je moguce izvrsiti dimenzionisanje
parametri za svako grejno tijelo razlikuju. Da bi strujnog kruga najnepovoljnijeg grejnog tijela kao
se te korekcije odredile jednostavno, koristice se i ostalih strujnih krugova, sto je uradeno za ver­
tabela priloga 5.16. . tikalu 1.
Te korekcij e iznose u procentima za sva grejna Posto su dimenzije strujnog kruga GTl specifi­
tijela kako je dato u tabeli 5.4. cirane, moguce je sada odrediti stvarno ohladenje
fluida u pojedinim dionicama, a time i stvarne pri­
Tabela 5.4. tiske cirkulacije (vidi tabelu 5.6). Druga kolona u
toj tabeli predstav1ja maseni protok vode, a odre­
Grejno tijelo GTl GT2 GT3 GT4 GT5 duje se iz sledece relacije :
Procen tualno
povecanje 17 9 7 13 8 m = O/ C'At, kg / s
gdje je c - specificna toplota vode c = 4 186 J / kgK,
Medutim ova procentualna povecanja povrSine a At - temperaturni pad, u nasem slucaju 20 K .
GT potrebno je dalje korigovati za protok fluida
kroz isto, prema prilogu 5.17, kao sto se vidi iz ta­ Tako se za dionicu 2. dobija:
bele 5.5.
m = 13 700/(4 186·20) = 0,164 kg/s
Tabela 5.5_
Slicno se popunjavaju vrijednosti za m za dio­
Grejno tijelo GTl GT2 GT3 GT4 GT5 nice 3. do 7.
Protok [kg/h] U gornjem razmatranju je pretpostavljeno da
65 55 70 60 50 su dionice 1, 8, 9. i 10. idealno izolovane, te da kroz
Korekcioni faktor 0,85 0,95 0,82 0,89 1 njih nema gubitaka toplote.
Korig. povecanj e
povrsine [ % ] 15 9 6 12 8 Precnici i duzine dionice se uzimaju iz formu­
lara, debljina izolacije prema prilogu 5.11, a koefi­
Nakon ovog objasnienja za odredivanje korekci­ cijenti prolaza toplote prema prilogu 5.11.
je povrsine grejnog tijela i aktivnog pritiska za pret­ Temperatura na kraju pojedinih dionica se od­
hodni proracun , proracunu se moze pristupiti nakon reduje prema relaciji:

54 Klima l iZGcija g"ejal1je hlal1enje • b1'Oj 3/ 1982.

 t' = t - c,v = t -Ik, (t m - te)/mc = 90"C, temperaturski pad u vertikalama bez toplo­
Za dionicu 2. se dobija: tnih gubitaka td - tv = 25°C, temperaturni pad u
grejnim tijelima jedinstven c,t" = 20 dC, da nema hla­
t' =90-3 ·0,457(90-0) / 0,164·4186=90-0,18= 89,82 denja u usponskom vodu, da je izolacija razdjelnih
vodova od staklene vune uobieajene debljine, da je
Dodatni pritisak cirkulacije zbog ohladenja vode temperatura tavana O°C, da su silazni vodovi na zi­
u dionici 2. se dobija iz relacije (5.15): du neizolovani, da nema hladenja u zajednickom
H = g·h'E·.il·V sabirnom vodu i da je temperatura prostorija 20°C.
= 9,80665·11 ,9·0,68·0,18 = 14,28 RJESENJE
Temperatura na kraju dionice 2. je ulazna tem­
peratura za dionicu 3, eime je omogucen daljnji pro­ Proracun se poCinje odredivanjem aktivnog pri­
racun i ispunjavanje tabele 5.6 za cijeli strujni krug. tiska najnepovoljnijeg strujnog kruga, a to je najop­
Na kraju se dobija dodatni pritisak cirkulacije: tereceniji strujni krug sa najnizim grejnim tijelom .
LH' = 264,41 Pa a) Odreaivanje aktivnog pritiska
a preporueena vrijednost prema prilogu 5.12 je iz­
nosila 0,85·290 = 246,5 Pa. Drugim rijec ima, stvarni p = g. Em (h,· Q, + h,· Ql + h,· Q,)/ m c", [Pa]
raspolozivi pritisak za strujni krug GTl je:
- za (t, + t )/ 2 = (90 + 65) / 2 = 77 ,5 °C
p
c,p, = 315.1 + 264,4 = 579,5 Pa - za 77 ,5°C slijedi Em = 0,609 kg/m' K, prema prilo­
lz ovoga proizilazi da razlike vrijednosti tacnog gu 5.9.
proracuna i preporucenih vrijednosti iz tabela nisu
znacajne, pa je eventualno potrebno »korigovati« pro­ Protok vode kroz vertikalu:
racun u formularu . Zatim je potrebno ponoviti cije­
Ii proracun prema tabeli 5.6, i vidjeti kakve su raz­ m = CEQ) / (t,-tp)·C.
like u raspolozivom pritisku sada. Ako su iste pri­
hvatljive, moze se preci na sledeci strujni krug. To m = 8700/25·4,199 ·10' = 0,083 kg/s
u ovom primjeru nije uradeno, jer nema nista novo
u pristupu, te se to prepusta zainteresiranom citao­ m = 0,083·3600 = 298,8 kg/ h
cu. Time bi prakticno bio zavrsen i naknadni pro­
racun. Raspolozivi pritisak bez hladenja u cijevima
Princip proracuna je naravno isti i za vertika­ iznosi :
lu II, sto ovdje nije demonstrirano.
Preostaje jos da se vidi kako bi se odredilo p = 981·0,609 [(8,6·3200 + 5,4·2500 + 2,2·3000) /
stvarno povecanje ogrijevne povrsine.
S obzirom da je za svako grejno tijelo tempe­ /4,199 ·0,083·10']
ratura dovodnog i povratnog voda poznata, moze
se izracunati povecanje ogrijevne povrsine. Ona pro­ p = 816,3 Pa
izilazi za grejno tijelo 1 za tm = 74 ,27°C iz promjene
nominalne temperaturne razlike (c,t n = 80 - t p ), pre­ Aktivni (raspolozivi) pritisak bez toplotnih gubi­
rna stvarnoj temperaturnoj razlici .ilt = tm - tv: taka je 816,3 Pa.
Dodatni pritisak (prilog 5.13) H=0,89·1,15·200,0=
=204,7 Pa (za horizontalno izduzenje postrojenja do
( -.ilt"-)'/'= ( 80-20
)'/)
= 114 10 m i poslednju vertikalu za 3 sprat).
Korekcioni faktor f, za vrijednosti iz priloga 5.13,
.ilt 34·27-20 '
za uzimanje u obzir visih srednjih kolicina vode
tj . potrebno je povrsinu grejnog tijela 1 uvecati za po grejnom tijelu, prema prilogu 5.14:
14%. Za ostala grejna tijela bi se potrebno poveca­
nje povrsine dobilo na isti nacin.
Na kraju treba napomenuti da se proracuni pre­ £, = 0,89 (m = Q/(c· c,t·n)
rna tabelama iz priloga 5.12 do 5.17 dosta dobro
slazu sa tacnim proraeunima, jer su tabele dobijene gdje je:
na osnovu mnogobrojnih proracuna [4].
m - srednji protok
PRIMJER 5.4. n - broj grejnih tijela (uzimamo na svakom spra­
tu po dva grejna tijela)
Za semu na sl. 5.17 za gravitaciono jednocijev­
no grijanje odrediti precnike cijevi i velicine ~rej­ m = 8700 / (4 199·20·6)·3600
nih tijela, uzimajuci u obzir hladenje u cijevlma.
Pretpostaviti: odvodnu temperaturu na kotlu td = m = 62,16 kg/h

Tabela 5.6.

~ m E
u d 1 s .ilv t' h' H'
.~
kg kg
o
is mm m mm K m Pa
s mK m'K

Strujni krug grejnog tijela GTI

2 0,164 6/ 4" 3 20 0,457 90,0 0 0,18 89,82 0,68 11,9 14,28
3 0,104 5/ 4" 7 20 0,437 89,82 0 0,63 89,19 0,678 11,8 49,43
4 0,104 5/4" 2,8 2,105 89,19 20 0,94 88,25 0,673 10.1 62,66
5 0,066 1" 3,2 1,721 88,25 20 1,36 86,89 0,667 7.1 63,16
6 0,036 3/4" 4,2 1,407 86,89 20 2,62 84,27 0,655 4.1 69,00
7 0,036 3/ 4" 1,2 1,337 64,27 20 0,47 63,80 0,532 2,4 5,88
7
:E = 264,41
l

Klimatizacija grejanje hlailenje • broj 3/ 1982. 55

 Korekcioni faktor f, za vrijednosti iz priloga Ukupni pad pritiska u silaznom vodu iznosi:
5.13 za pribJizno obuhvacanje razliCitih temperatur­
nih odnosa prema prilogu 5.15 :ERI + LZ = 99,71 + 62,88 = 162,59 Pa.
f, = 1,15 c) Dimenzionisanje razdjelnih vodova
f, = (1,3 + 1,0) / 2 Za razdjelne vodove nakon pokrivanja potreba,
ostaje za siJazni vod:
Ukupni pritisak po = 1021,0 Pa
Od toga 67% za trenje 0,67· po = 684,0 Pa Po-1: (R1 + Z) = 1021,0-162,59 = 858,41 Pa
Duzina dionica od 1 do 13. 1: 1= 45,1 m
Jedinicni pad pritiska R = 684,0/45,1 Preostaje za trenje 0,67·858,41 = 575,13 Pa
R = 15,2 Palm Duzina dionica 1 do 3, i 11. do 13. 1:1 = 33,9 m
Jedinicni pad pritiska R = 575,13/33,9
Ovdje se proracun razdvaja na dio koji se od­ R"" 17,0 Palm
nosi na silazni vod i na dio razdjelnog voda.
Sada je moguce odrediti dimenzije razdjelnih
b) Dimenzionisanje silaznog voda vodova kako je to uradeno u formularu.
Vrijednosti mjesnih otpora dionice razdjelnog
Da bi se nasao precnik cijevi iz priloga 5.4, tre­ voda su:
ba naci ekvivalentnu kolicinu toplote, s obzirom da
je tabela racunata za temperaturne padove od At = Dionica 1: kotao 2,5
= 1 K, a pad u vertikali koja se dimenzionise iz­ koljeno 1,0
nosi 25°. Dionica 2: T-racva - odvajanje 1,5
Ekvivalentna koJiCina toplote iznosi: Dionica 3: koJjeno 1,0
Dionica 11: koljeno 1,0
Q, = (8700/25)·1 = 348 W T-racva - sabiranje 0,5
Dionica 12 : T-racva sabiranje 0,5
Za ovu koJicinu toplote i R = 15,2 Pa l m iz pri­ Dionica 13 : T-racva - sabiranje 0,5
loga 5.4, dobija se precnik od 25 mm, a s~varni Je­ koljeno 1,0
dinicni pad pritiska je R = 9,9 Pa. Za ovaj preclllk
nisu potrebni veliki prikljucci za grejna tijela pa 2. N a k n a d nip r 0 racun
se suzavanja u dionicama kratkog spOja lako mogu
izbjeCi. Silazni vod se sastoji iz glavnih dionica. (t<;> Ako je potrebno takode produziti proracun na
su dionice koje vode ukupan protok vode - diOlll­ kontrolu dodatnih pritisaka nastalih uslijed hlade­
ce 4 6 8 i 10) - i iz dionica kra t kog spoja, sa ma­ nja cijevne mreze, postupiti prema donj em postupku
njirn' protokom radi ograpaka za ~rejno tij.elo (dio­ pod (a). Inace, naknadni proracun pocinje odmah sa
nice 5, 7. i 9). Glavne dlonlce, os1m prve 1 posled­ (b), pri cemu se poJazi od vrijednosti po.
nje, gdje su ugradeni zaporni organi, nemaju mjes­
nih otpora. . a) Aktivni pritisak
Mjesni otpori radi strujanja kroz dionice grejnih
tijela se dodaju dionicama kratkog spoja. Hladenje cijevi Au neke dionice se odreduje pre­
Mjesni otpori glavnih d!onica i clio~ica kratkog ma jednacini (5.17):
spoja vertikale I su odredelll kako shjedl:
Au = I·k, (tm-t,) / m·c
Dionica 4: ventil ~ = 2,5
Za odredivanje temperature mijesanja iza prikljucka
~ ~=
Dionica 5: ms/m. = 0,54 grejnog tijela koristi se jednacina:
} 2,0
d s / d. = 1,0 t, = t , - (3 600 Q./m·c)
Dionica 6. i 8: nemaju mjesnih otpora ~. = ~8 = 0,0 Dodatna visina pritiska se onda moze odrediti
iz jednacine (5.16):
Dionica 7: m,jms = 0,64
d, / d, = 1,0 } ~ ~ = 1,6 p' = g·h' ·Au·E

Tok i rezultati proracuna se mogu vidjeti u ta­

Dionica 9: m ,/m,. = 0,568
d, / d lO = 1,0
}~ ~ = 2,0 beli 5.7.
Odredivanje stvarnog aktivnog pritiska uslijed
ohladenja grejnih tijela izvrsice se na osnovu izracu­
Dionica 10: ventil ~ = 2,5 natih tempe ratura vode i pripadajucih E - a. Ta­
Sada je popunj en formular za sve dionice silaz­ bela 5.8 daje pregled pojedinih velicina.
nog voda.
Dobija se dakle :
Sl. 5_15. ~ema razvodne mreie i mreie vertikala
Dodatni pritisak uslijed hladenja cijevi 210,68 Pa
Aktivni pritisak hladenjem grejnih tijela 819,73 Pa

Ukupni aktivni pritisak 1029,73 Pa

Po proracunu cijevne mreze utroseno
- u razdjelnim vodovima 755,91 Pa
- u silaznom vodu 162,59

Ukupno utroseno 918,5 Pa

c) Dimenzionisanje prikljucka grejnih tije/a

Prikljucne vodove grejnih tijela treba dimenzio­

nisati tako, da bude ispunjen kriterijum pada pri­
tiska dat jednacinom:

56 Klimalizacija greja rrje hladerrje • broj 3/1982.

Tabela 5.7.

C\l
u
Gh k,

d s tm ti ilu t' h' H'

'a kg w kg

9 mm m mm ·C ·C K ·C m Pa

0 h mK mJK

Dodatni pritisak hladenj em cijevi

2 469,82 25 3,0 20 0.376 90,00 0,185 89,815 0,671 11,3 13,76
3
4
298,35
298,35
25
25
7,0
2,8
20 0,437
1.714
89,815
89,025
°°
20
0,789
0,951
89,025
88,Q7
0,667
0,662
11,3
9,8
58,34
60,52
5 161,17 25 0,6 1,707 88,07 20 0,371 87,699 0,660 8,9 21,38
6 298,35 25 2,8 1,637 78,503'" 20 0,770 77 ,73 0,611 6,6 30,46
7 191 ,18 25 0,6 1,629 77,73 20 0,253 77,47 0,609 5,7 8,61
8 298,35 25 2,8 1,560 70,28* 20 0,631 69,648 0,567 3,4 11 ,93
9 128,60 25 0,6 1,555 69 ,648 20 0,308 69,334 0,566 2,5 4,27
10 198,35 25 1,0 1,492 60,71 * 20 0,174 60,53 0,517 1,6 1,41
2: = 210 ,68

" Temperature mijeS a nj a.

OR + Zh ~ 2: OR + ZJ,, - h'€ . /lt·g Tabela 5.8.

Za prikljucak se usvaja cijev precnika manjeg
od vertikale 0 = 3/ 4". Za mjesne otpore u strujnom Tacka t' t ilu h E H'
krugu GT kori stene s u sJijedece c,-vrijednosti: mijesanja cC ·C K m kg/m'K Pa

grejno tijelo A t, =87,69 t. =78,50 9,19 h, =8,6 0,637 493 ,88

2,5
ventil GT 1,5 224,34
izvijanje (2 puta) B t,=77,47 t,=70,28 7,19 h b= 5,4 0,589
1,0
C t, =69,33 t'o= 60,71 8,62 h, =2,2 0,542 100,83
2:c,=5,0 L = 819 ,05
Ovdje dolaze i c,-vrijednosti prikljucka grejnog
tijela , koje se uzimaju kao funkcija precnika i vo­
lumen skih protoka iz tabele u prilogu 5.18.
Za velicinu prec.nika 0 = I ", za mjesne otpore
m./m = 137,17/298,35 }
u strujnom krugu GT koristene su sledece c,-vrijed­
m ./ m = 0,459 c,. = 4,41
nosti:
d. / d = 20/ 25 = 0,8
grejno tij elo 2,5

Ukupni koeficijen t mjesnog otpora iznosi C,ul = 9,41. venti I GT 1,5

izvijanje (2 puta) 1,0

Za 0 = 3/ 4" i Q = 3200 W je: R = 8,17 Pa l m

W = 0,099 m / s 2:c, = 5,0
Z = 45 ,25 Pa
G./ G oo = 128,6/ 298,35 = 0,43 }
pad pritiska u kratkom spoju je: C,o = 4,7
(lR + Z); = 1,98 + 5,08 = 7,06 Pa
d. / d = 1,0
Ukupni koefici.ient iznosi: C, = 9,7
pad pritiska u prikljuccima je: Za d = I" i Q = 3000 W: R =2,2 Pal m
W = 0,057 m /s
OR + Z) = 2817 + 45,25 :EZ = 15,44 Pa
OR + Z) = 61,59 Pa (2,16 + 5,5) > (2·2,2 + 15,44).k -9,81·0 ,609·0,25·2d
dodatni napor u grejnom t ij elu g·Em·h'r-LH = 0,609· 7,66 > 19,84 - 29,87
·0,2520·9,8 1 = 29,87 Pa
Uslov je ispunjen .
7,06 < 61 ,59 - 29,87
3. Dim e n z ion i san j e g r e j nih tij eia
7,06 < 31,72
Procentualni ucin grejn ih tijela u odnosu na no­
Rezultat pokazuje da je pad pritiska u vodu minalni ucin se moze odrediti iz odnosa (prema
kratkog spoja manji nego u strujnom krugu GT, jednacini 5.10):
pa se precnik prikljucka povecava na 1".
m,/m = 0,459 c,. = 4,41 ~ Ic, = 9,41 f = (_il_t_ , _) n. 100, [ %]
d. / d = 1,0 il t ..
za 0 = I " i Q = 3200 W: R = 2,5 Pa l m gdje su:
W = 0,060 m /s ill. i iltn = 60 - stvarna i nominalna temperaturna
Z = 16,51 Pa r azlika,
(1 ,98 + 5,08) > (2·2,5 + 16,51) -29,87 n = 1,33 za clankasta grejna tijela.

Sada je ispun jen uslov raz like pritisaka u krat­ Priblizno vazi za:
koj vezi i prikljuccima; - drugi sprat
- grej no tijelo u prizemlju: /It,, = (t.-M.,/2)-t" = (88,07- 20/ 2)-20 = 58,Q7 K

Klimali~aci;a gr ejQl7;e hladenje • bra; 3/1982. 57

SI. 5.16. Serna vertikala gravitacionog Brijanja Dionica I:
Kotao
2,5
II
Razdjelnik , izlaz
0,5
, '- - - -
I
00- -'-C 137(X}-S/t.'
GJOO
Ventil
2,5
2 luka, 90°, r / d = 3
0,6
~~ ,~ DO, = 6,1
" Dionica 2:
1

GT?
"' - -r
<;)

'f l
i1!,
1.\
11/2"

j 'J'! ' GTIj

co
8

20
,
-'
I
I
I
I
I
I
T-koma d susret, razdvajanje struja,
Wo/W = I
Dionica 3:
~ = 1,3

-} ­ $ i , I

1,­
2 luka, 90°, n / d = 3 0,6
b T-komad prolaz, razdvajanje struja ,
Wp / W = 0,7 0,3
+ Ventil 2,5
"~ - ---' L~ = 3,4
_1 - --­ Dionica 4:
- - ­ -.- ­ - -­
T-komad prolaz, razdvajanje struja,
Wp / W = I ~ = 0,0
- prvi sprat Dionica 5:

M" = (77,73 - 20/2) - 20 = 47,74 K T-komad prolaz, razdvajanje s truja,

Wp/W = 0,7 0,3
- prize mlje 2 koljena 4,0
Ventil grejnog tijela, ugaoni 2,0
~tsp = (69,65 - 20/ 2) - 20 = 39,65 K Grejno tijelo 2,5

Slijedi: I:~ = 8,8

f, = 96%, f, = 74% fp = 58 %. Dionica 6:

Procentualno povecanje povrsine grejnih tijela 3 koljena 6,0

ce b iti: T-komad prolaz, spajanje struja,
d*/ d = 1, vp/ v = 0,6, 900 1,5
Ll.F, = 4% toF, = 35% i toFp = 72 % .
L~ = 7,5
PRIMJER 55,
Dionica 7:
Potrebno je dimenzionisati postrojenje pumpnog
grijanja, prikazano na slici 7.18 . Svi elementi su kao T-komad, prolaz. spajanje struja 0,0
i u sistemu gravitacionog grijanja, prema primjeru d */ d = 0,6, vp/v = 0,6, 90° 0,8
5.1, Zanemariti dodatni napor cirkulacije radi razli·
ke gustina u dovodnom i povratnom vodu, I:~ = 0,8
RJEsENJE Dionica 8:
2 luka 90° rid = 3 0,6
Ako se uz kotlovsko postrojenje isporucuje i T-koma d prolaz, spajanje struja
pumpa, onda se unaprijed zna raspoloZivi napor d* /d = 1, vp/v = 0,6, 90° 1,5
pumpe, pa se moze odrediti raspolozivi jedinicni pad Ventil 2,5
pritiska u najnepovoljnijem strujnom krugu. Una·
sem slueaju pumpa nije specificirana, te ce se pod I: ~ = 4,6
od orijentacione vrijednosti za R = 100 Pal m iIi
vise. Dionica 9:
Najnepovoljniji strujni krug je krug grejnog tije­ T-komad, susret, spajanje struja
la GT3 . Time je specificiran pocetak proracuna koji do/d = 0,6, vo/ v = 0,7 ~ = 1,3
se vrsi na standardnim formularima,
Ostatak proracuna se ne razlikuje u odnosu na Dionica 10:
proracun gravitacionog grijanja , ukljucivo i odr edi­ 2 krivine, rid =3 c, = 0,6
vanje mjesnih otpora, koji su dati za svaku dionicu
posebno. Dionica 11:
Snaga pumpe je prema relaciji (5.23): T-komad, odvojak, razdvajanj e struja, 900
wo/w = 0,6 3,5
N = m,Ll.p/Pll, [W] 1 koljeno 2,0
Ventil grejnog tijela, ugaoni 2,0
Maseni protok pumpe u nasem slucaju iznosi : Grejno tijelo 2,5

m = Q/cp tot = 20000/ 4200,20 =0,24 kg/s L~ = 10,0

pa slijedi: Dionica 12:
T-komad , odvojak, spajanje struja, 90°
do/ d = 1, vo/ v = 0,4 -2,0
N = 0,24,4402·4/980·0,5 =2 W 2 koljena 4,0
Mjesl1i otpori u diol1icama I:1; = 2,0
58 Klimatizacija gre j arzje hlaae nje • broj 3/ 1982.
Dionica 13: Dionica 19:
T-komad, odvojak, razdvajanje struja, 90° T-komad, odvojak, razdvajanje struja, 90°
wo/ w = 0,5 5,3
wo/w = 0,5 5,3 1 koljeno 2,0
I koljeno 2,0 Ventil grejnog tijela ugaoni 2,0
Ventil grejnog tijela, ugaoni 2,0 Grejno tijelo 2,5
Grejno tijelo 2,5
Ie, = 11,8
I~ = 11,8
Dionica 20:
SI. 5.17_ Serna postrojenja jednocijevnog grijanja
T-komad, odvojak, spajanj e struja, 90°
d,/d = 1,0, vo/v = 0,6 (uzeta vrijednost
Yo/v = 0,5) 2,0
2 koljena 4,0
~~13~_,---

F
--'f- _ I_
I Ie, = 6,0
I

,
1

PRIMJER 5.6.
I
-, -­
---1­

I
-­ _ _I
I
Za postrojenje grijanja parom niskog pntlska,
prikazano na slici 5.19, potrebno je dimenzionisati
1 I cijevnu mrezu. Proracun izvrsiti uz sledece pretpo­
I stavke:
I
- - I - pritisak ispred ventila
grejnih tij ela p, =2 kPa,
- pritisak pare u kotlu PI = 5,5 kPa,
- svi vodovi su dobro izolovani.

JJ 1
~
-1 RJEsENJE
Prethodni proracun pocinj e odredivanjem raspo­
lozivog jedinicnog pritiska kako slijedi.
I J Strujni krug grejnog tijela br. 1
Dionice: 1. do 6.

Dionica 14: Pritisak kotla (horizontalna rasirenost

postrojenja do 30 m) Pk = 5500 Pa
T-komad, odvojak, spajanje struja, 90° Pritisak ispred ventila grejnog tijela P. = 2000 Pa
d,/d = 0,7, vo/v = 0,3 1.0 Raspolozivi pritisak p. = 3500 Pa
2 koljena 4,0 Otpada na trenje u cijevima 0,67 p, = 2345 Pa
Duzina dionica od 1. do 6. 11 _ , = 27,4 m
Ie, = 5,0 Jedinicni pad pritiska R I =0,67 P./ 1. , = 85 ,6 Pa/m

Dionica 15: Mjesni otpori svih dionica su dati II tabeli 5.9.

Proracun cijevnih vodova parne mreze je uraden
T-komad, odvojak, razdvajanje struja, 900 u formularu, uz koristenje radnih tabela iz prilo­
wo/w = 0,6 3,5 ga 5.5. Dimenzije vodova kondenzata date su u ta­
Ventil, komada 2,5 beli 5.10.
I luk, r/d=3 0,3 PRIMJER 5.7.

Ie, = 6,3 Kor isteci tabelarni nacin proracuna, odrediti op­

timalnu debljinu izolacije cijevi toplodalekodvoda
Dionica 16 : za slijedece uslove :

T-komad, prolaz, razdvajanje struja, 900 - vanjski precnik cijevi d = 114,3 mm;
w p/w = 0,4 7,0 - temperatura povrsine cijevi t, = 300°C;
2 koljena 4,0 - temperaturia okolnog vazduha to = 20°C;
Ventil grejnog tijela, ugaoni 2,0 - koeficijent provodenja toplote materijala izo­
Grejno tijelo 2,5 lacije ).. = 0,07 W/ mK;

Ie, = 15,5
SI. 5_18_ Serna razvodne mreze i vertikalnih vodova
Dionica 17:
...,... . - ...
3 koljena 6,0 r - - "- ­
~. -
. ~

T-komad, prolaz, spajanje struja, 90° .... I

d* /d = 1, vp/ v = 0,4 (uzeta vrijednost 7-;;·
rn
!

za vp/v = 0,6)
I I -r: c:- ,--= .
1.5 ~ I•
Ie, = 7,5
Dionica 18:
~ ' I'
T-komad , odvojak, spajanje struja, 900
wo/w = 0,6 3,5
Venti! , 1 kom . 2,5
1 luk, r / d = 3 0,3
I1', = 6,3
Klimalizacija g,-ejanje hla(knje • broj 3/1982. 59
Tabela 5.9. Mjesni otpori dionica, uz primjer 5.6.

,\VO(p) V ul p) d'"
Vrsta mjesnog otpora rid ~
w v d
1. 1 Kotao 2,5
2 Krivina 3 0,6
1 Ventil 2,5
1 Razdjelnik, izlaz 0,5

I:~ = 6,1

2. T-komad susret, razdvajanje 1.2 1,0

Krivina 3 0,3

I:~ = 1,3
3. T-komad odvojen, razdvajanje 2,0
Krivina 3 0,3
Ventil 2,5

H ,= 4,8
4. Krivina 3 0,3
5. T-komad, prolaz, razdvajanje 0,6 0,4
6. J T-komad, prolaz, razdvajanje 0,9 0)
3 Koljena 0,5 6,0
1 Ventil grejnog tijela ~" O
1 Grejilo tijelo ~,5

L~= 12,6
7. 1 T-komad, odvojak, razdvajan je 0,7 1,2
2 Koljena o,s 4,0
1 Ventil grejnog tijela 4,0
1 Grejno tije\o 2,5

I:s=1l,7
8. 1 T-komad, odvojak, razdvajanje 0,6 1,5
2 Koljena 0,5 4,0
1 Ventil grejnog tijela 4,0
1 Grejno tijelo 2,5

I:s=12,0
9. T-komad, odvojak, razdvajanje 1,0 0,6
Ventil 2,5
Krivina 0,3

l.c,= 3,4
10. 1 T-komad , prolaz, razdvajanje 0,4 4,0
3 KolJena 0,5 6,0
1 Ventil grejnog tijela 4,0
1 Grejno tijelo 2,5

I:s ­ 16,5
11. 1 T-komad, odvojak, ra zdvajanje 0,6 1,5
2 Koljena 0,5 4,0
1 Ventil grejnog tijela 4,0
1 Grejno tijelo 2,5

LS= 12,0

Tabela 5.10. Dimenzije kondenznih vodova uz primjer 7.6.

Vodovi kondenzata za vertikalu I Voclovi kondenzata za vertikalu II
Dionica 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. n
Q [W] 20000 13 700 870O 8700 5700 320O 250O 3000 5000 2200 280O
NO [mm] 25 20 20 20 15 15 15 15 15 15 15

Tabela 5.11.

Deblji r,a izolacije mm 50 63 75 88 100 113 125 138 15O

Cijena izolacije dinara/m 910 1052 1206 1372 1 552 1 744 1952 2172 2406

60 Klimalizacija grejanje hlai1el1je • broj 3/IDSc.

Proracun cijevne mreze T abela 5.12.

Troskovi dinara / m
.-­
S .~ ;j r.::
OJ
rov ----
·2~ :0-0 'g~
r.::'~
: ~·u
~ro
c'G
:J~
01)0-
,,0
H'~

bll"G
::lro
°0­
c:;

~:o
._, .;.->
~
{loS
Ci.~ 8 ° on::l
f-<
ro
Nr.::
~ roO
N N .~
~
:J

50
177
4080
910
4990

63
154
3500
1052
4602

75
138
3180
1206
4386

88
126
2900
1372
4272

100
116
2680
1552
4272

113
109
2510
1 744
4254

125
103
2370
1952
4322

c­ 138
98
2250
2172
4422

-r 150
93
2140
2406
4546

i neka sanda rdna debljina izolaeionog ma terijala, sto

pojednostavljuje problem nabavke i izvedbe.
PRIMJER 5.8.
Koristeci analiticki pristup Griglllla, odrediti eko­
nomskll debl.i inu izolaeije od poliuretana, u zavisno­
sti od precnika za temperaturni pad kroz izolaciju
t.\J = 130°C. Poznate su slijedece veli cine :

)., = 0,03 W / mK , p = 20%,

Co = 300,0 dinara / m ' , e' = 26,0 dinara/m' em,

b = 5000 h/god, c, = 0,12 dina ra/ 10' J

RJEsENJE
Prema jednacinama (5.46) i (5.47) ka rak teri st ike
ukupno vrijeme eksploataeij e h = 40000 sa ti;
PiC iznose:
eijena toplotne energije e, = 0,16 dinara/ l0' J;

eijena izolaeije u zavisnosti od debljine je da­

P =0,03 ·130·5000·3600 0,12/10' d,,, 20·300= 0,14/d,.
ta u tabeli 5.11;

koefieijent prelaza toplote sa izolacije na oko­

Proracull cijevne mrde
linu a, = 10 W / m 'K.

RJEsENJE

Gubiei toplote metra duznog eijevi su prema iz­

raw analognom izraw (5.44):
11 (tu - t.)

1 I de< 1 d" 1

- - + - - In - - + --._- + - ­
a."d u 2)", d,u 2)", d,. a,.d,.
Zanemarivs i toplotni otpor prelaw toplote sa
fluida na cijev i kroz samu eijev, gornja jednaCina
prelazi u:

11 (t" - t .)

q = ----------­
1 d" 1

--In--+-­
2),.1 d,u a."d,.

Koristenjem ovog izraza dobijene SLl vrijednosti

u tabeli 5.12.

Troskovi za izgubljenu toplotu su racunati po:

T = q. H- 3 600· e,' 10-'

Prema poslednjoj koloni u tabeli 5.12, ekonom­

ska debljina izolaeije je 100 mm. Podaei u ovoj ta­
beli su prikazani graficki na sliei 5.20. Treba uociti
da je dobij eni minimum dos ta »razvucen«, pa posto­
ji vjerovatnoca da ce se u blizini minimuma naCi

Klimal iza cija grejanje hla(lenje • broj 3/ 1982. 61

 51. 5.20. Odredivanje optimaIne debljine izoIacije

C == 50· d,u' 26/ 300 == 4,33· diU
,-----------------_... _ - - - - ,
Rezu ltati proracuna, pokazani u tabeli 5.13, dobi­ 5000
jeni su koristenjem slike 5.13.
Tabela 5.13. ZBiRNA K:1IVA

Pl-ecnik
.500
/
cijevi d, mm 25 50 75 100 150 200 300 \
Parametar P 5,6 2,8 1,9 1,4 0,9 0,7 0,5 .000

Parametar C 0,1 0,2 0,3 0,4 0,65 0,9 1,3

CIJENA
;50 0~ ENERGIJE

Ocitana E
'"'­
vrijednost G 1,4 0,85 0,7 0,55 0,45 0,37 0,26 c
"
Debljina 3000
izolacije mm 3,5 42,5 50 55 70 74 78

51. 5.19. Sematski prikaz postrojenja za grijanje pa· 2500

rom niskog pritiska

2000

CIJENA
IZOLI\CIJE
1500
-r ~
', .
'~~ j . 1000 I

1'10--~
-' l~~O--I~O---~
~ :~
~-
PRECNIK CIJEVI ['."1"'J
... . . l!l

Sada je 0.,,:
o. u == 0,023(0,58/0,125) . 46110 · 1,47 = 7228 W/ m' K
PRIMJER 5.9.
0." == 7228 W/mK
Odrediti toplotne gubitke I metra cijevi 0 125/ 133
mm. Cijev je izolovana poliuretanskim slojem izola· pa je:
cije debljine 50 mm. Temperatura vode u cijevi je R = 1/1td"o." == 3,5233 . 10-' mK/W
80°C. Cijev je slobodno stojeca, a temperatura okol­
nog vazduha je O°C. Kolicina toplote koja se trans­ Otpor cijevi je prema izrazu (5.28):
portllje kroz cijev je Q == 2000000 W. R, = (l/21t"Ao) ln(d,,/du)

RJESENJE Za "A, = 45 W/m K slijedi:

Prema jednacini (5.25), toplotni gllbici metra duz­ R, == 2 . 1941 . 10-' mK/ W

nog cijevi imose: Otpor sloja izolacije za "A" = 0,Q3 W/ mK:

q == Mu/ R,,,, W/ m R" = (l /21t"A") ln(d,J d,,,)

R," == Ru + R, + R ,o + R" mK/ W .-oJ . Jv6[ . Z == (SZ1'O/ ££I'O) liT (SV . vJ'£ . zlJ) = ell
Pojedinacni otpori su = (1/2·3,14· 0,03)ln(233/133) = 2·9475492
R" = 1/1td"o.u R" == 2 . 9745492 mK/W
o. u = 0,023 (I,,/ d u ) N"o, Pro' Pretpos tavivsi da je temperatura spoljnje povr­
Fizikalne karakteristike za vodu na 80°C su:
sine izolacije 6SOC, dobija se prema relaciji (5.34):
"A = 0,58 W/ mK, cp = 4 190 J /kgK,
0.. = 9·5 + 0,0085·65'/' = 9,5 + 2,218 = 11,72

p = 971,8 kg/m' v = 0,37 . W- 3 m'/s

= 11,72 W/m' K

Masa tecnosti se dobija za At=20°C, m=Q/cpAt=

Slijedi:
=2·10'/4 190·20=23 866 kg/s - brzina fluida.
R. == 1/1td"o., = 1/ 0,233 . 3,14 . 11,72 = 0,1165645
W = m/ap==23,866/ 0,0123 ·971,8=2 m/s
R. == 0,1165645 mK/W
A== d'1t/4 =0,125'· 3,14/4 =0,0123 m' Na kraju se dobija:
Reynoldsov broj:
Ru == 0,0003523 + 0,00021941 + 2,9745492+0,1165645
Wd 2· 0,125
N" = - - = = 675676
== 3,09168 mK/ W

v 0,37 . 1(}-6 Toplotni gllbici su onda:

N ,,' = 675676° 8 = 46110 q == ~tu/Ru = (80-20)/3.09168 = 19,406

Prandtlov broj: q = 19,41 W/ m.
No. = C p!.1/"A == Cpvp/"A Prije nego se ovaj rezultat prihvati kao konacan,
== 4 190 . 0,37 . 10-' . 971,8/ 0,58 = 2,614 potrebno je provjeriti tacnost pretpostavljene tem­
perature i po potrebi cijeli proracun ponoviti.
N°' = 2,614° ' = 1,47
pr
(Kraj u iducem broju)

62 Klimalizacija greja>1jc h ladenje • braj 3/ 1982.