ZADACI ZA VJEŽBU(SEMINARSKI RAD) IZ STATISTIKE

NAPOMENA: ZADACI SE RADE ISKLJUČIVO U PISANOJ FORMI I DONOSE NA

ISPIT IZ STATISTIKE
1. Na jednom području posmatrana je starosna struktura oboljelih od vodenih ospica
gdje su stanovnici posmatranog područja raspoređeni kao što je prikazano u
tabeli:
Dužina radnog 2,5 – 7,5 7,5 – 12,5 12,5– 17,5 17,5– 22,5 22,5 i više ∑
staža (godina)
Broj radnika 10 20 50 15 5 100
Potrebno je utvrditi varijabilitet radnika u pogledu starosne dobi.

2. Za potrebe analize spremnosti i sposobnosti protivničkog tima, menadžment

košarkaškog kluba posmatra statističke podatke protivnika u pogledu njihove
visine i brzine (brzina je iskazana vremenom potrebnim da igrač istrči 100
metara). Pri tome su dobijeni podaci prikazani u narednim tabelama:

Visina (cm) 180 - 185 185 - 190 190 - 195 195 -200 200 - 205 205 i više
Broj igrača 1 2 3 3 2 1

Vrijeme (s) 10 – 11 11 - 12 12 – 13 13 – 14 14 -15 15 i više

Broj igrača 1 4 3 2 1 1

Potrebno je utvrditi da li igrači protivničkog kluba više variraju u pogledu visine ili
brzine.

3. Broj prodanih auta u toku 25 radnih dana na jednom prodajnom mjestu bio je:
1 0 4 3 4 4 4 1 0 1 2 3 5

3 1 3 2 4 5 4 0 1 1 0 1
a) Formirati seriju distribucija frekvencija broja prodanih automobila,
b) Za tako formiranu seriju izračunati aritmetičku, harmonijsku i geometrijsku sredinu,
c) Odrediti modus i medijanu.

4. U jednom preduzeću zaposleno je 100 radnika, koji su prema dužini radnog staža
raspoređeni kao što je prikazano u tabeli:
Dužina radnog 5 – 15 15 – 25 25 – 35 35 – 45 45 i više ∑
staža (godina)
Broj radnika 5 25 50 15 5 100
Potrebno je utvrditi:
a) Varijabilitet radnika u pogledu dužine radnog staža (koeficijent varijacije);
b) Najvjerovatniju dužinu radnog staža (modus);
c) Dužinu radnog staža koju prvih 50% radnika (medijanu).

5. Raspored 100 preduzeća prema visini angažovanih sredstava i ostvrenoj dobiti je:
Angažovana sredstva (000) 10 12 14 16 17 19 20
Ostvarena dobit (000) 120 130 160 180 190 200 220
 Broj preduzeća 10 15 25 18 12 11 9
a) ispitati da li preduzeća više variraju prema angažovanim sredstvima ili ostvarenoj
dobiti
b) utvrditi da li raspored preduzeća prema angažovanim sredstvima ima osobine
normalnog rasporeda
c) odrediti pozicione vrijednosti datih serija
d) prikazati serije podataka pomoću strukturnog kruga

6. Broj prodanih automobila u toku 25 radnih dana na jednom prodajnom mjestu

bio je:

1 0 2 3 4 3 4 1 0 1 2 3 5
3 1 3 2 4 5 1 0 2 1 0 1

a) Formirati seriju distribucija frekvencija broja prodanih automobila,

b) Za tako formiranu seriju izračunati aritmetičku, harmonijsku i geometrijsku sredinu,
b) Odrediti mod, medijanu, kvartile, te 2 i 8 decile,
c) Odrediti koeficijent varijacija – objasniti njegovo značenje,
d) Dobijenu seriju grafički prikazati uz pomoć strukturnog kruga i polarnog dijagrama.

7. Na teritoriji jedne opštine odabran je slučajan uzorak od 645 stanova koji su

posmatrani prema broju nastanjenih lica i sređivanjem je dobijena sledeća serija
grupisanih podataka:
Broj lica (xi) 1 2 3 4 5 6 7 Ukupno
Broj stanova (fi) 85 150 140 130 65 35 40 645
a) Utvrditi varijabilitet serije, te donijeti zaključak o reprezentativnosti
aritmetičke sredine.
b) Odrediti modus i medijanu serije, te na bazi toga obrazložiti da li je ovo
normalan raspored.

8. U jednom preduzeću zabilježena je visina plata svih 175 radnika i dobijeno je: μ =
76,5 i σ = 24,5 KM. kolika je vjerovatnoća da slučajno odabran radnik ima platu
između 54,5 i 76,5 KM.
9. Koja je vjerovatnoća da će neki strijelac u seriji od 10 hitaca dva puta promašiti
cilj, ako mu se to dešavalu u 10% slučajeva?

10. Statistički je dokazano da je od 1000 novorođene djece 515 muških i 485 ženskih.
Odrediti vjerovatnoću da je u porodici od petoro djece troje ženskih.

11. Iz skupa ležaja čiji prečnik predstavlja normalno raspoređenu slučajnu

promjenljivu sa aritmetičkom sredinom 10 mm i standardnom devijacijom
0,1mm, slučajno je odabran jedan. Izračunati vjerovatnoću da njegov prečnik
bude između 9,9 i 10,1 mm.

12. U proizvodnji konzerviranog povrća, konzerve koje odstupaju od propisane težine

pojavljuju se sa vjerovatnoćom p = 0,2. Konzerve se pakuju po 5 komada. Kolika
 je vjerovatnoća da će se u u jednoj kutiji pojaviti dvije konzerve koje odstupaju od
propisane težine?

13. Prosječna mjesečna potrošnja mlijeka u jednom mjestu po domaćinstvu je 25

litara, a standardna devijacija je 3 litara. Odrediti vjerovatnoću da će domaćinstvo
mjesečno potrošiti između 19 i 31 litara mlijeka. (normalan raspored)

14. Kolika je vjerovatnoća da u porodici od 3 djece budu sva tri dječaka, ako je
vjerovatnoća da se rodi dječak 0,6?

15. Prosječna dnevna mliječnost koza jedne pastmine iznosi 3 litre, sa prosječnim
odstupanjem od 0,25 litara. Ukoliko je raspored koza prema količini mlijeka kojiu
dnevno daju normalan, kolika je vjerovatnoća da koza u toku dana da od 2,25 do
3,25 litara mlijeka?

16. U proizvodnji konzerviranog povrća, konzerve koje odstupaju od propisane težine

pojavljuju se sa vjerovatnoćom p = 0,1. Konzerve se pakuju po 5 komada. Kolika
je vjerovatnoća da će se u u jednoj kutiji pojaviti četiri konzerve koje odstupaju
od propisane težine?

17. Podaci o veličini prodajnog asortimana i prihodu od prodaje u trgovinama jednog

trgovačkog lanca su dati u tabeli:

Veličina asortimana (102) 1 2 3 4 5

Prihod od prodaje (105) 1 3 3 4 5

a) koliki se prihod od prodaje može očekivati ukoliko veličina prodajnog asortimana

bude 600 artikala;
b) koliki iznosi procenat varijacija u prihodu od prodaje koji nije objašnjen
varijacijama u veličini prodajnog asortimana.

18. Uzet je uzorak od 100 boca soka da bi se ocijenila prosječna neto masa jedne boce
cijele proizvodnje. Ako se zna da je raspodjela boca normalna sa standardnom
devijacijom 7 grama, ocjeniti prosječnu neto masu boca soka sa pouzdanošću 95
%. Na osnovu dobijenih rezultata mjerenja prosječna neto masa boca soka iznosi
998,96 grama.

19. Podaci o veličini prodajnog asortimana i prihodu od prodaje u trgovinama jednog

trgovačkog lanca su dati u tabeli:

Veličina asortimana (102) 1 2 3 4 5

Prihod od prodaje (105) 2 6 6 8 10

Koliki se prihod od prodaje može očekivati ukoliko veličina prodajnog asortimana bude
1200 artikala;
 20. Prema prosječnoj mjesečnoj potrošnji kafe, slučajno je anketirano 50
domaćinstava jednog grada. Dobijeni rezultati su prikzani u tabeli:
Mjesečna potrošnja kafe (kg) 0 – 2 2 – 4 4–6 6–8 8 i više
Broj domaćinstava 5 10 20 10 5
a) Ocijeniti prosječnu portošnju kafe po domaćinstvu uz pretpostavku da je raspored
potrošnje kafe po domaćinstvu normalan i sa pouzdanošću od 90%.
b) Može li se sa pouzdanošću od 95% prihvatiti pretpostavka da domaćinstva u
prosjeku troše 4,7 kg kafe mjesečno.

5. Na jednom području provedeno je istraživanje o prihodima od prodaje i veličini

prodajnog asortimana trgovačkih preduzeća. U tu svrhu provedeno je istraživanje na 10
slučajno odabranih trgovačkih preduzeća, a dobijeni rezultati su prikazani u tabeli:
Prihod od prodaje (10.000 KM) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Veličina asortimana 80 90 100 120 120 130 140 160 170 190
a) koliki je procenat varijacija u prihodu od prodaje koji nije objašnjen veličinom
prodajnog asortimana;
b) koliki prihod od prodaje se može očekivati ukoliko preduzeće u svome prodajnom
asortimanu bude imalo 300 artikala.
21. Na osnovu uzorka od 100 plodnih grančica paradaiza sorte RAPID ustanovljeno je
da grančica sadrži prosječno 7,8 plodova. Ocjenjena je standardna devijacija
osnovnog skupa i iznosi 1 plod po grančici. Može li se prihvatiti hipoteza da
plodna grančica paradaiza sorte rapid sadrži prosječno 8 plodova, uz vjerovatnoću
99 %.
22. Na jednom području u periodu od 2006 – 2010. posmatran je prinos od pšenice
izražen u 000 kg/ha:

Godina 2006 2007 2008 2009 2010

Prinos 1 1,5 2 2 3

Koliki se prinos može očekivati 2012. godine.

23. Uzet je uzorak od 49 boca soka da bi se ocijenila prosječna neto masa jedne boce
cijele proizvodnje. Ako se zna da je raspodjela boca normalna sa standardnom
devijacijom 7 grama, ocjeniti prosječnu neto masu boca soka sa pouzdanošću 95
%. Na osnovu dobijenih rezultata mjerenja prosječna neto masa boca soka iznosi
998,96 grama.
24. Na jednom području u periodu od 2002 – 2006. posmatran je prinos od pšenice
izražen u 000 kg/ha:
Godina 2005 2006 2007 2008 2009
Prinos 620 402 394 325 273

a. Koliki se prinos može očekivati 2011. godine

b. Standardna greška trenda?