Rusija i savremeni svijet

Mi, savremene generacije naroda Ruske Federacije smo dobili veliko

naslijeđe. Naslijeđe koje je bilo zasluženo, izboreno i zarađeno zahvaljujući
istrajnim naporima naših predaka. Ponekad i pod cijenu teških izazova i stvarno
strašnih žrtava. Mi raspolažemo ogromnim teritorijem, kolosalnom količinom
prirodnih bogatstava, veoma solidnim industrijskim potencijalom,
impresionirajućim spiskom visokih dostignuća u oblasti nauke, tehnike,
obrazovanja, umjetnosti, slavnom historijom armije i flote, nuklearnim oružjem,
kao i autoritetom velesile koja je imala značajnu, a ponekad i odlučujuću ulogu u
dešavanjima historijskih razmjera.

Ove godine mi slavimo 65. godišnjicu pobjede u, kako mi to zovemo,

Velikom Otadžbinskom ratu (ili Drugom svjetskom ratu). Ovaj jubilej podsjetit će
nas na to da je naše današnje vrijeme bilo je budućnost za one junake koji su
izborili našu slobodu, kao i na to da narod, koji je pobijedio okrutnog i vrlo jakog
neprijatelja u ta daleka vremena ne samo mora, nego je dužan danas pobijediti
korupciju i zaostalost, učiniti našu zemlju savremenom i uređenom. Uspjeli smo
ujediniti zemlju, zaustaviti centrifugalne tendencije. Rusija radi. Ona nije više ta
nekadašnja polu-paralizirana polu-država, kakvom je bila samo prije desetak
godina. Svi socijalni sistemi funkcionišu. Ali ima još mnogo problema. I pred
Rusijom sada stoje grandiozni zadaci kako unutar zemlje, tako i na međunarodnoj
sceni. Ja bih htio da detaljnije porazgovaram o vanjskopolitičkom aspektu toga.

Savremeni svijet doživljava fundamentalne i dinamične promjene koje

duboko zadiru u interese Ruske Federacije i njenih građana. Obnovljena Rusija
nakon toga što je čvrsto zauzela stav prema zaštiti nacionalnih interesa pridobila je
punovrijednu ulogu u globalnim dešavanjima. U takvim okolnostima vanjska
politika postaje jedan od najbitnijih instrumenata progresivnog razvoja zemlje,
obezbjeđenja njene konkurentne sposobnosti u svijetu globalizacije.
 Rusija je stalni član Vijeća sigurnosti UN-a, zemlja-učesnica “Velike
Osmorke“ (“G8”) kao i cijelog niza drugih utjecajnih međunarodnih i regionalnih
organizacija, mehanizama međudržavnog dijaloga i saradnje. Rusija posjeduje
značajan potencijal i resurse u svim oblastima životne djelatnosti, intenzivno
razvija odnose sa vodećim državama, organizacijama i ujedinjenima iz svih regija
svijeta i dosljedno integrira se u svjetsku privredu i politiku. Uz sve to Rusija
značajno utječe na formiranje nove arhitekture međunarodnih odnosa.

Reakcija izazvana gubitkom historijskog monopola Zapada na

globalizacijske procese se prijavljuje, između ostalog i u inerciji političko-
psihološke usmjerenosti na politiku “suzdržavanja” Rusije, uključujući pokušaje da
se u tom cilju iskoristi selektivni pristup prema historiji, ponajprije prema historiji
Drugog svjetskog rata i poslijeratnog doba.

Kao nikada prije, aktuelnim postaje zadatak izrađivanja zajedničkog viđenja

savremene historijske epohe od strane međunarodne zajednice – što je moguće
jedino uz uvjet otvorenih i poštenih diskusija tokom kojih bi se raspravljalo o
suštinskim problemima koji stoje pred čovječanstvom. Neophodno je da se
obezbijede uvjeti za profesionalni rad znanstvenika radi uspostavljanja historijske
pravde i ne smije se dopustiti da se historijska tema pretvori u instrument praktične
politike.

Strategija jednostranih aktivnosti Zapada destabilizira međunarodno stanje,

provocira napetost i trku u naoružavanju, pogoršava međudržavne proturječnosti,
raspaljuje nacionalne i vjerske razmirice, stvara prijetnju bezbjednosti drugih
država, vodi prema povećanju stepena napetosti među-civilizacijskih odnosa.
Primjena prisilnih mjera uz korištenje vojne snage mimo Statuta UN-a i Vijeća
sigurnosti ne može da odstrani duboke socijalno-ekonomske, međuetničke i ostale
kontradikcije, koje su u osnovi sukoba. Isto tako, primjena prisilnih mjera podriva
temelje međunarodnog prava i vodi prema proširenju konfliktnog prostora,
uključujući i neposredno geopolitičko okruženje Rusiji.

Rusija će nastaviti da teži učvršćivanju multilateralnog principa u svjetskim

poslovima, formiranju takve arhitekture međunarodnih odnosa, koja bi se zasnivala
na priznanju principa nedjeljivosti bezbjednosti u savremenom svijetu od strane
međunarodne zajednice i odražavala bi njegovu raznolikost.

Ruska Federacija raspolaže realnim potencijalom da zauzme dostojno mjesto

u svijetu. Krucijalni značaj pri tome imaju: učvršćivanje državnosti Rusije, stabilni
ekonomski rast, dalja politička i ekonomska transformacija, rješavanje socijalnih
problema, prevazilaženje resursno-sirovinske orijentacije gospodarstva i njegovo
preusmjeravanje prema inovativnom putu razvoja, isto kao i poboljšanje
demografske situacije. Od bitnog značaja su – učvršćivanje institucija civilnog
društva i državna podrška nacionalnim nevladinim organizacijama, koji su
zainteresirani za osiguranje vanjskopolitičkih interesa Rusije.

Rusija provodi otvorenu, predvidljivu i pragmatičnu vanjsku politiku koja

proističe iz njenih nacionalnih interesa. Svoju međunarodnu saradnju Rusija bazira
na osnovama ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja interesa i uzajamne koristi.

Karakteristična osobina vanjske politike Rusije je njena izbalansiranost i

djelovanje na više strana, što je prouzrokovano geopolitičkim položajem Rusije
kao najveće euroazijske države, isto kao i njenim statusom jedne od vodećih
država svijeta i stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a. Interese zemlje u
savremenim uvjetima diktiraju istrajnu neophodnost aktivne promocije pozitivnog
dnevnog reda po ukupnom spektru međunarodnih problema.

Rusija u potpunosti shvaća svoju odgovornost u podržavanju bezbjednosti u

svijetu kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou i spremna je za zajedničke
aktivnosti sa svim ostalim zainteresiranim državama u cilju rješavanja općih
zadataka. Ako partneri neće biti spremni za zajedničke aktivnosti, onda Rusija radi
zaštite svojih nacionalnih interesa će biti primorana da djeluje samostalno, ali
uvijek na osnovu međunarodnog prava.

Rusija neće dozvoliti da se uvuče u skupocjenu konfrontaciju, kao ni u novu

trku naoružavanja razornu za gospodarstvo i fatalnu za unutrašnji razvoj zemlje.

Rusija je zainteresirana za stabilni sistem međunarodnih odnosa zasnovan na

principima ravnopravnosti, uzajamnog poštovanja i uzajamno korisne saradnje
među državama. Isto tako Rusija je zainteresirana i za takav sistem odnosa koji se
temelji na međunarodnom pravu. Taj sistem treba obezbijediti pouzdanu i jednaku
sigurnost svakog člana međunarodne zajednice u političkom, vojnom,
ekonomskom, informacijskom, humanitarnom i drugom smislu. Glavni instrument
takvog sistema je multilateralna diplomatija.

U 21. stoljeću centar reguliranja međunarodnih odnosa i koordinacije

svjetske politike treba da ostane Organizacija Ujedinjenih Nacija koja je dokazala
svoju nezamjenjivost i posjeduje unikantan legitimitet. Rusija podržava napore
usmjerene na učvršćivanje centralne i koordinirajuće uloge ove organizacije.

Rusija poklanja veliku pažnju povećanju mogućnosti upravljanja svjetskim

razvojem, stvaranju takvog međunarodnog sistema koji bi mogao sam sebe da
regulira – što zahtijeva kolektivno liderstvo vodećih država svijeta, koje treba biti
reprezentativno u geografskom i civilizacijskom smislu i da se ostvaruje uz
potpuno poštovanje centralne i koordinirajuće uloge UN-a.

Rusija dosljedno zastupa učvršćivanje pravnih osnova u međunarodnim

odnosima, pošteno se pridržava međunarodno-pravnih obaveza. Podržavanje i
učvršćivanje međunarodne zakonitosti je jedan od prioritetnih smjerova djelatnosti
Ruske Federacije na međunarodnoj areni. Vladavina prava je pozvana da
obezbijedi mirnu i plodotvornu saradnju država uz poštovanje balansa njihovih
interesa koji se često se ne poklapaju i isto tako uz obezbjeđenje interesa
međunarodne zajednice u cjelini. Poštovanje međunarodnog prava je bitno radi
obezbjeđenja interesa naše zemlje, njenih građana i pravnih lica. Rusija namjerava:

- boriti se za poštovanje svojih međunarodnih obaveza od strane učesnika

međunarodnih odnosa kako pred Rusijom, tako i pred međunarodnom zajednicom
u cjelini; boriti se protiv kršenja međunarodnog prava od strane država,
međunarodnih organizacija, ne-državnih ujedinjenja i pojedinih osoba. U uvjetima
globalizacije izazova i prijetnji bezbjednosti i razvoju, povećava se uloga Vijeća
sigurnosti UN-a kao univerzalnog mehanizma obezbjeđenja međunarodne
zakonitosti.

- pružiti otpor pokušajima pojedinačnih država ili grupa država da izvrše

reviziju općeprihvaćene norme međunarodnog prava, koji su zapisani u
univerzalnim dokumentima: u Statutu UN-a, Deklaraciji o principima
međunarodnog prava 1970. godine, kao i u Zaključnom aktu OSCE-a 1975.
godine. Od posebne opasnosti za međunarodni mir i pravni poredak je svojevoljno
tumačenje takvih važnih međunarodno-pravnih normi i principa, kao što su
odustajanje od primjene vojne snage i prijetnji vojnom snagom, mirno rješavanje
međunarodnih sporova, poštovanje suvereniteta zemalja i njihovog teritorijalnog
integriteta, pravo nacija na samoopredjeljenje, kao i pokušaji predstavljanja
prekršaja međunarodnog prava kao njegovu «kreativnu» primjenu. Takve
aktivnosti su štetne po autoritet međunarodnog prava i podlokavaju njegov sadržaj.

Rusija se dosljedno zalaže za smanjenje uloge faktora snage u

međunarodnim odnosima uz istovremeno pojačavanje strateške regionalne
stabilnosti. U te svrhe Ruske Federacija:
 Se striktno pridržava svojih međunarodnih obaveza u skladu sa
međunarodnim dogovorima u sferi neširenja oružja za masovno uništavanje,
kontrole naoružavanja i razoružavanja, te poduzima mjere za pojačavanje
povjerenja u vojnoj sferi, učestvuje u razradi i sklapanju novih dogovora u
spomenutim oblastima na temelju ravnopravnosti i nedjeljivosti bezbjednosti koji
odgovaraju njenim nacionalnim interesima.

Rusija potvrđuje nepromjenjivost svog kursa usmjerenog prema razvijanju

multilateralnih temelja za neširenje nuklearnog oružja kao i drugih vrsta oružja za
masovno uništavanje; Rusija se zalaže za pridržavanje Ugovora o neširenju
nuklearnog oružja, Konvenciji o zabrani razrade, proizvodnje i sakupljanja
bakteriološkog (biološkog) i toksikološkog oružja te o njegovom uništavanju, kao i
Konvenciji o zabrani razrade, proizvodnje i sakupljanja hemijskog oružja te o
njegovom uništavanju.

Rusija smatra da temeljni pravac savremenog razvoja, uzimajući u obzir i

multipolarnost, koja se formira i diversifikaciju rizika i prijetnja, podrazumijeva
rješavanje problema strateške stabilnosti ne samo u okviru bilateralnih odnosa na
relaciji Ruska Federacija – SAD, nego i uz učešće svih vodećih zemalja, prije
svega sa nuklearnim naoružanjem, koji su zainteresirani za zajedničke aktivnosti,
koji bi bili usmjereni na obezbjeđenje zajedničke sigurnosti. U ovome je smisao
strateške otvorenosti, koja je temelj ruskih inicijativa, uključujući i kolektivno
odupiranje mogućim raketnim prijetnjama Evropi i pridavanje globalnog karaktera
režimu Sporazuma između Sovjetskog Saveza i SAD od 1987. godine o likvidaciji
raketa srednjeg i malog dometa.

Ruska Federacija namjerava i dalje pridonositi pojačavanju regionalne

stabilnosti u Evropi putem učešća u procesima ograničavanja te smanjenja običnog
naoružavanja, kao i primjene mjera povjerenja u vojnoj sferi na temelju
pridržavanja principa jednake bezbjednosti za sve strane.
 Rusija polazi od toga da samo Vijeće sigurnosti UN-a ima pravo davati
sankcije za primjenu snage u cilju postizanja mira.

Rusija smatra da član 51. Statuta UN mora ostati u istom vidu kao pravna
osnova za primjenu snage kao samoodbrane, uključujući uvjete kada postoje takve
prijetnje miru kao što su terorizam i širenje oružja za masovno uništavanje.

Rusija će se boriti za političko-diplomatsko reguliranje regionalnih

konflikata na temelju kolektivnih aktivnosti međunarodne zajednice, polazeći od
toga da moderni konflikti nemaju vojnog rješenja. Njihovo rješenje treba tražiti
putem uključivanja u dijalog svih strana, a ne putem izolacije jedne od drugih.

Rusija se dosljedno bori protiv nezakonite trgovine drogom i protiv

organizovanog kriminala, uz saradnju sa drugim zemljama u multilateralnom
formatu, prije svega u okviru specijalnih međunarodnih organa kao i na
bilateralnoj osnovi.

Kao multinacionalna i multikonfesionalna država, Rusija pridonosi razvoju

dijaloga i partnerstva među kulturama, religijama i civilizacijama, dosljedno se
pridržava ovog pravca u okviru UN-a, UNESCO-a, OSCE-a, Savjeta Evrope i
drugih međunarodnih i regionalnih organizacija, u kontekstu saradnje sa
Organizacijom Islamske konferencije, podržava odgovarajuće inicijative civilnog
društva, aktivno sarađuje sa Ruskom pravoslavnom crkvom i drugim osnovnim
konfesijama zemlje.
Rusija ima stabilan visoki tempo ekonomskog rasta, koji se umnogome
temelji na unutrašnjoj potražnji, finansijskim i prirodnim mogućnostima, što
značajno doprinosi obezbjeđenju stabilnosti globalne ekonomije i finansija. Rusija
namjerava da, nakon svog ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju i Organizaciju
ekonomske saradnje i razvoja, aktivno pomaže formiranju pravednog
demokratskog trgovinsko-ekonomskog i monetarno-finansijskog poretka, radi
punopravnog i efikasnog sudjelovanja u njemu.

Glavni prioritet politike Ruske Federacije u sferi međunarodnih

ekonomskih odnosa jeste podrška razvoju nacionalnih ekonomija u uvjetima
globalizacije putem obezbjeđenja ravnopravnog položaja zemlje i ruskog biznisa u
svjetskim ekonomskim odnosima.

Rusija smatra da stabilni socijalno-ekonomski razvoj svih zemalja jeste

neophodni dio savremenog sistema kolektivne bezbjednosti i polazi od toga da
međunarodni razvoj mora biti usmjeren na potražnju efikasnih puteva likvidacije
disbalansa u razvoju različitih regija. U te svrhe Rusija, koristeći svoj donorski
potencijal, aktivno doprinosi međunarodnom razvoju kako na multilateralnom,
tako i na bilateralnom nivou.

Glavni cilj ruske vanjske politike prema Evropi je stvaranje otvorenog

demokratskog sistema općeregionalne kolektivne bezbjednosti i saradnje, koji bi
obezbijedio jedinstvo Euroatlantske regije od Vankuvera do Vladivostoka i ne
dopustio ponovne fragmentacije te ponavljanja blokovskih pristupa, inercija koje
još se osjećaju u sadašnjoj evropskoj arhitekturi nakon završetka Hladnog rata.
Upravo na to je usmjerena inicijativa sklapanja Sporazuma o evropskoj
bezbjednosti, čija bi se razrada mogla pokrenuti na općeevropskom samitu.

Rusija se zalaže za postizanje stvarnog jedinstva Evrope, bez linija

razdvajanja, putem obezbjeđenja ravnopravne saradnje Rusije, Evropske unije i
SAD. To bi pridonijelo pojačavanju pozicija država Euroatlantske regije u
uvjetima globalne konkurencije. Rusija kao najveća evropska multietnička i
multikonfesionalna država, spremna je da doprinosi objezbjeđenju harmonične
integracije vjerskih manjina u Evropi, uzimajući u obzir savremene migracijske
tendencije.
 U vojno-političkoj sferi Rusija će se boriti za ispravljanje disbalansa u
oblasti ograničavanja običnog naoružanja i oružanih snaga u Evropi te usvajanje
novih mjera povjerenja.

Ruska Federacija će razvijati odnose sa Evropskom unijom kao jednim od

osnovnih trgovinsko-ekonomskih i vanjskopolitičkih partnera, zalagat će se za
sveobuhvatno učvrščivanje mehanizama saradnji, uključujući formiranje
zajedničkih prostora u oblastima ekonomije, vanjske i unutrašnje bezbjednosti,
obrazovanja, kulture i znanosti. U sferi dugoročnih interesa Rusije spada
usklađivanje Sporazuma o strateškom partnerstvu sa Evropskom unijom, koji bi
uspostavio maksimalno efikasne oblike ravnopravne saradnje od uzajamne koristi
sa Evropskom unijom u svim oblastima, sa perspektivom uspostavljanja bezviznog
režima u budućnosti.

Ruska Federacija je zainteresirana za jačanje Evropske unije, njenog

kapaciteta da istupa sa zajedničkim stavom u trgovinsko-ekonomskoj,
humanitarnoj, vanjskopolitičkoj oblasti i sferi bezbjednosti.

Rusija je otvorena za daljnji razvoj saradnji sa državama Srednje, Istočne i

Jugo-Istočne Evrope uključujući, naravno i Bosnu i Hercegovinu radi proširenja
pragmatične i uzajamne poštovane saradnje uz uvjet postojanja realne spremnosti
za to u svakoj od tih zemalja. Tokom nedavne posjete bh. ministra vanjskih
poslova Rusije Sergeja Lavrova bilo je potvrđeno da Moskva i Sarajevo imaju
zajedničku težnju prema razvijanju naših odnosa. Danas se ekonomske veze
mnogo uspješnije održavaju između Rusije i Republike Srpske, ali u najbližoj
budućnosti mi očekujemo isti razvoj ekonomskih veza i sa Federacijom BiH, na
osnovu zainteresiranosti bosanskohercegovačkih privrednika i interesa ruskog
biznisa, koji već sada počinje realizirati konkretne projekte.
 Imamo zajedničko razumijevanje neophodnosti aktivizacije djelatnosti
Međuvladine komisije, radi uspostavljanja direktnih kontakata između poslovnih
krugova Rusije i BiH.

Ministar Lavrov je pozdravio bosanskohercegovačke kolege sa

informacijom o izboru Bosne i Hercegovine za nestalnog člana Vijeća sigurnosti
UN-a u iduće dvije godine. Računamo na dobru saradnju u ovom organu UN-a,
koji je odgovoran za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. Izbor BiH za
nestalnog člana Vijeća sigurnosti posebno aktuelizira pitanje preuzimanja
odgovornosti za budućnost svoje zemlje od strane bosanskohercegovačke vlasti i
potpunog oslobađanja od vanjskog nadgledanja. U tom smislu Rusija kao aktivni
učesnik Vijeća za implementaciju Mirovnog sporazuma se zalaže za što skoriju
transformaciju OHR-a u Misiju Specijalnog predstavnika Evropske unije. Uvjeti za
to već postoje. Principi i kriterije transformacije OHR-a u Misiju Specijalnog
predstavnika EU odobrene u okviru Upravnog odbora aktivno se ispunjavaju. Sada
je ostalo neriješena samo nekoliko pitanja. Ubijeđeni smo da se, na osnovu Dejtona
i na temelju konsenzusa između dva entiteta i tri konstitutivna naroda ova pitanja
mogu riješiti u najskorije vrijeme.

U zadnje vrijeme su se pojavile neke ideje koje su van okvira dogovora

Upravnog odbora. Naš stav prema takvim i bilo kojim drugim mišljenjima je
jednostavan: mi ćemo podržati samo to oko čega će biti postignut konsenzus od
strane Bosanaca, kao i to što će biti predmet konstruktivnih pregovora, uzajamno
poštovanog dijaloga i rezultat opće saglasnosti.

Oslobađanje od vanjskog starateljstva povećat će mogućnosti ponajprije

samih Bosanaca da aktivno učestvuju u rješavanju opće-evropskih pitanja. Mi
imamo mnogo zajedničkih interesa sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući i
Balkansko pitanje i problem opće-evropske bezbjednosti, uključujući rusku
inicijativu o sklapanju novog Sporazuma po ovom pitanju.
 Rusija je član Upravnog odbora Vijeća za implementaciju Mirovnog
Sporazuma u okviru kojeg su bile prihvaćene odluke, podržane od strane oba
entiteta i tri konstitutivnih naroda, a koje sadrže principe i uvjete neophodne za
transformaciju OHR-a, kao i za likvidaciju «Bonskih ovlaštenja», te omogućavanja
rješavanja svih pitanja koja se tiču Bosne i Hercegovine od strane samih Bosanaca
bez vanjskog nadgledanja. To je već davno prezreli korak koji je potreban da bi se
učvrstila bosanskohercegovačka državnost i da odgovornost za zemlju bude
predata u ruke samih Bosanaca.

Što se tiče ulaska BiH u bilo koje međunarodne strukture, mi smatramo da

takve odluke treba da donose samo bosanskohercegovačka strana. Ali prije takvih
razgovora sasvim logično bi bilo što skorije rješavanje pitanja završetka mandata
Visokog predstavnika te završetka «Bonskih ovlaštenja», koji su sada postali
kočnicom na putu učvršćivanja bosanskohercegovačke državnosti.

Ovo treba biti urađeno barem radi toga da bi sami državljani BiH mogli
donositi suverene odluke o putevima daljnjeg razvoja svoje vanjske politike, a ne
na osnovu nekih nametnutih odluka.

Završetak mandata Visokog predstavnika ni u kom smislu neće značiti da

će međunarodna zajednica zaboraviti Bosnu i Hercegovinu. Usaglašena šema
stvaranja Ureda specijalnog predstavnika EU omogućava skladni prelaz ka takvoj
saradnji sa međunarodnom zajednicom koja neće podrazumijevati miješanja u
unutrašnje poslove zemlje.

Realno procjenjujući ulogu NATO-a, Rusija polazi od važnosti

progresivnog razvoja uzajamne saradnje u okviru Savjeta Rusija-NATO u interesu
obezbjeđenja stabilnosti u Euroatlantskoj regiji te maksimalnog iskorištavanja
potencijala političkog dijaloga kao i praktičkoj saradnji u rješavanju pitanja
reakcije na opće prijetnje – terorizam, proširenje oružja masovnog uništavanja,
regionalne sukobe, narko-traffic, prirodne i civilizacijske katastrofe.

Rusija će graditi odnose sa NATO-om uzimajući u obzir nivo spremnosti

Alijanse ka ravnopravnom partnerstvu, obaveznom poštovanju principa i normi
međunarodnog prava, ispunjavanju obaveza od strane svih članova NATO-a
preuzetih u okviru Savjeta Rusija-NATO o tome da oni neće osiguravati svoju
bezbjednost na štetu sigurnosti Ruske Federacije kao i obaveza o vojnoj
suzdržanosti. Rusija ostaje pri svom negativnom stavu po pitanju proširenja
NATO-a uključujući planove mogućeg priključivanja Alijansi Ukrajine i Gruzije.
Isto tako Rusija negativno gleda i na pitanje približavanja vojne infrastrukture
NATO-a ka ruskim granicama u cjelini - što krši princip jednake bezbjednosti te
vodi ka stvaranju novih linija razgraničenja u Evropi i proturječi zadacima
povećanja efikasnosti zajedničkog djelovanja u potrazi za odgovorom na nove
izazove savremenosti.

Protekle godine Rusija je predložila niz konkretnih inicijativa, koje trebaju

pojačati nove, tek ocrtane pozitivne tendencije u svijetu.

Uspjeli smo pokrenuti ozbiljno razmišljanje oko inicijative Predsjednika

Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva o sklapanju Sporazuma o evropskoj
bezbjednosti. Smisao naših prijedloga vrlo je jednostavan – da se svede na
zajednički imenilac rasparena arhitektura evropske bezbjednosti. Pri tome to se
treba učiniti ne na nivou vojnih potencijala i balansa snaga, nego na nivou
institucija međunarodnog prava putem prenosa cjelokupnog niza političkih
obaveza, koji su bili preuzeti od strane zemalja Euroatlantske regije tokom zadnjih
20 godina, u pravnu oblast.

Između naših prioriteta su bili i ostaju zadaci usčvršćivanja uzajamno

privilegovanih odnosa sa našim partnerima na prostoru Zajednice Nezavisnih
Država, uzimajući u obzir činjenicu da će ove godine Rusija preuzeti
predsjedavanje u ovoj organizaciji. Isto tako, među našim prioritetima su
produbljivanje strateškog partnerstva sa EU, razvoj saradnje sa Kinom na više
aspekata, te našim drugim partnerima u okviru BRIK-a, postizanje praktičkih
rezultata u djelovanju Rusko-Američke predsjedničke komisije i drugo.

Svi napori naše diplomatije će biti fokusirani na realizaciju glavnog cilja

vanjske politike Rusije – a to je stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj naše države.
Pored toga, centralnim zadatkom čitavog rada Ministarstva vanjskih poslova
Rusije će biti zadatak postavljen od strane Predsjednika Rusije – da se što uže
povežu cjelokupna vanjskopolitička djelatnost i potrebe modernizacije zemlje te
prelaz ekonomije ka inovacijskom razvoju.

Naredna godina neće biti jednostavna u međunarodnim odnosima. Moderni

globalni politički procesi su puni različitih proturječnosti. Nažalost, konfliktnost
ostaje. Nastavlja se rat u Afganistanu, nema mira na Bliskom Istoku, nastavlja se
napetost oko iranskog nuklearnog programa, kao i na Korejskom poluotoku.
Daleko je još od rješenja situacije u Iraku. Već spomenuta elementarna nepogoda
također zahtijeva ujedinjenja snaga radi stvaranja istinske globalne mreže
sprečavanja takvih katastrofa. Prije nekoliko godina, nakon razornog cunamija u
Jugoistočnoj Aziji, ruska strana već je predložila niz takvih varijanti. Tada je
započelo razmatranje tih prijedloga, ali je došlo samo do umirivanja. Mislim da
nakon tragedije na Haitiju više nema mjesta za sumnje.

Dakle ima dosta zadataka. Namjeravamo raditi kreativno i inicijativno.

Spremni smo razvijati konstruktivan dijalog sa svima ko to želi, naravno, na
osnovu principa uzajamnog poštovanja, ravnopravnosti te uzajamne koristi.