PREDAVANJE 11: Proračun u RH,

proračun EU i Europski semestar

Javne financije
Zagreb, 2019.
 Proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te
utvrđuju rashodi i izdaci države za jednu fiskalnu
(kalendarsku) godinu, u skladu sa zakonom.

 Državni proračun izrađuje Ministarstvo financija.

 Vlada ga predlaže Saboru.

 Sabor usvaja i donosi proračun.

 Shematski prikaz strukture proračuna

1 Prihodi
2 Rashodi
3 Neto stjecanje nefinancijske imovine
- kupovina nefinancijske imovine (zgrade, zemljišta…)
- prodaja nefinancijske imovina
A. DEFICIT (FISKALNI SALDO) = 1-2-3
B. FINANCIRANJE= 4-5+6
4. Povećanje (-)/smanjenje (+) depozita
5. Neto stjecanje financijske imovine
- kupovina financijske imovine (dionice, udjeli)/izdatci za fin. im.
- prodaja financijske imovine (dionice, udjeli)/primitci od prodaje
6. Neto stjecanje obveza
- zaduživanje (krediti, obveznice..)
- otplate (krediti, obveznice)
 Proračun i proračunski proces u RH

• Pažnja!!!

• prihodi ≠ primitci
• rashodi ≠ izdatci
 Proračun i proračunski proces u RH

• Prethodno prikazanu strukturu proračuna primjenjuju sve tri razine

državne vlasti:
• Državni proračun – prihodi i rashodi proračunskih korisnika
(ministarstava, državnih agencija, središnjih državnih ureda, zavoda i
drugih tijela koja se financiraju iz državnog proračuna;
• Izvanproračunski fondovi – Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Državna agencija za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka i Centar za restrukturiranje i privatizaciju
• Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – županije,
općine i gradovi te Grad Zagreb.
• Javna poduzeća osigurati manji deficit?
 Proračun i proračunski proces u RH

• Radi sveoubuhvatnosti prikaza i transparentnosti trošenja proračunskih

sredstava rashodi proračuna se dodatno i detaljno razrađuju po
različitim kriterijima

• Rashodi se mogu prikazati po:

– ekonomskoj,
– organizacijskoj,
– funkcijskoj i
– programskoj klasifikaciji.
 Proračunski proces u RH

• Zakon o proračunu
– Zakonom o proračunu uređuje se cjelokupni proces upravljanja proračunom i
svi poslovi koji čine proračunski ciklus

• Proračunski ciklus
– planiranje i priprema proračuna,
– izvršavanje proračuna
– revizija javnih rashoda
Proračunski proces u RH
 Procedura donošenja proračuna

• U Hrvatskoj se proračun donosi za razdoblje od jedne godine zajedno s

projekcijama proračuna za slijedeće dvije godine.

• Ministarstvo financija je dužno dostaviti Vladi proračun za slijedeću

godinu do 15. listopada tekuće godine.

• Vlada je dužna dostaviti proračun za slijedeću godinu Saboru do 15.

studenog tekuće godine.

• Sabor je dužan usvojiti proračun do kraja tekuće godine za iduću godinu.

 Proračun Europske Unije

• Proračun Europske Unije donosi se godišnje

• Godišnji proračuni EU donose se u kontekstu sedmogodišnje financijske

perspektive. Trenutno važeća financijska perspektiva obuhvaća razdoblje
od 2014-2020. godine.
 Proračun Europske Unije

• Financijska perspektiva
– dokument koji se donosi svakih sedam godina i kojim se utvrđuje gornja
granica ukupnih rashoda
– Ukupni iznosi rashoda za svaku su godinu u financijskoj perspektivi podijeljeni
u nekoliko široko definiranih skupina rashoda tzv. glave
–
Financijska perspektiva 2014-2020
Struktura rashoda u financijskoj perspektivi 2014-2020
 Proračun Europske Unije

• Financijska perspektiva nije proračun EU.

• Ona predstavlja okvir za proračunsku disciplinu koji osigurava da

godišnja potrošnja ostaje unutar dogovorenih limita.

• Limit po godinama

• Limit po glavama (kategorijama)

 Proračun Europske Unije

• Financijsku perspektivu predlaže Europska komisija.

• Financijsku perspektivu donosi Europsko Vijeće nakon dobivene

suglasnosti Europskog parlamenta.

• Odluka Europskog Vijeća mora biti jednoglasna.

 Obilježja godišnjeg proračuna EU

• Prihodna i rashodna strana proračuna EU razlikuju se od proračuna

nacionalnih država. Prihode proračuna EU čine tzv. vlastita sredstva koja
uplaćuju države članice. Rashodi proračuna namijenjeni su za
financiranje zajedničkih ciljeva i politika EU (kao što je navedeno u
glavama financijske perspektive).

• Proračun EU mora biti uravnotežen tj. rashodi moraju biti jednaki

prihodima

• Godišnji proračun EU je relativno malen u odnosu na veličinu europskog

gospodarstva
 Obilježja godišnjeg proračuna EU

• Veličina proračuna EU određena je veličinom ukupnih godišnjih uplata

koje svaka država članica mora uplatiti u proračun EU.

• Ukupna godišnja uplata svih država članica zajedno ne može biti veća
od 1,23% bruto nacionalnog dohotka svih članica Unije.
 Obilježja godišnjeg proračuna EU

• Proračun EU se istovremeno iskazuje na dva načina:

• Rashodi prema obračunskom načelu (commitment appropriations)

prikazuju troškove koji proizlaze iz svih aktivnosti koje se u toj godini
moraju započeti, ali se nužno tijekom te godine ne moraju završiti.

• Rashodi prema gotovinskom načelu (payment appropriations)

obuhvaćaju iznose koji su u određenoj godini stvarno isplaćeni i
potrošeni za plaćanja aktivnosti u toj godini.
 Obilježja godišnjeg proračuna EU

• Vlastita sredstva
• Dolaze od uplata država članica
– 0,5% osnovice za obračun PDV-a
– sredstva temeljena na BND-u
– ostali prihodi (kamate na zakašnjela plaćanja, naknade, ...)

• EU nema pravo nametanja poreza

 Obilježja godišnjeg proračuna EU

• Vlastita sredstva koja čine prihode proračuna EU su:

– Tradicionalna vlastita sredstva (carinske i poljoprivredne pristojbe

prikupljene prilikom uvoza u EU)
– Vlastita sredstva temeljena na PDV-u (0,5% od PDV-a)
– Vlastita sredstva temeljena na BND-u
– Ostali prihodi (naknade, kamate,...)
 Proces donošenja EU proračuna

• Nacrt godišnjeg proračuna EU izrađuje Europska Komisija i dostavlja da

Vijeću EU i Europskom parlamentu.

• Vijeće EU donosi svoju poziciju i mišljenje o predloženom nacrtu i

dostavlja ga Parlamentu
• Europski parlament ima 42 dana da usvoji amandmane na poziciju Vijeća
EU.

• Parlament može usvojiti proračun čak i ako Vijeće EU odbije zajednički

tekst
• Ukoliko obje institucije odbiju tekst tada Europska komisija mora izraditi
novi nacrt proračuna.
 Europski semestar

• Europski semestar je proces koordinacije ekonomskih politika

između država članica čiji je cilj osigurati da se ekonomska politika svih
država članica vodi na način koji je sukladan ciljevima Unije,
ekonomskoj stabilnosti unije i stabilnosti eurozone.
 Europski semestar

• Naime, države članice su po temeljnim sporazumima Unije samostalne

u načinu vođenja ekonomske politike

• Pakt o stabilnosti i rastu – deficit niži od 3% i dug niži od 60%.

• Kriza je pokazala da mnoge članice nisu vodile ekonomsku politiku na

način koji bi osigurao kako njihovu individualnu otpornost na krizu tako i
otpornost cijele Unije na krizu.
 Europski semestar

• Europski semestar je, stoga, nastao kao reakcija na ekonomska zbivanja

tijekom krize!

• Temelji EU semestra na tri stupa:

– Strategija Europa 2020
– Pakt za stabilnost i rast
– Sprečavanje makroekonomskih neravnoteža

• Strategija Europa 2020 se odnosi na ostvarivanje dugoročnih razvojnih ciljeva

koje su za sve države članice definirane razvojnom strategijom EU koja se
naziva Europa 2020
• Pakt za stabilnost i rast uključuje ostvarivanje fiskalne stabilnosti kroz
kontinuirano udovoljavanje zahtjevima Pakta o stabilnost što znači: deficit
opće države po ESA95 metodologiji niži od 3%, javni dug niži od 60% BDP-a
• Sprečavanje makroekonomskih neravnoteža uključuje ostvarivanje
makroekonomske ravnoteže i konkurentnosti svake države članice kroz
vođenje ekonomske politike koja osigurava makroekonomsku stabilnost i
konkurentnost – preventivni stup
Europski semestar
Tijek europskog semestra po mjesecima
 Tijek Europskog semestra

• Koristan izvor gdje se mogu doznati sve informacija o tijeku Europskog

semestra i statusu pojedinih država članica je internetska stranica Opće
uprave za ekonomiju i financije (DG ECFIN)
http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/index_en.ht
m.