Dišni sustav

GRAĐA DIŠNOG SUSTAVA:

1. GORNJI DIŠNI PUTOVI: nos, ždrijelo, grkljan
2. DONJI DIŠNI PUTOVI: dušnik, dušnice, dva plućna krila s dvolisnom opnom
(pleurom)

1. GORNJI DIŠNI PUT

- ULOGA gornjih dišnih putova: zagrijavanje, vlaženje, čišćenje i dezinfekcija zraka
(makrofagi i limfni čvorovi (tonzile ili krajnici))
 NOS – prokrvljena i topla sluznica → grijanje zraka, dlačice i sluz u nosu →
pročišćavanje zraka
 ŽDRIJELO - spaja usnu i nosnu šupljinu sa grkljanom
 GRKLJAN
- između ždrijela i dušnika, oblikuju ga četiri hrskavice
- grkljanski poklopac (epiglotis)
- glasnice – vibriranjem glasnica nastaju glasovi
2. DONJI DIŠNI PUT
- - ULOGA donjih dišnih putova: pročistiti zrak, izmjena plinova
- DUŠNIK - obložen prstenastom hrskavicom i trepetljikavim epitelom
- DUŠNICE (bronhi) – obložene prstenastom hrskavicom; granaju se u sve tanje
cjevčice → bronhiole koje se proširuju u alveole ili plućne mjehuriće.

PLUĆA
– nalaze se u prsnoj šupljini, zaštićena su rebrima; ispod se nalazi ošit (dijafragma) – dijeli
prsnu i trbušnu šupljinu i sudjeluje u disanju
- građa pluća: 2 PLUĆNA KRILA → DESNO – 3 REŽNJA; LIJEVO – 2 REŽNJA; m = 1,2 kg
- svako plućno krilo obavijeno je PLEUROM; sastoji se od 2 lista:
unutarnji –prileže uz pluća; POPLUĆNICA
vanjski – prileže uz rebra; POREBRICA
- tekućina između listova pleure važna pri disanju
PROMET PLINOVA U PLUĆIMA
 RITAM (frekvencija) DISANJA
– u mirovanju ~ 12 × u minuti (novorođenčad – 40 × u minuti)
 DIŠNI (respiracijski) VOLUMEN = volumen zraka koji udahnemo ili izdahnemo pri
jednom udisaju; ~ 500 ml
 MINUTNI VOLUMEN DISANJA = volumen zraka koji udahnemo tijekom jedne
minute, kada mirujemo; ~ 6000 ml
 REZIDUALNI VOLUMEN = volumen zraka u plućima koji ostaje nakon maksimalnog
izdaha (1200 ml)
 VITALNI KAPACITET PLUĆA = volumen zraka koji možemo izdahnuti nakon
maksimalnog udaha (4600 ml)
 UKUPNI PLUĆNI KAPACITET = maksimalni volumen koji pluća mogu primiti (zbroj
vitalnog kapaciteta i rezidualnog volumena (5800 ml))
 forsiranim udisajem možemo unijeti u pluća veću količinu zraka, muškarci oko 6000
ml, a žene oko 4200 ml

IZMJENA PLINOVA
 Prijenos kisika:
97% vezan za hemoglobin
3% otopljen u krvnoj plazmi
 Prijenos ugljikova dioksida:
7% otopljen u krvnoj plazmi
23% vezan na globinski dio hemoglobina
70% u obliku ugljične kiseline
 Mehanizam izmjene plinova u plućima te između krvi i stanica

MEHANIKA DISANJA
 U pokretima disanja sudjeluju mišići prsnog koša i dijafragma
 UDISAJ (INSPIRIJ) – međurebreni mišići se stežu (kontrahiraju), rebra se podižu,
pluća se šire zajedno s povećanjem volumena prsnog koša; kontrakcija i spuštanje
dijafragme
 IZDISAJ (EKSPIRIJ)– smanjuje se volumen prsnoga koša, pluća se stežu i zrak se
istiskuje iz pluća; dijafragma opuštena

REGULACIJA DISANJA
 RESPIRACIJSKO SREDIŠTE u produženoj moždini
 dopunsko podraživanje
- centralni kemoreceptori u produženoj moždini – osjetljivi na porast CO2 u
krvi, djeluju na pojačano disanje
- periferni receptori u luku aorte i u karotidnim arterijama (aortalna i karotidna
tjelešca) - osjetljivi na smanjenje O2 u krvi
 porast CO2 u krvi glavni je razlog prvog udisaja nakon rođenja djeteta
 disanje prije rođenja
 Imunološki sustav
 Uloga: obrana od antigena (virusi, bakterije, gljivice, pelud, dlake, perje, grinje)
 bjelančevine, lipoproteini, glikoproteini, oligopeptidi i polisaharidi
 mjesto ulaska u organizam: dišni i probavni sustav, oštećena sluznica ili koža, mokraćno
– spolni sustav
 prepoznati tuđe stanice od vlastitih, zapamtiti, reagirati na njih i uništiti ih
 prepoznavanje antigena odvija se u krvi ili limfatičkim (imunološkim) organima
 Organi imunološkog sustava:
- timus
- slezena
- limfni čvorovi (npr. krajnici)
- crvuljak slijepog crijeva
- limfatička tkiva smještena uz probavni, dišni i mokraćno-spolni sustav
- koštana srž

Imunost
 nespecifična ili prirođena imunost
 specifična ili stečena imunost

Nespecifična ili prirođena imunost

 prisutna od rođenja bez posebnih oblika pokretanja imunološke reakcije

 enzimatska razgradnja mikroorganizama
 fagociti (neutrofili, monociti, tkivni makrofagi)
 nespecifična protutijela

Specifična ili stečena imunost

 otpornost organizma koji nastaje nakon unosa antigena u organizam
 1. Humoralna ili serumska imunost

- limfociti B  plazma stanice  specifična protutijela (imunoglobulini)

 memorijske stanice

 2. Stanična ili celularna imunost

 stvaranje aktiviranih limfocita čija je zadaća specifično uništiti strani antigen

 limfociti T

ANTITIJELA (PROTUTIJELA ILI IMUNOGLOBULINI)

 bjelančevine koje imaju važnu ulogu u obrani organizma od antigena

 sastoji se od 4 bjelančevinasta lanca međusobno povezana bisulfidnim vezama

 dva lanca imaju manju molekulsku masu (laki lanci), a dva veću molekulsku masu
(teški lanci)

 svako protutijelo sastoji se od konstantnog i varijabilnog dijela

 IgA, IgD, IgE, IgG, IgM

 IMUNOLOŠKA REAKCIJA
 Primarna – prvi kontakt s određenim antigenom izaziva burnu imunološku reakciju i
pojavu simptoma bolesti
 Sekundarna – svaki sljedeći kontakt s istim antigenom izaziva brzu imunološku
reakciju bez simptoma bolesti

Imunizacija
a) aktivna – organizam sam stvara imunost
- prirodna (infekcija)
- umjetna (cijepljenje)

b) pasivna
- prirodna (preko posteljice;majčino mlijeko)
- umjetna (gotova protutijela)

- epidemiologija - proučava zakonitosti širenja zaraznih bolesti i metode sprječavanja

- BCG: tuberkuloza
Hib: Haemophilus influenzae tipa B
Di-Te-Per: Difterija, tetanus, hripavac
Polio: poliomijelitis
IPV: inaktivirano cjepivo protiv dječje paralize
Mo-Pa-Ru: Ospice, rubeola, zaušnjaci
Pn2: pneumokok
ANA-TE: Cjepvo protiv tetanusa

Antigen

Mjesto vezanja antigena

Antitijelo
 Probavni sustav

 Uloga – razgradnja hranjivih tvari, apsorpcija hranjivih tvari i odstranjivanje neiskorištenih

tvari
USTA – USNA ŠUPLJINA

 Usitnjavanje – zubi ; mliječni (20), trajni (32) – heterodontno zubalo, sjekutići (8), očnjaci
(4), pretkutnjaci (8), kutnjaci (12) - ondoblasti
 Miješanje – jezik ; mišićni organ, osjetilo okusa (gorko, kiselo, slano, slatko)
 Omekšavanje – slina ; vodena otopina soli i organskih spojeva (enzim ptijalin i amilaza),
žlijezde slinovnice – podjezične, podvilične, podušne žlijezde, 1-1,5 l sline na dan
ŽDRIJELO

 Raskrižje dišnih i probavnih puteva

 Gutanje ; refleksna radnja – epiglotis – prestaje disanje – „Ne govori dok jedeš“
JEDNJAK

 Mišićava cijev duga do 25 cm

 Aktivan prijenos tj. potiskivanje hrane u želudac – peristaltika (stezanje mišića stijenke)
ŽELUDAC

 Mišićavi vrećasti organ

 Pohrana velike količne hrane
o Dijelovi želudca
- Početni dio (kardija) (kardijačni sfinkter)
- Tijelo želudca
- Završni dio – vratarnik ili pilorus (pilorički sfinkter)
 Sluznica – žljezdane stanice = 2l probavnih sokova i sluzi na dan
 Sporedne ili mukozne stanice – sluz
 Glavne stanice – enzim pepsinogen
 Obložne stanice – klorovodična kiselina
 Hrana i živčani impulsi potiču lučenje hormona gastrina koji povećava sekreciju želučanih
sokova
 Klorovodična kiselina – uništava bakterije, pH 1-3,5, aktivira inaktivni pepsinogen ili
pepsin
 Pepsin, amilaza (malo), lipaza (malo)
 Apsorpcija vitamina B12
 Himus – rezultat probave u želudcu – „tekuća kaša“
TANKO CRIJEVO

 Dvanaesnik
 Srednji dio (jejunum)
 Krajnji dio (ileum) ; 5-6m
 Dvanaesnik – početni dio tankog crijeva; izlučivanje probavnih sokova iz gušterače i žuči
iz žučnog mjehura
 Brunnerove žlijezde – luči sluz koja štiti crijevnu stijenku od želučanog soka
 Liberkuhnove kripte – nalaze se po cijeloj površini tankog crijeva, osim u dvanaesniku;
luče crijevni sok
 Kružni nabori sluznice i crijevne resice povećavaju apsorpcijsku površinu
 Apsorpcija hranjivih tvari (difuzija i aktivni transport)
KRETNJE CRIJEVA (PERISTALTIKA)
 Ostatci hrane miješaju se s probavnim enzimima i žuči te pokreću se prema rektumu
 Pod kontrolom je autonomnog živčanog sustava
 Kretnje crijeva omogućuju uzdužni i kružni prstenasti mišići u stijenki crijeva

DEBELO CRIJEVO

 Slijepo crijevo – crvuljak, kolon, završno crijevo (rektum) i analni otvor; 1,5-2 m
 Crijevne žljezdane stanice – sluz
 Upijanje vode iona i vitamina
 Bakterije – truljenje neprobavljivih tvari, sinteza vitamina B12 i K+, stvaranje plinova
(flatus), primarna bakterijea je Escherichia Coli
 Nakupljanje i formiranje stolice (feces)
 Refleksno i kontrolirano pražnjenje crijeva

PROLAZ HRANE KROZ PROBAVNI SUSTAV

 24 sata
o Želudac 2-6 h
o Tanko crijevo 5-6 h
o Debelo crijevo 12-24 h

GUŠTERAČA
 Žlijezda sa vanjskim i unutarnjim izlučivanjem
 Unutarnje lučenje – hormoni inzulin i glukogon = regulacija šećera u krvi
 Vanjsko izlučivanje – probavni enzimi + HCO3
 Probavni enzimi iz gušterače
o Tripsin
o Pankreazna lipaza Polipeptidaze – razgradnja proteina
o Amilaza
o nuklaza
 hidrogenkratbonatni ioni neutraliziraju himus; pH 7,1-8,3

JETRA
 sekrecijska funkcija – stvaranje žuči (voda + žučne soli + žučne boje + kolesterol +
masne kiseline), raspršuje ili emulgira mast u sitne kapljice
 deponiranje – krv, voda, glikogen, aminokiseline
 metaboličke funkcije
o sinteza ureje, bilirubina, proteina, glukoze i fosfolipida
o razgradnja i dogradnja biomolekula
o razgradnja starih krvnih stanica
o razgradnja toksina
o detoksikacija
 Usna
šupljina
Ždrijelo

Jednjak

Jetra
Žučni mjehur
Želudac
Debelo crijevo

Tanko crijevo
Slijepo crijevo
Crvuljak

Rektum

Kruna
Dentin
Caklina Ogranak
živca
Srčika
Ogranci
(pulpa)
krvnih žila

Vrat

Cement

Ogranci
korijena

1. Slatko
2. Slano
3. Kiselo
4. Gorko
 Bolesti
Dišni sustav
Prehlada – česta bolest uzrokovana virusima, inficirani gornji dišni
putovi : nos i grlo
Akutni bronhitis – uzrokovan upalom sluznice glavnih dišnih potova
najčešće uzrokovan virusima a glavni je simptom kašalj
Kronični bronhitis – uzrokovan učestalim podraživanjem dišnih
putova ili infektom te drugim iritativnim čimbenica, simptomi su kašalj i
teško disanje
Upala pluća – pneumonija, infekcija bakterijom, virusom ili
mikplazmom, simptomi su vrućica, kašalj i bolno disanje
Emfizem pluća – bolest koja uništava plućne alveole i najmanje
bronihiole, simptomi su kašalj, otežano disanje, najčešče zahvaća
pušače
Tuberkuloza – TBC/Sušica, teška bolest pluća koju izaziva bacil,
simptomi su krv u iskašljaju,umor, temperatura, kašalj
Rak pluća – bronhalni karcinom, u 99% slučajeva zahvaćeni su
pušači, oštećene su stanice sluznice dušika a tumor konstatno raste i
širi se na pluća, simptomi su kašalj, sukrvav ispljuvak, otežano disanje
Imunološki sustav:
AIDS – sindrom stečene imunodeficijencije, SIDA, smanjenje broja
leukocita u krvi, smanjen broj limfocita u limfatičkim organima,
smanjen broj T limfocita i manja količina protutijela, simptomi su
povećani limfni čvorovi, krv iz sluznica, proljevi, groznica, umor,
promjene i rane na koži i upale (najčešće upala pluća), veže se na
vezna mjesta na membrani T limfocita gdje reverznom transkriptazom
nameće svoj genski kod i zatim dolazi do umnožavanja virusa,
prenosi se spolnim kontaktom i krvlju a može se i sa trudnice na dijete
preko posteljice, HIV+ osobe ne moraju imati simptome AIDS-a ali su
svakako prijenosnici (jer je virus tad najvjerojatnije u fazi inkubacije)
Alergije (anafilaktički šok, histamin, koprivnjača, astma) – alergija
(specifican oblik imunološke reakcije na alergene), anafilaktički šok
(najteći oblik alergijske reakcije), histamin (tvar koja pokreće upalni
proces tijekom alergijske reakcije), koprivnjača (mali crvenkasti otoci
koji svrbe), astma (, čest oblik alergijske reakcije; stezanje glatkih
mišića dišnih puteva = otežano disanje, ta astma se naziva bronhalna
astma, ima još i srčana astma (teškoće u malom optoku krvi zbog
visokog krvnog tlaka ili slabosti srca)
Tumori – tumore uzrokuje nekontrolirani rast i umnažanje stanica
nekog tkiva, ako se iz primarnog tumora tumorske stanice ne šire
tijelom govorimo o dobroćudnom (benignom) tumoru, ali ako se iz
primarnog tumora limfotokom i krvotokm naseljavaju tumorske stanice
govorimo o zloćudnom (malignom) tumoru, tumore uzrokuju
kancerogene tvari

Probavni sustav:
Karijes – kvarenje zuba zbog kiseline koja nastaje djelovanjem
bakterija na ostatke hrane
Usni čirovi (afte) – blijedožute mrlje crvenih rubova koji su osjetljivi,
nestaju spontano nakon tjedan dana a liječi se vitaminom B
Gastritis – upala želučane sluznice, najčešće zbog agresivnim
djelovanjem žestoke hrane ili pića ili nekih lijekova (aspirin), simptomi
su mučnina, povraćanje i bol u želucu
Začepljenje i zapletaj crijeva – zapletaj crijeva (nastaje zbog
usukavanja ili zaokreta crijeva, može doći do propadanja i perforacije
crijeva, nakuplja se plin u tom segmentu crijeva i nastupa paraliza
crijeva, simtpomi su jaka bol i nadutost), začepljenje crijeva (akutno
se pojavljuje nakon proljeva, lijekova, promjene vode za piće ili
hrane), javlja se zbog slabog refleksa pražnjenja crijeva, treba jesti
više celuloze u prehrani jer potiče peristaltiku crijeva)
Upala crvuljka – nastaje zbog zastoja crijevnog sadržaja u šupljini
crvuljka, oštećenje sluznica i stijenke crvuljka uzrokuje jaku bol)
Tumori probavnog sustava – rak želuca (maligni tumori želuca se
očituje jakom boli u gornjem dijelu trbušne šupljine, simptomi su
nelagoda, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, neredovita probava,
može se proširiti na jetru), rak debelog crijeva (simptomi su
zatvor,proljev i krv u stolici, najčešće se javlja na završnom crijevu)
Ciroza jetre – degenracija jetre, propadanje funkcionalnog tkiva
(parenhima) jetre, najčešći je uzrok etilni alkjohol, simptomi su
mučnina, povraćanje, nadutost, žutica se može javiti)
Žučni kamenci – stvaraju se u žučnom mjehuru kao male krute
čestice koje postaju sve veće, može spriječiti protok žuči u crijevo i
nastaje upala i infekcija žučnog mjehura i žučovoda, simptomi su
grčevi i jaka bol
Upala gušterače – nastaje djelovanjem probavnih gušteračinih
enzima na samo tkivo gušterače, simptomi su jaka bol u trbušnoj
šupljini a dalje se bol širi u leđa i prsni koš uz povražanje i jaku
mučninu, često se pada u šok s naglim padom kravnog tlaka i
nesvjesticom
NAMETNICI U PROBAVILU I CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI
Nametnici u probavilu
 Nametnici mogu biti oblići i trakavice
Obična ili dječja glista – najčešće zbog neopranog povrća i prljavih ruku,
izvor infekcije su fekalije tj nedovoljna higijena, iz jaj se u crijevu stvaraju
ličinke koje probiju stijnke crijeve i krvnim optokom stignu do pluća a
odatle ponovo u crijevo, uzrokuju slabokrvnost, povraćanje, mučninu i
grčeve crijeva
Trakavice – nastanjuju pretežito tanko crijevo, ako jaja goveđe trakavice
dođu u složeni goveđi želudac odnosno svinjske trakavice u svinjski
žečudac razviju se zametci koji probiju stijenku želuca i tad krvlju dolaze
do mišiča i ostaloih organa (i u mozak) tu se razvija mjehurić (cisticerk),
konzumiranjem nedovoljno termičko obrađenog mesa (goveđeg ili
svinjskog) zaraziti ce se, tu ima i pasja trakavica – opasna je i živi u
probavilu psa, ako se čovjek zarazi postaje međudomodar i nastaju
složeni veliki mjerhuri koji mogu uništii organ u koji se naselila, može
uzrokovati smrt. Parazitske se bolesti mogu liječiti anithelminticima
(protuparazitski lijekovi)
Crijevne zarazne bolesti
 Apatogene (ne uzrokuju bolesna stanja), simbiotske bakterije (sinteza
vitamina i probava hrane)
 Bakterije (šigel, salmonele, stafilokoki, escherichia coli)
 Prenose se analnooralnim putem -oslobode se fekalijama, a vodom ili
hranom ulaze u probavilo

Trbušni tifus – akutna nagla bolest koja traje nekoliko tjedana, uzrok
je bacil tifusa, bacil tifusa živi neko vrijeme u nehigijenskim podrucijma
kao sto je mulj, tople vode, kopnene vode, zahodske jame, izbor
zaraze su zarazene osobe (klicnose), prljave ruke i neoprano povrće
Salmoneloze – naziv za crijevne bolesti koje uzrokuju salmonele
prenose se sa covjka na covjkea, ugl su infekti u zivotinjskom svijetu
pa se prenosi na covjeka preko hrane zivotinjskog podriejtla – meso
sir mlijeko jaja, salmonele su bacili koji zive u crijevu ptica i sisavica i
od tu prelaze u konzumno meso, ulaze u tijelo i izrokuju upalu
sluznice i onda prelaze u krvotok te se šite tijekom i tako uzrokuju
upale i infekcije – septikemija ili sepsa
Botulizam – uzrocnik je klostridijum, spore klostudijuma su otporne
na toplinu pa mogu u konzevrama sa hranom koje nisu sterilizirane
ostati na zivotu i u anaerobnim uvjetima se razmnozavati i sintetizirati
vrlo otrovan otrov – botulin, simptomi su paraliza mišića, gušenje pa
smrt može
Akutni gastroentritis – bolest sluznice probavila koja nastaje naglo i
ne traje dugo, otrovoanje nastaje konzumacijom nedovoljno term.
Obrašenog mesa
Bacilarna dizenterija (proljevi) – prenosi se iz crijeva zarazene
osobe preko muha, prljavih ruku ili hrane do usta druge osobe,
simptomi su dehidracija
Kolera – uzrok je vibrion kolere, najčešće se prenosi pijenjem vode
zagađena fekalijama inficirane osobe te zagađenom hranom, ima
mogućnost epidemije, proljevi i brz gubitak vode = moguca smrt
Hemoroidi – šuljevi, proširene vene na kraju zadnjeg crijeva tj.
rektuma, vene oteknu zbog povišenog pritiska, mogu biti unutrašnji ili
vanjski, prolaskom fekalija mogu popucati i krvriti, olakšava se
prehranom sa celulozom
Herpes - to je infekcija uzrokovana herpes simplex virusom, i
karakterizirana je izbijanjem malih, obično bolnih mjehura na površini
kože i sluznica. Rijetko je uzrok ozbiljnijih infekcija drugih
organa,žutica;bljedilo;kašalj;ubrzano disanje;povećana slezena;
drhtanje
 Priprema

1. Fagociti su neutrofili i tkivni makrofagi

2. Gornji dišni putovi obloženi su sluznicom
3. Koji je točan slijed pojave simptoma u osoba oboljelih od HIV-a?
Pojava protutijela u krvi – upala pluća – povećani limfni čvorovi – smanjenje tjelesne
težine
4. U nastanku karijesa važnu ulogu ima bakterija Streptococcus mutans
5. Tuberkulozu uzrokuje bakterija
6. Za vrijeme alergijskih reakcija posredničke stanice imunološkog sustava izlučuju velike
količine histamina
7. Navedi organe imunološkog sustava.
Timus, slezena, limfni čvorovi (npr. krajnici), crvuljak slijepog crijeva, limfatička tkiva
smještena uz probavni, dišni i mokraćno-spolni sustav, koštana srž
8. Akutni bronhitis je upala sluznice uzrokovana djelovanjem virusa
9. Upala želučane sluznice naziva se gastritis
10. Unutarnji list pleure koji oblaže pluća naziva se poplućnica
11. Što nastaje kao metabolički proizvod bakterija u ustima? Kiseline
12. U kojem se dijelu probavnog sustava događa reapsorpcija vode? Debelo crijevo
13. Navedi najmanje 3 bolesti protiv kojih se obavezno cijepimo? Tuberkuloza, tetanus,
ospice, hepatitis C
14. Zašto su raku pluća izloženiji pušači? Zbog kancerogenih tvari u dimu.
15. Količina zraka koju čovjek udahne u jednoj minuti zove se minutni volumen disanja
16. Plućno srce je posljedica emfizema pluća.
17. Najveći vitalni organ u trbušnoj šupljini čovjeka je jetra
18. Za koju su vrstu imunosti zaduženi limfociti? Specifičnu ili stečenu
19. Najteži oblik alergijske reakcije jest anafilaktički šok
20. Prebrzo kretanje sadržaja crijeva kroz debelo crijevo dovodi do
proljeva/dijareje/dizenterije
21. Antigeni - uzročnici imunološke reakcije
Antitijela – imunoglobulini specifičnog djelovanja
Fagociti - stanice nespecifične imunosti
22. Lipaza - razgradnja triglicerida
Ptijalin - razgradnja škroba
Pepsin - razgradnja bjelančevina
Žučne soli - emulzija masti

23. Zaokruži (podebljano) samo točne tvrdnje:

a) Jedan od simptoma raka debelog crijeva jest svježa krv u stolici.
b) Kisik se u hemoglobinu prenosi vezan za globinski dio hemoglobina
Kisik je vezan je za željezo u hemoglobinu.
c) Limfociti T sazrijevaju u timusu.
d) Osobe koje nemaju simptome bolesti nisu prijenosioci HIV-a.
Osobe koje imaju simptome mogu biti prijenosnici jer su tada najvjerojatnije u fazi inkubacije.
JOŠ TREBA ZNATI :
Normalni respiracijski volumen disanja – 500 mL zraka
Minutni volumen disanja – 500 mL puta 12 puta u minuti = 6000 mL