UNIVERZITET “DŽEMAL BIJEDIĆ” U MOSTARU

FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA

ODSJEK ZA KOMUNIKOLOGIJU

METODOLOGIJA KOMUNIKOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

ISTRAŽIVAČKI ZNANSTVENI RAD

UTJECAJ ONLINE KOMUNIKACIJE NA JEZIK, KULTURU I

OBRAZOVANJE

Mentor: doc. dr. Seid Masnica Student: Kerim Ratkušić

Mostar, decembar 2018.

1
 SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 4

1. DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA ....................................................... 5

2. METODOLOŠKI ASPEKT ISTRAŽIVANJA ..................................................................... 6

2.1. Predmet istraživanja ........................................................................................................ 6

2.2. Cilj istraživanja ............................................................................................................... 6

2.3. Problemsko pitanje .......................................................................................................... 6

2.4. Generalna hipoteza .......................................................................................................... 6

2.5. Pomoćne hipoteze ........................................................................................................... 6

2.6. Varijable istraživanja....................................................................................................... 6

2.7. Zadaci istraživanja ........................................................................................................... 6

2.8. Metode istraživanja ......................................................................................................... 6

2.9. Tehnike istraživanja ........................................................................................................ 6

2.10. Organizacija i vremenski tok......................................................................................... 7

2.11. Uzorak i populacija ....................................................................................................... 7

2.12. Vremenski okvir istraživanja......................................................................................... 7

3. TEORIJSKI ASPEKT ISTRAŽIVANJA ............................................................................... 8

3.1. Komunikacija .................................................................................................................. 8

3.1.1. Vrste komunikacije ...................................................................................................... 9

3.1.2. Društvene mreže ..................................................................................................... 10

3.2. Jezik ............................................................................................................................... 13

3.3. Kultura ........................................................................................................................... 14

3.4. Obrazovanje .................................................................................................................. 15

4. ZAKLJUČAK TEORIJSKOG ASPEKTA ISTRAŽIVANJA ............................................. 16

5. EMPIRIJSKI ASPEKT ISTRAŽIVANJA ........................................................................... 17

5.1. Analiza ankete ............................................................................................................... 17

2
6. KOMPARATIVNA ANALIZA ........................................................................................... 22

ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 25

LITERATURA ......................................................................................................................... 26

PRILOZI................................................................................................................................... 28

3
 UVOD

Komunikacija je temelj društvenog funkcioniranja. Da bi društvo, u cjelini, bilo uspješno i

respektabilno potrebno je da ima razvijenu komunikaciju. U današnje vrijeme, komunikacija
je u velikoj mjeri prebačena na internetska prostranstva. Na taj način ona je znatno olakšana, u
smislu komuniciranja sa ljudima na drugim krajevima svijeta. Online komunikacija je
posebno korisna u poslovnom svijetu, jer organizacije više nemaju potrebu sklapanja novih
poslovnih projekata direktno licem u lice.

Naravno, pojavile su se i društvene mreže, kao sredstvo masovne komunikacije i promocije

bez nekih poslovnih ambicija. Društvene mreže se najčešće koriste u neformalnim
razgovorima i dijeljenjima sadržaja sa prijateljima. Međutim, komunikacija putem društvenih
mreža može se odraziti veoma negativno na komunikaciju, u tradicionalnom smislu te riječi.
Upravo je taj utjecaj online komunikacije i društvenih mreža na mlađu populaciju predmet
našeg istraživanja.

Da bismo bolje razumjeli sadržaj istraživačkod rada, u njegovom prvom dijelu pojasnili smo
nekoliko ključnih pojmova na kojim se zasniva naše istraživanje. Postavljanje hipoteza je
usmjereno na načine pomoću kojih je najlakše doći do validnih rezultata. U teorijskom
aspektu istraživanja ćemo detaljno pojasniti pojmove na koje se naše istraživanje odnosi.
Nakon teorijskog aspekta istraživanja preći ćemo na drugi dio rada, odnosno empirijski aspekt
istraživanja. U ovom dijelu rada ćemo ispitati tačnost postavljenih hipoteza. To ćemo uraditi
koristeći tehnike anketnog ispitivanja javnog mnijenja te intervjuom u kome će stručno
mišljenje dati profesor Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „ Džemal Bijedić“ u
Mostaru. Cilj našeg istraživanja je utvrditi kako i koliko online komunikacija utječe na jezik
kulturu i obrazovanje mlađe populacije.

4
 1. DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA

Komunikacija – „ Proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova,

odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika.
Riječ komunikacija doslovno znači: podijeliti, učiniti nešto općim ili zajedničkim.
Komunikacija je obično opisana prema 3 glavne dimenzije: sadržaju, formi i cilju. Sadržaj
komunikacije i forma kreiraju poruke koje se šalju prema cilju.“1

Online komunikacija – „ Podrazumijeva komunikaciju posredstvom umreženih uređaja na

Internetu. “2

Jezik – „ Komunikacijski sistem sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu

komunikaciju i razmjenu značenja. Sastoji se od riječi, gramatičkih pravila, zatim tonaliteta
kojim se izgovaraju te riječi (naglasci) - tj. auditivne komponente jezika (koju možemo
percipirati i preko telefona), te ponekad, vizualne komponente jezika - gesta, stava i pokreta
koji dopunjuju rečenu informaciju.“3

Kultura – „ U općem smislu pojam kulture je nešto što priroda više nije sama po sebi, nego je
ono što je stvorio ili naučio čovjek. “4
Obrazovanje – „ Proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili slučajnog učenja u funkciji
razvoja različitih kognitivnih sposobnosti, kao i sticanja raznovrsnih znanja, vještina, umijeća
i navika kao primjerice čitanje, pisanje, računanje ili opće znanje o fizičkom, društvenom i
gospodarstvenom okruženju. “5

Mediji – „ Pojam mediji odnosi se na one kanale ili alate koji su u stanju da skladište,
prenose i isporučuju informacije i podatke..“6

1
Tucaković, Šemso, Historija komuniciranja, Studentska štamparija Univerziteta, Sarajevo, 2000. godina, str.
17
2
http://www.dei.gov.ba/dei/dokumenti/komunikacijski/default.aspx?id=15724&langTag=bs-BA , preuzeto
9.12.2018. godine, u 15:45
3
Škiljan, Dubravko, O definiciji jezika i govora, Filozofski fakultet, Zagreb, 1985. godina, str. 13
4
Mesić, Milan, Pojam kulture u raspravama o multikulturalizmu, Nova Croatica, Zagreb, 2007. godina, str. 159
5
http://akademac.ba/267/?lang=en , preuzeto 9.12.2018. godine, u 16:00
6
Crnobrnja, Stanko, Novi mediji i društvene mreže: Pojmovnik, Artprint, Novi Sad, 2014. godina, str. 44

5
 2. METODOLOŠKI ASPEKT ISTRAŽIVANJA

2.1. Predmet istraživanja

Utjecaj online medija na jezik, kulturu i obrazovanje

2.2. Cilj istraživanja

Metodama i tehnikama istraživanja utvrditi koliko online komunikacija utječe na jezik,
kulturu i obrazovanje mlađe populacije.

2.3. Problemsko pitanje

Da li online komunikacija negativno utječe na pravopisne norme i kulturu govora mlađe
populacije?

2.4. Generalna hipoteza

Online komunikacija negativno utječe na pravopisne norme i kulturu govora mlađe
populacije.

2.5. Pomoćne hipoteze

 Komunikacija putem društvenih mreža negativno utječe na upotrebu interpersonalne
komunikacije.
 Razvoj tehnologije i online komunikaije doprinosi obrazovanju mlađe populacije.

2.6. Varijable istraživanja

 Nezavisna – intervju
 Zavisna – anketa

2.7. Zadaci istraživanja

Zadaci istraživanja bili su ispitati javno mnijenje, što smo postigli anketom, te intervju sa
stručnom osobom iz područja obrazovanja, profesorom na Univerzitetu „ Džemal Bijedić“ u
Mostaru.

2.8. Metode istraživanja

Deskriptivna, kauzalna, metod teorijske analize, survey metoda, statistička metoda.

2.9. Tehnike istraživanja

Anketa, intervju

6
2.10. Organizacija i vremenski tok
Tok i organizacija istraživanja sastojao se od niza koraka:

Prvi od koraka je bio prikupljanje potrebne i adekvatne literature koji se odnosio na ispitivanu
i analiziranu problematiku, kako bismo naučno postavili teorijski dio istraživanja, odnosno
temeljito se upoznali sa teorijskim pristupom problema.

Drugi korak bio je izrada metodološkog koncepta kao osnove za empirijsko istraživanje
problema, te izradai instrumenata istraživanja i odabir uzorka.

Treći korak predstavljao je istraživanje, odnosno prikupljanje podataka vezanih za postavljeni

cilj.

Četvrti korak bio je posvećen analizi i interpretaciji prikupljenih podataka.

Peti korak predstavljao je izradu prezentacije ovog istraživanja.

2.11. Uzorak i populacija

Uzorak: 104 ispitanika

Populacija: javnost, profesor

2.12. Vremenski okvir istraživanja

Od 15.10.2018. godine do 15.12.2018. godine.

7
 3. TEORIJSKI ASPEKT ISTRAŽIVANJA

Online komunikacija postala je jedan od osnovnih vrsta komnikacije. Razlog tome je

dostupnost i jednostavnost korištenja napredne tehnologije koja se nekad nije mogla ni
zamisliti. Međutim, online komunikacija predstavlja veliku prepreku u ljudskom
komuniciranju pa komunikacija, kao temelj ljudskog društva, gubi svoje tradicionalno
značenje.

3.1. Komunikacija

Komunikacija je važan aspekt odgojno - obrazovnog procesa pa je neki pedagozi smatraju i

suštinom ovog procesa. Uspješnost odgojno - obrazovnog procesa uslovljena je, između
ostalog i kvalitetom komunikacije. Slično kao i u mnogim drugim naučnim disciplinama,
postoji više desetaka definicija komunikacije i još uvijek nema jedne jedinstvene koju bi
većina naučnika koji se bave ovim naučnim poljem prihvatili kao valjanu.

Mi ćemo koristiti definiciju komunikacije prema Šemsi Tucakoviću koji komunikaciju

objašnjava kao „ Proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno
proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika. Riječ
komunikacija doslovno znači: podijeliti, učiniti nešto općim ili zajedničkim. Komunikacija je
obično opisana prema 3 glavne dimenzije: sadržaju, formi i cilju. Sadržaj komunikacije i
forma iste kreiraju poruke koje se šalju prema cilju. Cilj predstavlja sam čovjek, u
interpersonalnoj komunikaciji druga osoba ili drugi entitet poput
grupe, organizacije ili društva. “7

Ostale definicije komunikacije su manje – više slične, ali ne i iste. Međutim, u svima njima
komunikacija se posmatra ili kao proces ili kao stvaranje značenja ili kao prijenos određene
informacije ili poruke. Vrlo često i kao kombinacija dvaju pogleda, ili čak kao sve troje
zajedno.

7
Tucaković, Šemso, Historija komuniciranja, Studentska štamparija Univerziteta, Sarajevo, 2000. godina, str.
17

8
3.1.1. Vrste komunikacije

Postoje različiti oblici komuniciranja koji se razlikuju od učesnika komunikacijskog procesa

koji može biti jednostran, dvostran i višestran. Mi ćemo pomenuti samo osnovne i najčešće
korištene vrste komunikacije.

Verbalna komunikacija je govorna ili pisana komunikacija u kojoj se koriste riječi.

Sposobnost dobrog govornika je stvar prirodne obdarenosti, ali je potrebno i konstantno
unaprijeđivati kulturu izražavanja i graditi lični stil razgovora. Iako svaki dan pričamo sa
ljudima , efektivna govorna komunikacija je vještina koja se mora naučiti i praktikovati.
Verbalna komunikacija može biti
 usmena
 pismena
Usmena komunikacija podrazumijeva razgovor, koji je i osnovni oblik verbalnog
komuniciranja. Za razliku od usmenog, pismena komunikacija predstavlja tekst koji se može
javiti u obliku eseja, priče, romana itd. Pismeni vid komunikacije se ne može razviti u dijalog,
osim u slučajevima reakcijama, odnosno komentarima autora na određeno djelo.
Također, „ verbalna komunikacija ima dva osnovna vida:
 Monolog
 Dijalog
Monolog podrazumijeva okrenutost ka sebi, odnosno pričanje bez uključivanja sagovornika.
Bez obzira na to, govor je upućen prema slušaocima. Ovaj način komunikacije mora biti
jasan, koncizan i živopisan; moraju se isticati teme, birati dobar tempo izlaganja;
improvizovati, poentirati i na kraju zaključiti temu.
Za razliku od monologa, dijalog je osnovni vid komuniciranja u poslovnom okruženju i kao
takav zahtjeva učešće najmanje 2 osobe. Sadrži: izlaganje teme, slušanje, razmjenu mišljenja,
pregovaranje, kontrolu sagovornika, ubjeđivanje i zaključivanje. “8
Kao što je već naznačeno slusanje predstavlja značajan faktor procesa komuniciranja. U
poslovnom svijetu sukob u pregovorima može nastati zbog nepažnje i pogrešnog tumačenja
onog što je izgovoreno.

8
https://sites.google.com/site/verbalnaneverbalnakomunikacija/home/verbalna-komunikacija , preuzeto
10.12.2018. godine u 17:00

9
Neverbalna komunikacija je način na koji ljudi komuniciraju bez upotrebe riječi, bilo
namjerno ili nenamjerno. Neverbalno komuniciranje se koristi za: izražavanje emocija,
pokazivanje stavova, odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne
komunikacije. Neverbalni znakovi podrazumijevaju izraze lica, gestikulaciju, facijalne
ekspresije, ton glasa, govor tijela, pogled itd.

Interpersonalna komunikacija je proces komuniciranja između dvoje ili više ljudi.

Telekomunikacija - Čovjekova vječita želja i potreba je ostvarivanje veze s udaljenim
osobama, a kroz historiju se realizovala na razne načine. „ Telekomunikacija općenito
označava razmjenu informacija na većim udaljenostima, korištenjem fizikalnih svojstava
elektromagnetizma. Sama riječ telekomunikacije dolazi od grčke riječi tele, što znači daleko i
latinske riječi communicatio što znači saobraćaj odnosno veza. “9

3.1.2. Društvene mreže

Sa razvojem tehnologije na prelazu iz 20. u 21. vijek došlo je do razvoja i unaprjeđivanja

ljudske komunikacije. Internet je omogućio povezivanje ljudi sa svih krajeva svijeta i na taj
način je stvoreno „ Globalno selo.“ Najveći uspjeh u povezivanju ljudi su postigle društvene
mreže. One su jedan od najrasprostranjenijih i najinteresantnijih fenomena današnjice.
Društvene mreže su besplatni online servisi koji omogućavaju korisnicima različite vidove
komunikacije sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije, besplatno postavljanje fotografija,
video klipova, pisanje blogova, igranje raznih igrica i druge korisne i manje korisne aktivnosti
putem ovih mreža. U modernom svijetu one su postale sastavni dio života. „ Društvena
mreža je vrsta internetskog servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web-
stranice. To je internetski ( cyber ) prostor, koji služi za međusobno povezivanje korisnika. “10

U poslovnom svijetu društvene mreže imaju veliku važnost iz razloga što su one
komunikacijski kanal putem kojih organizacije brzo, lahko i efikasno svoje proizvode
reklamiraju i predstavljaju potrošačima. Stvaranje prisutnosti na društvenim mrežama
značajno utječe na popularnost brenda i privlači potencijalne poslovne partnere. Ideja o
dosezanju do velikog broja potencijalnih klijenata širom svijeta putem drštvenih mreža je sve
popularnija, iz dana u dan. Iz tog razloga značaj i utjecaj koji društvene mreže imaju se ne

9
https://raf.edu.rs/citaliste/istorija/4234-xa-it-i-telekomunikacije-istorija-pregled-i-dalji-razvoj-xa , preuzeto
10.12.2018. godine u 18:00
10
Hrnjić Kuduzović, Zarfa, Informisanje internet generacije, Knjižarska kuća PLANJAX KOMERC doo,
Tešanj, 2016. godina

10
smije zanemariti. Glavno obilježje svih društvenih mreža je zajednički interes koji drži grupe
ljudi zajedno i samim time daje popularnost svim društvenim mrežama danas.

Danas postoji veliki broj ovakvih servisa od kojih su najpoznatiji Facebook, Twitter,
Instagram itd. O ovim društvenim mrežama ćemo reći nešto više u nastavku teorijskog
aspekta istraživanja.

Facebook je danas najpopularnija društvena mreža „ ...sa preko 900 miliona aktivnih
korisnika svih starosnih skupina“11, te se čini kao logičan izbor za sve. To je mjesto gdje ljudi
prave svoje profile, razmjenjuju poruke i objavljuju fotografije, videe i statuse kao način
izražavanja svojih razmišljanja. Odličan je način za javno izlaganje i odnose sa kupcima. Vrlo
jednostavan, a dominantan korak u predstavljanju i poslovanju.

Twitter je manje korištena društvena mreža, ali ne i zanemarljiva. Ova društvena mreža
funkcioniše na principu omogućavanja komunikacije na temelju kratkih i jezgrovitih objava,
tj. tvitova. Twitter je odlično mjesto za pružanje korisničke podrške jer je moguće koristeći
Twitter search pretraživati sve javne tvitove svih korisnika pomenute društvene mreže.

Instagram je društvena mreža koja svojim korisnicima omogućuje dijeljenje fotografija i

video sadržaja sa svojim pratiocima. Razlikuje se od Facebooka po tome što korisnik može
pratiti objave drugog korisnika, ali taj drugi korisnik ne mora pratiti prvog. Na društvenoj
mreži Facebook svi korisnici prihvatanjem zahtjeva postaju „ prijatelji“ , što nije slučaj sa
Instagramom. Također, pomoću funkcije Instagram search možemo pretražiti sve korisnike
ove društvene mreže, tako što utipkamo korisničko ime nekog korisnika.

3.1.2.1. Utjecaj društvenih mreža na komunikaciju

Razvoj tehnike i tehnologije uveliko je promijenio način komuniciranja među ljudima.

Komuikacija jeste znatno olakšana, omogućeno nam je da komuniciramo s ljudima u svim
krajevima svijeta. Također, dostupnost informacija i podataka koje su plasirane u internetski
prostor predstavljaju veliko olakšicu u procesu educiranja. Nažalost, ta ista dostupnost
informacija donosi drugi problem, a to je opterećenje informacijama. Mlađa populacija ima

11
http://newsroom.fb.com, preuzeto 10.12.2018. godine u 19:00

11
problema sa selekcijom informacija koju žele da čitaju, prvenstveno zbog slobodnog
objavljivana bilo koje vrste teksta bez opasnosti od cenzure.

Također, društvene mreže negativno djeluju na svaki vid komunikacije, prvenstveno

interpersonalnu komunikaciju. Razlog tome je prednost engleskog jezika u odnosu na ostale
svjetske jezike. Iako danas postoji mogućnost izbora bosanskog i ostalih jezika u gotovo svim
internetskim servisima, prije desetak godina to nije bio slučaj. Možda je to posljedica
univerzalnog korištenja engleskog jezika, kako u marketinškom, tako u političkom i bilo
kojem drugom svijetu. Poznato je da je engleski jezik univerzalni jezik koji se koristi u svim
međunarodnim institucijama. Iz tog razloga je i na društvenim mrežama, upravo engleski
jezik najrasprostranjeniji. Ova činjenica nam govori da zbog razvoja interneta i tehnologije,
bosanski jezik gubi svoje bogatstvo i usvaja veliki broj anglizama i na taj način osiromašuje
svoj rječnik. Neke od tih riječi su space ( razmak ), link ( poveznica ), update ( ažurirati ) copy
/ paste ( kopirati / zalijepiti ).

Širenjem društvenih mreža omogućeno je slanje poruka na globalnom nivou. Baš iz tog
razloga, da bi se uštedjelo vrijeme, stvoren je novi sistem skraćenica. Iako je većina istih na
engleksom jeziku, akronimi su se počeli usvajati i u svakodnevnoj, neformalnoj komunikaciji
među ljudima, posebno mladim. Navest ćemo neke od njih: btw ( usput ), lol (smijati se
naglas ), omg ( oh, moj Bože ). Naravno, zbog usvajanja engleskog jezika u govoru mlađe
populacije, došlo je do prisvajanja riječi bez potrebe prevođenja i te riječi su postale
svakodnevnica. Instalirati, hej, sori samo su neke od posuđenica koje su prihvaćene u
neformalnom govoru mlađe populacije.

Da bi korisnici društvenih mreža bolje izrazili svoje misli i osjećaje pribjegli su kreiranju tzv.
smajlija. Smajliji su se prvenstveno pojavili zbog manjka prisutnosti emocija koje bi davale
dodatno pojašnjenje napisanom tekstu da bi on bio potpuno reprezentativan, jer sam tekst nije
moguće uspješno interpretirati, pogotovo u usporedbi sa interpersonalnom komunikacijom. „
Smajliji u tipografski prikazi izraza lica s ciljem da prenesu društvene osjećaje. Time mogu
povećati izmjenu emocionalnih informacija dodavanjem društvenih znakova izvan verbalong
teksta poruke. “12 Smajliji se koriste u svim kanalima mrežne komunikacije, od e-maila, IM-a,
foruma, društvenih mreža, sve do komentara na stranicama za dijeljenje sadržaja, kao i u SMS

12
Hrnjić Kuduzović, Zarfa, Informisanje internet generacije, Knjižarska kuća PLANJAX KOMERC doo,
Tešanj, 2016. godina, strana 79

12
porukama. Ono što smajliji zaista jesu, to je univerzalni jezik koji ne poznaje geografske
granice ni jezičke barijere. Jednostavni su, a jedan simbol govori puno toga i to često ono što
bi u jednoj poruci bilo vrlo teško objasniti. Danas je to mnogo praktičniji način komunciranja
jer imamo sve manje vremena, pa težimo ka tome da komunikacija bude što brža.

3.2. Jezik

„ Komunikacijski sistem sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu

komunikaciju i razmjenu značenja. Sastoji se od riječi, gramatičkih pravila, zatim tonaliteta
kojim se izgovaraju te riječi (naglasci) - tj. auditivne komponente jezika (koju možemo
percipirati i preko telefona), te ponekad, vizualne komponente jezika - gesta, stava i pokreta
koji dopunjuju rečenu informaciju. “13

Često se pojmovi govor, komunikacija, jezik, pa i glas koriste kao sinonimi, što oni,
naravno, nisu. Komunikacija, razmjena obavijesti, koja nam je važna za djelovanje na svijet i
ljude, predstavlja temelj za usvajanje jezika i govora, a nužna je i za intelektualni razvoj i
učenje, te socijalizaciju. Odstupanja u razvoju komunikacije kod ljudi značajno utječu, kako
na usvajanje jezika, tako i na sam govor.

„ Jezik je podijeljen na ekspresivni i receptivni jezik. Ekspresivni jezik se odnosi na

sposobnost jezičnog izražavanja, proizvodnju jezika, jezično kodiranje poruka. To uključuje
oblikovanje riječi (vokabular) i njihovo kombiniranje u jednostavne dvočlane izraze, pa sve
složenije do potpuno ispravnog korištenja gramatike. Receptivni jezik se odnosi na
sposobnost razumijevanja jezično oblikovanih poruka. To uključuje sposobnost razumijevanja
pojedinih riječi kao što su “lopta”, “kupanje” ili razumijevanja rečenice (npr. “Vidim pticu
koja leti”). “14

Primjeri odstupanja u govornom razvoju su artikulacijske teškoće, npr. neispravan izgovor

glasova s, š ili izostavljanje glasa r. Poremećaji izgovora mogu se javiti u bilo kojoj životnoj

13
Škiljan, Dubravko, O definiciji jezika i govora, Filozofski fakultet, Zagreb, 1985. godina, str. 13
14
Gahagan, Judy, Interpersonalno i grupno ponašanje, Nolit, Beograd, 1975. godina, str. 41

13
dobi, no najčešće se javljaju u djetinjstvu. Tijekom usvajanja govora, izgovor se razvija od
jednostavnijih glasova prema složenijima.

3.3. Kultura

Kultura je jedna od najbitnijih čovjekovih karakteristika. Obzirom da nijedna druga vrsta ne

posjeduje kulturu, ona sama može da dođe do izražaja samo ako se posmatra s obzirom na
društvenu sredinu i u njihovoj uzajamnoj interakciji. Postoji veliki broj definicija kulture, pri
čemu je bitno naglasiti da, pojam kulture u širem smislu obuhvata i duhovnu i materijalnu
kulturu. To znači sve ono što je čovjek svojim radom i djelovanjem stvorio. „ U općem smislu
pojam kulture je nešto što priroda više nije sama po sebi, nego je ono što je stvorio ili naučio
čovjek. “15

Kultura se, uglavnom, dijeli na materijalnu i duhovnu. Materijalne tvorevine su sve ono što su
ljudi stvorili tijekom života u datom kontekstu, a ima značaj za društvo (kuće, mostovi,
sredstva za rad….) Dakle, pod materijalnom kulturom podrazumijevaju se svi predmeti koji
nastaju u procesu prerađivanja prirode. Duhovna kultura obuhvata tekovine umne djelatnosti
čovjeka od najranijih vremena pa sve do danas. Kad govorimo o duhovnim kulturnim
tvorevinama, prije svega mislimo na jezik, vjerovanja (magija, religija, mitologija) , pravila
ponašanja ( običaji, moral, pravo) , umjetnost ( kulturno stvaralaštvo) . Veoma je bitno
napomenuti da je kultura dinamična i promjenjiva pojava koja se razlikuje prostorno i
vremenski. To znači da određeni kulturni običaji koji su prihvaćeni u jednom društvu, ne
moraju nužno biti prihvaćeni u drugom.

„ Svaka kultura sastoji se iz sljedećih elemenata:

 pogleda na svijet
 vrijednosnih sistema i orjentacija
 institucija unutar kojih se odvijaju kulturni procesi
 jezika kao oblika ljudske komunikacije
 materijalne oblasti kulture“16

15
Mesić, Milan, Pojam kulture u raspravama o multikulturalizmu, Nova Croatica, Zagreb, 2007. godina, str. 159
16
Ibid.

14
3.4. Obrazovanje

Svako znanje je informativno, ali obrazovanje ne postoji samo zato da bi se ono odrazilo na
društvene vrijednosti. „ Proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili slučajnog učenja u
funkciji razvoja različitih kognitivnih sposobnosti, kao i sticanja raznovrsnih znanja, vještina,
umijeća i navika kao primjerice čitanje, pisanje, računanje ili opće znanje o fizičkom,
društvenom i gospodarstvenom okruženju. “17
Cilj obrazovanja jeste proširenje ljudskoga znanja i spoznaja onoga što je dobro i ispravno. U
pravilu, čovjek sa ispravnim obrazovanjem postaje dobar čovjek. Obrazovanje nije činjenica.
Ono je proces u kojem određeni stilovi i određene metode nisu prihvatljivi. Iz tog razloga
stilove učenja i metoda proučavanja neprestano treba preispitivati. Polazište u razmatranju
svrhe i vrijednosti obrazovanja ima svoje specifičnosti u odnosu na mnoge druge djelatnosti u
društvu. „ Obrazovanje je historijski utemeljeno i sa svoje strane svjedoči i utemeljuje
historiju. “18
Iz prethodnog stava Slavke Gvozdenović možemo zaključiti da je obrazovanje historijski
proces koji je prisutan kroz cjelokupno ljudsko društvo, od Antičke Grčke pa sve do danas.
Čovjek je društveno biće. Da bi opstao morao je razumjeti pojave i procese koji se oko njega
dešavaju. To je bilo moguće jedino učenjem i izučavanjem prirode. Jedni od najznačajnijih
učenjaka, koji su bitni i danas su upravo iz Antičke Grčke, Aristotel, Platon, Sokrat itd. U
prošlosti je obrazovanje bilo podređeno, prvenstveno, Crkvi. Ona je predstavljala
najutjecajniju instituciju. Svoj položaj je dodatno učvršćivala strogo kažnjavajući svoje
neistomišljenike. Na taj način je jačala svoj autoritet.
Tek u Novom vijeku, ljudi se počinju odmicati od nametnutih crkvenih normi i počinju
slobodno proučavati prirodne procese. Tako dolazi do razvoja industrije, tehnike i tehnologije.
Njihov razvoj omogućio je unaprjeđenje i oblikovanje života, onakvog kakvog ga mi danas
poznajemo. Obrazovanje je dovelo do svih inovativnih ideja koje su temelj današnjeg društva.
Od nastanka štamparije, preko telegrafa, radija, telefona, sve do televizije i, možda i
najznačajnijeg ljudskog izuma, interneta.

17
http://akademac.ba/267/?lang=en , preuzeto 9.12.2018. godine, u 16:00
18
Gvozdenović, Slavka, Filozofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica,
2005. godina, str. 48

15
 4. ZAKLJUČAK TEORIJSKOG ASPEKTA ISTRAŽIVANJA

Iz navedenih činjenica o ključnim pojmovima ovog rada možemo zaključiti kako se

komunikacija prožima kroz sve aspekte ljudskog života. Upravo zato je ona temelj ljudskog
djelovanja i kvalitetnog funkcioniranja društva u cjelini. Kako bi se komunikacija kvalitetno
održavala, u pravom značenju njenog pojma, potrebno je stalno usavršavanje i bogaćenje
vokabulara kako ne bi došlo do letargičnosti i jednoličnosti u, kako poslovnoj, tako i u
interpersonalnoj i neformalnoj komunikaciji.

Bitno je napomenuti da je komunikacija osnovna potreba čovjeka kao društvenog bića. Da bi

čovjek komunicirao sa drugim ljudima on mora poznavati jezik. Jezik se uči kroz
obrazovanje, a obrazovanjem čovjek postiže sve ono što čini kulturnu baštinu određenog
društva. Dakle, sve ovo se svodi na komunikaciju. Zato je ona temelj ljudskog društva.

Online komunikacija jeste uveliko olakšala održavanje odnosa između ljudi koji su udaljeni
velikim prirodnim i fizičkim barijerama. Međutim, ako se koristi neodgovorno i u prevelikoj
mjeri onda ona izaziva samo kontraefekat. Znači da bi trebala postojati određena vremenska
ograničenja koja se lakše kontroliraju u odnosu na dobna ograničenja koja su postavljena na
društvene mreže i vrlo jednostavno ih je zaobići.

16
 5. EMPIRIJSKI ASPEKT ISTRAŽIVANJA

Nakon teorijskog aspekta istraživanja pristupili smo empirijskom aspektu istraživanja.

Empirijski aspekt istraživanja se sastoji od ankete na uzorku od 104 odgovora, a intervju je
obavljen sa profesorom Univerziteta „ Džemal Bijedić“ u Mostaru, doc. dr. Almirom
Marićem.

5.1. Analiza ankete

Anketno ispitivanje javnog mnijenja provedeno je u mjesecu oktobru 2018. godine na
društvenoj mreži Facebook. Anketa je sadržavala 8 pitanja koja predstavljaju stav dijela
javnosti:

1. Spol

2. Starosna dob

3. Obrazovanje

4. Smatrate li da online komunikacija negativno utječe na pravopisne norme i kulturu govora

mlađe populacije?

5. Razvoj tehnologije i online komunikacije doprinosi obrazovanju mlađe populacije.

6. Da li komunikacija putem društvenih mreža negativno utječe na upotrebu interpersonalne

komunikacije?

7. Online komunikacija negativno utječe na jezik, kulturu i obrazovanje mlađe populacije

8. Da li koristite online medije u svrhu prikupljanja informacija?

17
 Grafikon 1. SPOL

U anketi provedenoj putem društvene mreže Facebook učestvovalo je 52,9% muškaraca i

47,1% žena od ukupnog broja ispitanika.

18-25
25-30
30 godina i više

Grafikon 2 . DOB

Mlađe generacije više koriste Internet i online medije tako da ne čudi činjenica da je više od
82% onih koji pripadaju populaciji do 25 godina. Nešto više od 9% ispitanika pripadaju
stanovništvu od 25 do 30 godina. Više od 9% ispitanih imaju više od 30 godina.

18
 Grafikon 3. OBRAZOVANJE

S obzirom da većina ispitanika pripada populaciji do 20 godina, logično je da 58,7% ima

završenu srednju školu, 26,9 % ispitanika posjeduje diplomu visoke stručne spreme, a 14,4%
višu stručnu spremu.

Grafikon 4. UTJECAJ ONLINE KOMUNIKACIJE NA PRAVOPISNE NORME I KULTURU GOVORA

Na pitanje „ Smatrate li da online komunikacija negativno utječe na pravopisne norme i

kulturu govora mlađe populacije? “ 77,9% ispitanika odgovorilo je „ Da“, a 22,1% „Ne“ . Tim
odgovorima dokazali smo generalnu hipotezu: „ Online komunikacija negativno utječe na
pravopisne norme i kulturu govora mlađe populacije. “

19
 Grafikon 5. DOPRINOS TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU

Manje od polovine ispitanika, njih 41,3 %, odgovorilo je „ apsolutno se slažem“ i 32,7% „

uglavnom se slažem“ na konstataciju: „ Razvoj tehnologije i online komunikacije doprinosi
obrazovanju mlađe populacije“ čime smo potvrdili pomoćnu hipotezu koja glasi: „ Razvoj
tehnologije i online komunikacije doprinosi obrazovanju mlađe populacije. “

Grafikon 6. UTJECAJ DRUŠTVENIH MREŽA NA INTERPERSONALNU KOMUNIKACIJU

Čak 82,7% ispitanika odgovorilo je pozitivno na pitanje: „ Da li komunikacija putem

društvenih mreža negativno utječe na upotrebz interpersonalnne komunikacije? “. Na osnovu
ovih odgovora potvrdili smo pomoćnu hipotezu: „ Komunikacija putem društvenih mreža
negativno utječe na upotrebu interpersonalne komunikacije. “

20
 Grafikon 7. UTJECAJ ONLINE KOMUNIKACIJE NA JEZIK, KULTURU I OBRAZOVANJE

Na pitanje „ Prema Vašem mišljenju, kako online komunikacija djeluje na jezik, kulturu i
obrazovanje mlađe populacije? “ ispitanici su imali mogućnost ocjenjivanja od 1 (negativno )
do 5 ( pozitivno ) . Čak 44 ispitanika su odgovorila 1 odnosno negativno, 11 ocjenjuje sa
ocjenom dovoljan (2) , 27 ispitanika smatra da je utjecaj neutralan i ocjenjuju 3. 19 ispitanika
odgovara vrlo dobro , a samo 3 ispitanika odgovaraju ocjenom 5, odnosno pozitivno.

Grafikon 8. ONLINE MEDIJI KAO SREDSTVO INFORMISANJA

Posljednje pitanje je glasilo: „Da li koristite online medije u svrhu prikupljanja informacija? “
Čak 94,2% ispitanih su odgovorili pozitivno, a 5,8% negativno. Odgovori nisu iznenađujući s
obzirom na ekspanziju web portala i društvenih mreža.

21
 6. KOMPARATIVNA ANALIZA

Cilj istraživanja ovog naučno – istraživačkog rada jeste utvrditi kakav utjecaj online
komunikacija ima na jezik, kulturu i obrazovanje, prvenstveno mlađe populacije. Da bi
utvrdili kakav je on zaista koristili smo se različitim metodama istraživanja. Također, koristili
smo dvije tehnike istraživanja, anketu i intervju. U ovom dijelu rada komparirat ćemo
rezultate dobivene pomoću ove dvije tehnike istraživanja.

Rezultati ankete pokazuju da skoro 80% ispitanika smatra da online komunikacija ima
negativan utjecaj na pravopisne norme i kulturu govora mlađe populacije. Naš sagovornik
doc. dr. Almir Marić, u intervjuu koji je obavljen za potrebe ovog predmeta istraživanja, dijeli
mišljenje sa ispitanicima te on kaže: „... s obzirom da je poenta online komunikacije u brzini,
vrlo često sagovornici, da bi uštedjeli na vremenu, pribjegavaju korištenju različitih jezičkih
formi koje nisu u skladu sa standardnim jezičkim normama, te na taj način „slabe“ standardni
književni jezik i istovremeno pridonose jačanju svojevrsnog online jezika čije korištenje još
uvijek, čini mi se, nije kvalitetno definisano u smislu standardizacije.“ 19
Ovim odgovorima
smo potvrdili našu generalnu hipotezu koja glasi : „Online komunikacija negativno utječe na
pravopisne norme i kulturu govora mlađe populacije. “

Mogućnost komuniciranja putem interneta smanjila je kvalitetu komunikacije, u

tradicionalnom značenju te riječi. Na taj način korisnici društvenih mreža daju manji značaj
interpersonalnoj komunikaciji, upravo iz razloga jer je tehnologija omogućila obavljanje
većine zadataka putem interneta, što je u prošlosti bilo nezamislivo, kao npr. plaćanje računa
u banci.

Statistički podaci dobiveni anketiranjem pokazuju da čak 82% ispitanih smatra da

komunikacija putem društvenih mreža negativno utječe na komunikaciju „ licem u lice“ ,
odnosno interpersonalnu komunikaciju. Intervjuom smo potvrdili da mladi imaju sve više
problema tradicionalnim načinom komuniciranja jer. Na pitanje o utjecaju društvenih mreža
na smanjivenje interpesonalne komunikacije Marić je kazao“ Smatram da komunikacija
putem društvenih mreža smanjuje kvalitet interpersonalne komunikacije u velikoj mjeri. Ona
onemogućava komunikaciju uživo, što utječe na smanjenje vremena koje u suštinskom smislu

19
Intervju se nalazi u prilozima ovog rada.

22
posvećujemo ljudima. “20 Na ovaj način smo dokazali našu prvu pomoćnu hipotezu koja glasi:
„ Komunikacija putem društvenih mreža negativno utječe na upotrebu interpersonalne
komunikacije.“

Svjedoci smo ekspanzije online medija i društvenih mreža koji možda i imaju negativan
utjecaj na ljudsko društvo u cjelini. Iako je internet primarno nastao kao sredstvo pomoću
kojeg ćemo uštedjeti vrijeme, zbog obilja sadržaja koje imamo priliku vidjeti i čitati, može se
reći da je, u nekom smislu, postignut kontraefekat. Odnosno, zbog bogatstva sadržaja ljudi su
primorani provoditi sve više vremena koristeći internetske servise, provodeći tako više
vremena u cyber svijetu nego što su zamislili. Međutim, internet je postao i jedno od glavnih
sredstava obrazovanja. U današnje vrijeme nezamislivo je vršiti proces obrazovanja bez
upotrebe interneta. On nam je omogućio da saznamo bilo koju informaciju o bilo kojoj temi
koja nas zanima. Sve to možemo saznati u nekoliko trenutaka, pomoću nekoliko klikova.

Razvoj tehnologije i online komunikacije doprinosi obrazovanju mlađe populacije. Sa ovom

konstatacijom se slaže preko 70% anketiranih osoba. Također, doc. dr. Almir Marić smatra
da: „ U slučaju da se koristi kvalitetno, pažljivo i svrsishodno, uz adekvatnu pomoć stručnih
lica, tehnologija može značajno doprinijeti edukaciji mlađih populacija. “21 Dobivenim
odgovorima potvrdili smo drugu pomoćnu hipotezu koja glasi: „Razvoj tehnologije i online
komunikaije doprinosi obrazovanju mlađe populacije. “

Društvene mreže, zbog svog jednostavnog načina korištenja i oglašavanja, su postale glavni
prenosnik poruka koje imaju veliku ulogu u kreiranju javnog mnijenja i javnog mišljenja.
Razlog tome je sloboda govora koja nije uvijek pozitivna. Zahvaljujući slobodi govora, bilo
koji pojedinac ima mogućnost iznošenja svog stava na određenu temu. Međutim, ta ista
sloboda govora omogućila je plasiranje različitih informacija u eter. Mi ne možemo uvijek
presuditi da li su one autentične ili ne. Iz tog razloga olakšan je proces manipuliranja širih
društvenih masa.

Ova pojava predstavlja veliku opasnost u tranzicijskim državama čije stanovništvo, uglavno,
nije medijski pismeno. O utjecaju društvenih mreža, i interneta uopšte Marić kaže: „ U
savremeno doba, društvene mreže vjerovatno imaju i presudan utjecaj o čemu svjedoče
mnoge plaćene reklame političkih partija na društvenim mrežama koje su ih prepoznale kao
ključni medij u odašiljanju političkih poruke. Vjerovatno su najbolji primjer američki

20
Intervju se nalazi u prilozima rada.
21
Ibid.

23
predsjednički izbori, gdje je Donald Trump stavio fokus svoje kampanje upravo na društvene
mreže. “22

22
Intervju se nalazi u prilozima rada

24
ZAKLJUČAK

25
 LITERATURA

Bibliografija:

Crnobrnja, Stanko, Novi mediji i društvene mreže: Pojmovnik, Artprint, Novi Sad, 2014.
godina

Gahagan, Judy, Interpersonalno i grupno ponašanje, Nolit, Beograd, 1975. godina

Gvozdenović, Slavka, Filozofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udžbenike i nastavna

sredstva, Podgorica, 2005. godina

Hrnjić Kuduzović, Zarfa, Informisanje internet generacije, Knjižarska kuća PLANJAX

KOMERC doo, Tešanj, 2016. godina

Mesić, Milan, Pojam kulture u raspravama o multikulturalizmu, Nova Croatica, Zagreb,

2007. godina.

Osmančevič, Enes, Internet, tradicionalna i virtualna javnost , Magistrat, Sarajevo, 2003.

godina.

Škiljan, Dubravko, O definiciji jezika i govora, Filozofski fakultet, Zagreb, 1985. godina.

Tucaković, Šemso, Historija komuniciranja, Studentska štamparija Univerziteta, Sarajevo,

2000. godina.

Ostali izvori:

http://akademac.ba/267/?lang=en

http://www.dei.gov.ba/dei/dokumenti/komunikacijski/default.aspx?id=15724&langTag=bs-
BA%20,

https://raf.edu.rs/citaliste/istorija/4234-xa-it-i-telekomunikacije-istorija-pregled-i-dalji-razvoj-
xa

26
https://sites.google.com/site/verbalnaneverbalnakomunikacija/home/verbalna-komunikacija

http://newsroom.fb.com,

27
 PRILOZI

Anketa:

UTJECAJ ONLINE MEDIJA NA JEZIK, KULTURU I OBRAZOVANJE

Rezultati istraživanja će biti korišteni u svrhu izrade naučno - istraživačkog rada. Anketa je
anonimna.

Unaprijed zahvaljujem!

1. Spol

 Muški
 Ženski

2. Starosna dob

 18 – 25
 25 – 30
 30 godina i više

3. Obrazovanje

 SSS
 VŠS
 VSS
 Ostalo : _______

4. Smatrate li da online komunikacija negativno utječe na pravopisne norme i kulturu govora

mlađe populacije?

 Da
 Ne

28
5. Razvoj tehnologije i online komunikacije doprinosi obrazovanju mlađe populacije.

 Apsolutno se ne slažem
 Uglavnom se ne slažem
 Niti se slažem, niti se ne slažem
 Uglavnom se slažem
 Apsolutno se slažem

6. Da li komunikacija putem društvenih mreža negativno utječe na upotrebu interpersonalne

komunikacije?

 Da
 Ne

7. Online komunikacija negativno utječe na jezik, kulturu i obrazovanje mlađe populacije

1 2 3 4 5

Negativno Pozitivno

8. Da li koristite online medije u svrhu prikupljanja informacija?

 Da
 Ne

Intervju

Intervju je obavljen sa doc. dr. Almirom Marićem, profesorom Fakulteta humanističkih nauka
Univerziteta „ Džemal Bijedić“ u Mostaru.

1. Prema Vašem mišljenju, u kojoj mjeri komunikacija putem društvenih mreža

smanjuje kvalitet interpersonalne komunikacije?
Smatram da komunikacija putem društvenih mreža smanjuje kvalitet
interpersonalne komunikacije u velikoj mjeri. Ona onemogućava komunikaciju
uživo, što utječe na smanjenje vremena koje u suštinskom smislu posvećujemo
ljudima.

29
2. Kakav utjecaj online komunikacija ima na pravopisne norme i kulturu
govora mlađe populacije?
U ovom slučaju smatram da također ima negativan uticaj. S obzirom da je poenta
online komunikacije u brzini, vrlo često sagovornici, da bi uštedjeli na vremenu,
pribjegavaju korištenju različitih jezičkih formi koje nisu u skladu sa standardnim
jezičkim normama, te na taj način „slabe“ standardni književni jezik i istovremeno
pridonose jačanju svojevrsnog online jezika čije korištenje još uvijek, čini mi se,
nije kvalitetno definisano u smislu standardizacije.
3. Prema Vašem mišljenju kako razvoj tehnologije i online komunikacije utječe
na edukaciju mlađe populacije?
U slučaju da se koristi kvalitetno, pažljivo i svrsishodno, uz adekvatnu pomoć
stručnih lica, tehnologija može značajno doprinijeti edukaciji mlađih populacija.
4. Kakav utjecaj komunikacija putem društvenih mreža ima na javno
mnijenje?
U savremeno doba vjerovatno ima i presudan utjecaj o čemu svjedoče mnoge
plaćene reklame političkih partija na društvenih mrežama koje su ih prepoznale
kao ključni medij u odašiljanju političkih poruka. Vjerovatno su najbolji primjer
naprijed navedenog američki predsjednički izbori, gdje je Donald Trump stavio
fokus svoje kampanje upravo na društvene mreže.
5. Da li koristite društvene mreže i ako koristite, možete li nam opisati kakve
sadržaje uglavnom čitate?
Koristim. Najčešće za potrebe komunikcije po različitim osnovama, od posla do
dogovora sa prijateljima. Također, npr. na facebooku najbrže dođem do vijesti
preko linkova sa portala koje redovno čitam.
6. Da li postoji nešto što Vas nisam pitao, a Vi biste željeli istaknuti?
Ne.

30
31