Professional Documents
Culture Documents
Srpkinje U Borbi Za Ravnopravnost I Mesto U Istoriji
Srpkinje U Borbi Za Ravnopravnost I Mesto U Istoriji
u istoriji
Ana Stolić / Sestre Srpkinje. Pojava pokreta za emancipaciju žena i feminizma u Kraljevini
Srbiji – II dopunjeno izdanje. – Beograd: Evoluta, 2015 (Beograd: 3d+). – 209 str., 23 cm. –
ISBN 978-86-85957-69-7
Drugo, dopunjeno izdanje knjige Sestre Srpkinje. Pojava pokreta za emancipaciju žena i
feminizma u Kraljevini Srbiji autorke Ane Stolić nastalo je u okviru projekta Od univerzalnih
carstava ka nacionalnim državama. Društvene i političke promene u Srbiji i na Balkanu
Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Autorkina namera je da u svetlu ženskih
studija i feminističke istoriografije pruži podrobnu analizu najvažnijih političkih, socio-
ekonomskih i kulturoloških faktora koji su uslovili nastanak srpskog pokreta za emancipaciju
žena, kao i da ih smesti u širi svetski kontekst.
U uvodnom delu knjige, oslanjajući se na teorije Karen Ofen (Karen Offen) o „izmima“ koji
su uticali na rađanje feminizma (liberalizam, socijalizam, nacionalizam), autorka stupa na
komparatističku stazu šireg sagledavanja fenomena u pokušaju da izbegne zamke
feminističke istoriografije – fragmentarnost i zapadnocentričnost – koje sprečavaju
pronalaženje jedinstvenog okvira. Autorka uočava kako su četiri od pet procesa koje Karen
Ofen navodi kao temelje nastanka ženskog pokreta jasno primetni u mladoj srpskoj
monarhiji: rastuće obrazovanje žena, razvoj nacionalizma u okviru država-nacija,
konkurentski odnosi između žena organizovanih u socijaldemokratskim partijama i
feministkinja iz građanske klase, te inicijative i učešće u međunarodnim feminističkim
organizacijama. U uvodu se podvlači i značaj osvrta na najvažnije tekstove iz prošlosti koji
su se bavili ženskim pitanjem, kao i memoarskih zapisa i istorijsko-filološke analize ženskih
časopisa, te za svaku od tačaka pružaju relevantne bibliografske uputnice.
Poglavlje „Žena treba da ostane žena – rodni diskursi i uloga žene“ analizira funkciju države
u stvaranju diskurzivnih politika kojima se učvršćuje navodno biološka razlika između
ženskih i muških „uloga“. Od izuzetnog značaja u ovom poglavlju jeste skretanje pažnje na
izvesne odredbe Srpskog građanskog zakonika koje se tiču naslednog prava i isključivanja
žena iz javne sfere. Autorka podvlači da u ovoj prvoj fazi diskurzivne prakse i argumentacija
što zakonodavstva, što pokreta za emancipaciju žena, počivaju na ideji razlike, navodeći
najeklatantnije primere konzervativnog diskursa iz pera političara, crkvenjaka, učitelja i
pedagoga. Nešto umereniji oblik, kao i ukazivanje na neravnopravnost i potrebu za boljim
osnovnim obrazovanjem žena, ističu pripadnici srpske liberalne inteligencije, te autorka
predočava bitne tačke zapisnika sa sednica Ujedinjene omladine srpske i iz omladinskih
glasila 60-ih i 70-ih godina 19. veka. Najzad, potanko analizirajući „feminizam kao eksces“ u
stavovima Drage Dejanović, Svetozara Markovića, sestara Ninković i prvih socijalista, koji
podižu glas u cilju ženskog prava na obrazovanje, rad i ekonomsku samostalnost, autorka
podvlači njihovo osvešćivanje nejednakosti kao društvenog konstrukta.
Ova studija čitaocu nudi temeljno uranjanje u složeni okvir epohe koja je iznedrila pokret za
emancipaciju žena u Kraljevini Srbiji, rođen u kontekstu borbe za narodno oslobođenje, kojoj
jedno od glavnih uporišta pružaju socio-kulturološki mehanizmi konstruisanja slike
nacionalne pripadnosti. Autorka na tom putu pokazuje produbljeno poznavanje svetske
feminističke istoriografije, istančano čulo za kritičku distancu, dar za sinteze šireg zamaha,
ali i minucioznu analizu lokalnih fenomena. Budući da se društvena konstrukcija razlike,
sistemski predstavljena kao prirodna, potrudila da isključi ženu iz javne sfere i istorije, knjiga
predstavljala dragoceno svedočanstvo o velikom doprinosu ženskih društava, koje budi nadu
da će imena Drage Dejanović, sestara Ninković, Delfe Ivanić, Savke Subotić, Katarine
Milovuk, Perside Pinterović i drugih borkinja zauzeti zasluženo mesto u udžbenicima istorije.