SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET
Preddiplomski stručni studij elektrotehnike

Završni rad
ANALIZA ELEKTRIČNIH VELIČINA U TROFAZNOM
SUSTAVU

Rijeka, ožujak 2016. Zlatko Krmpotić

0069058257
 SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
Preddiplomski stručni studij elektrotehnike

Završni rad
ANALIZA ELEKTRIČNIH VELIČINA U TROFAZNOM
SUSTAVU
Mentor: mr. sc. Branka Dobraš, v. pred.

Rijeka, ožujak 2016. Zlatko Krmpotić

0069058257
 IZJAVA

Sukladno s člankom 9. Pravilnika o završnom radu, završnom ispitu i završetku stručnih studija
Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, od lipnja 2011., izjavljujem da sam samostalno izradio
završni rad prema zadatku br. 602-04/15-14/14 od 6.03.2015.

Rijeka, ožujak 2016.

Zlatko Krmpotić
SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................................... 1
2. TROFAZNI SUSTAVI IZMJENIČNE STRUJE ..................................................................... 3
2.1. Magnetsko polje trofazne struje ........................................................................................ 3
2.2. Trofazni generator izmjenične struje ................................................................................. 5
2.3. Trofazna trošila izmjenične struje ..................................................................................... 9
2.4. Fazni i linijski naponi i struje i njihovi odnosi u trokut i zvijezda spoju ........................ 10
2.4.1. Spoj zvijezda trofaznog generatora .......................................................................... 10
2.4.2. Spoj trokut trofaznog generatora ............................................................................. 12
2.5. Vrste spojeva trofaznoggeneratora i trošila ..................................................................... 13
2.5.1. Nevezani i vezani trofazni sustav ............................................................................ 13
2.5.2. Trofazni sustav spojen u zvijezda, trokut i miješani spoj ........................................ 16
2.6. Snaga trofaznog sustava .................................................................................................. 20
2.6.1. Simetrično i nesimetrično opterećenje ..................................................................... 21
2.7. Millmanov teorem za spoj zvijezda ................................................................................. 23
2.8. Indikator redoslijeda faza ................................................................................................ 25
2.9. Umjetna nultočka............................................................................................................. 25
3. SIMETRIČNE KOMPONENTE TROFAZNOG SUSTAVA ................................................ 27
3.1. Simetrični trofazni sustav ................................................................................................ 27
3.2. Nesimetrični trofazni sustav ............................................................................................ 29
4. MJERENJE SNAGE TROFAZNOG SUSTAVA .................................................................. 33
4.1. Mjerenje djelatne snage u trofaznom sustavu.................................................................. 33
4.1.1. Aronov spoj.............................................................................................................. 34
4.2. Mjerenje jalove snage u trofaznom sustavu .................................................................... 37
4.3. Poluizravna i posredna mjerenja snage ........................................................................... 39
5. ANALIZA ELEKTRIČNIH VELIČINA ZA NESIMETRIČNA TROŠILA ......................... 42
5.1. Računski dio .................................................................................................................... 42
5.1.1. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za čisti djelatni otpor ...................................... 42
5.1.2. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za RLC spoj ................................................... 48
5.2. Simulacijski dio ............................................................................................................... 51
5.2.1. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za čisti djelatni otpor (Y-Y) ........................... 52
5.2.2. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za RLC spoj (Y-Y)......................................... 54
5.2.3. Promjena otpora u fazi R za čisti djelatni otpor (Y-Δ) ............................................ 56
5.3. Mjerenja u laboratoriju .................................................................................................... 58
 5.3.1. Promjena otpora u fazi R za čisti djelatni otpor (Y-Y) ............................................ 59
5.3.2. Promjena otpora u fazi R za čisti djelatni otpor (Y-Δ) ............................................ 60
5.3.3. Usporedba računskog dijela, simulacije i mjerenja u laboratoriju za U0'0............... 60
6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 62
LITERATURA ............................................................................................................................ 64
SAŽETAK ................................................................................................................................... 65
PRILOZI...................................................................................................................................... 66
1. UVOD

Trofazni sustav napajanja predstavlja sustav napajanja koji se sastoji od tri međusobno
zavisna izvora izmjeničnog sinusoidalnog napona i koji su međusobno fazno pomaknuti za
trećinu periode odnosno za 120º [42]. Ti izvori napajanja daju napone koji imaju međusobno
jednake amplitude (UR = US = UT) te imaju međusobno jednake frekvencije. (fR = fS = fT), a kao
što je i prethodno navedeno kutevi se pomiču od 0 do 240º, svaki za po 120º. Tako da za napon
svake faze od 230 V imamo za UR = 230<0º V, za US = 230<120º V, UT = 230<240º V.

Trofazni sustavi imaju u raspodjeli i proizvodnji električne energije puno više prednosti u
odnosu na jednofazne sustave:

1. Prijenos iste snage s manjim brojem vodiča

2. Prijenos snage koja je u vremenu konstantna: p(t) = konst.
3. Smanjenje jačine struje po provodniku
4. Povećanje ukupne prenesene snage

Simetrični trofazni sustavi su sustavi kod kojih su pak svi iznosi veličina jednaki (struja,
napon, impedancija) i također su jednaki i fazni pomaci između veličina (između napona faza i
između struja pojedinih faza). Zbroj napona svih izvora u sustavu je jednak nuli (1.1):

𝑈𝑅 + 𝑈𝑆 + 𝑈𝑇 = 0 (1.1)

gdje su:
UR, US, UT naponi faza

Jednofazni izvori i trošila povezuju se u dva osnovna trofazna spoja: spoj u zvijezdu i spoj
u trokut. Danas su skoro svi generatori izmjenične struje trofazni, imaju tri posebna namotaja
koja su kao što je već prije rečeno pomaknuta za 120º. U praksi se na trofazne generatore obično
priključuju jednofazni potrošači (grijalice, lampe, električni uređaji) i trofazni potrošači (trofazne
električne grijalice, elektromotori).

Trofazni sustav je jedan od najkorištenijih i najčešćih višefaznih sustava. Općenito je

simetrični m-fazni sustav skup od m izmjeničnih veličina koje su jedna prema drugoj vremenski
fazno pomaknute za T/m sekunda što odgovara faznom kutu 2π/m. Tako će jednadžba
simetričnog m-faznog sustava struja glasiti (1.2):

𝑖1 = 𝐼𝑚𝑎𝑥 ∗ 𝑠𝑖𝑛𝜔𝑡 (1.2)

1
 Primjerice dvofazni simetrični sustavi, odnosno dvofazna simetrična struja ne može stvoriti
okretno magnetsko polje dok trofazna može, odnosno mogu svi simetrični višefazni sustavi
struja s m ≥ 3 ( m = broj faza). Vektorski dijagram struja je fazno pomaknut za 90º. U
dvofaznom sustavu za stvaranje toka aktivna je samo polovica amperzavoja.

Daljne razmatranje višefaznih sustava usredotočit će se uglavnom na razjašnjenje trofaznih

sustava jer su takvi sustavi najviše korišteni. Definirana je problematika višefaznih sustava,
posebice trofaznih sustava te će se prikazati načini spajanja generatora i trošila.

Računska i simulacijska analiza električnih veličina za nesimetrična i simetrična trošila i

njihove različite spojeve verificirati će se mjerenjima u laboratoriju te će se napraviti
odgovarajuće tablice, skice, sheme i dijagrami za analizirane veličine.

2
2. TROFAZNI SUSTAVI IZMJENIČNE STRUJE

U definiranju problematike trofaznih sustava će se uglavnom govoriti o izvorima

izmjenične struje odnosno trofaznim generatorima izmjenične struje, faznim i linijskim
naponima i strujama, vrstama spojeva trofaznih sustava, bitnim mjernim veličinama (snaga).

2.1. Magnetsko polje trofazne struje

Tri struje simetričnog trofaznog sustava koje prolaze kroz tri jednaka svitka koji su
prostorno smješteni jedan pokraj drugog, tako da se uz svaki zavoj jednog svitka nalazi jedan
zavoj drugog svitka i jedan zavoj trećeg svitka, stvaraju magnetski tok.

Jednadžba za proračun toka (2.1):

Θ
Φ= (2.1)
Rm
gdje je:
𝛷 magnetski tok Wb,
𝛩 sila magnetiziranja lA,
Rm magnetski otpor 1/Ωs.

Sila magnetiziranja će biti jednaka sumi amperzavoja svih triju struja (2.2):

𝛩 = 𝑁1 𝑖1 + 𝑁2 𝑖2 + 𝑁3 𝑖3 (2.2)
gdje je:
N1, N2, N3 broja zavoja pojedinih svitaka l.

Ako svi svici imaju jednak broja zavoja, a suma struja simetričnog sustava je jednaka nuli,
sila magnetiziranja će biti jednaka nuli pa će tako i magnetski tok biti jednak nuli 𝛷 = 0. Ako se
svici pomaknu prostorno jedan od drugoga tada će svaki svitak stvoriti svoje polje i rezultantno
magnetsko polje se dobije vektorskim zbrajanjem svih komponenti.

3
 2.1 Svici postavljeni jedan uz drugog [1]

Najzanimljiviji je slučaj kada su svici pomaknuti jedan od drugoga za 120º i takav je

smještaj svitaka svih strojeva trofazne struje.

Potrebno je izračunati rezultantnu uzbudu H za karakteristične trenutke kada struje u

pojedinim fazam dostižu maksimalne vrijednosti. U jednom trenutku struja jedne faze će imati
maksimalnu vrijednost, dok će druge dvije struje imati vrijednost polovice amplitude. Na
sljedećoj slici, za svaku pozitivnu struju smjerovi magnetske uzbude označeni su sa +. Vektori
uzbude ϗa2 i ϗa3 će biti polovica od ϗa1. [2]

2.2 Svici faza prostorno pomaknuti 120º jedan od drugoga [3]

Ukupna uzbuda je jednaka zbroju svih pojedinačnih uzbuda (2.3):

ϗ𝑎 = ϗ𝑎1 + ϗ𝑎2 + ϗ𝑎3 (2.3)

4
 Ukupni magnetski tok će biti 50% veći od maksimalnog magnetskog toka i on zadržava tu
vrijednost dok njegova magnetska os rotira u prostoru. I to se magnetsko polje naziva okretno
polje. Pun okret magnetskog polja biti će izvršen kada struja prve faze ponovno dostigne
maksimalnu vrijednost. Broj izvšenih okreta u jedinici vremena naziva se brzina vrtnje i
označava se sa n0 = 60f. Ova formula vrijedi za slučaj jednog para polova. Ako ima više pari
60𝑓
polova onda vrijedi 𝑛𝑝 = o/min. [4]
𝑝

Ako se u šupljinu statora stavi mala magnetska igla, pa se zavrti u smjeru vrtnje okretnog
polja, igla će biti zahvaćena Coulombovim silama i držati će iglu u rotaciji brzinom n0. Zašto je
bilo bitno objasniti magnetsko polje trofazne struje? Zato jer je na ovom principu zasnovan rad
svih motora trofazne struje. Za što je najviše zaslužan Nikola Tesla.

2.2. Trofazni generator izmjenične struje

Trofazni generator je uređaj koji na načelu elektomagnetske indukcije pretvara mehaničku

energiju u električnu. Već je rečeno kako je taj generator spojen, tri jednaka zavoja na osovini
koji su međusobno povezani, ali razmaknuti za 120º i rotiraju u homognenom magnetskom
polju. Stvarni trofazni generatori izmjenične struje se sastoje od statora i rotora. Na statoru su
smješteni namoti i u njima se inducira napon. Rotor je dio na kojem rotira magnetsko polje
zajedno sa uzbudnim namotom kojim teče struja uzbude.

Slika 2.3. 1. Generator u presjeku 2. Shema namota s počecima i krajevima 3. Inducirani naponi
[5]

Trofazna struja znači teče pod utjecajem trofaznog napona i on se dobiva u trima svicima
primjenom elektromagnetske indukcije. Na slici 2.4 svaki od svitaka je izvor za jednu struju
trofaznog sustava. Svici su smješteni u konstrukciji trofaznog generatora. Svici se nalaze na
rotoru generatora i pri vrtnji osovine rotora konstantnom brzinom u homogenom magnetskom

5
polju statora u svakom od svitka biti će induciran sinusodalni napon jednake amplitude i
frekvencije. Vremenska fazna razlika induciranih napona koja za simetrične sustave iznosi
trećinu periode postignuta je razmakom svitaka u rotoru za 120º.

Slika 2.4 Principijelni sastav trofaznog generatora [6]

Razlika između prethodno prikazanih slika generatora (2.3 i 2.4) je ta da je na slici 2.3
prikazan generatora sa svicima unutar statora, a na rotoru je smješten namot kojim teče struja
uzbude te se on rotira zajedno sa magnetskim poljem. I time se na svicima statora inducira
napon. Dok su na slici 2.4 svici smješteni na rotoru, a uzbudni namoti na statoru generatora i na
svakom od svitaka inducirati će se sinusoidalni napon. Drugačija je izvedba konstrukcije ova dva
generatora, ali princip na kojem rade je isti. Inducirani naponi i struje u faznim namotima
trofaznog generatora (2.4):

𝑢1 = 𝑈𝑀 𝑠𝑖𝑛𝜔𝑡
𝑢2 = 𝑈𝑀 𝑠𝑖𝑛(𝜔𝑡 − 120°)
𝑢3 = 𝑈𝑀 𝑠𝑖 𝑛(𝜔𝑡 − 240°)

𝑖1 = 𝐼𝑀 𝑠𝑖𝑛𝜔𝑡
𝑖2 = 𝐼𝑀 𝑠𝑖𝑛(𝜔𝑡 − 120°)
𝑖3 = 𝐼𝑀 𝑠𝑖𝑛(𝜔𝑡 − 240°) (2.4)
gdje je:
𝑢1 , 𝑢2 , 𝑢3 fazni naponi V,
𝑖1, 𝑖2, 𝑖3 struje simetričnog trofaznog sustava A,
UM maksimalni napon, napon amplitude V,
IM makismalna struja A,
ω kutna frekvencija Hz.
6
 Slika 2.5. Vremenski prikaz struje simetričnog trofaznog trošila [7]

Za vrijeme vrtnje rotora u svitcima će se događati ista promjena toka, ali će u magnetskom
polju statora svaki sljedeći svitak doći u iste položaje u koje je došao prethodni svitak, ali sa
zakašnjenjem koje odgovara trećini periode. Efektivna vrijednost induciranog napona u jednom
svitku se izračunava prema sljedećoj jednadžbi (2.5):

𝐸 = 4,44 ∗ 𝑓 ∗ 𝑁 ∗ 𝜙𝑚𝑎𝑥 (2.5)

gdje je :
E inducirani napon u svitku V,
f frekvencija sustava Hz,
N broj namotaja svitka l,
ϕmax makismalni magnetski tok Wb.

Na primjeru trofaznog generatora slikom će se prikazati smjerovi unutarnjeg i vanjskog

napona na stezaljkama svitaka. Unutarnji napon djeluje u smjeru porasta potencijala, dok vanjski
djeluje u smjeru pada potencijala. Slika je napravljena pomoću simulacijskog programa Multisim
12.0.0 koji će se kasnije koristiti za izradu simulacijskog dijela.

7
 it

εt ut

Slika 2.6. Smjerovi unutarnjeg i vanjskog napona

Osim analitički, naponi se mogu prikazati i vektorski. Kao što se i može vidjeti iz slike
vektori napona su jednakih duljina, jednakih vrijednosti amplituda, ali različitih kuteva.

Slika 2.7. Vektori napona [8]

Trofazni generator je sastavljen od tri ista izmjenična izvora sinusnog napona, a zbroj ta tri
sinusna napona je jednak nuli. Svaki fazni namot je jedna faza generatora i on predstavlja
zaseban izvor izmjeničnog sinusnog napona.

Kod trofaznih generatora postoje dvije vrste spoja. Tri faze generatora međusobno se mogu
spojiti u trokut spoj ili u zvijezda spoj. Zvijezda spoj je spoj u kojemu su međusobno povezani
krajevi faznih namota, a središnja točka u kojoj su spojeni krajevi zove se zvjezdište. Na početke
namota vežu se vodovi prijenosnog sustava. Trokut spoj je spoj u kojem se kraj jednog faznog
namota veže sa početkom drugog faznog namota. Linije odnosno vodovi sustava izlaze iz
spojnih točaka.

8
 Slika 2.8. Trofazni generator a) Spojen u zvijezdu b) Spojen u trokut [9]

2.3. Trofazno trošilo izmjenične struje

Trofazno trošilo je sastavljeno od tri jednofazna trošila koja kao i generator mogu biti
spojena u spoj zvijezda ili spoj trokut. Faze su obično prikazane impedancijom Z. Ako su sve
impedancije trofaznog trošila jednake onda se radi o simetričnom trošilu.

Slika 2.9 Trofazno trošilo a) Spojeno u zvijezdu b) Spojeno u trokut [10]

2.4. Fazni i linijski naponi i struje i njihovi odnosi u trokut i zvijezda spoju

U trofaznom izmjeničnom sustavu razlikujemo dvije vrste napona i struja, a to su fazni

naponi (UF) i fazne struje (IF), te linijski naponi (UL) i linijske struje (IL). Fazni naponi i struje su
vrijednosti koje se odnose na svaku pojedinu fazu izvora ili trošila.
Fazna struja prolazi kroz namot jedne faze generatora odnosno kroz otpor jedne faze
trošila. Linijski naponi i struje su vrijednosti koje se odnose na napone i struje između izvora ili
trošila. Linijska struja prolazi jednim vodičem cijele trofazne linije.

9
2.4.1. Spoj zvijezda trofaznog generatora

Slika 2.10 Fazni i linijski naponi trofaznog sustava (spoj zvijezda) [11]

UF1, UF2, UF3 su naponi na faznim namotima generatora, odnosno naponi faznih stezaljki, a
N predstavlja neutralni vodič ili zvjezdište generatora. UL1, UL2 i UL3 predstavljaju napone
između faznih stezaljki između tri izvora. Linijski i fazni naponi se mogu prikazati zajedno
sinusoidalnim krivuljama u vremenskom dijagramu (2.11):

Slika 2.11 Vremenski dijagram faznih i linijskih napona [12]

Ako bi i jedan svitak bio obrnuto spojen nego što su druga dva, među vodičima trofazne
RST linije bismo imali drugačije odnose napona [13]. Primjer: linijski naponi URS i UST bi bili
jednaki faznim naponima. Jedini linijski napon bi tada bio UTR. Ali opet ovisno koji se svitak
obrnuto spoji. U ovo slučaju obrnuto je spojen svitak druge faze (S).

10
 Slika 2.12 Obrnuto okrenuti svitak faze S i odgovarajući dijagram

Kako bi dokazali da shema odgovara vektorskom dijagramu potkrijepit će se jednadžbama.

Za fazni napon će se uzeti 230 V i svaka faza pomaknuta za 120º kako inače biva u trofaznom
sustavu (2.6):

𝑈𝑅𝑆 = 𝑈𝑅 + 𝑈𝑆
𝑈𝑅𝑆 = 230 < 0° + 230 < 120°
𝑈𝑅𝑆 = 115 + 𝑗200 V
𝑈𝑅𝑆 = 𝑈𝐹 = 230 < 60° V

𝑈𝑆𝑇 = 𝑈𝑆 + 𝑈𝑇
𝑈𝑆𝑇 = −230 < 120° − 230 < 240°
𝑈𝑆𝑇 = 𝑈𝐹 = 𝑈𝑅 = 230 < 0° V

𝑈𝑅𝑇 = 𝑈𝑆 + 𝑈𝑇
𝑈𝑅𝑇 = 230 < 0° − 230 < 240°
𝑈𝑅𝑇 = 345 − 𝑗200 V
𝑈𝑅𝑇 = 400 < −30° V (2.6)

Kao što se može i vidjeti jedini linijski napon je na kraju URT. Okretanjem svitka trofazni
sustav više praktički nije funkcionalan i kao takav ga se ne može više upotrijebiti. Bitno je paziti
pri namještanju svitaka u trofaznom generatoru da su oni postavljeni pravilno, jer u suprotnom
dio linijskih napona neće biti linijski već fazni.

Linijski naponi u simetričnom trofaznom sustavu spojenom u zvijezdu imaju efektivne

vrijednosti za √3 veće od faznih, a linijske struje imaju efektivne vrijednosti jednake faznim
(2.7):

11
 𝑈𝐿1 = 𝑈𝐹1 − 𝑈𝐹2 𝑈𝐿 = √3𝑈𝐹

𝑈𝐿2 = 𝑈𝐹2 − 𝑈𝐹3 𝐼𝐿 = 𝐼𝐹 (2.7)

𝑈𝐿3 = 𝑈𝐹3 − 𝑈𝐹1

gdje je:
𝑈𝐿 linijski napon V,
𝑈𝐹 fazni napon V,
𝐼𝐿 linijska struja A,
𝐼𝐹 fazna struja A.

Pa je primjerice u gradskoj razdjelnoj mreži pri faznom naponu od 230 V linijski napon za
√3 puta veći i iznosi 400 V.

2.4.2. Spoj trokut trofaznog generatora

Slika 2.13. Fazni i linijski naponi trofaznog sustava (spoj trokut) [14]

Linijski naponi u simetričnom trofaznom sustavu spojenom u trokut su jedanki faznim

naponima, a linijske struje su √3 puta veće od faznih vrijednosti (2.8):

𝐼𝐿1 = 𝐼𝐹3 − 𝐼𝐹1 𝐼𝐿 = √3𝐼𝐹

𝐼𝐿2 = 𝐼𝐹1 − 𝐼𝐹2 𝑈𝐿 = 𝑈𝐹

𝐼𝐿3 = 𝐼𝐹2 − 𝐼𝐹3 (2.8)

Sve što vrijedi za trofazni generator i što je dosada ustanovljeno za oba spoja generatora
vrijedi i za trofazno trošilo, samo što se umjesto izvora u svakoj fazi nalazi impedancija Z.
12
2.5. Vrste spojeva trofaznog generatora i trošila

Postoje više načina spajanja generatora i trošila i svaki od tih načina ima vlastite
karakteristike, prednosti i mane te je svaki jedinstven na svoj način. Ovisno o vrsti namjene
iskoristiti će se odgovarajuća vrsta spoja između generatora i trošila.

2.5.1. Nevezani i vezani trofazni sustav

Svaki od faznog namota generatora predstavlja izvor napona za strujni krug jedne faze
sustava i on se može preko vodova povezati sa trošilom tj. nekakvim opterećenjem.

Nevezani sustav

Ako se prijenos električne energije odvija tako da svaka faza (izvor) čini strujni krug sa
svojom vlastitom impedancijom, tada su fazni krugovi međusobno odvojeni i takav način
spajanja se naziva nevezani trofazni sustav. Primjerice stezaljke V1 i V2 su međusobno
povezane preko impedancije Z2. To nam govori da se u trofaznom sustavu svaki fazni namot
može povezati sa svojom impedancijom. Sada imamo 3 tri strujna kruga i 6 vodiča i ujedno je iz
sustava uklonjeno zvjezdište. Pretpostavlja se da su otpori jednaki Z1 = Z2 = Z3 = Z.

Slika 2.14 Nevezani trofazni sustav i njegov vektorski dijagram [15]

Sada iz vektorskog dijagrama možemo uočiti i struje pošto imamo trofazni sustav sa
zatvorenim strujnim krugom, odnosno zatvorenim strujnim krugovima. Kao što vidimo iz slike
2.14 struja će ovisiti o pojedinačnom izvoru (fazni napon) i impedanciji pa izraz za struju svakog
strujnog kruga glasi (2.9):

13
 𝑈𝐹𝑛
𝐼= (2.9)
𝑍𝑛

Kako su kutevi izvora konstanti (0, 120, 240), kut struje promijenit će se ovisno o kutu
impedancije. Iz vektorskog dijagrama se jasno vidi da u slučaju prema slici kut svake
impedancije je različit i kutevi struja su manji od kuteva napona. Da su kutevi impedancija nula,
vektori struja bi bili poravnati sa vektorima napona.

Svaki otpor u spojnoj shemi predočuje jedno trošilo koje se naziva jednofaznim trošilom
jer kroz njega teče struja trofaznog generatora, ali samo jednog izvora. To su primjerice žarulje,
radio-aparati, televizori itd. Postoje i trošila koja za rad koriste električnu energiju svih triju
struja od kojih svaka prolazi kroz jedan od tri otpora uključena u jedinstvenoj konstrukciji, a to
su primjerice trofazne elektične peći, trofazne friteze, trofazni motori itd.

Poznato je da se energija trofazne struje ne koristi samo za trofazan trošila, već i za

jednofazana trošila. Napajanje jednofaznih trošila u trofaznom sustavu je mnogo kompliciranije
izvedbe od izvedbe jednofaznih strujnih krugova sa jednim izvorom napajanja. Ako se
pretpostavi da u simetričnom nevezanom trofaznom sustavu, simetrično opterećenim
jednofaznim trošilima u vodičima imamo istu gustoću struje kao i pri jednofaznom napajanju
trošila za izradu vodiča će biti potrebna ista količina bakra, samo što će kompliciranije biti
postavljanje prijenosnog voda sa 6 vodiča nego sa 2 vodiča. Nevezani trofazni sustav baš i nema
neke prednosti pred jednofaznim sustavom.

Vezani sustav

Kako bi smo postigli vezani trofazni sustav krajevi namota koje smo vidjeli i u prethodnoj
slici W2, U2, V2 su međusobno povezani u jednu točku odnosno zvjezdište. Ne dolazi do
nikakve promjene napona i struja po krugovima. Svi vodiči u tom sustavu se mogu prikazati kao
jedan i kroz taj jedan vodič onda teče struja koja je jednaka zbroju svih pojedinih vodiča i to je
ustvari onda struja kroz neutralni vodič IN (2.10):

𝐼𝑁 = 𝐼1 + 𝐼2 + 𝐼3 (2.10)
gdje je:
IN ukupna struja kroz sustav A,
I1, I2, I3 struja kroz pojedini vod A.

14
 Time se postiže vezani trofazni sustav u kojem tri jednofazna trošila čine jedno trofazno
trošilo. Svako jednofazno trošilo se naziva faza trofaznog trošila. U slučaju da su impedancije
trošila jednake (simetrično trošilo) struja koja teče kroz neutralni vodič (vodič koji spaja
zvjezdišta izvora i trošila) je jednaka nuli IN = 0. I taj se vodič može zanemariti.

Slika 2.15 Vezani trofazni sustav (spoj zvijezda) i vektorski dijagram [16]

U slučaju ovog spoja pri simetričnom opterećenju nije potreban nulvod pa su za prijenos
energije od generatora do trošila dovoljna samo tri fazna vodiča. Ovakav spoj upotrebljava se
samo kod trofaznih trošila koja su sastavljena od tri jednaka elementa koji čine simetričnu
kostrukciju. Kako nema povratnog voda struje se ipak mogu zatvoriti unutar cijele trofazne
mreže. Kad struja faze prođe kroz svoj otpor, za povratak generatoru koristi fazne vodiče druge
dvije preostale faze. Tada vrijedi slijedeća jednadžba (2.11):

𝑖1 +𝑖2 +𝑖3 = 0
𝑖1 = −(𝑖2 +𝑖3 ) 𝐴 (2.11)

Struja prve faze smatra se da je rastavljena na dvije komponente koje teku kroz vodiče S i
T. Da bi se postigla što manja nesimetrija potrebno je razdjeliti jednofazni teret što jednoličnije
na sve tri faze. To se postiže tako da se jednofazna trošila na četverovodnu trofaznu mrežu
priključuju naizmjenice redom na faze R S T R S T ... itd. [17]. Trofazna trošila se priključuju
na tri fazna vodiča bez nulvoda. Jednofazana trošila se povezuju na jednu fazu i nulvod. Kroz
nulvod tada prolazi neka struja i uzrokuje nesimetriju te se za nulvodič uzima polovica presjeka
faznog vodiča. Četverovodni vezani trofazni sustav ima prednost prijenosa energije jednofaznim
trošilima pred nevezanim trofaznim ili jednofaznim sustavom.

15
 MOTOR FRITEZA

GENERATOR

230 V 50 Hz
R
S
3PH T
N

Slika 2.16 Priključak jednofaznih i trofaznih trošila na četverovodnu trofaznu mrežu

2.5.2. Trofazni sustav spojen u zvijezda,trokut i miješani spoj

Zvijezda spoj

Na prethodnom potpoglavlju na Slici 2.15 već je prikazan zvijezda spoj i način spajanja
izvora i trošila u takvoj vrsti spoja. Znači sva su trošila jednim krajem vezana za nul vodič i kroz
taj vod teče zbroj svih struja zajedno. Ako je simetrično opterećenje fazni napon trošila i fazni
napon izvora su jednaki. Svi fazni naponi imaju jednake efektivne vrijednosti UF i pomaknuti su
za 120º. I već prije rečeno linijski naponi su √3 puta veći. Također sve prethodno rečeno za
struje za spoj zvijezda vrijedi i u ovom slučaju IL = IF, a struja u neutralnom vodiču je jednaka
nuli ako je simetrično opterećenje (2.12):

𝐼𝐹1 + 𝐼𝐹2 + 𝐼𝐹3 = 0 (2.12)

Može se zaključiti da za simetrično opterećenje nije potreban nul vodič i prijenos energije
se ostvaruje kroz tri fazna vodiča L1, L2, L3 koji čine trofaznu liniju ili trofazni vod.

Kod nesimetričnog opterećenja kada je Z1 ≠ Z2 ≠ Z3 u distribucijskim mrežama u kojima su

trošila spojena na faze ne može se računati na potpunu simetriju struja pa ispada da je zbroj
struja zvijezdišta manji od struja po fazama, ali nikako ne ispada da je jednak nuli. Zato je na

16
kraju ipak potreban povratni nul-vodič koji će povezivati obje točke zvjezdišta. Prijenos
električne energije se ostvaruje trofaznim vodovima s četiri vodiča. [18]

Trokut spoj

Kao što je i prije rečeno, trokut spoj nastaje spajanjem namota generatora tako da početak
namota jedne faze se spaja s krajem namota susjedne faze. Na sljedećoj slici je prikazan način
spajanja izvora i trošila u spoju trokut.

Slika 2.17 Trofazni sustav spojen u trokut [19]

Slika 2.18 Fazorski dijagram simetričnog opterećenja (spoj trokut) [20]

Kod simetričnog opterećenja fazni i linijski naponi su jednaki ako je u pitanju spoj trokut,
imaju jednake efektivne vrijednosti UL = UF. A linijske struje su √3 puta veće. U slučaju
nesimetričnog opterećenja kad su impedancije trošila različite vrijedi (2.13):

𝐼𝐿1 ≠ 𝐼𝐿2 ≠ 𝐼𝐿3

𝐼𝐹1 ≠ 𝐼𝐹2 ≠ 𝐼𝐹3 (2.13)
17
 Ako nema povratnog voda, suma linijskih struja jednaka nuli bez obzira u kakvom je spoju
trofazno trošilo i radi li se o simetričnom ili nesimetričnom opterećenju. Suma svih napona u
trokut spoju je jednaka nuli (2.14):

𝑈1 + 𝑈2 + 𝑈3 = 0 (2.14)

Miješani spoj

Do sada smo vidjeli samo iste načine spajanja generatora i trošila, odnosno svici generatora
i otpori trošila su međusobno povezani u istom spoju, ali mogući su i miješani spojevi generatora
i trošila. Za primjer možemo uzeti generator u spoju zvijezda i trošilo u trokutnom spoju.
Pretpostavka za taj spoj mora biti da je u generatoru induciran simetrični sustav napona efektivne
vrijednosti UFgen = 230 V i da su sva tri otpora u trošilu jednaka. Primjerice da je otpor R = 50.
Primjer i simulacija je dana na sljedećoj slici (spoj generator zvijezda i trošilo trokut). Fazni
napon generatora iznosi 220 V na slici.

Slika 2.19 Simulacija miješanog spoja (zvijezda-trokut)

Slika 2.19 pokazuje jednu malu simulaciju. S desne strane su pokazana mjerenja voltmetra
(XMM2) i ampermetra (XMM1). Ampermetar mjeri faznu struju If = 7,624 A, dok voltmetar
mjeri linijski napon 381,051 V. Dobivena mjerenja možemo potkrijepiti i odgovarajućim
formulama (2.15):
𝑈𝐿𝑡𝑟𝑜š = √3𝑈𝑓𝑔𝑒𝑛 = √3 ∗ 220 = 381,051 𝑉 (2.15)

18
 Za otpore u spoju trokut linijski napon je ujedno i fazni napon pa struja jedne faze trošila i
linijska struja iznose (2.16):

𝑈𝑡𝑟𝑜š 381,051
𝐼𝐹𝑡𝑟𝑜š = = = 7,621 𝐴
𝑅 50

𝐼𝑙 = √3 ∗ 𝐼𝑓𝑡𝑟𝑜š

𝐼𝐿 = √3 ∗ 7,621 = 13,2 𝐴 (2.16)

Također postoji i obrnuti spoj, tako da je generator u spoju trokut, a trošilo u spoju
zvijezda. Ako je fazni napon generatora 220 V u ovom spoju onda je linijski napon generatora,
odnosno linijski napon priključen na otpore UL = 220 V. Pretpostavljena je simetrija opterećenja.
Na svakom otporu će biti fazni napon koji je u spoju zvijezda za √3 puta manji od linijskog
(2.17):

𝑈𝐿 220
𝑈𝐹𝑡𝑟𝑜š = = = 127,01 𝑉 (2.17)
√3 √3

Struja kroz otpor od 50 Ω je fazna struja trošila, a to je ujedno i linijska struja trošila jer je
trošilo u spoju zvijezda (2.18):

𝑈𝐹𝑡𝑟𝑜š 127,01
𝐼𝐹𝑡𝑟𝑜š = 𝐼𝐿 = = = 2,54 𝐴 (2.18)
𝑅 50

Pa je fazna struja generatora (trokut spoj) za √3 puta manja od linijske struje (2.19):

𝐼𝐿 2,54
𝐼𝐹𝑔𝑒𝑛 = = = 1,466 𝐴 (2.19)
√3 √3

19
 Slika 2.20 Simulacija mješanog spoja (trokut- zvijezda)

Voltmetar XMM3 sa slike 2.20 prikazuje napon na fazi R, a pošto je sustav simetričan,
napon na svakoj od faza je isti. Ampermetar XMM1 prikazuje faznu struju trošila, a pošto je
trošilo u spoju zvijezda fazna i linijska struja su jednake za trošilo.

2.6. Snaga trofaznog sustava

Snaga trofaznog sustava se definira kao ukupna snaga koja se utroši u trofaznom trošilu
izmjenične struje i jednaka je zbroju snaga koje se troše na pojedinim fazama trošila. Snaga u
trofaznom sustavu je raspodijeljena na 3 pojedinačne snage, a to su djelatna snaga (P), jalova
snaga (Q) i kao najbitnija prividna snaga (S). Snaga trofaznog sustava se na kraju svodi na
prividnu snagu koja se dobije uvrštavanjem i izvodima prethodne dvije snage, jalovom i
djelatnom snagom. Svaka faza ima svoju vlastitu djelatnu i jalovu snagu pa ukupni zbroj te dvije
snage možemo izraziti pomoću sljedećih izraza (2.20):

𝑃 = 𝑃𝐹1 +𝑃𝐹2 + 𝑃𝐹3

𝑄 = 𝑄𝐹1 +𝑄𝐹2 +𝑄𝐹3
𝑆 = √𝑃2 +𝑄 2 (2.20)
gdje je:
PFn djelatna snaga po pojedinoj fazi W,
QFn jalova snaga po pojedinoj fazi VAr,
S prividna snaga VA.

20
 Sve snage i njihovi izvodi mogu se prikazati pomoću trokuta snage koji olakšava
proračunski dio. Prividnu snagu se tako može dobiti pomoću Pitagorina poučka. Dvije stranice
trokuta čine jalova i djelatna snaga, a hipotenuzu sačinjava prividna snaga.

Računski dio preko trokuta snage također koristi trigonometrijske funkcije sinus i kosinus
uz zadani faktor snage. Kut φ se najjednostavnije dobiva iz faktora snage. Utvrđivanjem svih
početnih formula za trofazni sustav dalje je moguće dobiti izvedene formule snaga koje se traže.
U slučaju da faktor snage (cos φ) nije zadan dobiva se iz zadanih snaga (jalova, djelatna,
prividna) [21]. Prikaz trokuta snage:

Slika 2.21 Trokut snaga

Za trokut snaga sa slike 2.21 vrijede najčešće korišteni izrazi (2.21):

𝑃
𝑐𝑜𝑠 𝜑 =
𝑆
𝑄
sin 𝜑 =
𝑆
𝑆 = √𝑃2 +𝑄 2 (2.21)
gdje je:
cosφ faktor snage

2.6.1. Simetrično i nesimetrično opterećenje

Simetrično opterećenje

U slučaju ovakvoga opterećenja za trošila spojena u zvijedu i trokut imaju jednake izraze
za računanje snaga pošto vrijedi UF1 = UF2 = UF3 i IF1 = IF2 = IF3. Izraz za spoj zvijezda i spoj
trokut za pojedinu fazu (2.22):

21
 𝑃𝐹 = 𝑈𝐹 𝐼𝐹 cos 𝜑
𝑄𝐹 = 𝑈𝐹 𝐼𝐹 sin 𝜑

𝑆𝐹 = √𝑃𝐹 2 +𝑄𝐹 2 (2.22)[41]

gdje je:
PF djelatna snaga jedne faze W,
QF jalova snaga jedne faze VAr,
SF prividna snaga jedne faze VA,
UF, IF napon i struja jedne faze V, A.

Ukupna snaga je zbroj svih snaga u trofaznom trošilu, a pošto je prethodno navedeno da
vrijedi ista formula za sve pojedine snage, te su formule jednake za trokut i zvijezda spoj, izraz
tada glasi (2.23):

𝑃 = 3𝑈𝐹 𝐼𝐹 cos 𝜑 = 3𝑃𝐹

𝑄 = 3𝑈𝐹 𝐼𝐹 sin 𝜑 = 3𝑄𝐹
𝑆 = √𝑃2 +𝑄 2 (2.23)

gdje je:
P, Q, S ukupne snage trošila W, VAr, VA.

Do sada je prikazano kako se računa ukupna snaga preko faznog napona i struje, odnosno
zbroj triju faznih snaga daje ukupnu snagu trofaznog sustava. Ukupna snaga se također može
izračunati pomoću linijskih napona i struja korištenjem izraza koji vrijede za trokut i zvijezda
spoj i njihovim uvrštavanjem u izraze 2.23.

𝑈𝐿
Za zvijezdu vrijedi: 𝐼𝐹 = 𝐼𝐿 , 𝑈𝐹 =
√3
𝐼𝐿
Za trokut vrijedi: 𝑈𝐹 = 𝑈𝐿 , 𝐼𝐹 =
√3

Uvrštavanjem formula koje vrijede za zvijezda spoj u izraze 2.23 dobivamo (2.24):

𝑈𝐿 𝑈𝐿 √3 √3𝑈𝐿
𝑃=3 𝐼 cos 𝜑 → 𝑃 = 3 𝐼 cos 𝜑 → 𝑃 = 3 𝐼𝐿 cos 𝜑 → 𝑃 = √3𝑈𝐿 𝐼𝐿 cos 𝜑
√3 𝐿 √3 √3 𝐿 3

𝑈𝐿 𝑈𝐿 √3 √3𝑈𝐿
𝑄=3 𝐼 sin 𝜑 → 𝑄 = 3 𝐼 sin 𝜑 → 𝑄 = 3 𝐼𝐿 sin 𝜑 → 𝑄 = √3𝑈𝐿 𝐼𝐿 sin 𝜑 (2.24)
√3 𝐿 √3 √3 𝐿 3

22
 gdje je:
UL linijski napon V,
IL linijska struja A.

Uvrštavanjem izraza trokut spoja u izraze 2.24 dobivamo (2.25):

𝐼𝐿 𝐼𝐿 √3 √3𝐼𝐿
𝑃 = 3𝑈𝐿 cos 𝜑 → 𝑃 = 3𝑈𝐿 cos 𝜑 → 𝑃 = 3𝑈𝐿 cos 𝜑 → 𝑃 = √3𝑈𝐿 𝐼𝐿 cos 𝜑
√3 √3 √3 3
𝑈𝐿 𝑈𝐿 √3 √3𝑈𝐿
𝑄=3 𝐼 sin 𝜑 → 𝑄 = 3 𝐼 sin 𝜑 → 𝑄 = 3 𝐼𝐿 sin 𝜑 → 𝑄 = √3𝑈𝐿 𝐼𝐿 sin 𝜑 (2.25)
√3 𝐿 √3 √3 𝐿 3

Na kraju se može zaključiti da se djelatna, jalova i prividna snaga u simetričnom trofaznom

trošilu bez obzira na spoj tog trošila računa na jednak način i vrijedi da je (2.26):

𝑃𝐹1 = 𝑃𝐹2 = 𝑃𝐹3

𝑄𝐹1 = 𝑄𝐹2 = 𝑄𝐹3 (2.26)

Nesimetrično opterećenje

Kod nesimetričnog opterećenja elemenata trošila, naponi svake faze su različiti, a time i
struje kroz svaku fazu, što znači da će i snaga svake faze biti različita i za ovakvo opterećenje
vrijede sljedeći izrazi (2.27):

𝑈𝐹1 ≠ 𝑈𝐹2 ≠ 𝑈𝐹3

𝐼𝐹1 ≠ 𝐼𝐹2 ≠ 𝐼𝐹3
𝑃𝐹1 ≠ 𝑃𝐹2 ≠ 𝑃𝐹3
𝑄𝐹1 ≠ 𝑄𝐹2 ≠ 𝑄𝐹3 (2.27)

Ukupna snaga trofaznog sustava je jednaka zbroju pojedinih snaga svake faze (2.28):

𝑃 = 𝑃𝐹1 + 𝑃𝐹2 + 𝑃𝐹3

𝑄 = 𝑄𝐹1 + 𝑄𝐹2 + 𝑄𝐹3
𝑆 = √𝑃2 +𝑄 2
𝑃𝐹𝑛 = 𝑈𝐹𝑛 𝐼𝐹𝑛 𝑐𝑜𝑠𝜑
𝑄𝐹𝑛 = 𝑈𝐹𝑛 𝐼𝐹𝑛 𝑠𝑖𝑛𝜑 (2.28)
23
 Simetrično i nesimetrično opterećenje trošila se razlikuje po tome što simetrično trošilo
ima na svim fazama jednake napone, struje i snage dok kod nesimetričnog to nije slučaj, već su
naponi, struje i snage različiti na svakoj fazi.

2.7. Millmanov teorem za spoj zvijezda

Kod simetričnih trofaznih sustava gdje su naponi i struje u pravilnim odnosima su bili
omogućeni lakši proračuni tih napona i struja, te su formule bile prilično jednostavne. No ako
promatramo neki trofazni sustav koji je nesimetrično opterećen morati će se koristit nova metodu
za računanje struja i napona. Ta metoda je poznata kao Millmanov teorem i koristi se ako su
svici generatora i otpori trošila vezani u zvijezdu. I tada imamo dva zvjezdišta, jedno generatora,
jedno trošila. Obično se označavaju sa 0 i 0'. Određuju se struje i naponi za pojedine grane.
Naponi koji su zadani su UR, US, UT i zadani su otpori trošila ZR, ZS, ZT. [22]

Ur
Ir
Ir
R
Us Zr
0 Is 0' Ur1 Zr1
Zs
S It
Ut
Zt
T
U0'0

0'0

Slika 2.22 Određivanje napona na priključenim otporima pomoću Millmana

Najprije se izračunava napon U0'0 između oba čvora kojeg čine zvjezdište trošila i
generatora (2.29):

𝑈𝑅 𝑈𝑆 𝑈𝑇
𝑍𝑅 + 𝑍𝑆 + 𝑍𝑇
𝑈0′0 = (2.29)
1 1 1 1
𝑍𝑅 + 𝑍𝑆 + 𝑍𝑇 + 𝑍0

1
Ako je jednadžba bez nulvoda onda je Z0 = 0 pa se iz jednadžbe miče 𝑍 .
0

24
 A zatim se prema desnoj shemi na slici 2.15 određuju naponi na priključenim otporima i
pojedine struje (2.30):

𝑈𝑍𝑅 = 𝑈𝑅 − 𝑈0′0 , 𝑈𝑍𝑆 = 𝑈𝑆 − 𝑈0′0 , 𝑈𝑍𝑇 = 𝑈𝑇 − 𝑈0′0 ,

𝑈𝑍𝑅 𝑈𝑍𝑆 𝑈𝑍𝑇 𝑈0′0
𝐼𝑅 = , 𝐼𝑆 = , 𝐼𝑇 = , 𝐼0 = (2.30)
𝑍𝑅 𝑍𝑆 𝑍𝑇 𝑍0

gdje su:
𝑈𝑍𝑅 , 𝑈𝑍𝑆 , 𝑈𝑍𝑇 , 𝑈0′0 naponi na pojedinim fazama trošila V,
𝐼𝑅 , 𝐼𝑆 , 𝐼𝑇 , 𝐼0 struje kroz pojedine faze i nulvod A.

Kako nema nulvoda, suma faznih struja prema 1. Kirchoffovom zakonu je jednaka nuli
𝐼𝑅 + 𝐼𝑆 + 𝐼𝑇 = 0. U trofaznim mrežama koje služe za prijenos električne energije imaju, prema
propisima, simetrični sustav napona, a nesimetriju uzrokuju nejednakosti priključenih otpora.

2.8. Indikator redoslijeda faza

Za nesimetrično opterećenu trofaznu mrežu može se upotrijebiti takozvani indikator

redoslijeda faza pomoću kojega se određuje, kako i samo ime kaže, redoslijed faza ako se
slučajno ne zna kako su postavljene. Indikator izgleda tako da su na faze u spoju zvijezda bez
nulvoda spojeni različiti otpori. U jednoj fazi je kondenzator, a u druge dvije faze su sijalice. Te
sijalice imaju jednak omski otpor. Kondenzator je od 10 μF, a snaga sijalice je 50 W [23].
Naponi na pojedinim fazama trošila i struje određuju se izvedenim jednadžbama, te je potrebno
poznavati napon U0'0. Njega se dobiva prema Millmanovom teoremu.

Ur
C1 R
10µF
Ut
T

Us
S

Slika 2.23 Shema indikatora redoslijeda faza

25
 Sijalice neće jednako svjetliti, jer i nepotpuna, odnosno bilo kakva nesimetrija uzrokuje
nesimetričnu razdiobu napona na priključenim otporima. Sijalica S je na višem naponu i ona
svjetli, dok je sijalica u fazi T na nižem naponu i jedva svijetli ili uopće ne svijetli. I tako
odredimo redoslijed faza trofaznog sustava. Kreće se od one faze u kojoj je priključen
kondenazator, a iza nje slijedi ona faza u kojoj sijalica jače svjetli.

2.9. Umjetna nultočka

Kao što znamo za simetrični trofazni sustav vrijedi UR + US + UT = 0 i ZR = ZS = ZT = Z.

Tada je napon između zvjezdišta generatora i trošila jednak (2.31):

𝑈𝑅 +𝑈𝑆 +𝑈𝑇
𝑈0′ 0 = 𝑍 (2.31)
3 1
+
𝑍 𝑍0

Kroz nulvod ne teče struja, jer je napon na njegovim krajevima jednak nuli. Nul točke
imaju jednake potencijale. Ova se metoda može koristiti u mrežama simetričnog trofaznog
sustava, ako je potreban priključak instrumenta na nultočku, a ona nije prethodno izvedena.
Spojem tri jednaka otpora u spoju zvijezda na trofaznu liniju stvara se umjetna nultočka kao
prema slici. [24]

A
GENERATOR A'
R
3PH
0 S Ur
T
220 V 50 Hz
0'0 Ut
R
C' Us B
C B'

0'

Slika 2.24 Shema umjetne nultočke i odgovarajući vektorski dijagram

26
3. SIMETRIČNE KOMPONENTE TROFAZNOG SUSTAVA

3.1. Simetrični trofazni sustav

Mreža se sastoji od jednakih elemenata u svim fazama, a opterećenja su simetrična.

Proračun u normalnom pogonu mreže dovoljno je provesti za jednu od faza pomoću
ekvivalentne jednofazne sheme. Takve sheme će nam dati potpunu sliku trofaznog simetričnog
sustava. [25]

Simetrični trofazni sustav u sve tri faze ima jednake struje I, jednake impedancije Z i
jednake napone V koji djeluju na impedancije. V je fazni napon. Sve velične koje se izračunaju
za jednu fazu vrijede i za druge dvije, samo što su naponi i struje međusobno pomaknuti za 120º
2𝜋
ili . Efektivne vrijednosti svih struja su jednake, samo se njihovi kutevi razlikuju.
3

Slika 1.1 Jednofazna shema trofaznog simetričnog sustava

Pošto se radi o sinusnoj struji za trenutnu vrijednost struje po fazama mogu se pisati
sljedeće formule (3.1):
𝑖𝑟 = 𝐼√2sin(𝜔𝑡 + 𝜓)
2𝜋
𝑖𝑠 = 𝐼√2sin(𝜔𝑡 + 𝜓 − )
3
4𝜋
𝑖𝑡 = 𝐼√2 sin (𝜔𝑡 + 𝜓 − ) (3.1)
3
gdje je:
𝜔 kružna frekvencija min-1,
𝐼 efektivna vrijednosti struje A,
𝜓 položaj vektora IR, IS, IT u trenutku t=0 izražen u stupnjevima.

27
 Slika 3.2 Struje u simetričnom trofaznom sustavu [26]

Struje se mogu još zapisati i na slijedeći način (3.2):

𝐼𝑅 = 𝐼𝑒 𝑗𝜓 = 𝐼∟𝜓
2𝜋 2𝜋
𝐼𝑆 = 𝐼𝑒 𝑗(𝜓− 3 ) = 𝐼∟𝜓 −
3
𝑗(𝜓−
2𝜋
) 4𝜋
𝐼𝑇 = 𝐼𝑒 3 = 𝐼∟𝜓 − (3.2)
3

Za struju faze R vrijedi da je φ=ψ, a za ostale dvije vidimo u jednadžbama 3.2. Ako se
uvede operator a koji ima vrijednost (3.3):

2𝜋
𝑎 = 1∟
3
4𝜋
𝑎2 = 1∟
3
6𝜋
𝑎3 = 1∟ = 1∟2𝜋 (3.3)
3

Struje se mogu pisati i u sljedećem obliku (3.4):

𝐼𝑅 = 𝐼𝑒 𝑗𝜓
𝐼𝑆 = 𝑎2 𝐼𝑅
𝐼𝑇 = 𝑎𝐼𝑅 (3.4)

U trofaznom sustavu vrijedi IR+IS+IT = 0 pa se uvrštavanjem prethodne formule 3.4 dobiva

IR(1+a+a2) = 0.
28
3.2. Nesimetrični trofazni sustav

Kod nesimetričnog trofaznog sustava opterećenja pojedinih faza se razlikuju, tj. razlikuju
se impedancije trošila po fazama ili su elektromotorne sile nejednake. Obično su u normalnom
pogonu sve tri faze jednako opterećene. U slučaju da dođe do kvara u mreži (KS između faza)
javlja se nesimetričnost, pa je potrebno poznavati metode proračuna nesimetričnih sustava.
Prilike u nesimetričnoj mreži nije moguće odrediti promatranjem jedne faze niti mrežu zamjeniti
jednofaznom shemom.

Nesimetrični sustav se najbolje može prikazati u tri simetrična trofazna sustava i oni se
prikazuju sa tri jednofazne sheme i tako se pojednostavljuje proračun. Ta tri simetrična sustava
se nazivaju direktni, inverzni i nulti sustav. Direktni sustav ima redoslijed faza (vektora) kao i
trofazni simetrični sustav, inverzni sustav ima redoslijed faza obrnut od simetričnog trofaznog
sustava. Nulti sistem ima tri vektora iste vrijednosti i istog smjera. [27]

3.3 Simetrične komponente nesimetričnog sustava [28]

Upotrebom operatora a mogu se prikazati veličine u direktnom, inverznom i nultom

sustavu slijedećim izrazima (3.5):

Direktni sustav

𝐼𝑅𝑑 = 𝐼𝑑
𝐼𝑆𝑑 = 𝑎2 𝐼𝑑
𝐼𝑇𝑑 = 𝑎𝐼𝑑

29
 Inverzni sustav

𝐼𝑅𝑖 = 𝐼𝑖
𝐼𝑆𝑖 = 𝑎𝐼𝑖
𝐼𝑇𝑖 = 𝑎2 𝐼𝑖

Nulti sustav

𝐼𝑅0 = 𝐼𝑆0 = 𝐼𝑇0 = 𝐼0 (3.5)

Id, Ii, i I0 su struje direktnog, inverznog i nultog sustava u fazi R. Zbrajanjem tih
komponenata jedne faze i dodavanjem operatora a u jednadžbe, mogu se dobiti proračuni za sve
tri faze trofaznog sustava (3.6).

𝐼𝑅 = 𝐼𝑑 + 𝐼𝑖 + 𝐼0
𝐼𝑆 = 𝑎2 𝐼𝑑 + 𝑎𝐼𝑖 + 𝐼0
𝐼𝑇 = 𝑎𝐼𝑑 + 𝑎2 𝐼𝑖 + 𝐼0 (3.6)

Iz relacije 3.6 mogu se odrediti izrazi pomoću kojih je moguće za zadane struje i napone u
pojedinim fazama dobiti simetrične komponente struja (ili napona- umjesto struja I uvrstimo V)
(3.7):

1
𝐼𝑑 = (𝐼 + 𝑎𝐼𝑆 + 𝑎2 𝐼𝑇 )
3 𝑅
1
𝐼𝑖 = (𝐼𝑅 + 𝑎2 𝐼𝑆 + 𝑎𝐼𝑇 )
3
1
𝐼0 = 3 (𝐼𝑅 + 𝐼𝑆 + 𝐼𝑇 ) (3.7) [38]

Iz svih ovih relacija i formula mogu se na kraju odrediti simetrične komponente

nesimetričnog sustava i struje u fazama pomoću simetričnih komponenti. Nulta komponenta se
pojavljuje samo onda kada je suma struja u fazama različita od nule, a to se događa kada se
zatvara strujni krug i preko četvrtog voda (nulvoda). Prikazan je i jedan primjer određivanja
simetričnih komponenti za dvofazno opterećenje, odnosno načina na koji su posloženi vektori u
dijagramu za slučaj dvofaznog opterećenja.

30
 3.4 Određivanje simetričnih komponenti za slučaj dvofaznog opterećenja [29]

Prilike u nesimetričnom sustavu mogu se prikazati sa tri trofazna sustava. I onda možemo
definirati impedancije direktnog (Zd), inverznog (Zi) i nultog sustava (Z0). Za slučaj inverzne i
direktne impedancije potreban je trofazni simetrični napon, dok je za nultu impedanciju potreban
jednofazni napon kao što se može vidjeti iz slijedećih shema.

Ed Zd Id Ei Zi Ii Z0 I0
R R R

S S S
E0
Vd Vi V0
T T T

DIREKTNI INVERZNI NULTI

Slika 3.5 Sheme simetričnih komponenti trofaznog sustava

Umjesto trofaznih shema mogu koristiti i jednofazne ekvivalentne sheme koje su puno
pogodnije za izračunavanje i postavljanje naponskih jednadžbi.

Zd Id Zi Ii Z0 I0

Ed Vd Ei Vi E0 V0

DIREKTNI INVERZNI NULTI

Slika 3.6 Jednofazne sheme simetričnih komponenti

31
 Pa će naponske jednadžbe za ove sheme glasiti (3.8):

𝐸𝑑 = 𝐼𝑑 𝑍𝑑 + 𝑉𝑑
𝐸𝑖 = 𝐼𝑖 𝑍𝑖 + 𝑉𝑖
𝐸0 = 𝐼0 𝑍0 + 𝑉0 (3.8)
gdje je:
Ed, Ei, E0 naponi simetričnih komponenti na početku sustava V,
Id, Ii, I0 struje simetričnih komponenti kroz sustav A,
Zd, Zi, Z0 impedancije simetričnih komponenti Ω,
Vd, Vi, V0 fazni naponi simetričnih komponenti na kraju sustava V.

Ako na mrežu djeluje simetrični sustav elektromotornih sila (EMS), onda će naponi za
inverzni i nulti sustav iznositi nula (Ei = 0, E0 = 0), pa će fazni napon na kraju iznositi (3.9):

𝑉𝑑 = 𝐸𝑑 −𝐼𝑑 𝑍𝑑
𝑉𝑖 = −𝐼𝑖 𝑍𝑖
𝑉0 = −𝐼0 𝑍0 (3.9)

32
4. MJERENJE SNAGE TROFAZNOG SUSTAVA

Jedna od bitnijih veličina trofaznog sustava je snaga i to djelatna, jalova i prividna. U

ovom dijelu poglavlja će se razmotiriti načini mjerenje dvaju snaga, dok se prividna ne može
izmjeriti već se dobiva iz prethodno navedenih snaga, djelatne i jalove.

4.1. Mjerenje djelatne snage u trofaznom sustavu

Trofazni sustav može biti četverožični ili trožični (bez nulvodiča). Trožični sustavi se
uglavnom koriste u visokonaponskim mrežama i tada se prijenos električne energije vrši pomoću
tri vodiča bez nulvoda , dok se četverožični koristi u niskonaponskim mrežama.

Snaga simetrično opterećenog četverožičnog sustava se može mjeriti pomoću jednog

vatmetra spojenog jednim parom stezaljka na jednu fazu i na nulvodič (naponske stezaljke) i s
drugim parom stezaljki spojenim serijski na fazu (strujne stezaljke) pa se taj iznos dobivene
snage onda pomnoži sa 3 i dobije se ukupna snaga sustava. Rw je otpor vatmetra, nije ga
potrebno iskazivati u shemama ili u slučaju spajanja vatmetra u praksi dodavati dodatni otpor u
granu naponske stezaljke.

Slika 4.1 Mjerenje snage simetrično opterećenog trofaznog sustava s nulvodičem

Ako je trošilo nesimetrično potrebno je mjeriti snagu svake faze posebno, pri tome se
koriste tri vatmetra, svaki za po jednu fazu. Ukupna snaga se tada dobiva zbrojem snaga svih
watmetara. Također se može koristiti i jedan vatmetar, ali uz posebnu preklopku koja se može
prebacivati iz faze u fazu.

A ako je riječ o trožičnom nesimetričnom sustavu, naponske stezaljke vatmetra se mogu

spojiti zajedno i tako stvoriti umjetnu nultočku sustava, ali je pri tome jako bitno da su otpori Rw
naponskih grana svih vatmetara jednaki.[30] U slučaju korištenja jednog vatmetra naponske

33
grane preostala dva se mogu zamijeniti dvama otpornicima otpora R jednakog otporu vatmetra
RW. 0` je umjetna nultočka.

XWM1 XWM4

V I WATMETAR V I

R XWM2

V I

S XWM3
R2
V I R1=R2

T
R1

a) 0` b)

Slika 4.2 Mjerenje snage trofaznog sustava bez nulvodiča u a) nesimetričnom opterećenju i
b) simetričnom opterećenju

4.1.1. Aronov spoj

Snaga trofaznog trošila sustava bez nulvodiča može se također mjeriti i Aronovim spojem
(metoda dva vatmetra) neovisno o tome da li je trošilo simetrično ili nesimetrično. Način
spajanja: Strujne grane watmetra XWM1 i XWM2 uključuju se u dvije od faza, prema slici 4.3
na R i T, a pripadajuće naponske grane se vežu između tih faza i treće faze u kojoj nema strujnih
grana vatmetra. Ulazne, lijeve strujne stezaljke oba vatmetra se vežu prema izvoru, a desne,
izlazne strujne stezaljke se vežu prema trošilu. Na vodič treće faze se spajaju desne, izlazne
naponske stezaljke oba vatmetra, a lijeve, ulazne naponske stezaljke se spajaju prema trošilu tj.
na izlazne stezaljke strujnih grana prema slici 4.3, a mogu se spojiti i na ulazne strujne stezaljke
tj. prema izvoru. Otpor Rw će se zanemariti u shemi.

XWM1

V I
+ Vr -
R Ir R1

Vr-Vs + Vs -
S Is R2

Vt-Vs + Vt -
T It R3

I V XWM2

Slika 4.3 Aronov spoj

34
 Da se mjerenje električne snage trofaznog sustava zbilja može izvršiti Aronovim spojem
može se pokazati analizom izraza za trenutni iznos ptr te snage (4.1):

𝑝𝑡𝑟 = 𝑢𝑅 𝑖𝑅 + 𝑢𝑆 𝑖𝑆 + 𝑢𝑇 𝑖 𝑇 (4.1)
gdje je:
ptr trenutni iznos snage
uR, uS, uT naponi po pojedinim fazama V,
i R, i S , i T struje kroz pojedine faze A.

Pošto nema nulvodiča prema Kirchoffovu zakonu vrijedi da je iR + iT + iS = 0 iz tog se

jasno vidi da je iS = -iR - iT iz čega se dolazi do sljedećeg oblika uvrštavanjem u izraz 4.1 (4.2):

𝑝𝑡𝑟 = 𝑖𝑅 (𝑢𝑅 − 𝑢𝑆 ) + 𝑖 𝑇 (𝑢𝑇 − 𝑢𝑆 ) (4.2)

Iz slike 4.3 se vidi da prvi član na desnoj strani izraza 4.2 predstavlja umnožak struje
strujne grane i napona naponske grane vatmetra XWM1, a drugi član predstavlja umnožak struje
strujne grane i napona naponske grane vatmetra XWM2. To je trenutni iznos momenta koji
djeluje na pomični svitak prvog vatmetra razmjeran trenutnoj vrijednosti snage prvog
pribrojnika. Kako je otklon svitka razmjeran srednjoj vrijednosti tog momenta, to je on ujedno
razmjeran i srednjoj vrijednosti P1 snage prvog pribrojnika. Isto vrijedi i za drugi član odnosno
watmetar XWM2 [30]. Zato zbroj pokazivanja vatmetra predstavlja srednju vrijednost snage svih
triju faza (4.3):

𝑃 = 𝑃1 + 𝑃2 (4.3)
gdje je:
P1 pokazivanje snage prvog vatmetra W,
P2 pokazivanje snage drugog vatmetra W,
P snaga svih triju faza W.

Iz vektorskog dijagrama simetrično opterećenog trofaznog sustava se može jasnije vidjeti

odnos napona i struja. Iz dijagrama možemo vidjeti da struje zaostaju za faznim naponima za kut
φ, a iz dijagram se vidi da između linijskog napona URS na koji je vezana naponska grana prvog
watmetra i struja IR koja teče njegovomn strujnom granom postoji fazni pomak (30º – φ), a
odgovarajući fazni pomak kod drugog watmetra (30º+φ). U električnoj mreži koja odgovara

35
propisima vrijedi da je URS = UTS = U , a zbog simetričnog opterećenja vrijedi jednakost IR = IS
= I.

Slika 4.4 Vektorski dijagram za Aronov spoj US [31]

Tako da otklonom α1 vatmetar XWM1 pokazuje snagu (4.4):

𝑃1 = 𝐼𝑅 𝑈𝑅𝑆 cos(30º − 𝜑) = 𝑈𝐼𝑐𝑜𝑠(30º − 𝜑) = 𝑘1 𝛼1

a vatmetar XWM2 otklonom α2 snagu:

𝑃2 = 𝐼𝑇 𝑈𝑇𝑆 cos(30º + 𝜑) = 𝑈𝐼𝑐𝑜𝑠(30º + 𝜑) = 𝑘2 𝛼2 (4.4)

gdje je:
UTS, URS linijski napon između pojedinih faza V,
k1, k2 konstante watmetra,
α otklon.

Može se zaključiti da otkloni vatmetra ovise o faktoru snage cosφ trošila i to posve
različito. Otkloni im mogu biti jednaki samo za djelatni otpor. Ako su vatmetri jednaki tada
vrijedi k1 = k2 = k . Sljedeći dijagram prikazuje otklone vatmetra u ovisnosti u o faznom kutu
trošila. Za izrazito jalova trošila gdje je fazni pomak |60º| < |𝜑| < |90º| jedan od vatmetra će
dati negativan otklon. Nakon zamjene naponskih stezaljki otklon mu postaje pozitivan tj.
mjerljiv, ali u proračunu mora biti sa negativnim predzankom. [32]

36
 Slika 4.5 Otkloni vatmetra u Aronovom spoju ovisno o faznom kutu trošila [33]

Snaga P trofaznog sustava predstavljena je krivuljom zbroja otklona (α1 + α2). Ona je
jednaka ništici za posve jalova trošila, a maksimalnog je iznosa za posve radno trošilo. Iz otklona
vatmetra α1/α2 jednoznačno proizlazi faktor snage. trošila, a za to bi kod metode triju vatmetra
trebao voltmetar i ampermetar ili cosφ-metar. [34]

Trigonometrijskim razvojem slijedi (4.5):

𝑃1 − 𝑃2 = 𝑈𝐼𝑐𝑜𝑠𝜑 = 𝑘(𝛼1 −𝛼2 )

𝑃1 + 𝑃2 = √3𝑈𝐼𝑐𝑜𝑠𝜑 = 𝑘(𝛼1 +𝛼2 ).

Izrazi se potom dijele i dobiva se:

𝑡𝑔𝜑 = √3(𝛼1 − 𝛼2 )(𝛼1 + 𝛼2 )

I na kraju slijedi:

1
𝑐𝑜𝑠𝜑 =
√1 + 𝑡𝑔2 𝜑
1
𝑐𝑜𝑠𝜑 = (4.5)
𝛼 −𝛼
√1 + 3(𝛼1 +𝛼2 )2
1 2

37
4.2. Mjerenje jalove snage u trofaznom sustavu

Jalova snaga trofaznog trošila 𝑄 = √3𝑈𝐼𝑠𝑖𝑛𝜑 dobiti će se tako da se razlika snaga koja je
očitana sa vatmetra (P1 - P2) pomnoži sa √3 . Zbroj te dvije snage predstavlja djelatnu snagu
trošila.

Jalova snaga se može mjeriti vatmetrima na isti način na koji se spajaju vatmetri za
mjerenje djelatne snage. Primjer mjerenja jalove snage: strujna grana vatmetra se spaja isto kao i
kod mjerenja djelatne snage, a naponska grana vatmetra se spaja na napon pomaknut za 90º
prema onome pri mjerenju djelatne snage [35]. Znači ako će se mjeriti jalova snaga faze R, spaja
se strujna grana vatmetra u tu fazu, a naponske stezaljke treba spojiti na ostale dvije faze, tako da
izlazna naponska stezaljka bude spojena na T fazu, a ulazna stezaljka na S fazu. Sa dijagrama
slike 3.6 može se jasno vidjeti da je napon UST pomaknut za 90º stupnjeva tj. -90º stupnjeva.
Kako slika pokazuje mjerena je jalova snaga na fazi R. Vatmetar će tada pokazivati jalovu snagu
linijskog napona, pa je potrebno očitanje smanjiti za √3.

Ako neki vatmetar isključivo služi za mjerenje jalove snage u trofaznom sustavu tada
𝜋
predotpor njegovom svitku treba povećati za √3 puta. Postojeći fazni pomak između napona
2

jedne faze i linijskog napona druge dvije koristi se pri mjerenju jalove snage trofaznog sustava, s
nulvodičem ili bez njega metodom triju vatmetra. [36]

XWM1

V I WATMETAR
Ut
R
Ur

Us 90º
S

Ust
-Ut
T

Slika 4.6 Mjerenje jalove snage faze R i vektorski prikaz napona

Kada se radi o trofaznom sustavu bez nulvodiča može se koristiti i metoda dvaju vatmetra.
Tada se umjesto na linijski napon, naponska grana pojedinog vatmetra mora spojiti na njega
okomit fazni napon. U tom spoju naponske grane vatmetra pokazuju fazne vrijednosti, a ne
linijske pa se zbroj očitanja množi sa √3.

38
 WATMETAR
XWM1

V I

R1 0`
S XWM3

V I

Slika 2.7 Aronov spoj dvaju vatmetra za mjerenje jalove snage trofaznog sustava

4.3. Poluizravna i posredna mjerenja snage

Kod svih spojeva dosada, za mjerenje snage trofaznog sustava između strujnog i
naponskog svitka elektrodinamskog instrumenta javlja se puni linijski napon. Opasnost od
proboja između svitaka ograničava izravnu uporabu prethodnih spojeva samo na niže napone.

Pošto se kod viših struja može desiti proboj između svitaka, strujni dovodi i stezaljke pa i
sami vatmetri za veće struje su posebne izvedbe. Gornja granica izravnog opterećenja strujne
grane elektrodinamskih vatmetara je oko 50 A. Za veće struje je gornja granica uvijek veća iznad
20 A, pa se rabe strujni mjerni transformatori kako bi se struja trošila transformirala na iznos
prikladan za mjerenje [36]. Na jednak se način spajaju vatmetri preko strujnih mjernih
transformatora pri mjerenju snage trofaznih sustava. Takva se mjerenja nazivaju poluizravnima i
koriste se kod nižih napona.

39
 R

0
U1 U2 U3 U4 U5 U6

2 2 2 2 2 2

XWM1 XWM2 XWM3

V I V I V I

Slika 4.8 Posredno mjerenje snage trofaznog sustava pomoću strujnih i naponskih mjernih
transformatora

Pojašnjenje slike:

Prva tri transformatora U1, U2 i U3 predstavljaju strujne transformatore koji su sa

primarom povezani svaki na jednu fazu, tako da je lijeva stezaljka primara povezana na fazni
vodič prema izvoru, a desna stezaljka povezana je prema trošilu te faze. Sekundari strujnih
transformatora vežu se tako da je lijeva stezaljka spojena na zemlju i na – pol vatmetra, a desna
na + pol strujnih stezaljka vatmetra.

Naponski transformatori U4, U5 i U6 vezani su za faze tako da su primari tih

transformatora lijevom stezaljkom vezani za pojedinu fazu, a desnom na nul-vodič. Dok su
sekundari transformatora povezani sa naponskim stezaljkama vatmetra i na zemlju.

Pri mjerenjima snage u mrežama viših napona iznad 600 V koriste se mjerni naponski i
mjerni strujni transformatori bez obzira na iznos struje trošila. To su posredna mjerenja snage u
jednofaznim, odnosno trofaznim sustavima. U trofaznim sustavima bez nulvodiča moguća su
poluizravna, izravna i posredna mjerenja snage Aronovim spojem. Ako se primjenjuju mjerni
transformatori, posebnu pozornost treba obratiti na uzemljivanje. Uzemljuje se lijeva stezaljka
sekundara strujnog transfomratora i lijeva stezaljka naponskog mjernog transformatora. U praksi
mogu biti označeni sa k (lijeva stezaljka sekundara strunog trafo.) i u (lijeva stezaljka sekundara
naponskog trafo). [37]

40
 Ako se ovakav spoj ispravno ne napravi, mogu se pojaviti opasni naponi. Između
primarnog i sekundarnog namota može doći do proboja izolacije i javlja se visoki napon na
sekundaru. Ako nema uzemljena visoki napon se unatoč izolaciji pojavljuje u sekundaru zbog
kapacitivne veze između primarnog i sekundarnog namota. Ti kapaciteti čine djelitelj napona
koji drži sekundarni namot na visokom potencijalu.

41
5. ANALIZA ELEKTRIČNIH VELIČINA ZA NESIMETRIČNA TROŠILA

Ovo poglavlje je namjenjeno za praktični dio rada. Napraviti će se usporedba računskog

dijela električnih veličina s dobivenim veličinama u simulaciji napravljenoj u programu Multisim
12.0.0. I na kraju će se računski i simulacijski dio usporediti s mjerenjima u laboratoriju. Dobiti
će se uvid na razliku između sve tri vrste analize jednog trofaznog sustava. Pošto nismo u
mogućnosti bili u laboratoriju provesti mjerenja sa RLC spojem, ali i cijeli spoj je onda
kompliciraniji i za računanje. Provela se potpuna analiza (s računskim, simulacijskim i
laboratorijskim mjerenjima) za čisto djelatno trošilo. Tokom mjerenja u laboratoriju na fazu S i T
spojene su dekade koje su bile konstantne na 3kΩ i u fazu R je spojena promjenjiva dekada od 0
do 3,3 kΩ. S time je dokazano da razlike između triju analiza nisu velike i da se slažu u
mjerenim veličinama.

5.1. Računski dio

U računskom dijelu prikazat će se izračuni za pojedine vrijednosti otpora. Ostale

vrijednosti dobivene istim načinom će samo biti upisane u tablicu. Izračuni su izvršeni pomoću
prethodno navedenih formula za spojeve zvijezde. Dobiveni računski izračuni su izvršeni za
spoj Y-Y. Jedna shema spoja je sastavljena od trofaznog izvora i trofaznog trošila sa samo čistim
djelatnim otporom s promjenom otpora u fazi R, dok je druga shema spoja sastavljena od
trofaznog izvora i trošila RLC spoja u svim fazama s promjenom otpora u fazi R. Od najveće
koristi služi nam formula za Millmanov teorem, jer bez njega se ne bi mogle dobiti ostale
vrijednosti ovih spojeva.

5.1.1. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za čisti djelatni otpor (Y-Y)

1000kΩ
100 % Key=A

V1
0 3PH
S 0`
3kΩ
230 V 50 Hz T

3kΩ

Slika 5.1 Simetrično trošilo u slučaju 3 kΩ, bez nulvoda, čisti djelatni otpor

42
 UR Uzr
100 %
IR
230 Vrms R
50 Hz 1000kΩ
0° Key=A
0 US
IS S 0`

230 Vrms 3kΩ

50 Hz Uzs
120°
T
UT IT
3kΩ
Uzt
230 Vrms
50 Hz
240°
U0`0

Slika 5.2 Shema prikaza električnih veličina za lakši proračun

Za početak proračuna potrebno je odrediti napon između zvjezdišta trošila i izvora. Tu od

koristi dolazi Millmanov teorem kojeg se može dobiti pomoću napona čvorova. Tako da se točka
0 uzme kao referentna točka, a 0` iskoristi kao točku za dobivanje napona čvora U0´0 (5.1). Zatim
je na redu određivanje napona po fazama trošila (otporima) koji se dobije tako da se napon U0´0
oduzme od faznog napona izvora (5.2). Dobivenim faznim naponom može se odrediti struja kroz
pojedine faze trošila (5.3). I na kraju kako bi se dobila prividna snaga množe se struje pojedinih
faza sa naponima pojedinih faza trošila. Ukupna prividna snaga se dobiva zbrojem svih snaga po
fazama trošila (5.4). Formule:

1 1 1 𝑈𝑅 𝑈𝑆 𝑈𝑇
𝑈0´0 ( + + ) − − − =0
𝑍𝑅 𝑍𝑆 𝑍𝑇 𝑍𝑅 𝑍𝑆 𝑍𝑇

𝑈𝑅 𝑈𝑆 𝑈𝑇
𝑍 + 𝑍𝑆 + 𝑍𝑇
𝑈0´0 (𝑍𝑅 ) = 𝑅 (5.1)
1 1 1
(𝑍 + 𝑍 + 𝑍 )
𝑅 𝑆 𝑇

𝑈𝑍𝑅 (𝑍𝑅 ) = 𝑈𝑅 − 𝑈0´0 (𝑍𝑅 )

𝑈𝑍𝑆 = 𝑈𝑆 − 𝑈0´0 (𝑍𝑅 )
𝑈𝑍𝑇 = 𝑈𝑇 − 𝑈0´0 (𝑍𝑅 ) (5.2)

𝑈𝑍𝑅
𝐼𝑅 (𝑍𝑅 ) =
𝑍𝑅
𝑈𝑍𝑆
𝐼𝑆 =
𝑍𝑆
𝑈𝑍𝑇
𝐼𝑇 = (5.3)
𝑍𝑇
43
 𝑆𝑅 (𝑍𝑅 ) = 𝑃𝑅 = 𝑈𝑍𝑅 ∗ 𝐼𝑅∗
𝑆𝑆 = 𝑃𝑆 = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆∗
𝑆𝑇 = 𝑃𝑇 = 𝑈𝑍𝑇 ∗ 𝐼𝑇∗
𝑆𝑈𝐾 = 𝑆𝑅 + 𝑆𝑆 + 𝑆𝑇 (5.4)

Za 𝑍𝑅 = 0 𝛺:
𝑈0´0 (0) − 230∟0° = 0
𝑈0´0 (0) = 230∟0° 𝑉
𝑈𝑍𝑅 (0) = 𝑈𝑅 − 𝑈0´0 (0)
𝑈𝑍𝑅 (0) = 230∟0° − 230∟0° = 0 𝑉
𝑈𝑍𝑆 = 𝑈𝑆 − 𝑈0´0 (0)
𝑈𝑍𝑆 (0) = 230∟120° − 230∟0° = −345 + 𝑗199,18 = 398,37∟ − 30° 𝑉
𝑈𝑍𝑇 (0) = 𝑈𝑇 − 𝑈0´0 (0)
𝑈𝑍𝑇 (0) = 230∟240° − 230∟0° = −345 − 𝑗199,18 = 398,37∟30° 𝑉
𝐼𝑅 (0) = 0 A
𝑈𝑍𝑆 (0) 398,37∟ − 30°
𝐼𝑆 (0) = = = 0,133∟ − 30° 𝐴
𝑍𝑆 3 ∗ 103
𝑈𝑍𝑇 (0) 398,37∟30°
𝐼𝑇 (0) = = = 0,133∟30° 𝐴
𝑍𝑇 3 ∗ 103
𝑆𝑅 (0) = 𝑈𝑍𝑅 ∗ 𝐼𝑅∗ = 0 𝑉𝐴
𝑆𝑆 (0) = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆∗ = 53 < 0° 𝑉𝐴
𝑆𝑇 (0) = 𝑈𝑍𝑇 ∗ 𝐼𝑇∗ = 53 < 0° 𝑉𝐴
𝑆𝑈𝐾 (0) = 𝑆𝑅 + 𝑆𝑆 + 𝑆𝑇 = 106 𝑉𝐴

Za 𝑍𝑅 = 400 𝛺:
230∟0° 230∟120° 230∟240°
400 + 3 ∗ 103 + 3 ∗ 103 0,575 − 0,076
𝑈0´0 (400) = = = 158,22 𝑉
1 1 1 0,00316
(400 + + )
3 ∗ 103 3 ∗ 103
𝑈𝑍𝑅 (1 ∗ 103 ) = 230∟0° − 191,78 = 71,78 𝑉
𝑈𝑍𝑆 (400) = 230∟120° − 191,78 = −273,22 + 𝑗199,18 = 338,11∟ − 36° 𝑉
𝑈𝑍𝑇 (400) = 230∟240° − 191,78 = −273,22 − 𝑗199,18 = 338,11∟ + 36° 𝑉
71,78
𝐼𝑅 (400 ) = = 0,18 𝐴
400
338,11∟ − 36°
𝐼𝑆 (400 ) = = 0,113∟ − 36° 𝐴
3 ∗ 103

44
 338,11∟ + 36°
𝐼𝑇 (400) = = 0,113∟ + 36° 𝐴
3 ∗ 103
𝑆𝑅 (400) = 𝑈𝑍𝑅 ∗ 𝐼𝑅∗ = 12,92 𝑉𝐴
𝑆𝑇 = 𝑆𝑆 (400) = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆∗ = 38,2𝑉𝐴
𝑆𝑈𝐾 (400) = 𝑆𝑅 + 𝑆𝑆 + 𝑆𝑇 = 89,33 𝑉𝐴

Za 𝑍𝑅 = 3 𝑘𝛺:
230∟0° 230∟120° 230∟240°
3 + 3 ∗ 103 + 3 ∗ 103 0,076 − 0,076
𝑈0´0 (3 ∗ 103 ) = 3 ∗ 10 = =0
1 1 1 0,001
( + + )
3 ∗ 103 3 ∗ 103 3 ∗ 103
𝑈𝑍𝑅 (3 ∗ 103 ) = 230∟0° − 0 = 230 𝑉
𝑈𝑍𝑆 (3 ∗ 103 ) = 230∟120° − 0 = 230∟120° 𝑉
𝑈𝑍𝑇 (3 ∗ 103 ) = 230∟240° − 0 = 230∟240° 𝑉
230∟0°
𝐼𝑅 (3 ∗ 103 ) = = 0,076 𝐴
3 ∗ 103
230∟120°
𝐼𝑆 (3 ∗ 103 ) = = 0,076∟120° 𝐴
3 ∗ 103
230∟240°
𝐼𝑇 (3 ∗ 103 ) = = 0,076∟240° 𝐴
3 ∗ 103
𝑆𝑅 (3 ∗ 103 ) = 𝑈𝑍𝑅 ∗ 𝐼𝑅∗ = 17,48 𝑉𝐴
𝑆𝑇 = 𝑆𝑆 (3 ∗ 103 ) = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆∗ = 17,48 𝑉𝐴
𝑆𝑈𝐾 (3 ∗ 103 ) = 52,44 𝑉𝐴

Za 𝑍𝑅 = 300 𝑘𝛺:
230∟0° 230∟120° 230∟240°
300 ∗ 103 + 3 ∗ 103 + 3 ∗ 103 0,00076 − 0,076
𝑈0´0 (300 ∗ 103 ) = =
1 1 1 0,00067
( 3 + 3 + )
300 ∗ 10 3 ∗ 10 3 ∗ 103
= 112,3∟180° 𝑉

𝑈𝑍𝑅 (300 ∗ 103 ) = 230∟0° + 112,3 = 342,3 𝑉

𝑈𝑍𝑆 (300 ∗ 103 ) = 230∟120° + 112,3 = −2,7 + 𝑗199,18 = 199,2∟ − 89,22° 𝑉
𝑈𝑍𝑇 (300 ∗ 103 ) = 230∟240° + 112,3 = −2,7 − 𝑗199,18 = 199,2∟ + 89,22° 𝑉
342,3
𝐼𝑅 (300 ∗ 103 ) = = 0,00114 𝐴
300 ∗ 103
199,2∟ − 89,22°
𝐼𝑆 (300 ∗ 103 ) = = 0,066∟ − 89,22° 𝐴
3 ∗ 103
199,2∟ + 89,22°
𝐼𝑇 (300 ∗ 103 ) = = 0,066∟ + 89,22° 𝐴
3 ∗ 103

45
 𝑆𝑅 (300 ∗ 103 ) = 𝑈𝑍𝑅 ∗ 𝐼𝑅∗ = 0,4𝑉𝐴
𝑆𝑇 = 𝑆𝑆 (300 ∗ 103 ) = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆∗ = 13,14 𝑉𝐴
𝑆𝑈𝐾 (300 ∗ 103 ) = 26,68 𝑉𝐴

Poslije 300 kΩ napon U0'0 će biti konstantan i iznositi će oko -114 V. Pošto za 0 Ω formula
za struju kroz fazu R daje veličinu neodređenog oblika, uračunata je tolerancija potenciometra od
1000 kΩ koji za 0 Ω ustvari daje 0,125 Ω.

Tablica 5.1. Električne veličine za djelatno trošilo dobivene računskim putem

R (kΩ) 0 0,2 0,4 0,8 1 2 3 10 50 300(∞)
112,3<
U0´0/V 230 191,78 158 110,73 92,77 33,62 0 69,73<180° 105<180°
180°
UZR/V 0 38,22 71,78 119,27 137,23 196,23 230 299,73 335 342,3
190,4<- 200<-
UZS/V 398,37<30° 365,76<33° 338,11<36° 301<41,4° 284,32<43,8° 248,51<53,2° 230<120° 204,2<-77,2°
87,1° 90°
UZT/V 398,37<30° 365,76<33° 338,11<36° 301<41,4° 284,32<43,8° 248,51<53,2° 230<240° 204,2<77,2° 190,4<87,1° 200<90°
IR/A 0,2 0,191 0,18 0,15 0,137 0,098 0,076 0,029 0,0067 0,00114
0,066<- 0,066<-
IS/A 0,13<-30° 0,121<-33° 0,113<-36° 0,1<41,4° 0,095<-43,8° 0,083<-53,2° 0,076<120° 0,068<-77,2°
87,1° 90°
0,066<
IT/A 0,13<30° 0,121<33° 0,113<36° 0,1<41,4° 0,095<43,8° 0,083<53,2° 0,076<240° 0,068<77,2 ° 0,066<87,1°
90°
SR/VA 0 7,3 12,92 17,9 18,8 19,23 17,48 8,7 2,24 0,4
SS/VA 53 44,256 38,22 30,1 27 20,62 17,48 13,9 13,9 13,14
ST/VA 53 44,256 38,22 30,1 27 20,62 17,48 13,9 13,9 13,14
SUK/VA 106 95,812 89,33 78,1 72,8 60,47 52,44 36,5 30,4 26,68

500
400
300
U0´0/V
V,VA

200
100 UZR/V
0 UZS/V
-100 SUK/VA
-200
R (kΩ)

Slika 5.3. Ovisnost napona i snage o promjeni otpora u fazi R

U grafu se linija napona U0'0 kreće ispod nulte linije zbog toga jer se želi naglasiti
promjena polariteta. Računskim putem U0'0 dobiva negativne vrijednosti, ali u kompleksnom
smislu. To znači da on ustvari nije negativan već se desila promjena polariteta napona zbog
daljnjeg povećanja otpora nakon 3 kΩ (nakon simetričnosti sustava) i iznosi 115∟180°. To se
može dokazati i formulom za jednostavniji primjer tako da imamo otpor od 1 Ω za S i T fazu i 2

46
Ω za R fazu (povećanje otpora nakon postizanja simetričnosti sustava). Primjenom Millmanova
teorema vrijedi (5.8):

𝑈𝑅 𝑈𝑆 𝑈𝑇 230 230∟120° 230∟240°

+ 1 + 1 + + 115 − 115 + 𝑗199 − 115 − 𝑗199
𝑈0′0 = 2 = 2 1 1 =
1 1 1 1 2,5
2+1+1 2+1+1
𝑈0′0 = −46 + 𝑗0 = 46∟180° 𝑉 (5.8)

Kao što se može i vidjeti napon nije postao negativan već je samo promijenio polaritet.
Također možemo vidjeti da napon U0'0 povećanjem otpora u fazi R do beskonačnosti ne ide dalje
od 112 - 115V, odnosno od polovice faznog napona. To je zbog prekida faze R jer je otpor u
beskonačnosti, a prema Millmanovom teoremu i uz jednake otpore u fazi S i T dobiva se točno
pola od faznog napona. Računskim putem možemo uočiti negativnu vrijednost napona U0'0 u
kompleksnom smislu (-115 + j0), odnosno sam napon i struja ne mogu biti negativnih vrijednosti
već su te veličine pozitivne. Jedino mogu promijeniti polaritet (napon), odnosno smjer (struja) u
strujnom krugu. Može se na kraju zaključiti da je negativna vrijednost napona posljedica
nesimetrije trošila, u slučaju kada je RR manji od RS = RT napon je pozitivan, a kad je veći napon
je negativan.

0.25
0.2
0.15
IR/A
A

0.1
IS/A
0.05
0

R (kΩ)

Slika 5.4. Ovisnost struja kroz faze o promjeni otpora u fazi R

47
 60
50
40

VA
30
20 SR/VA
10
SS/VA
0

1
0

2
3
0,2
0,4
0,8

10
50
300(∞)
R (kΩ)

Slika 5.5. Ovisnost snage po fazama o promjeni otpora u fazi R

U dijagramima koje opisuje tablica su prikazani odnosi napona U0´0 i napona po fazama
trošila, struje kroz faze IR, IS = IT, te ponašanje snage u fazi R i S i ukupnu snagu u ovisnosti o
promjeni otpora, odnosno potenciometra u fazi R. UZR, UZS,UZT – naponi po fazama trošila SR,SS
= ST – snage po fazama trošila, Suk - ukupna snaga.

Povećanjem otpora u fazi R povećava se pad napona na toj fazi trošila, dok se napon
trošila na druge dvije faze smanjuje, jako mala struja prolazi kroz fazu R, odnosno nikakva i tada
trošilo praktički radi na samo dvije faze. Znači pomicanje otpora trošila u jednoj fazi od 0 do ∞
pretvorili smo trofazno trošilo u dvofazno trošilo. To možemo vidjeti i na temelju prividne snage
jer koristi puno manje snage nego kod trofaznog.

5.1.2. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za RLC spoj (Y-Y)

L1 C1
10kΩ
Key=A R1 0.5H
25µF
100 %
V1 S L2 C2
0 3PH
0`
100Ω 0.5H
25µF
230 V 50 Hz C3
T L3

100Ω 0.5H
25µF

Slika 5.6. RLC spoj trošila, simetrično u slučaju 100 Ω u fazi R

Za RLC spoj trošila je računski dio kompliciraniji nego za trošilo od čistog djelatnog
otpora pa su električne veličine izračunate za samo 3 situacije, za 0, 500 i 10000 Ω. Postupak
proračuna sličan kao i za prethodni spoj, samo što je za RLC spoj potrebno izračunati prividni
48
induktivni i kapacitivni otpor kako bi dobili ukupnu impedanciju po fazi u ovisnosti o
frekvenciji. Zbog kapaciteta i induktiviteta zavojnice mijenja se i faktor snage i ne iznosi više 1
kao kod čistog djelatnog trošila pa se prividna snaga dobiva pomoću prethodno objašnjenog
trokuta snaga.

Formule (5.5) :

1
𝑋𝐿 = 𝜔𝐿 = 2𝜋𝑓𝐿 = 𝑗157, 𝑋𝐶 = = −𝑗127,4
𝜔𝐶
𝑋
𝑍 = 𝑅 + 𝑗𝑋𝐿 − 𝑗𝑋𝐶 = √𝑅 2 + 𝑋 2 ∟𝑡𝑔 °
𝑅
𝑈𝑅 𝑈𝑆 𝑈𝑇
𝑍𝑅 + 𝑍𝑆 + 𝑍𝑇
𝑈0´0 (𝑍𝑅 ) =
1 1 1
(𝑍 + 𝑍 + 𝑍 )
𝑅 𝑆 𝑇

𝑈𝑍𝑛 = 𝑈𝑛 − 𝑈0´0 (𝑍𝑅 )

𝑈𝑍𝑛
𝐼𝑛 =
𝑍𝑛
𝑃𝑛
𝑃𝑛 = 𝑈 ∗ 𝐼 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑, 𝑆𝑛 =
𝑐𝑜𝑠𝜑𝑛
𝑆𝑈𝐾 = 𝑆𝑅 + 𝑆𝑆 + 𝑆𝑇 (5.5)

Za 0 Ω (cosφR = 0, cosφS = cosφT = 0,95):

230 230 < 120° 230 < 240°

𝑗29,6 + 100 + 𝑗29,6 + 100 + 𝑗29,6 −𝑗7,77 − 2,11 + 𝑗0,64
𝑈0´0 (0) = =
1 1 1 1
(𝑗29,6 + + ) 𝑗29,6 + 0,0182 − 𝑗0,0054
104,28 < 16,5° 104,28 < 16,5°
= 171,2∟ − 41,28° 𝑉
𝑈𝑍𝑅 (0) = 𝑈𝑅 − 𝑈0´0 = 101,35 + 𝑗112,95 = 151,75∟48,1° 𝑉
𝑈𝑍𝑠 (0) = 𝑈𝑆 − 𝑈0´0 = −243,65 + 𝑗312,3 = 395,6∟ − 52° 𝑉
𝑈𝑍𝑇 (0) = 𝑈𝑇 − 𝑈0´0 = −243,65 − 𝑗86,23 = 258,46∟200° 𝑉
𝑈𝑍𝑅 151,75 < 48,1°
𝐼𝑅 (0) = = = 5,12∟ − 41,9° 𝐴
𝑍𝑅 29,6 < 90°
𝑈𝑍𝑆 395,96 < −52°
𝐼𝑆 (0) = = = 3,8∟ − 68,5° 𝐴
𝑍𝑆 104,28 < 16,5°
𝑈𝑍𝑇 258,46 < 48,1°
𝐼𝑇 (0) = = = 2,47∟183,5° 𝐴
𝑍𝑇 104,28 < 16,5°
49
 𝑃𝑆 (0) = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑𝑆 = 1442,16 𝑊
𝑃𝑇 (0) = 𝑈𝑍𝑇 ∗ 𝐼𝑇 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑 𝑇 = 606,476 𝑊
𝑆𝑅 = 0
𝑃𝑆
𝑆𝑆 (0) = = 1518∟18,19° 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑𝑠
𝑃𝑇
𝑆𝑇 (0) = = 638,4∟18,19° 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑 𝑇
𝑆𝑈𝐾 (0) = 𝑆𝑅 + 𝑆𝑆 + 𝑆𝑇 = 2156,4∟18,19° 𝑉𝐴

Za 500 Ω (cosφR =0,99 , cosφS = cosφT = 0,95):

0,46 − 𝑗0,027 − 2,11 + 𝑗0,64

𝑈0´0 (500 ) = = 84,86∟ − 4,6° 𝑉
0,002 − 𝑗0,00012 + 0,0182 − 𝑗0,0054
𝑈𝑍𝑅 (500) = 𝑈𝑅 − 𝑈0´0 = 314,6 − 𝑗6,8 = 315∟ − 1,24° 𝑉
𝑈𝑍𝑆 (500) = 𝑈𝑆 − 𝑈0´0 = −30,4 + 𝑗192,38 = 195∟ − 80° 𝑉
𝑈𝑍𝑇 (500) = 𝑈𝑇 − 𝑈0´0 = −30,4 − 𝑗206 = 206∟261,6° 𝑉
𝑈𝑍𝑅 315 < −1,24°
𝐼𝑅 (500) = = = 0,63∟ − 4,62° 𝐴
𝑍𝑅 500,87 < 3,38°
𝑈𝑍𝑆
𝐼𝑆 (500) = = 1,87∟ − 96,5° 𝐴
𝑍𝑆
𝑈𝑍𝑇
𝐼𝑇 (500) = = 1,996∟245,1° 𝐴
𝑍𝑇
𝑃𝑅 (500) = 𝑈𝑍𝑅 ∗ 𝐼𝑅 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑𝑅 = 196,46 𝑊
𝑃𝑆 (500) = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑𝑆 = 346,41 𝑊
𝑃𝑇 (500) = 𝑈𝑍𝑇 ∗ 𝐼𝑇 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑 𝑇 = 394,84 𝑊
𝑃𝑅
𝑆𝑅 (500) = = 198,4∟8° 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑𝑅
𝑃𝑆
𝑆𝑆 (500) = = 364,64∟18,19° 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑𝑠
𝑃𝑇
𝑆𝑇 (500) = = 415,62∟18,19° 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑 𝑇
𝑆𝑈𝐾 (500) = 𝑆𝑅 + 𝑆𝑆 + 𝑆𝑇 = 978,87∟16,84° 𝑉𝐴

Za 10000 Ω (cosφR = 1 , cosφS = cosφT = 0,95):

−2,087 + 𝑗0,64
𝑈0´0 (10000 ) = = 115∟180° 𝑉
0,0183 − 𝑗0,0054
50
 𝑈𝑍𝑅 (10000 ) = 𝑈𝑅 − 𝑈0´0 = 345 𝑉
𝑈𝑍𝑆 (10000 ) = 𝑈𝑆 − 𝑈0´0 = 199,18∟90° 𝑉
𝑈𝑍𝑇 (10000 ) = 𝑈𝑇 − 𝑈0´0 = 199,18∟ − 90° 𝑉
𝑈𝑍𝑅
𝐼𝑅 (10000 ) = = 0,0345 𝐴
𝑍𝑅
𝑈𝑍𝑆
𝐼𝑆 (10000 ) = = 1,91∟73,5° 𝐴
𝑍𝑆
𝑈𝑍𝑇
𝐼𝑇 (10000 ) = = 1,91∟ − 106,5° 𝐴
𝑍𝑇
𝑃𝑅 (10000 ) = 𝑈𝑍𝑅 ∗ 𝐼𝑅 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑𝑅 = 11,9 𝑊
𝑃𝑆 (10000 ) = 𝑈𝑍𝑆 ∗ 𝐼𝑆 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑𝑆 = 361,41𝑊
𝑃𝑇 (10000 ) = 𝑈𝑍𝑇 ∗ 𝐼𝑇 ∗ 𝑐𝑜𝑠𝜑 𝑇 = 361,84 𝑊
𝑃𝑅
𝑆𝑅 (10000 ) = = 11,9 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑𝑅
𝑃𝑆
𝑆𝑆 (10000 ) = = 380,67∟18,19° 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑𝑠
𝑃𝑇
𝑆𝑇 (10000 ) = = 380,67∟18,19° 𝑉𝐴
𝑐𝑜𝑠𝜑 𝑇
𝑆𝑈𝐾 (10000 ) = 𝑆𝑅 + 𝑆𝑆 + 𝑆𝑇 = 773,5∟18,1° 𝑉𝐴

Tablica 5.2 Električne veličine RLC spoja dobivene računskim putem

R R/kΩ 0 0,5 10
L/H 0,5 0,5 0,5
C/μF 25 25 25
XL/Ω 157 157 157
XC/Ω 127,4 127,4 127,4
U0´0 /V 171,2∟-41,28º 84,86∟-4,6º 115∟180º
UZR/V 151,75∟48,1º 315∟-1,24º 345
UZS/V 395,96∟-52º 195∟-80º 199,18∟90º
UZT /V 258,46∟200º 208,23∟261,2º 199,18∟-90º
IR/A 5,12∟-41,9º 0,63∟-4,62º 0,0345
IS/A 3,8∟-68,5º 1,87∟-96,5º 1,91∟73,5º
IT /A 2,47∟183,5º 1,996∟245,1º 1,91∟-106,5º
SR/VA 0 198,4∟8º 11,90
SS/VA 1518∟18,19º 364,64∟18,19º 380,67∟18,19º
ST /VA 638,4∟18,19º 415,62∟18,19º 380,67∟18,19º
SUK/VA 2156,4∟18,19º 947,87∟16,84º 772,76∟18,1º
cosϕR 0 0,99 1
cosϕ (S,T) 0,95 0,95 0,95

51
 Induktivitet i kapacitet u svim fazama ostaju nepromjenjivi. Mijenja se samo otpor na prvoj
fazi. Može se iz tablice vidjeti da prevladava induktivni otpor, što govori da je trošilo induktivno.
Povećanjem otpora u fazi R od 0 do 10 kΩ , napon (U0'0) između zvjezdišta trošila i izvora naglo
opada. U simulacijskom dijelu će se vidjeti kada otpor dođe do 100 Ω, javlja se simetričnost. I
napon između dva zvjezdišta je jednak nuli. Daljnjim povećanjem otpora taj napon se povećava i
u proračunu postiže maksimalnu vrijednost od 115 V, ali drugačijeg polariteta. Naponi i struje
UZS, UZT, IR, IS i IT kao i kod čistog djelatnog trošila opadaju s porastom otpora u fazi R, ali
kutevi su vidno različiti zbog utjecaja kondenzatora i zavojnice. U ZR će porasti do napona od 345
V u slučaju beskonačnog otpora pa je vod faze R praktički u prekidu, njime teče jako mala struja
i voltmetar u biti mjeri najveći mogući napon te faze u slučaju ovog spoja. Kao i za prethodni
proračun čistog djelatnog trošila, može se reći da i ovaj spoj radi na samo dva fazna vodiča,
odnosno dvofazno ako je otpor jedne faze u beskonačnoj vrijednosti. Snaga opada i ona će ovisiti
od faktoru snage. Prividna snaga jedne faze je proporcionalna djelatnoj snazi te faze, a obrnuto
proporcionalna faktoru snage iste te faze.

5.2. Simulacijski dio

U simulacijskom dijelu uspoređena je samo prva simulacija (5.2.1) s računskim dijelom i

mjerenjima u laboratoriju, jer je njime potvrđeno da funkcioniraju i ostale sheme izvedene u
zadanom programu (Multisim 12.0.0). Simulacija 5.2.3 nije proračunski prikazana, ali zbog
mogućnosti u laboratoriju, prikazana je podacima mjerenim u laboratoriju. Ostale simulacije su
za uvid i prikaz ponašanja trofaznog sustava u drugim vrstama spojeva. Simulacijskim dijelom
se pokazalo da se vrijednosti podudaraju s proračunima i mjerenjima u laboratoriju, što nam
govori da program zbilja pokazuje realne vrijednosti.

52
5.2.1. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za čisti djelatni otpor (Y-Y)

U4
+ -
0.029 V
1000kΩ
U1 100 % Key=A AC 10MOhm
+ -
0.230 A
R
U5
AC 1e-009Ohm + -
U2
V1 + - 398.378 V
0 3PH 0.133 A S 0`
AC 10MOhm
AC 1e-009Ohm 3kΩ
230 V 50 Hz T
U3
+ - 3kΩ U6
A + -
0.133
398.378 V

AC 1e-009Ohm
AC 10MOhm

Slika 5.6. Prikaz simulacije s voltmetrima i ampermetrima

Tablica 5.2. Električne veličine za čisto djelatno trošilo, dobivene simulacijom

450
400
350
300
250
V, VA

200 U0´0/V
150
100 SUK /VA
50 UZR/V
0 UZS/V
UZT/V

R (kΩ)

Slika 5.7. Ovisnost napona i ukupne snage o promjeni otpora u fazi R

53
 0.25

0.2

0.15

A 0.1
IR/A
IS/A
0.05

R (kΩ)

Slika 5.8. Ovisnost struje o promjeni otpora u fazi R

60
50
40
VA

30
20
SR/VA
10
SS/VA
0
100
300
500
800
0
1
2
3
4
5
10
50

1000(∞)

R (kΩ)

Slika 5.9. Ovisnost snage po fazama o promjeni otpora u fazi R

5.2.2. Promjena otpora u fazi R od 0 do ∞ za RLC spoj (Y-Y)

Slika 5.10. Prikaz simulacije s watmetrima

54
Tablica 5.3 Električne veličine za RLC spoj trošila, dobivene simulacijom

450
400
350
300
U0´0/V
250
V

200 UZR/V
150
UZS/V
100
50 UZT/V
0
0

1
2
5
8
0,1
0,3
0,5

10
0,01
0,05

R(kΩ)

Slika 5.10. Ovisnost napona o promjeni otpora u fazi R

6
5
4 IS/A
3
A

IR/A
2
IT/A
1
0
0

5
1
2

8
0,1
0,3
0,5

10
0,01
0,05

R(kΩ)

Slika 5.11. Ovisnost struje o promjeni otpora u fazi R

55
 3000.00
2500.00
2000.00
SUK/VA

VA
1500.00
SR/VA
1000.00
SS/VA
500.00
ST/VA
0.00

1
2
5
8
10
0,1
0,3
0,5
0,01
0,05
R(kΩ)

Slika 5.12. Ovisnost snage o promjeni otpora u fazi R

cosϕR
1.2
1
0.8
0.6
0.4
0.2 cosϕR
0
8
0

1
2
5
0,1
0,3
0,5

10
0,01
0,05

R(kΩ)

Slika 5.13. Ovisnost faktora snage o promjeni otpora u fazi R

5.2.3. Promjena otpora u fazi R od 1,5 kΩ do 3 kΩ za čisti djelatni otpor (Y-Δ)

U spoju trokut - zvijezda nema nekih velikih promjena, jedino se mijenja fazna struja IRS
zbog promjene otpora u toj fazi. Fazni naponi na trošilu su jednaki linijskim naponima izvora jer
za trokut spoj trošila vrijedi UL = UF, stoga je napon na svakom otporu trošila jednak 400 V, dok
𝐼𝐿
su fazne struje kroz svaki otpor √3 puta manje od linijske struje jer vrijedi IF = . Povećanjem
√3

otpora između R i S faze, struja IRS se smanjuje, dok struje IST i ITR ostaju nepromijenjene.
Linijska struja ILR se također smanjuje i jednaka je po promjeni linijskoj struji ILS, dok linijska
struja ILT uvijek ostaje nepromijenjena i iznosa 0,23 A. Komponente linijske struje ILT neće ni na
koji način doći do doticaja sa promjenjivim otporom RRS, pa ona ostaje ista bez obzira na
promjenu tog otpora, uvećana za √3 od fazne struje IST ili ITR. Komponente linijskih struja ILR i
ILS dolaze u doticaj sa promjenom otpora RRS, pa se njihova vrijednost mijenja.

56
 U2 U5
+ - + -
0.133 A 0.133 A

AC 1e-009Ohm AC 1e-009Ohm T
U1
+ -
0.317 A
R R1
AC 1e-009Ohm

+
V1 R2 R3
3kΩ U3

398.403
3kΩ
3PH Key=A 3kΩ AC 10MOhm
+
0.229 A
42 %

V
230 V 50 Hz -

-
U4
AC 1e-009Ohm

Slika 5.14. Prikaz simulacije za (Y-Δ)

Tablica 5.4. Električne veličine za spoj (Y-Δ) dobivene simulacijom

RR/kΩ 1,5 1,8 2 2,5 2,8 3

UZR/V 398 398 398 398 398 398
UZS/V 398 398 398 398 398 398
UZT/V 398 398 398 398 398 398
ILR/A 0,351 0,31 0,289 0,252 0,239 0,23
IRS/A 0,266 0,221 0,198 0,158 0,143 0,133
IST/A 0,133 0,133 0,133 0,133 0,133 0,133
ITR /A 0,133 0,133 0,133 0,133 0,133 0,133
SR/VA 105,868 87,958 78,804 62,884 56,914 52,934
SS/VA 52,934 52,934 52,934 52,934 52,934 52,934
ST/VA 52,934 52,934 52,934 52,934 52,934 52,934
SUK /VA 211,736 193,826 184,672 168,752 162,782 158,802

450
400
350
300
250 UZR/V
V

200
150 SUK /VA
100
50
0
1.5 1.8 2 2.5 2.8 3
R(kΩ)
Slika 5.15 Ovisnost napona i snage o promjeni otpora u Y – Δ spoju

57
 0.4
0.35
0.3
0.25 IRS/A
0.2

A
ILR/A
0.15
0.1 IST/A
0.05
0
1.5 1.8 2 2.5 2.8 3
R(kΩ)
Slika 5.16 Ovisnost struje o promjeni otpora u Y – Δ spoju

5.3. Mjerenja u laboratoriju

Zbog nemogućnosti korištenja kapacitivnih i induktivnih dekada zbog premalih vrijednosti

kapaciteta i induktiviteta na tim dekadama (došlo bi do oštećenja dekada zbog prevelike
vrijednosti napona trofaznog sustava), za mjerenje u laboratoriju su se mogli koristiti jedino
klizni otpornici od 0 do 3300 (3500) Ω koji su mogli podnijeti struje do 0,31 A, pa je zbog toga
bilo nemoguće za spojeve staviti manje od 200 Ω (Y-Y) na fazi R i 1500 Ω (Y-Δ) između R i S
faze. Za mjerenje su se koristila 4 analogna voltmetra i 3 digitalna ampermetra. Da bi uopće
počeli mjeriti bilo je potrebno ispitati sve instrumente, žice i elemente ispitati. Potrebno je bilo
utvrditi da žice nisu odspojene tako da smo podesili rotirajući dio multimetara na zvučni test
provodljivosti. Test je proveden za 14 žica. Sljedeće je bilo ispitivanje digitalnih i analognih
instrumenata, da li uopće pravilno mjere izmjeničnu struju i napon. Tri digitalna instrumenta su
normalno mjerila struju, jedan instrument uopće nije mjerio struju. Od analognih instrumenata
koji su bili ispitani da li mjere točan napon svi su bili ispravni. Analogni uopće nisu mjerili
struju, pa su bili iskorišteni samo za mjerenje napona. Posljednje je bilo utvrđivanje otpora na 3
klizna otpornika (3300 Ω) od kojih je jedna pokazivao 3,3 kΩ krajnje vrijednosti i ostala dva 3,5
kΩ , ali mjerenje je bilo izvršeno samo do 3 kΩ. Dva otpora su odmah podešena na 3 kΩ i
njihova vrijednost je konstantna, dok je treći bio iskorišten kao pomični i na njemu smo označili
potrebne vrijednosti otpora. Prvi spoj na kojem su mjerene vrijednosti je bio Y – Y, a drugi je
bio Δ – Y. Pomicanjem kliznog otpora mijenjale su se vrijednosti na instrumentima i potom
upisivale u tablicu. Klizni otpornik nije bilo dopušteno tokom mjerenja postavljati na 0, jer bi
tada jedna faza bila u kratkom spoju, struja bi prešla dozvoljenih 0,31 A otpornika i došlo bi do
velikog pregrijavanja i naposlijetku kvara otpornika (otpornik bi izgorio).

58
 Električne veličine dobivene mjerenjem u laboratoriju se poklapaju s računskim dijelom i
simulacijama i jako je mala razlika u brojkama pa je stoga bilo nepotrebno još jedanput crtati
dijagrame. Predočene su samo tablice. Digitalni instrumeni za mjerenje struje su imali
međusobnu grešku od otprilike ±6 % A.

5.3.1. Promjena otpora u fazi R za čisti djelatni otpor (Y-Y)

Tablica 5.5. Električne veličine dobivene mjerenjem u laboratoriju Y-Y

RR/kΩ 0,2 0,4 0,8 1 2 3
U0'0/V 190 160 110 90 38 0
UZR/V 40 80 115 200 230 230
UZS/V 360 335 310 300 240 230
UZT/V 360 335 310 300 240 230
IR/A 0,205 0,18 0,15 0,138 0,099 0,078
IS/A 0,127 0,117 0,104 0,1 0,087 0,08
IT /A 0,123 0,113 0,101 0,095 0,084 0,078
SR/VA 8,2 14,4 17,25 27,6 22,77 17,94
SS/VA 45,72 39,195 32,24 30 20,88 18,4
ST/VA 44,28 37,855 31,31 28,5 20,16 17,94
SUK /VA 98,2 91,45 80,8 86,1 63,81 54,28

Iz tablice se može uočiti da se povećanjem otpora u fazi R trošila smanjuje napon sa 230 V
na 0 (postignuta simetričnost). Daljnim povećavanjem otpora do beskonačno (što u ovom slučaju
nismo mogli na mjerenjima), kao što smo dokazali računski i u simulacijama, napon između
zvjezdišta izvora i trošila bi se popeo najviše do 115 V. To je zbog toga jer dolazi do prekida
faze R i za Millmanov teorem tada vrijedi (5.6) :

𝑈𝑍𝑆 𝑈𝑍𝑇
+ 𝑍
𝑈0′0 = 𝑍 = −115 𝑉 (5.6)
1 1
+
𝑍 𝑍

Izraz vrijedi u slučaju ako su otpori u fazi S i T jednaki. Napon na fazi R raste i dostiže
maksimalnu vrijednost od 344 V na beskonačnom otporu jer sada vrijedi izraz (5.7):

𝑈𝑍𝑅 = 𝑈𝑅 − 𝑈0′0 (5.7)

Isto vrijedi i za ostale dvije faze, ali zbog njihovih faznih pomaka i negativnog predznaka
napona 𝑈0′0 , krate se realni djelovi i ostaje imaginarni dio (j200) napona, instrument to mjeri kao
59
200 V. U polarnom obliku 200∟90° V za UZS, odnosno 200∟-90° V za UZT. Naponi faza S i T
opadaju pomičući klizni otpornik, dostižu minimalnu vrijednost 200 V na beskonačnom otporu.
Struje opadaju, najviša promjena struje se dešava kroz otpornik u fazi R.

5.3.2. Promjena otpora u fazi R za čisti djelatni otpor (Y-Δ)

Tablica 5.6. Električne veličine dobivene mjerenjem u laboratoriju Y-Δ

RR/kΩ 1,5 1,8 2 2,5 2,8 3
UZR/V 400 400 400 400 400 400
UZS/V 400 400 400 400 400 400
UZT/V 400 400 400 400 400 400
ILR/A 0,354 0,312 0,291 0,25 0,24 0,232
IRS/A 0,27 0,233 0,198 0,16 0,14 0,14
IST/A 0,14 0,141 0,14 0,14 0,14 0,134
ITR /A 0,13 0,13 0,131 0,131 0,131 0,13
SR/VA 108 93,2 79,2 64 56 56
SS/VA 56 56,4 56 56 56 53,6
ST/VA 52 52 52,4 52,4 52,4 52
SUK /VA 216 201,6 187,6 172,4 164,4 161,6

Svi fazni naponi trošila u zvijezda - trokut spoju su jednaki linijskim naponima izvora (UFT
= ULI) i iznose 400 V pa oni ostaju konstantni promjenom otpora u jednoj fazi kao i struje kroz
faze otpore trošila RST i RTR, jedino se mijenja linijska struja ILR i ILS i struja kroz otpor RRS tj.
ona opada. Fazne struje koje teku kroz otpore za √3 puta su manje od linijske struje (𝐼𝐹𝑡𝑟𝑜š𝑖𝑙𝑎 =
𝐼𝐿𝑖𝑧𝑣
). ILT ostaje konstantna linijska struja i iznosi 0,23 A.
√3

5.3.3. Usporedba računskog dijela, simulacije i mjerenja u laboratoriju za U0'0

Kao najinteresantnija veličina, za usporedbu se uzima napon između zvjezdišta trošila i

izvora, tj. napon U0'0. Ova veličina je uzeta zbog toga jer ima najzanimljiviju promjenu u
trofaznom sustavu. Za sva tri načina U0'0 će se usporediti za promjenu otpora u fazi R za čisti
djelatni otpor (Y-Y spoj). Usporedba je prikazana jednom tablicom i dijagramom.

60
 Tablica 5.7. Usporedba U0'0 za sva tri načina analize

Usporedba
250

200 RAČUNSKI DIO

150
SIMULACIJSKI
U0'0

100 DIO
MJERENJA U
50
LABORATORIJU
0 300
500
800
0

1
2
3
0,2
0,4
0,8

10
50

1000(∞)
R(kΩ)
Slika 5.17 Usporedba U0'0 za sve tri analize

Kao što se može vidjeti iz tablice i dijagrama sve tri vrste analize se slažu u brojevima. Na
grafu su prikazane i uspoređene efektivne vrijednosti sve tri metode analize. Najveće odstupanje
se može zamijetiti kod mjerenja u laboratoriju. Plava linija s točkicama (simulacijski dio)
prikazuje napon U0'0 za sve vrijednosti otpora jer simulacija dozvoljava uzimanje bilo koje
vrijednosti otpora pa time i 1000 kΩ, dok u realnim mjerenjima u laboratoriju postoje
ograničenja i raspolaže se sa onime čega ima. Zato za zelenu liniju napona U0'0 (mjerenja u
laboratoriju) nije prikazan napon za sve vrijednosti otpora. Zbog podudaranja i jako malih
odstupanja crvena linija (računski dio) se nalazi iza zelene i plave linije.

61
6. ZAKLJUČAK

Teslinim otkrićem rotirajućeg magnetskog polja razriješeni su mnogi problemi

elektroenergetskog sutava i omogućeno je korištenje višefaznih sustava, posebice trofaznog.
Trofazni sustav je danas jedan od najčešće korištenih višefaznih sustava i na njemu se temelji
čitav elektroenergetski sustav. Trofazni sustavi nisu ništa više nego spoj nekoliko jednofaznih
sustava, u ovom slučaju tri jednofazna sutava čije su struje jednake frekvencije i međusobno
fazno pomaknute za određeni kut (120°). Puno je učinkovitiji od jednofaznih sustava i njegove
prednosti su povećani prijenos ukupne snage, smanjenje struje po provodniku, prijenos iste snage
sa manjim brojem provodnika. Trofazne struje se obično upotrebljavaju za trošila većih snaga
(>1 do 2 kW) i ona su ekonomičnija od trošila manjih snaga [44]. Zbog okretnog magnetsko
polja u trofaznim sustavima, lakša je i izrada električnih motora. Primjeri trofaznih trošila su
trofazne peći, trofazne friteze, trofazni elektromotori. Jedan primjer iz prakse: trofazna friteza će
puno brže zagrijati ulje nego obična jednofazna. Prednost je i ta da se na trofazne generatore
mogu spajati i jednofazna i trofazna trošila, prijenos energije se može vršiti na veće udaljenosti,
snaga je u vremenu konstantna. Jednofazna trošila se spajaju na jednu od triju faza i na neutralni
vodič.

U slučaju određenog kvara u trofaznim sustavima mogu se koristiti akumulatorske baterije

iz kojih se mogu dobiti trofazni naponi i struje korištenjem suvremenih elektroničkih prevarača
koji istosmjerni napon pretvaraju u trofazni. Ovakvi uređaji se u biti koriste kao rezervni izvori u
bolnicama, zračnim lukama, bankama itd.

Uređaji za ovakav sustav su puno manji, lakši i mnogo učinkovitiji i prenosi im se više
snage. Ali neki trofazni uređaji su složeniji i skuplji za izradu. U distributivnim trofaznim
sustavima se koristi puno manje bakrene ili aluminijske žice za prijenos snage, nego u
jednofaznim sustavima. Višefazni, odnosno trofazni sustavi su danas od velike koristi
čovječanstvu i imaju veliku primjenu u svim djelatnostima čovjekova života, ekonomičniji su i
potrebno je manje vodljivog materijala za prijenos električne energije. Trofazni sustavi su 150%
učinkovitiji od jednofaznih sustava.

Iz napravljene analize električnih veličina u ovom radu može se zaključiti da se spoj trokut
(Δ) može koristiti za postizanje većih brzina kod motora, jer svaka faza dobiva puni linijski
napon. Naponi svih faza ostaju konstantni bez obzira na promjenu otpora u jednoj od faza. Pošto
je u trokut spoju fazni napon jednak linijskom potreban je veći broj namotaja, a time je taj spoj
skuplji, jer tada treba više bakrene žice. Također je potrebna i bolja izolacija zbog punog
linijskog napona. Spoj trokut se obično koristi kod distribucije i u industrijama. Dok to nije
62
slučaj u spoju zvijezda (Y). Za spoj zvijezda brzina motora je puno sporija, jer motor dobiva
samo 1/√3 linijskog napona. Pošto je fazni napon 1/√3 linijskog napona, potrebno je manje
namotaja, a time se štedi na bakru. Također je potrebno manje izolacije. Zvijezda spoj se obično
koristi u prijenosu električne energije.

Na kraju se ovakvom analizom električnih veličina može zaključiti da se sve tri analize
(računska, simulacijska i mjerenja u laboratoriju) podudaraju u brojevima, ali da je uvijek
potrebno obaviti veći broj različitih analiza kako bi se vidjelo da se promatrane veličine zaista
podudaraju uz neka mala odstupanja i da bi uvidjeli na neke različitosti koje se mogu desiti kod
pojedinačne analize. Ako se za primjer uzme simulacija u zadanom programu, može se vidjeti da
se kod simulacije smije jedna faza kratko spojiti, a da se to na realnim mjerenjima ne smije
raditi, jer bi došlo do kvara i opasnosti po ljudski život. Simulacija nam u ovom slučaju daje veće
mogućnosti u odnosu na realna mjerenja, ali se mjerenjima u laboratoriju za određene veličine
dokazalo da simulacija zbilja funkcionira kako treba. A računski dio je još samo jedna potvrda
da je s ostale dvije analize sve uredu i da se u računskom dijelu može uočiti što se kod drugih
metoda analize ne može. Ove analize u biti na kraju pomažu da se osigura i dokaže na više
načina da neki sustav zbilja funkcionira onako kako bi i trebao funkcionirati.

63
LITERATURA

[1, 2, 3, 4, 6, 7, 12, 13, 15, 16, 17, 21, 22, 23] Pinter, V.: „Osnove elektrotehnike 2“, s Interneta,
Scribd,
https://www.scribd.com/doc/83932427/Viktor-Pinter-Osnove-Elektrotehnike-2#scribd,
8.listopada 2015.
[5, 8, 9, 10, 11, 14, 18, 19, 20] Komen, V .: „Trofazni sustav izmjenične struje“, s Interneta,
Veleučilište u Rijeci,
http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_sigurnost_1/ELEK_POG_06.pdf,
7. listopad 2015.
[25, 26, 27, 28, 29] Požar, H.: „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, Tehnička knjiga,
Zagreb, 1973.
[30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37] Vujović, D.; Ferković, B.: “Osnove elektrotehničkih mjerenja 2“.,
Školska knjiga, Zagreb, 1996.
[38] Pavić, I.: „Trofazni proračun tokova snaga“, s Interneta, FER,
https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Trofazni_proracun_tokova_snaga.pdf, 8. listopad
2015.
[39] „Trofazni sustavi“, s Inetrneta, FER, http://hertz.cc.fer.hr/3f_sustavi.pdf, 7. listopad 2015.
[40]„Trofazni naizmenični sistemi“, s Interneta,
http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/III%20semestar/Elektrotehnika%20u%20rudarstvu/Predava
nja/08%20Trofazni%20sistemi,%20masine%20naizmenicne%20struje.pdf, 8. listopad 2015.
[41] Krajcar, S.; Marušić A.: „Električna postrojenja, Trofazni izmjenični sustavi“, s Interneta,
FER,
https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/ElPos_predavanje_3_MSK_201516_za_web.pdf,
9. listopad 2015.
[42] „Trofazni sustav“, s Interneta, Riteh,
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/stel/oe2/download/11TrofazniSustav.ppt
7.listopad 2015.
[43] Shenkman Arieh L.: „Transient Analysis of Electric Power Circuits Handbook“ , s
Interneta, Google books,
https://books.google.hr/books?id=ghWik1CC6roC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summ
ary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false, 7.listopad 2015.
[44] Aldmour I.: „ Usage of 3 phase line“, s Interneta, ResearchGate,

64
https://www.researchgate.net/post/Why_do_we_use_only_3_phase_line_and_no_higher_phases
_and_how_can_i_manipulate_3_phase_line_to_higher_phase_line, 11. veljača 2016.
[45] Csanyi E.: „Single-Phase Power vs Three-Phase Power“, s Interneta, Electrical engineering
portal, http://electrical-engineering-portal.com/single-phase-power-vs-three-phase-power, 11.
veljača 2016.

SAŽETAK

U uvodu je objašnjeno općenito djelovanje trofaznih sustava, neke njihove prednosti.

Razmotrena su i djelovanja nekih višefaznih sustava. Iznesen je opis daljnjeg razmatranja
trofaznog sustava.

Sljedeće poglavlje, tj. poglavlje 2 opisuje djelovanje trofaznih sustava, nastanak struja i
napona i njihov odnos u različitim spojevima takvog sustava. Objašnjene su različite vrste
spojeva, bilo samog generatora i trošila ili njihovog međusobnog spoja. Poglavlje je je ujedno
potkrijepljeno i mnoštvom slika, skicama, formulama i shemama za bolje razumijevanje
višefaznog sustava. Općenito su objašnjeni pojmovi vezano za snagu trofaznog sustava.

U 3. poglavlju se govori o simetričnim komponentama simetričnog i nesimetričnog

trofaznog sustava. Detaljnije se govori o direktnom, inverznom i nultom sustavu kod
nesimetričnog sustava, te zavisnost struja i napona po fazama od sva tri sustava.

4. poglavlje je namjenjeno za detaljniji opis mjerenja snage trofaznih sustava. Prikazan je

način na koji možemo mjeriti djelatnu i jalovu snagu pomoću različitih vrsta spojeva kao što su
Aronov spoj i spojevi transformatora (poluizravna i posredna mjerenja) za mjerenje većih snaga.
Računski dio za dobivanje prividne snage iz jalove i djelatne je objašnjen u 2. poglavlju, dok se u
ovom poglavlju uglavnom opisuju načini spajanja vatmerta i izračunavanje njihovih otklona.

5. poglavlje je bazirano na vlastitim proračunima, simulacijama i mjerenjima u trofaznom

sustavu.

65
PRILOZI

Popis slika (shema) napravljenih u programu Multisim

Slike, odnosno sheme koje nisu referencirane izrađene su u programu NI Multisim 12.0.0
(Multisim Power Pro Edition 2012.). Program se koristi za simulaciju i analizu električnih
krugova.

1. Slika 2.6. Smjerovi unutarnjeg i vanjskog napona

2. Slika 2.12. Obrnuto okrenuti svitak faze S i odgovarajući dijagram
3. Slika 2.16. Priključak jednofaznih i trofaznih trošila na četverovodnu trofaznu mrežu
4. Slika 2.19. Simulacija miješanog spoja (zvijezda-trokut)
5. Slika 2.20. Simulacija mješanog spoja (trokut- zvijezda)
6. Slika 2.22. Određivanje napona na priključenim otporima pomoću Millmana
7. Slika 2.23. Shema indikatora redoslijeda faza
8. Slika 2.24. Shema umjetne nultočke i odgovarajući vektorski dijagram
9. Slika 3.1 Jednofazna shema trofaznog simetričnog sustava
10. Slika 3.5 Sheme simetričnih komponenti trofaznog sustava
11. Slika 3.6 Jednofazne sheme simetričnih komponenti
12. Slika 4.1 Mjerenje snage simetrično opterećenog trofaznog sustava s nulvodičem
13. Slika 4.2 Mjerenje snage trofaznog sustava bez nulvodiča u a) nesimetričnom opterećenju i
b) simetričnom opterećenju
14. Slika 4.3 Aronov spoj
15. Slika 4.6 Mjerenje jalove snage faze R i vektorski prikaz napona
16. Slika 4.7 Aronov spoj dvaju watmetra za mjerenje jalove snage trofaznog sustava
17. Slika 4.8 Posredno mjerenje snage trofaznog sustava pomoću strujnih i naponskih mjernih
transformatora

Slika nacrtana u programu Paint

1. Slika 2.21 Trokut snaga

66