Glazbeno – scenske vrste (Romantizam)

- OPERA
o Opera seria i opera buffa i dalje važne glazbeno-scenske vrste
namijenjene širokom krugu pubilike.
o Podijeljene na operne brojeve kao i opere prethodnoga stoljeća.
o U ranoromantičkim operama mnogih talijanskih skladatelja nastavlja
živjeti slavni BEL CANTO stil!
o Najslavniji: Gioacchino Rossini, Gaetano Donizetti i Vincenzo Bellini.
 TALIJANSKI TROLIST!
o Rossini – opera Buffa – Seviljski brijač

o Nacionalna opera:
 Početkom 19.st., tematika iz narodnih priča ili povijesnih
zbivanja.
 Libreto: na narodnom jeziku, radnja u prirodi, na selu ili na
značajnim povijesnim mjestima.
 Likovi: ljudi iz naroda ili povijesne ličnosti.
 Skladatelji se koriste melodijama, ritmovima i ostalim
obilježjima tradicijske glazbe.
 Prva nacionalna opera nastala je u Njemačkoj: Der
Freischütz (Strijelac vilenjak), Carl Maria von Weber
 Najbrojniji predstavnici nacionalne opere: skladatelji
slavenskih nacionalnih škola.
 Prva ruska nacionalna opera:Ivan Susanjin,skladatelj Mihaila
Glinka
 Prva hrvatska nacionalna opera: Ljubav i zloba(1846.)
Vatroslava Lisinskog, zatim Porin(1851.) istoga skladatelja.
Ivan pl. Zajc ja skladao operu Nikola Šubić Zrinjski(1876.).

o Dva operna velikana: Guiseppe Verdi i Richard Wagner(1813.

Rođena oba)
 2 najsjajnije zvijetde romantičke opere istodobno i dvije
krajnje suprotnosti romantizma.
 Guiseppe Verdi:
 Teži prirodnosti, jednostavnosti i intimnosti, pomaganju
drugim ljudima početak gl. realizma.
 Napisao 28 opera
 Blizak je narodu, uveo je likove iz naroda
 Nastavio tradiciju talijanskog bel canta.
 Skladao Latinsku trilogiju:
 - Rigoletto: radnja se odvija u 16.st. na dvoru vojvode od Mantove. Glavni lik
je grbava dvorska luda, njegova jedina sreća je ljubav prema kćeri Gildi.
Arija vojvode iz 3. Čina, La donna e mobile ( Žena je varljiva)
- Traviata: gl. lik Violeta
- Trubadur: zbor Vigana, Ciganka Azucena
- Verdi se postupno udaljio od bel canto stila, uvodi Arioso stil – smanjio
razliku između recitativa i arija – kasnije orkestar dobiva veću važnost, ali
glas ipak ostaje u prvom planu
- Richard Wagner:
- Reformirao operu
 Die Walküre – druga opera ciklusa Prsten Nibelunga, velik orkestar sa više
limenih puhača (8 rogova, 4 nova puhaća glazbala – Wagnerova Tuba),
disonantni akordi – napetost, kromatika i modulacija, posebnost proširenog
tonaliteta
 Tristan i Izolda – prekretnica u harmonijskom jeziku 19. st, nestabilnost i
disonatnost akorda
 Težio je ostvariti jedinstvo svih umjetnosti
 Isticao dramsku radnju kao nositelja cijele opere.
 Najznačajniji elementi njegove operne reforme:
o Spajanje glazbenih brojeva u cjelovite prizore – cjelovitost prikaza se
postiže beskrajnom melodijom koju donose glasovi i orkestar
o Uvođenje lajtmotiva (kratka glazbena ideja koja je povezana sa
značajnim likom, predmetom, idejom ili osjećajem u drami, važna uloga za
orkestar)
o Simfonizacija orkestra ( više nije pratnja, nego ujedinjuje i vodi cijelu
glazbenu dramu)

Operni realizam i verizam

 Operni realizam – najavio G. Verdi u operama iz Latinske trilogije, umjesto
povijesnih i mitoloških tema uzimaju se priče o običnim svakidašnjim ljudima iz
različitih društvenih slojeva, vrhunci tog stila – ruski Modest Petrovič
Musorgski i francuski Georges Bizet
 Operni verizam – tal. Vero – istina, pod utjecajem naturalizma, likovi kojim
upravljaju strasti (ljubav, nevjera, ljubomora, mržnja, osveta), raspleti uvijek
tragični, najpoznatiji skladatelji – Pietro Mascagni (Cavalleria Rusticana) i
Ruggiero Leoncavallo (I Pagliacci), Giacomo Puccini (Najveći talijanski operni
skladatelj nakon Verdija)

Balet
 Scensko glazbeno djelo u kojem se dramska radnja izražava plesom i
pantomimom
 Balet – zaokružene cjeline (isto kao i opera)
 Scene pantomime – odgovaraju recitativima jer se u njima odvija radnja
  Mitološje teme – romantičari zamjenjuju fantastičnim pričama iz mašte
 Ples na vršcima prstiju – en pointe, uvode se ženske uloge i plesači, bijele
lagane suknje
 Popularni baleti – Giselle (Adloph Adam), Coppelia (Leo Delibes)
 Ruski Petrograd uz Pariz postaje baletna prijestolniuca – Labuđe jezero,
Ščelkunčik, Trnoružica (P. I. Čajkovski)

Impresionizam
 Claude Monet – impresija, oslikavanje izravnih utisaka, neodređenost
 Claude Debussy – najznačajniji predstavnih glazbenog impresionizma
 Promjenjivost tonskih boja i glazbenog ugođaja
 Impresionistički skladatelji pišu najčešće programnu glazbu – privlači ih voda (more, kiša,
fontana)
 C. Debussy – Odrazi u vodi, Oblaci, Zvuci i mirisi kruže večernjim zrakom, Vrtovi u kiši,
Mjesečina
 Impresionisti skladaju u malim lirskim formama – minijature i solopjesma, izbjegavaju
simfoniju, koncert, sonata
 Novi glazbeni jezik za svoj umjetnički izraz – proširenje granice durskog i molskog
tonaliteta, prihvaćanje glazbenih utjecaja izvaneuropskih kultura
 Impresionizam u glazbi – tipično francuski stil – predstavnik Claude Debussy – suptilna i
rafinirana glazba utječe na mnoge suvremnike i buduće naraštaje
 Kako bi Claude Debussy proširio tonalitet upotrebljava:
o Srednjovjekovne moduse – nema hijerarhije glazbenih stupnjeva i koji daju
njegovoj glazbi arhaični prizvuk
o Pentatonsku ljestvicu – ljestvica od pet tonova, karakteristično za glazbu Kine,
Japan i Jave, svaki ton može biti osnovni ton niza
o Cjelotonsku ljestvicu – svih šest tonova međusobno su udaljeni za cijeli ton i
koja nema hijerarhiju stupnjeva niti vođicu
o Paralelno nizanje akorada – suprotno pravilima klasične harmonije, Debussy je
nizao akorde paralelnim pomakom, ne brinući se o rješenju disonantnih akorada,
harmonije je u impresionizmu imala ulogu zvukovne boje – postaje važnija od
melodije i ritma