Sveučilište u Mostaru

Fakultet strojarstva i računarstva

TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI I MREŽE

2018/2019
 SADRŽAJ PREDAVANJA

1. Uvod u telekomunikacijske sustave i mreže

2. Informacije i signali
3. Pulsno kodna modulacija
4. Multipleksiranje
5. Transmisijski mediji
6. Transmisijske tehnologije - PDH, SDH
7. Transmisijske tehnologije - WDM
8. Zaštita u optičkim mrežama
9. Sinkronizacija telekomunikacijske mreže
10. Pristupne mreže
11. Pristupne mreže nove generacije
12. Komutacijski sustavi
13. Upravljanje i održavanje telekomunikacijske mreže

TSM 2018/2019 2
 Prijenos informacije

 Pri prijenosu informacije od izvorišta prema odredištu obavlja se proces

• transmisije: prijenos informacijskih tokova
• komutacije: usmjeravanje informacijskih tokova prema zahtijevanom odredištu

 Prema ITU-T komutacija je:

„Uspostavljanje na zahtjev pojedinačne veze između željenog ulaza i željenog izlaza,

iz skupa ulaza i izlaza, u vremenu „držanja” potrebnom za prijenos informacije”

TSM 2018/2019 3
 Uloga komutacije i transmisije (1/2)

 Komunikacija između 2 korisnika:

• informacija od jednog korisnika je uvijek usmjerena ka drugom korisniku te komutacija
nije potrebna, potrebna je samo transmisija

 Komunikacija između 3 korisnika:

• pitanje je tko želi komunicirati s kim i u koje vrijeme
• korisnik A može željeti komunicirati sa korisnikom B u jednom trenutku, ali i sa
korisnikom C, kasnije

 Funkcija komutiranja mora omogućiti promjenu veze među korisnicima

TSM 2018/2019 4
 Uloga komutacije i transmisije (2/2)

 U svijetu je instalirano preko milijardu fiksnih telefona, koji bi trebali moći

uspostaviti vezu kad god žele
 Direktno povezivanje svakog sa svakim?
 Rješenje: centri za prospajanje - komutaciju (telefonske centrale) koji su povezani
transmisijskim sustavima (transmisijski dio)

Veza svatko sa svakim (bez komutacije)

TSM 2018/2019 5
 Ručno komutiranje

 Ručno komutiranje
• pozive primaju telefonisti, a zahtjeve korisnik izgovara
• poziv se telefonistima oglašava vizualno i tonom
• telefonisti ručno povezuju drugog korisnika/pretplatnika

 Sljedeće: automatska telefonska centrala (ATC)

• ATC vrši automatsku uspostavu veza između krajnjih točaka

TSM 2018/2019 6
 Automatska telefonska centrala (1/3)

 Osnovne komponente automatske telefonske centrale

• Korisnički blok
• Transmisijski blok
• Upravljački blok
• Komutacijsko polje

TSM 2018/2019 7
 Automatska telefonska centrala (2/3)

 Korisnički blok
• mjesto u centrali na koje se priključuju korisnici
• broj priključenih korisnika na blok veći je od maksimalnog broja veza koje ti korisnici
mogu istovremeno uspostaviti - omjer je od 4:1 do 7:1
• povezan je:
• govornim kanalima sa komutacijskim poljem
• upravljačkim kanalima sa upravljačkim blokom (korisnički blok obavješćuje upravljački blok o
eventualnim akcijama koje poduzimaju korisnici na tom bloku, npr. podizanje slušalice)

 Transmisijski blok
• poveznica sa drugim centralama i korisnicima većih brzina
• točka uključenja centrale u telefonsku mrežu
• standardna PDH i SDH transmisijska sučelja
• povezan je:
• govornim kanalima sa komutacijskim poljem
• upravljačkim kanalima sa upravljačkim blokom radi kontrole komunikacije sa drugim
centralama

TSM 2018/2019 8
 Automatska telefonska centrala (3/3)

 Upravljački blok
• procesorski sustav sa jednim ili više procesora
• upravlja radom komutacijskog polja i svih internih resursa
• surađuje/komunicira sa drugim upravljačkim blokovima pomoću mrežne signalizacije

 Osnovne komponente upravljačkog bloka su:

• Upravljački softver (modularan)
• modul za upravljanje komutacijskim poljem – prospajanje veza, oslobađanje veza…
• modul za signalizaciju – razmjena upravljačkih poruka sa korisničkom opremom, sa drugim
komutacijskim sustavima…
• modul za održavanje sustava – postavljanje kategorija korisnicima, usmjeravanje prometa…
• modul za naplatu usluge
• Baze podataka sadrže
• podatke za upravljanje vezom
• podatke o korisnicima, smjerovima, uslugama…

TSM 2018/2019 9
 Komutacijsko polje

• Komutacijsko polje je kombinacija hardvera i softvera za istodobno slanje

kanala/paketa/ćelija sa svakog ulaza (N ulaza) na izlaze (M izlaza) ovisno o tome
kako je zadano upravljačkom informacijom

 Osnovna namjena mu je povezivanje krajnjih točaka komutacijskog čvora pri čemu

• usmjerava korisnički informacijski tok između krajnjih točaka
• usmjerava signalizacijske informacije između krajnjih točaka

 Telefonske centrale provode komutiranje kanala pogodno za govornu informaciju

TSM 2018/2019 10
 Komutiranje

 Komutiranje je postupak povezivanja bilo kojih krajnjih točaka u mreži bez

potrebe za izravnom posebnom vezom između krajnjih točaka mreže
 Potreban je mehanizam za uspostavu veze između krajnjih točaka samo kada i
samo gdje je to zatraženo

 Osnovi problemi komutiranja informacije:

• kolizija
• zbiva se kada više od jednog ulaza zahtjeva isti izlaz
• blokiranje
• iako se ulaz i izlaz slobodni, komutacijsko polje ne može prospojiti krajnje uređaje zato jer su
svi spojni putovi unutar komutacijskog polja zauzeti
• događa se sudar informacijskih tokova unutar komutacijskog polja (gubitak informacije)

 Ne-blokirajuće komutiranje
• uvijek je moguće povezivanje bilo kojeg slobodnog ulaza sa bilo kojim slobodnim izlazom
bez obzira na već postojeće veze

TSM 2018/2019 11
 Osnovne vrste komutacijskih polja

 Prostorno komutacijsko polje

• komutiranje na temelju prostorne raspodjele

 Vremensko komutacijsko polje

• komutiranje na temelju vremenske raspodjele

 Komutacijska polja sa frekvencijskom raspodjelom

• komutiraju se frekvencijski kanali
• nije ekonomično, slaba primjena

 Hibridna komutacijska polja

• kombinacija vremensko-prostornih komutacijskih polja

 Sva komutacijska polja trebaju vanjsko upravljanje – upravljačka logika je

smještena izvan komutatora

TSM 2018/2019 12
 Jednostupanjsko prostorno komutiranje (1/2)

 Razvijeno za analogne mreže

 Svakom korisniku odgovara jedna linija a komutacija se vrši na način da se vodovi
fizički spajaju kroz komutacijsko polje putem prekidača
 Odvojeni fizički putovi za svaki par ulaz-izlaz

 Crossbar komutator:
• ukupan broj spojnih točaka = N x M
• nema blokiranja
• slaba učinkovitost uporabe spojnih točaka
• osjetljiv na kvarove spojnih točaka (prekidača)
• zahtijeva veliki prostor u izvedbi

 Nije dobro rješenje zbog velikog broja spojnih točaka

 Rješenje: višestupanjsko prostorno komutiranje

TSM 2018/2019 13
 Jednostupanjsko prostorno komutiranje (2/2)

Jedan stupanj Jedan stupanj

3 komutatora: 9 ulaza i 3 izlaza 3 komutatora: 6 ulaza i 4 izlaza
Potpuna dostupnost Nepotpuna dostupnost

TSM 2018/2019 14
 Višestupanjsko prostorno komutiranje

 Svrha uvođenja više stupnjeva je smanjivanje ukupnog broja spojnih točaka

 Složenije upravljanje
 Može doći do blokiranja

TSM 2018/2019 15
 Vremensko komutiranje (1/2)

 Primjenjuje se za sustave sa vremenski multipleksiranim signalom (TDM)

 Osnovna ideja
• izmjena pozicija vremenskih odsječaka (engl. Time Slot Interchange - TSI)

TSM 2018/2019 16
 Vremensko komutiranje (2/2)

 Jedan od načina izmjene pozicija vremenskih odsječaka je pomoću memorije

 Postupak vremenskog komutiranja

• učitavanje u memoriju
• izmjena pozicija vremenskih odsječaka
• isčitavanje vremenskih odsječaka određuje vremenski komutator
• nove pozicije vremenskih odsječaka određuju izlaze iz demultipleksora

TSM 2018/2019 17
 Vremensko-prostorno komutiranje

 Svakom ulazu u prostorni komutator prethodi izmjena vremenskog odsječka

(vremensko komutiranje) u TSI-u

 Znatno umanjena vjerojatnost blokiranja

TSM 2018/2019 18
 Vrste i namjena telefonskih centrala

 Lokalne centrale
• na njih su vezani pretplatnici
• omogućavaju pretplatnicima pristup mreži

 Tranzitne centrale
• povezuju lokalne telefonske centrale

 Međunarodne (internacionalne)
• svaka država ima svoju međunarodnu centralu
• pristupna su točka međunarodnoj mreži
• međunarodni dogovor za upravljanje prometom između država

TSM 2018/2019 19
 Vrste veza (1/2)

 Vrste veza iz promatrane centrale:

• Odlazne veze: to su veze koje započinje korisnik sa promatrane centrale da bi

uspostavio vezu sa korisnikom neke druge centrale (primjer na sljedećoj slici: veza kroz
centralu 41 između A i B a koju je započeo A)

• Dolazne veze: to su veze koje započinje korisnik sa neke druge centrale da bi uspostavio
vezu sa korisnikom sa promatrane centrale (veza kroz centralu 42 između A i B a koju je
započeo A),

• Tranzitne veze: to su veze između korisnika koji su sa nekih drugih centrala pa se njihov
promet samo tranzitira odnosno prolazi kroz promatranu centralu (veza kroz centralu
44 između E i F, svejedno je tko je započeo vezu),

• Lokalne veze: to su veze između korisnika sa iste centrale (veza kroz centralu 44 između
C i D, svejedno je tko je započeo vezu).

TSM 2018/2019 20
 Vrste veza (2/2)

TSM 2018/2019 21
 Vrste komutacije

Komutacija kanala

Komutacija paketa

TSM 2018/2019 22
 Komutacija kanala (1/2)

 Pronalaženje fizičkog puta kroz mrežu između izvora i odredišta koji se dodjeljuje
na zahtjev korisnika → komunikacijski kanal se ostvaruje po pozivu

 Kad se put pronađe i uspostavi, on se koristi samo za komunikaciju između ta dva

korisnika dok se veza ne raskine

 Uspostavljeni put zauzima resurse koji se koriste samo za jednu vezu dok ona traje
i tek nakon raskidanja veze resursi se oslobađaju i može ih koristiti neka druga veza

 Prednosti:
• stalno zauzimanje resursa dok veza traje je garancija kvalitete usluge korisnicima
• kontinuirani protok informacija u realnom vremenu, npr. kod govora

 Nedostatak:
• neučinkovitost, jer se dodijeljeni kapacitet zauzima (obično i naplaćuje) neovisno o tome
da li se i koliko informacije prenosi

TSM 2018/2019 23
 Komutacija kanala (2/2)

TSM 2018/2019 24
 Komutacija paketa (1/2)

 Izvorišna poruka, odnosno korisnička informacija, se na ulazu u mrežu dijeli u

blokove odgovarajućeg formata koji se nazivaju paketi

Paket = zaglavlje (upravljački dio) + korisna informacija

 Zaglavlje sadrži informacije o usmjeravanju paketa

 Informacija o odredištu se analizira u komutacijskom sustavu te se paket

usmjerava prema sljedećem sustavu ili prema korisniku

TSM 2018/2019 25
 Komutacija paketa (2/2)

 Prednosti:
• nema potrebe za stalnim putom između izvora i odredišta (korisnika)
• pristizanje paketa u redosljedu koji se razlikuje od poslatog
• mogućnost ponovnog slanja paketa u slučaju pogreške
• više korisnika istovremeno može koristiti resurse – učinkovita uporaba resursa
• paketi imaju alternativne putove do odredišta

 Nedostatak:
• garancija kvalitete usluge (engl. Quality of Service - QoS)

 Postoje dva pristupa komutaciji paketa:

• Datagrami
• Virtualne veze

 Osnovna je razlika u tome da li se prije slanja korisničke informacije uspostavlja

transmisijski spojni put ili ne

TSM 2018/2019 26
 Datagram

 Nema uspostave puta prije slanja paketa

 Svaki paket putuje neovisno o prethodnom

 Svako čvorište u mreži odlučuje na koji će način usmjeriti svaki pojedini paket

 Paketi sa istim odredišnim adresama mogu putovati različitim putovima do

odredišta

TSM 2018/2019 27
 Virtualne veze

 Prije slanja svakog paketa uspostavlja se virtualni put između izvorišta i odredišta
kojim se šalju svi paketi

 Čvorišta ne donose odluku o usmjeravanju paketa tijekom prijenosa paketa već se

odluka donosi prije – pri uspostavljanju virtualnog puta

 Svi paketi se prenose istim putom

TSM 2018/2019 28
 Signalizacija

 Signalizacija u telekomunikacijskoj mreži podrazumijeva razmjenu „upravljačkih”

(engl. control) informacija između mrežnih elemenata (terminala, čvorišta, baza
podataka…)

 Podjela prema uređajima koji sudjeluju u signalizacijskim procedurama:

o Korisnička – signalizacija između korisničkog terminala i pristupnog čvorišta

• signalizaciju od korisnika prema mreži
• iniciranje poziva (podizanje slušalice)
• adresiranje pozvanog korisnika (biranje broja)
• raskid veze (spuštanje slušalice)
• signalizaciju od mreže prema korisniku
• slobodno biranje
• zauzeće
• struja poziva (zvono)
• tarifni impulsi

o Mrežna – signalizacija između čvorišta (npr. između telefonskih centrala)

TSM 2018/2019 29
 Mrežna signalizacija

 Signalizacija po pridruženom kanalu (engl. Channel Associated Signalling - CAS)

 Signalizacija po zajedničkom kanalu (engl. Common Channel Signaling - CCS)

TSM 2018/2019 30
 Signalizacija po pridruženom kanalu

 Korisnička i signalna informacija združene „putuju” istim fizičkim putom

 Svakom informacijskom kanalu jednoznačno je pridružen jedan signalizacijski kanal
 Pripadaju joj signalizacije D i R2
 Danas se rijetko koristi
 Ne podržava uvođenje novih usluga
 Spora

TSM 2018/2019 31
 Signalizacija po zajedničkom kanalu

 Samo jedan signalizacijski kanal za sve informacijske kanale

 Jedan signalizacijski kanal podržava do 4000 govornih kanala (za obične telefonske
korisnike)
 Signalizacijski kanal može ići odvojenim fizičkim putom od govornih kanala za koje
prenosi signalizaciju

 Mala pouzdanost - sva signalizacija skoncentrirana na jedan zajednički

signalizacijski kanal
• ispad signalizacijskog kanala → nema razmjene signalizacije između centrala → ispad
govornih kanala

 Uvodi se redundancija: pored glavnog signalizacijskog kanala definira se rezervni

signalizacijski kanal koji se aktivira u slučaju ispada glavnog signalizacijskog kanala

 Glavni i rezervni signalizacijski kanal se nikad ne stavljaju u isti E1 link

• ispad E1 linka → ispad oba signalizacijska kanala

TSM 2018/2019 32
 Mrežna signalizacija – SS7 (1/3)

 SS7 signalizacijski sustav (engl. Signaling System no 7)

• signalizacija po zajedničkom kanalu CCS
• signalizacijska mreža je logički razdvojena od korisničke mreže, što znači da upravljačka
informacija i korisnička informacija putuju logički odvojenim mrežama
• softverska realizacija
• lakše uvođenje novih usluga

 Danas se isključivo koristi u PSTN/ISDN i GSM/UMTS mrežama

 Prenosi i korisničke informacije, primjerice SMS poruke u GSM mrežama
TSM 2018/2019 33
 Mrežna signalizacija – SS7 (2/3)

 Signalizacija SS7 podrazumijeva kreiranje signalizacijske mreže na temelju fizičke

infrastrukture telefonske mreže
 Ovisno o tome da li je čvorište krajnje odredište signalne informacije, u
signalizacijskoj mreži razlikujemo:
• signalizacijske točke SP (engl. Signalling Point - SP)
• predstavljaju izvorište ili konačno odredište signalizacijske poruke
• signalizacijske transferne točke STP (engl. Signalling Transfer Point - STP)
• prosljeđuju signalizacijske poruke prema odredišnoj signalizacijskoj točki SP

 Između dvije signalizacijske točke odnosno čvorišta formira se link preko kojeg se
šalju signalizacijske informacije - signalni link (engl. Signal Link – SL)
• signalizacijski kanal brzine 64 kbit/s (nalazi se u E1-PCM signalu) ili 2 Mbit/s (E1)

TSM 2018/2019 34
 Mrežna signalizacija – SS7 (3/3)

 Nedostatak SS7 signalizacije je mala pouzdanost

• jedan signalizacijski kanal opslužuje velik broj govornih kanala
• zbog toga, ispad signalizacijskog kanala povlači sa sobom kao posljedicu neuporabljivost
velikog broja govornih kanala jer se ne može prenositi signalizacija za njih, a samim tim
se ne mogu uspostavljati veze preko tih govornih kanala

 Rješenja:
• uvođenje rezervnog signalizacijskog kanala
• on se aktivira u slučaju ispada glavnog signalizacijskog kanala
• pri tome se uvijek koristi drugi E1 link za izbor rezervnog signalizacijskog kanala
• uporaba alternativnih putova u samoj signalizacijskoj mreži
• ispad jednog puta u mreži povlači aktiviranje alternativnih putova
• svaki čvor u signalizacijskoj mreži je povezan na barem dva druga čvora u signalizacijskoj mreži
čime je omogućeno postojanje alternativnih putova

 Rezervni signalizacijski kanal se koristi i u slučajevima preopterećenja

signalizacijske mreže

TSM 2018/2019 35
 Ostali signalizacijski protokoli

 SIP (engl. Session Initiation Protocol)

• koristi se u VoIP NGN mrežama te u IMS (engl. IP Multimedia Subsystem) mrežama

 Diameter
• protokol je standardiziran za primjenu u IMS mreži te LTE (4G) mreži

 H232
• koristi se u VoIP mrežama

 GTP-C protokol (engl. GPRS Tunnelling Protokol Control)

• primjena u javnim mobilnim mrežama (GPRS/UMTS/LTE)

TSM 2018/2019 36