OPĆENITO:

Počinje: 1880. – Javlja se nova generacija realističnih književnika

1881. – Umire August Šenoa
Završava: 1892. – Antun Gustav Matoš: Moć Savjesti
1895. – Sveučilištarci zapalili mađarsku zastavu na trgu bana Jelačića kao protest
protiv dolaska Franje Josipa u Zagreb

- Na vlasti je Khuen Hedervary koji provodi mađarizaciju

- Hrvatski realizam obilježavaju jako domoljublje i nacionalnost te regionalizam
- Miješanje stilova romantizma, realizma, naturalizma i modernizma
- Književne vrste koje se javljaju su ROMANI i novele
- Časopisi koji izlaze u ono vrijeme: Vijenac, Balkan, Hrvatska vila, Obzor, Književnik

Razvojne faze H.R. :

1) Nastavak na Šenoinu romantičarsko – realističku koncepciju
2) Kritički pristup u analizi društvene stvarnosti
3) Poetski realizam (K.Š. Gjalski i Josip Kozarac)
4) Nastaju djela s izrazito psihološkom motivaciju glavnih likova

Pisci regionalisti:
- Zagorska sredina: Ante Kovačić, Ksaver Šandor Gjalski
- Slavonska sredina: Josip Kozarac, Josip Eugen Tomić
- Istra i Primorje: Eugen Kumičić, Vjenceslav Novaj (Senj)
- Lika: Draženović, Turić

Književni tematski krugovi:

1) Društveno-ekonomski tematski krug
a) Prijelaz nadarenog seoskog djeteta sa sela u grad i njegova tragična propast
b) Raslojavanje sela nakon agrarne krize
c) Propadanje seljačkih zadruga
d) Pojava zelenaštva
e) Prodor kapitalističkih odnosa na selo
f) Uspon građanskog sloja
g) Propadanje plemstva
2) Nacionalno-povijesni tematski krug
- Eugen Kumičić – Urota Zrinsko-Frankopanska, programatski članak „O romanu“
(slijedi Šenou)
- K.Š. Gjalski – U noći
3) Univerzalni tematski krug
- Javlja se 90ih godina 19. Stoljeća
- Psihološko motivacija likova

Ksaver Šandor Gjalski - Pod starim krovovima

- Zbirka novela
- Propadanje plemstva, zagorske kurije - „Stari plemićki dvorac“ / stari krovovi
- Perillustris ac Generosus Cintek – najbolja novela
- Pripovjedač u 1. Licu – sudionik zbivanja / lik starog plemenitaša Baturića (i taj lik
pronalazimo u svakoj noveli uz pripovjedača)
- Opis lova i krajolika, uživanje -> lirski opisi, poetsko-realistički stil
- > Hrvatski Turgenjev
 - Turgenjev i Balzac su mu uzori
- Opisivao je od općeg prema pojedinačnom (Balzacova tehnika):
- Detaljizirani opisi
- Tema: Socijalno i moralno propadanje plemstva
- Jahalac – mator čovjek
1) Čudan – neobičnost u njegovoj odjeći, tj. Vanjskom izgledu
2) Mijenja raspoloženja, psovje, kletve – prijaznost
- Govorna karakterizacija (Socijalna sredina kojoj pripada zagorski
kajkavski govor), jezik sredine – realistično
- Samodopadnost i samosvjesnost, taština dolazi do izražaja, traži
poniznost, pokornost, osobina oholosti, religiozan je
+ latinski jezik (obrazovanost)
3) Fizička karakterizacija
- Karikiranje, humor
- Od općeg prema pojedinačnom, detaljiziranost
4) Ime
- Plemićki sloj; posebno ističe i nabraja što se posjeduje
-> retardacija
- Plemstvo propada, pomperizacija plemstva; Cintek to ne prihvaća
- Paradoks: na kraju i sam postaje porezni ovrhoditelj (nešto protiv čega
se upravo bori)

Ante Kovačić - U registraturi

- Regijalnost – zagorska sredina

- Ostala djela: Barunčina ljubav, Friškal, Među žabari, Smrt babe Čengićkinje (travestija)
- 1888. g. izlazi u nastavcima u časopisu Vijenac, 1991. g. tiskan kao cjelovit
- 1889. g. Kovačić umire pomračena uma (poluautobiografski roman)
- Glavni junak: Ivica Kičmanović („U borbi s beskičmenjacima“)
Kompozicija: 1. dio -> ich-forma; djetinjstvo I.K., statičan
2. i 3. dio -> er-forma; školovanje, niz drugih likova i
događaja, dinamičnost radnje
-> struktura triptiha
- Roman vremena (jer se prikazuje život I.K. od djetinjstva do smrti)
- Tema: Odlazak na školovanje u grad; Tragična propast; odnost selo-grad, pogospođivanje
seljaka
- Uokvirena kompozicija
- Retrospekcija
- Raslojavanje sela nakon agrarne krize, seljak u procjepu između feudalizma i kapitalizma,
prodor kapitalističkih odnosa na selo, pojava zelenaštva... društvena stvarnost
- Načelo istinitosti
- Psihologija i svjetonazor seljaka:
- Pobožnost, neobrazovanost, zavisni, svadljivi, surovi, konzervativnost, priprostost
- Kolektivne scene (crkva, „ulica“, krčma, pogrebi, vjenčanja...)
- Načelo tipičnosti (situacije i likovi)
- Patricijske obitelji:
- Kanonik i njegova obitelj: Hladna obiteljska sredina, Kanonik Naučava svoju djecu
kako uspjeti u životu na nepošten način
- Zgubidan i njegova obitelj: Emotivna povezanost članova obitelji, toplina, prisnost
- Nakon provedene noći s Laurom, Ivica prvo poišlja na svoju majku -> priprosta seljačka žena,
jednostavna, moralno čista... i sram je zbog svog čina
- Subjektivizacija vremena, prekida se vremenski kontinuitet, miješaju se sadašnjost i prošlost,
sjećanja, uspomene
- Feudalci, vlastelinski svijet -> mržnja, prijezir; vlastelinski dvorci kao leglo zločina, nemorala,
bestijalnih prizora
- Žorž – najbolji lik hrvatske realističke književnosti
- Seljak u gradu, pogospođivanje -> „POFARBANCI“ (ljudi koji poprimaju gradske navike i
manire ali po mentalitetu su još uvijek seljaci)
- Socijalno-psihološka, fizička, govorna, etička karakterizacija
- LAURA:
- Pokreće radnju, stvara spletke, intrige...
- Tajnovito djetinstvo, kći Mecene i Dorice
- Biološka motivacija, moment nasljeđa, sredina
- Ljubavni trokuti – dramska čvorišta, tragičan završetak za sve likove koji dolaze u
doticaj s Laurom
- Lauta kao DEMONSKO biće i kao simbol Fatuma zle kobi udesa sudbine koji upravlja
sudbinom svih ostalih likova, ali i društvenih odnosa
- Humor, ironija
- Karakterizacija likova imenom:
- Nadimak (karakterne crte npr. Zgubidan...)
- Fizička karakterizacija (mali Kanonik)
- Zanimanje (muzikaš Jožica)
- Socijalni status (gavan Medonić)
- Imena sa stranim prizvukom (Žorž, Vauča)
- Elementi iz pojedinih književno-stilskih razdoblja:
- ROMANTIČARSKI ELEMENTI:
1. Lik Laure i likova povezanih s njezinim podrijetlom i odrastanjem
2. Tajanstveno podrijetlo
3. Trovanja
4. Sudbinski utjecaj na ostale likove
5. Odmetništvo i sl.
6. Ljubavni trokuti
- REALISTIČKI ELEMENTI:
1. Analiza društvene stvarnosti
2. Problem društvenog morala
3. Ukazanje na društvenu nepravdu
4. Lik Ivice Kičmanovića
5. Selo-grad
6. Tipični likovi
7. Kriticizam
8. Socijalno-psihološka karakterizacija
9. Realistični opis novograđana
- NATURALISTIČKI ELEMENTI:
1. Biološka motivacija
2. Prikaz scena (npr. Prikaz tučnjave)
- MODERNISTIČKI ELEMENTI:
1. Odstupanje od kronološkog prikaza zbivanja
2. Subjektivni odnos prema vremenu
3. Neobična uokvirena kompozicija
4. Razgranata fabula
 Silvije Strahimir Kranjčević – Eli! Eli! Lamâ Azâvtani

- Rodom iz Senja
- Bože! Bože! Zašto si me ostavio?
- Bibleizmi/biblizam
- Retoričko pitanje o smislu Isusove žrtve
- Krvavi prizor – naturalistička scena
- Povijesni motivi: Pjesnikovo viđenje povijesti – „Povijest se prošeta u samotničkoj halji“
- Paradoks: „Što smo nebu bliži, sve od neba smo - dalji“
- Krađa, pohlepa
- Ratovi se vode u ime Boga, čovječanstva, bratstva i slobode
- Socijalni motivi
- Biblijski, socijalni i povijesni motivi
- Socijalna nejednakost, društvena nepravda, siromaštvo

Silvije Strahimir Kranjčević – Gospodskomu Kastoru

- Kastor – antički (grčki) junak, najveći nakon Herakla

- Klasična strofa -> antičko doba (heksametar + tetrametar) -> ALKMANSKA STROFA
- Izravno obraćenje Kastoru (gospodski pas)
- Suprotstavljanje topline doma i hladnoće van doma
- „Prostačke psine“ – skitnice, lutalice, KIČMENJACI (vlastito mišljenje, stav, karakter)
- Dva svijeta: svijet bogatih – svijet siromašnih
- Socijalno-satirična pjesma
- Podrijetlo: Skitnica, beskućnik
- Uvodi motiv ljudi
- Prva gesta odredila njegov način života – dodvoravanje, ulizivanje
- „Zlatna metoda“ – metoda dolaženja do lagodnog života
- Podnosio udarce, ponižavanja, morao je biti poslušan, pokoran, ponizan
- „Najlakše k cilju podvita repa“
- Motiv beskičmenjaštva (ljudi bez vlastitog „ja“, bez karaktera, načela, mišljenja i principa)
- Kritika, ironija
- Kranjčević „sastavio pjesmu Kastoru odnosno takvom tipu ljudi“
- Kastorova metoda = ljudska metoda

Silvije Strahimir Kranjčević – Mojsije

- Biblijska tema
- 1. dijaloški oblik (Mojsije- Bog/Jehova):
- Mojsijeva zamolba
- Problem ropstva, neslobode (općeljudski, svevremenski)
- Odgovor Boga
- Tipično ljudska želja (prokletstvo jednom narodu, a spas drugomu)
- „Svačije je pravo disati“, „Život kao najveći zakon u prirodi“
- Aforizmi – aforističnost stihova
- Zemaljska perspektiva – problem velik i nepremostiv poput piramida
- Nebeska/božanska perspektiva – sićušna, neznatna željica, poput rova krta
- Mojsijeva zamolba po 2. Put
- Bog udario čovjeku dušu besmrtnu, čobjek- dio njegova bića, čestice
- Čovjek je ponosan, gord zbog rodbinskih veza s Bogom
- Stalna želja: popeti se do Boga, božjih visina, „gdje njegova je duha koljevka“, dijeliti
 vlast s Bogom
- ne dozvoli da čovjek „u prahu leži, čelom puzeći“
- Drugi odgovor Boga
- zabranio ubiti u čovjeku svoj duh – „neokajiva pogreška“
- prihvatio čovjeku vijek besmrtni
- Uslišat će Mojsijevu želju
- Opomena: „I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt,
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati“
- 2. dijaloški oblik (narod stiže u obećanu zemlju Hannan):
- Pustinja
- Zemlja gdje čeće med i mlijeko > sloboda
- Osuda, prijetnja (2. put će se izgovoriti stihovi)
- Narod slavi tele zloćudno, a ne Jehovu
- Više cijene materijalne stvari nego duhovne vrijednosti
- Postavljaju pitanje Mojsiju – „ I tko je tebi pravo podao,
Slobodi da nas vodiš silovno“
- Sretniji u ropstvu i punog želuca
- Mojsije počinje sumnjati u svoje ideale – SMRT
- Misaona, refleksivna pjesma
- Mojsije
- Biblijska tema
- Dvije perspektive
1. Zemaljska perspektiva
a) Najniža duhovna razina
NAROD
- ideal: materijalne vrijednosti
- cilj: lagodan život (makar i u ropstvu)
b) Viša duhovna razina
MOJSIJE
- ideal: sloboda
- cilj: dovesti narod iz egipatskog ropstva u obećanu zemlju
- sumnja na vlastito pravo da drugima nameće svoj ideal što rezultira
smrću
2. Nebesku perspektivu
c) Najviša duhovna razina
- upozorava Mojsija na prokletstvo pojedinca koji teže nečemu višem

Vjenceslav Novak – Posljednji Stipančići

- Tri tematska kruga: - Zavičajna tematika

- Tematika malograđanštine
- Tematika grada
- Društveno-psihološki i moralni problemi -> modernizam
- Analiza društva, društvenih slojeva i društvenih problema, analitička metoda, detaljizam,
socijalna kritika -> hrvatski Balzac
- Objavljen roman 1899.; Senj – 1834. g., odjeci ilirskih ideja
- ˇnajbolja djela nastaju zadnja
- Gospodarski problemi, stranci upravljaju hrvatskim dobrima, propadanje patricija, uspon
građanskog sloja
- Društveni roman – obiteljski roman
- Tema: propast obitelji Stipančić
- Vanjsko određenje obitelji:
- Patricijska obitelj
- Afirmacija imena i sloja
- Patrijarhalni odgoj (pogreške u odgoju)
- Osobni interesi prevladavaju kod političke scene
- Naslijedili materijalna dobra, kuće...
- Vanjski izgled, odijelo, ugled
- To su sve razlozi propadanje patricija: društveni, politički, ekonomski, socijalni, moralni,
psihološki...
- Unutarnje određenje obitelji:
- Patrijarhalna obitelj
- Otac – autoritet kojemu se valja pokoravati
- Podređenost ženskih likova, zanemarivanje, zapostavljenost
- Ulazi u analizu:
1. Društveno-ekonomskih problema
2. Nacionalno-političkih problema
3. Moralno-psiholoških problema
- Sadašnjost – prošlost – sadašnjost -> uokvirena kompozicija, retrospekcija, pripovjedanje
- Načelo istinosti, tipičnosti; pripovjedanje (objektivni pripovjedač u 3.l.), opisivanje, dijalog,
detaljiziranost
- Psihologizam likova – unutrašnji monolog
- Pismo – pokretački motiv/retardirajući motiv
- Dramatska čvorišta:
- Jurjevo krštenje
- Lucijin odlazak na ples i njena ljubavna drama
- Jurjev odlazak kući |=> ključni djelovi romana
- Valpurgina borba za Luciju
- Lucijin sukob s ocem
- 4 generacije Stipančića
- Poslovna generacija; Pavle Stipančić; Ante Stipančić – počinje tražiti imovinu
- Doživljava neuspjeh u njegovoj karijeri, raskalašen, rasipnički život, vraća se u Senj (doživljava
društveni i moralni slom)
- Senjska sredina – omalovažavanje, svi su lopovi, varalice, kriminalci...
- Ante Stipančić
- tipičan lik: Aristokracija u prošadanju
- tip autoritativnog oca
- Valpurga
- Tip pokorne supruge
- Pasivna, patrijarhalni odgoj / odgojili su je tako
- Aktivna zbog osjećaja materinstva (pokušava spasiti Luciju)
- Lucija
- Tip zanemarene kćeri
- Izolirana, usamljena, zatočena
- Odnos s ocem: Svadljivost, hladnoća
- Diskriminiranost, podređena
- Suprotstavljanje ocu
- Modernističko obilježje romana – prvi se put žena bori za svoja prava
- Razočaranje u ljubavi – psihički – intimni slom
- fizički slom (tuberkuloza) -> smrt
- Lucija umire – posljednja generacija Stipančića
- Juraj Stipančić
- Odgoj: privrženost ocu, taština, pohlepa, ne postoji emotivna veza s obitelji
(emotivno deformirano biće)
- Superiornost, nadmoć, cinizam
- Odlazi na školovanje, rasipnički život, kockanje, samo troši
- Odgoj; okolina; rasa
- Socijalno-psihološka karakterizacija
- Socijalno-psihološki roman

Josip Kozarac - Tena

- Slavonsko selo
- Pripovjedač u 3. licu
- Kronološki tijek događaja – gradacijska linija kompozicije
- Detaljni fizički opis Tene, njezino pretvaranje u ljepoticu
- Jerko Pavletić
- Lijen, voli piti, rastrošan, pasivan, trom, apatičan
- Svinjar u seoskoj zadruzi
- Ne nalazi se u novoj ulozi kućegazde, ne zna samostalno voditi gospodarstvo
- Socijalni i ekonomski problemi
- Majka:
- Glava obitelji
- Bira Teni budućeg muža (Jao Matijević)
- Tena
- Poput oca
- Biološka motivacija
- Nakon majčine smrti Tena previše ne žali već „obuzima je strast kada oćutiva da će
sama ravnat svojom voljom, svojom mišlju, svojim tijelom“
- Psihologija mladog čovjeka: neiskustvo, zaljubljenost
- Vodnik: Čeh Jaroslav Beranek; prava, istinska ljubav
- Moralno-psihološki pad Tene
- Leon Jungman, francuz, trgovac šumom
- Jozo Matijević: Problem prostituiranja slavonskih djevojaka
- Tenina ljepota uništena bolešću
- Beranek
- invalid, bez ruke
- kupit će Pavletićevu kuću (nisu plaćali porez)
- smisao: ljubav i rad -> dublje životne vrijednosti