1.

Definicija idealnog vala

Idealni val je veoma restriktivan fizikalni ili matematički model realnog vala. Fizikalni model
je u odnosu na realni val restriktivan u toliko što je: dvodimenzionalan, monokromatski,
jednostavan, konstantne visine.

2. Granični valni periodi koji razlučuju valove kratkih perioda od valova dugih perioda.
Nekapiram.... nema tog!! A možda kao 3. Isti odg.

3. Osnovna podjela idealnih površinskih valova prema veličini njihovog perioda.

 Valovi kratkih perioda (period manji od cca 30 sek)

 Valovi dugih perioda (period vedi od cca 5 min.)

4. Koja prirodna pojava uzrokuje površinske morske valove najvede specifične

energije.

NEMA ODGOVORA U TOM POGLAVLJU- VALJDA VJETAR

5. Nabrojiti načine opisa realnih valova

 Deterministički
 statistički
 spektralni

6. Šta uključuje kompletan opis vala?

 Opis valnog profila
 Opis gibanja vodnih čestica

7. Nacrtati valni profil i definirati na slici njegove parametre!

8. Kako se giba valni profil kod progresivnog, a kako kod stojnog vala?
  Progresivni val – valni profil tj. valni greben kao najuočljiviji, giba se horizontalno u
odnosu na fiksnu točku. Smjer u kojem se greben giba je smjer rasprostiranja vala.
 Stojni val - valni profil tj. valni greben kao najuočljiviji, pomiče se samo gore dolje na
fiksnoj poziciji

9. Oznak za valnu strminu i raspon strmina realnih morskih valova!

10. Nacrtati rotaciono i irotaciono gibanje vodne čestice kod morskih valova!

Ako su trajektorije zatvorene takvo gibanje vodnih čestica se naziva, a ako su približno
zatvorene naziva se irotaciono

IROTACIONO GIBANJE

-nema slike rotacionog al u opisu iznad valjda je rotaciono kad je trajektorija zatvorena znači
di je početak tu je i kraj ;)

11. Nacrtati profil ravnog nagnutog morskog dna i označiti područja dubina!
NAGNUTO RAVNO DNO -VALJDA NAGNUTA RAVNA CRTA; RAVNAJTE SE PO OVOM CRTEŽU

12. Klasifikacija dubina mora obzirom na valove (nabrojati).

Za neki val je voda duboka ako dno ne utječe na njegove parametre.

Dubokovodno područje se ostvaruje za d ≥ Lo/2(u tom slučaju npr. brzina
vala ne ovisi o dubini mora co = f(T)).
Neki se val rasprostire u prijelaznom području dubina ako je Lo/2 > d ≥ L/25( u tom slučaju
dubina utječe na promjenu parametara; Brzina vala je funkcija perioda i dubine: c = f (T, d)).
Plitko područje je definirano dubinom d < L/25, a brzina vala je funkcija samo dubine: c = f
(d).

13. Nacrtati profil vala i trajektorije površinske, podpovršinske i pridnene vodne

čestice na ravnom morskom dnu u prijelaznom području!
14. Nacrtati profil vala i trajektorije površinske, podpovršinske i pridnene vodne
čestica na ravnom morskom dnu u dubokom području!

13.-GLEDATE OVU SREDNJU SLIKU

14.-GLEDATE PRVU SLIKU

15. Navesti oznake s dimenzijama i izredi definicije brzine rasprostiranja vala i

brzine vodne čestice!
 Brzina rasprostiranja vala, brzina vala, c (m/s) je brzina pojedinačnog brijega ili dola
vala kojim se on rasprostire morskom površinom u odnosu na fiksnu točku. Kod
oscilatornog vala dade se izraziti kao c = L/T, dok se brzina translatornog vala ne da
izraziti na taj način jer T→∞.

 Brzina vodne čestice, v (m/s) je brzina kojom ona prolazi svoju putanju. Ima
horizontalnu komponentu u i vertikalnu w.
16. Nabrojiti valne teorije i razvrstati ih po redu (prvog i višeg reda)!

17. kako se još naziva Airy-eva valna teorija?

teorija valova malih amplituda ili prvog reda

18. Kako matematički glasi profil idealnog vala male amplitude?

H 2x 2t
η = a · cos (kx – ωt) = cos(  )
2 L T

19. Napiši oznaku i kako se računa valni broj?

k = valni broj = 2π/L (rad/m)

20. Koji parametri valnog profila su vezani zakonito, a koji orijentacijskim

omjerom?

NISAM SIGURNA, TJ NIGDJE U SKRIPTI NE PIŠE DIREKTNO,AL VALJDA L I T SU VEZANI

ZAKONOM, A VALNA VISINA H NIJE VEZANA ZAKONOM.

21. Napiši oznaku i kako se računa kutna frekvencija?

(RAD/S)

22. Izrazi za brzinu rasprostiranja idealnog vala!

23. Izrazi za valnu dužinu u preko valnog perioda!

24. Izrazi za valni period preko valne dužine!

25. Na kojoj dubini mora prestaje gibanje vodnih čestica ispod morskog vala?

Za neki je val voda duboka ako dno ne utječe na njegove parametre. Duboko vodno područje
L
se ostvaruje za d  0
2

26. Koje komponente ima tlak vode ispod morskog vala?

 Hidrodinamičku komponentu
 Hidrostatičku komponentu

27. Kako se mijenja hidrostatički, a kako hidrodinamički tlak tlak ispod morskog
vala po dubini mora?

 hidrostatički raste sa povedanjem dubine mora

 hidrodinamički pada

28. Koji je valni parametar reprezentant valne energije?

Valna visina H,
gH2
Izraz za valnu energiju na jedinici morske površine: E 
8

29. Vodne čestice po teoriji vala male amplitude gibaju se rotaciono: da ili ne?
DA(IAKO NIGDJE NEMA TOG ODGOVORA, PRIJE SPOMINJU ROTACIONO KAD SU
TRAJEKTORIJE PO ZATVORENIM PUTANJAMA, A IROTACIONO PO NEZATVORENIM
PUTANJAMA)

30. Vodne čestice vala male amplitude gibaju se irotaciono: da ili ne?
NE

DEFORMACIJE VALOVA KRATKIH PERIODA

1.Koje su dvije osnovne vrste valnih deformacija?
-na nagnutom tlu
-na preprekama koje se izdižu s morskog dna prema površini ili obrnuto

2. Na kojoj dubini počinje deformacija valova na nagnutom dnu?

d < Lo / 2.

3. Nabrojiti deformacije na ravnom nagnutom dnu kada valovi dolaze normalno

na
konturu dna!
-deformacija valova na nagnutom dnu uslijed smanjenja dubine
-deformacija valova uslijed trenja s dnom
- odbijanje ili refleksija valova na nagnutom dnu
- lom valova,

4. Nabrojiti deformacije na nagnutom dnu kada valovi dolaze koso na konturu

dna!
-zalomljavanje ili refrakcija

5. Nabrojiti valne deformacije na:

-nagnutoj prepreci - odbijanje ili refleksija (parcijalna)
-verikalnoj prepreci - Ogib ili difrakcija valova, te odbijanje ili refleksija (potpuna)
-propusnoj vertikalnoj prepreci - refleksija (parcijalna)

6. Nabrojiti koje se ostale valne deofrmacije dešavaju u procesu refrakcije

valova!
-deformacija valova na nagnutom dnu uslijed smanjenja dubine
-deformacija valova uslijed trenja s dnom
- odbijanje ili refleksija valova na nagnutom dnu
- lom valova

7. Koje valne deformacije uključuju disipaciju valne energije?

Propuštanje ili transmisija valova

8. Napiši izraz za deformaciju valne dužine i kako se rješava!

NEMOGU OVO NACI DA GA JEBES!

9. Koji se parametri valnog profila deformiraju a koji ne?

Ne deformira se valni period, a deformira se visina i dužina vala
10. Što je to refrakcija valova?
Deformacija koja se javlja ako se valovi rasprostiru koso na konturu dna i obale i
obalnu crtu.

11. Kako se manifestira refrakcija valova?

Manifestira se promjenom smjera rasprostiranja valova s tendencijim da bude
okomita na izobate smanjivanjem valnih dužina, i promjenom valnih visina koje se u
uvali smanjuju, a na rtovima povećavaju.

12. Kako se u odnosu na konfiguraciju dna teže postaviti grebenovi

refraktiranih valova?
Linije valnih grebena teže izjednačavanju sa izobatama.

13. Kako se promijeni valna visina refraktiranih valova u uvali, a kako na rtu?
U uvali se smanjuju, a na rtovima povećavaju

14. Gdje nastaje koncentracija, a gdje razlijevanje valne energije kod refrakcije
valova?
Koncetracija nastaje u rtovima, razlijevanje u uvali.

15. Kako se manifestira povećanje širine energetskog snopa na valnu visinu,

(kod
refrakcije)?
Smanjivanjem valne visine i razlijevanjem energije

16. Kako se manifestira smanjenje širine energetskog snopa na valnu visinu,

(kod refrakcije)?
Povećanjem valne visine i koncetriranjem enrgije

17. Što je difrakcija?

Ogib ili difrakcija valova je deformacija valova na ravnom dnu koja nastaje u slučaju
kada se ispred dijela valnog polja prepreči vertikalna prepreka na pr.
lukobran.Rezultat je bočnog rasprostiranja energije (uzduž grebena vala) koja se
time javlja i iza prepreke.

18. Kako se manifestira difrakcija?

Očituje se širenjem i zaokretanjem valova u područje geometrijske sjene iza
prepreke i smanjenjem valne visine u geometrijskoj sjeni i nešto prije nje.

19. Kolika je valna visina na granici geometrijske sjene kod difrakcije?

70% od valne visine nadolazećeg vala.

20. Što je refleksija vala?

Odbijanje ili refleksija je deformacija vala koji u svom rasprostiranju nailazi na
vertikalnu ili nagnutu prepreku beskonačne dužine uslijed čega dolazi do totalnog ili
parcijalnog reflektiranja tog vala u suprotnom smjeru
21. Koliko se povećava valna visina totalno reflektiranog vala?
2 puta

REALNI VALOVI

1.Što su to valovi ''živog mora''?

Valovi čija konfiguracija nema pravilnosti niti po smjeru niti po vremenu, ali se ipak uočava
osnovna usmjerenost valnog polja u smjeru vjetra.

2. Što su to valovi ''mrtvog mora''?

Paralelni valni grebenovi određenog smjera napredovanja i pravilne
frekvencije.

3. Koliko je trajanje kratakoročnog stacionarnog stanja mora potrebnog za

definiciju reprezentativnih parametara valnog profila?
5-15min.

4. Definicija realnog vala!

Realni valovi su oni valovi koji se javljaju u prirodi. Pripadaju u površinske morske valove
kratkih perioda. Potpuno se razlikuju od idealnih valova po fizičkom izgledu, a samo u
rijetkim situacijama se približavaju izgledu idealnih valova.

5. Metode za opis realnih valova!

Statistički, Spektralni i Deterministički

6. Kako se naziva reprezentativna valna visina koja predstavlja prosjek od 1/3

najviših valnih visina u jednom valnom zapisu opsega N0 valova?
Značajna visina vala.

7. Što se označava simbolom HsPR?

značajna valna visina povratnog razdoblja od
PR=1,5,10,20,50,100 godina; tj. značajna valna visina
koja u PR godina može biti 1x dostignuta ili premašena

8. Nacrtati valni zapis realnih valova, na njemu označiti valne parametre i navesti
broj valova!
9. Raspon perioda za valove kratkih perioda.
0-30 s

10. Raspon perioda za valove dugih perioda.

Više od 5 min

11. Koje podatke sadrži ruža vjetrova?

Smjerove, brzine [m/s] te učestalosti pojave vjetra.

12. S kojom su veličinom i njoj pripadnom jedinicom kalibrirane osi na ruži

vjetrova?
Smjer, brzina[m/s], ušestalost[%]

13. Da li se s ruže vjetra može odrediti trajanje vjetra kod neke brzine i smjera?
Ne.

14. Nabrojiti tradicionalne nazive najčeščih vjetrova na Jadranu po smjerovima:

NE, SE, NW.

15. Što je to privjetrište, i čime se kvantitativno definira?

Privjetrište F[km] (engl. Fetch) je morska površina iznad koje puše vjetar
generirajući valove. Za priobalne lokacije i zaljeve privjetrište se proteže preko cijelog
akvatorija, jer se smatra da polje vjetra uvijek pokriva cijeli akvatorij.

16. Što je potrebno za kvalitetnu valnu prognozu pribaviti od meteorološkog

zavoda?
treba kod meteorološkog zavoda naručiti detaljnije podatke o situacijama vjetra (t.j
brzine i pripadna trajanja vjetra) kroz 10-30 godišnje razdoblje

17. Definirati kratkoročno stanje mora!

Stanje mora - reprezentativni valni parametri
kratkoročnu (za 10-minutno do nekoliko satno
stacionarno stanje mora) i dugoročnu varijantu (za rijetke pojave, tj. za stanje mora koje se pojavljuje u
nekom duljem nizu godina).

18. Definirati dugoročno stanje mora!

Pitanje 17.

19. Koju grupu valnih parametara obuhvaća statistički opis realnih valova?
Grupu koja se odnosi samo na profil vala, a ne na gibanje vodnih čestica.

20. Kako se kod statističkog opisa realnih valova određuju parametri gibanja
vodnih čestica?
Ne odredjuju se.

21. Navesti po opadanju slovne oznake za reprezentativne valne visine realnih

valova kod kratkoročnog stanja mora!
H1/1000, H1/100, H1/10, H1/3, Hrms

22. Navesti po opadanju slovne oznake za reprezentativne valne periode realnih

valova kod kratkoročnog stanja mora!
Tmax, T1/10, T1/3, T0

23. Matemetička definicija značajne valne visine!

24. Matemetička definicija desetinske valne visine!

25. Matemetička definicija značajnog valnog peroda.

26. Matemetička definicija desitinskog valnog peroda.

27. Napisati odnose ostalih reprezentativnih valnih visina realnih valova kod
kratkoročnog stanja mora sa značajnom valnom visinom u formi Hmax=axHS,
H1/10=bxHS, H1/3=cxHS, Hsr=dxHS!

Hmax=2xHS,H1/10=1,27xHS, H1/3=1xHS, Hsr=0,61xHS!

28. Napisati odnose ostalih reprezentativnih valnih perioda realnih valova kod
kratkoročnog stanja mora sa prosječnim valnim periodom u formi Tmax=ax T
,TS=bx T!
Tmax=1,1x T, TS=1,1x T!

29. Navesti po opadanju oznake za reprezentativne valne visine dugoročnog

stanja mora povratnog razdoblja od PR godina!
Hs100, Hs50, Hs20 Hs10 Hs5 Hs1
30. Navesti po opadanju oznake za reprezentativne valne periode dugoročnog
stanja mora povratnog razdoblja od PR godina!
Ts100, Ts50, Ts20, Ts10, Ts5, Ts1

31. Napisati odnose ostalih reprezentativnih valnih visina realnih valova sa

značajnom valnom visinom kod dugoročnog stanja mora u formi
HmaxPR=axHSPR, H1/10PR=bxHSPR, H1/3PR=cxHSPR, HsrPR=dxHSPR!
HmaxPR=2xHSPR, H1/10PR=1,27xHSPR, H1/3PR=1xHSPR, HsrPR=0,61xHSPR!

PROGNOZE VJETROVNIH VALOVA

1. Koja se brzina vjetra koristi kao ulazni podatak u kratkoročnu valnu

prognozu? Imenuj i napiši oznaku.
Za kratkoročnu prognozu uzimaju se podaci o satnim brzinama U3600[s](zm) [m/s] i
pripadajućim trajanjima t[h] vjetra

2. Koji su ulazni parametri za kratkoročnu valnu prognozu temeljem podataka o

vjetru? Navesti ih oznakama s pripadnim dimenzijama!
- smjer
- srednja satna brzina U 3600s ( zm ) [m/s]
- trajanje vjetra t [h]
- privjetrište F [km]
- dubina mora d[m]

3. Nacrtati kvalitativni primjer kratkoročne valne prognoze SMB metodom za

neke vrijednosti U, F i t kad je mjerodavno privjetrište.
(nije orjetište već je privjetrište.... greška u skripti valjda, zadatak se riješava tako da samo
isčitavaš iz tablice str 57 u skripti,okreneš ju vodoravno i samo gledas sta ti je zadano... vidiš
koja ti je brzina zadana i pičiš do PRVE sljedeće zadane vrijednosti ILI dužina privjetrišta ILI
trajanje vjetra te očitaš)

4. Nacrtati kvalitativni primjer kratkoročne valne prognoze SMB metodom za

neke vrijednosti U, F i t kad je mjerodavno trajanje vjetra.
5. Iz podataka o pojedinačnim valnim visinama u jednom valnom zapisu
opsega 300 valova izračunati značajnu valnu visinu.

Hi [m] 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5

Broj 25 25 65 85 50 35 10 5
valova
Σ= 100

N0

1 3 opad.niza 1
H1 / 3  
N 0 / 3 i 1
Hi 
100
(4,5  5  10  4,0  35  5,5  3,0  50)  3,35m

6. Iz podataka o pojedinačnim valnim visinama u jednom valnom zapisu

opsega 300 valova izračunati desetinsku valnu visinu.
Hi [m] 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5
Broj 30 25 65 85 65 15 10 5
valova
Σ= 30

N0
1 10 opad.niza 1
H1/10   Hi
N 0 / 10 i 1
 (4,5  5  10  4,0  3,5 15)  3,83m
30

7. Ako se raspolaže uzorkom sl. varijable značajne valne visine iz 10 godina

opažanja, navedite koji će se tip raspodjele vjerojatnosti koristiti za dugoročnu
prognozu.
Jednodimenzionalna raspodjela (Log- normalna raspodjela vjerojatnosti).

8. Koliki broj godina opažanja treba za dobru dugoročnu prognozu značajne

valne visine HS100 pomoću raspodjele vjerojatnosti ekstrema slučajne varijable
značajne valne visine?
optimalno 30 godina opažanja, a minimalno 10 godina

9. Napisati slovnim oznakama: vjerojatnost da slučajna varijabla značajna

valna visina premaši svoju i-tu vrijednost!
P( H S  H S ,i )

10. Napisati riječima značenje simboličnog izraza: P( ^HS ≥HS,i)!

P( H S  H S ,i ) - vjerojatnost da slučajna varijabla značajna valna visina premaši
svoju i-tu vrijednost.
11. Kako se formira smanjeni uzorak sl. var. značajne valne visine za
dugoročne prognoze u vidu niza prekoračenja?
Ako se raspolaže uzorkom iz dugog niza godina, neke od rečenih slučajnih
 
varijabli H S i T S , tada se može odrediti “dugoročna jednodimenzionalna
raspodjela vjerojatnosti”. Takom se na primjer iz jelokupnog uzorka s
razdobljem opažanja dužine 10 godina, po kriteriju prekoračenja nekog
visokog praga, formira uzorak smanjenog opsega i temeljem njega određuje
empirijska a potom i teorijska dugoročna raspodjela vjerojatnosti bilo slučajne
 
varijable H S bilo T S . Uzorak formiran po kriteriju prekoračenja praga naziva se
i „niz prekoračenja”
( str 65 u skripti. Pa si vi to oblikujte po želji ako išta kužite)

12. Kako se formira uzorak sl. var. značajne valne visine za dugoročne
prognoze u vidu niza godišnjih ekstrema?

iz cjelokupnog uzorka s razdobljem opažanja dužine 30 godina izdvoje godIšnji

ekstremi i formira uzorak manjeg opsega. Temeljem njega određuje se empirijska, a
potom i teorijska raspodjela vjerojatnosti ekstrema. Uzorak formiran po kriteriju
godišnjih ekstrema se naziva i “niz maksimuma”

13. Opiši što je, i kako se označava oznakom i mjernom jedinicom, razdoblje
registracije za dugoročnu prognozu?

Proračun značajne valne visine nekog povratnog razdoblja ≡ dugoročna

prognoza značajne valne visine.
 T  god  1
P( HS  HSPR )  REG  gdje je
n PR god 
HSPR [m] značajna valna visina povratnog razdoblja od PR godina.
(to je netko odgovorio od prije, ja nisam mogo nači nikakvu registraciju)

14. Opiši šta je, i kako se označava, opseg uzorka za dugoročnu prognozu?

Opseg uzorka; tj. broj podataka (vrijednosti Hs,i u uzorku slučajne varijable

značajne valne visine H S za proračun raspodjele.
Označava se sa n .
15. Napisati izraz za vjerojatnost premašenja neke vrijednosti sluč. varijable
značajne valne visine prema Hazenovoj kompromisnoj formuli.
Definirati oznake iz formule i dati im mjerne jedinice!

Hazen-ova kompromisna vjerojatnost:

  2Fi -1
P( HS  HS,i )  gdje je :
2n

H S - slučajna varijabla značajne valne visine
HS,i - i-ta vrijednost slučajne varijable [m]
i 
Fi   fi - zbirna apsolutna učestalost i-te vrijednosti slučajne varijable H S
1

fi - apsolutna učestalost i-te vrijednosti slučajne varijable H S

16. Kako mora biti poredan uzorak sl. var. značajne valne visine kod
odreĎivanja njene dugoročne empirijske raspodjele vjerojatnosti?

Uzorak je potrebno poredati po opadanju i proračunati vjerojatnosti

premašenja po jednoj od kompromisnih formula.

17. Što predstavlja empirijsku dugoročna raspodjelu sl. var. značajne valne
visine u tablici njenog ureĎenog uzorka?

 

Parovi  HS,i ; P( HS  HS,i )  stavljaju se u koordinatni sustav
 

HS,i ; P( HS  HS,i ) što predstavlja empirijsku raspodjelu vjerojatnosti slučajne

varijable značajne valne visine H S u vidu "oblaka" točaka. Na abscisi su
vrijednosti značajne valne visine HS , a na ordinati vjerojatnosti premašenja

P( HS  HS,i ) .
(isto nisam našo a ovo je netko prije odgovorio do sad mu je sve manje vise ok bilo
pa je i ovo nadam se)

18. Čime je prikazana empirijska dugoročna raspodjelu sl. var. značajne valne
visine na grafu njene dugoročne raspodjele?

Dugoročna raspodjela značajnih valnih visina prikazana je pravcem

19. Ako je povratno razdoblje značajne valne visine 100 godina, opseg uzorka
3000 i razdoblje registracije 3 godine napišite izraz i izračunajte pripadnu
vjerojatnost nastupa HS100?

 TREG god  1 3 1
P( HS  HSPR )      0, 00001  1105
n PR god  3000 100

20. Ako je vjerojatnost nastupa neke značajne valne visine 1x10 -5, opseg
uzorka 3000 i razdoblje registracije 3 godine napišite izraz i izračunajte
pripadno
povratno razdoblje te valne visine?

TREG god  1 3 1
PR  god    
   100 god 
n P( HS  HSPR ) 3000 1105

21. Definiraj riječima šta (u matematičkostatističkom smislu) znači HS100 ?

HS100 - značajna valna visina povratnog razdoblja od PR=100 godina

22. Napiši oznakom značajnu valnu visinu 100-godišnjeg povratnog

razdoblja?

HS100

PROJEKTNI VALOVI

1. Koje se 2 vrste proračuna razlikuju kod projektiranja pomorskih

graĎevina i koja povratna razdoblja projektnih valova se za njih
principijelno preporučuju?

• proračuni funkcionalnosti PR≥5 godina

• proračuni konstrukcije. PR=50 do 100 godina

2. Nabrojite proračune funkcionalnosti kod projektiranja pomorskih

graĎevina i slovnim oznakama definirajte pripadajuće projektne valne
visine?

-AGITACIJA BAZENA (PREKRCAJNI DANI)

valna visina - H1/35 god val 5-ogodišnjeg povratnog
razdoblja
 - PRELJEVANJE
valna visina - H max 5 god val 5-ogodišnjeg povratnog razdoblja
valna visina - H max
100 god
val 100-godišnjeg povratnog razdoblja

3. Kada se kod proračuna preljevanja upotrebljava Hmax5g, a kada Hmax100g?

-Hmax5g -vrijedi za kej; t.j. visinu teritorija u luci i visinu krune lukobrana teretnih luka
kod
kojih se, u slučaju većih valova, može kontrolirati i zabraniti prolaz ljudi kako nebi
stradali

-Hmax100g- Kod javnih luka gdje se promet pješaka ne može kontrolirati

4. Oznakama definirajte projektne valne visine za nasipne pomorske graĎevine,

i za vertikalne stijene u moru.
- nasipne pomorske građevine : H1/10100god
- vertikalne stijene u moru : Hmax100god
(val 100-godišnjeg povratnog razdoblja)

5. Kako će se odrediti Hproj = Hmax5god ako je iz dugoročne prognoze poznata

Hs5god ?
Hproj = Hmax5god=2 Hs5god NISAM SIGURAN!

MORSKE RAZINE

1. Što je i kako se još naziva slučajna komponenta morske mijene?

terestička ( cijeloj morskoj mijeni daje karakter slučajnog procesa)- generirana zemaljskim
utjecajima s periodom od 10-tak minuta do nekoliko sati

2. Što je i kako se još naziva deterministička komponenta morske mijene?

ASTRALNA, koja se naziva morsko doba a generirana je gibanjem nebeskih tijela – pretežno
Mjeseca i Sunca - s periodom od oko ½ ili oko 1 dan
3. Koliki mogu biti periodi morske mijena?

Jednodnevna mijena ima period 24 sata i 50 minuta, a poludnevna 12 sati i 25 minuta.

4. Koliko dana traje mjesečna varijacija morskih mijena?

Period mjesečne varijacije morske mijene je pola sinodskog mjeseca (0,5 x 29,5 dana)

5. Napiši oznaku i definiciju geodetske nule!

SR ±0,0 Srednja Razina ≡ geodetska nula ±0,0[m n.m.], ili nula generalnog nivelmana
države – prosjek registriranih satnih razina s izglađenog moreograma ili integralni prosjek;
ako se radi o barem 20-godišnjem prosjeku može poslužiti za nulu generalnog nivelmana
države: ±0,0[m.n.m.].

6. Napiši oznaku i definiciju hidrografske nule!

SNNžR [±0,0] Srednja Niža Niska živa Razina ≡ hidrografska nula ≡ nula pomorskih
karata ili – 20-godišnji prosjek od po jedne minimalne registrirane niže niske razine u
vrijeme žive mijene.

7. Šta znači oznaka SNNŢR?

Srednja Niža Niska živa Razina

8. Kada su morske mjene na Jadranu poludnevnog tipa, a kada jednodnevnog?

Mijene na Jadranu su poludnevnog tipa u vrijeme sizigija (mlađ i pun mjesec), a

jednodnevnog tipa u vrijeme kvadrature (prva i zadnja četvrt).

LUČKE GRAĐEVINE
1. Nabroji unutarnje lučke pomorske graĎevine!
- kej
- molo
- gat
- utvrdica, dalba, plutača
- uređena obala

2. Nabroji vanjske lučne pomorske graĎevine!

- lukobran
- valobran
- valolom
- obaloutvrda

3. Nacrtaj shematski tipove kejova sa žmurjem u poprečnom presjeku!

4. Nacrtaj shematski gravitacijske tipove kejova u poprečnom presjeku!

5. Nacrtaj shematski tipove kejova na pilotima i stupovima u poprečnom

presjeku!
6. Nacrtaj graĎevinski nacrt gravitacijskog keja od betonskih blokova u
poprečnom presjeku s obalnom dizalicom i 1 željezničkom kolosjekom!

7. Nabroji vanjske lučke pomorske graĎevine.

- lukobran
- valobran
- valolom
- obaloutvrda
LUKOBRANI

1. Nabroji tipove lukobrana.

jednostani i dvostrani( to piše podjela po tlocrtu)

2. Nabroji tri osnovna tipa lukobrana prema presjeku konstrukcije.

tip nasip
tip zid
eksperimentalni

3. Skiciraj poprečne presjeke 2 klasična tipa lukobrana!

4. Nacrtaj shematski 3 eksperimentalna tipa lukobrana!
(popupropusni, plutajući, strujni)
5. Definiraj riječima filtersko pravilo!
Filtersko pravilo definira princip da sitna zrna materijala ispod filtera (donji sloj) ne mogu biti
strujanjem vode izvučena kroz šupljine filtera (gornji sloj)

6. Koji tip lukobrana je povoljniji za temeljenje na loše nosivom dnu (npr. mulj),
tip nasip ili zid?
tip nasip
7. Nacrtaj principijelni prikaz strujanja mora unutar poprečnog presjeka nasipnog
lukobrana čija se intencija ispiranja sitnih čestica jezgre sprečava filterom.

8. Definiraj parametre profila nasipnog lukobrana:

• -najstrmiji vanjski nagib, Vanjski nagibi u normalnim uvjetima kreću se od 1:1,5 do 1:3,
najviše do 1:5
• -najstrmiji nutarnji nagib 1:1,25
• -visinu krune lukobrana (kao principijelan zbroj relevantnih maritimnih veličina)
• -širina krune lukobrana (pomoću promjera primarne obloge dA) odgovara širini 3-4
elementaprimarne obloge
• -širina krune jezgre po tehnološkom kriteriju-
teba biti toliko široka da u fazi građenje s krune omogući rad i smještajgrađevinske
mehanizacije

• -visinu krune jezgre (pomoću relevantne morske razine)

• -visinu krune lukobrana (kao principijelan zbroj relevantnih maritimnih veličina)
NEZNAM ZA VISINU RASPOREDIT
-Visina krune lukobrana, po kriteriju prelijevanja, izračunava se zbrajanjem dosega
projektnog vala (Hproj=Hmax5god) na vanjskom pokosu i ekstremno visokog morskog raza 5-
godišnje PR-a
-visina krune lukobrana dobije zbrajanjem visine jezgre i debljina filtera i obloge

9. Definiraj parametre presjeka nasipnog lukobrana:

• -dubina postavljnja primarne obloge -1,5Hproj
• -dubina postavljnja sekundarne obloge -2,5 Hproj
• -minimalna debljina sloja lukobrana (pomoću promjera zrna obloge d)
4×D85%donje≥D15%gornje≥4×D15%donje
• -omjer težina obložnih slojeva: A, B, C, D i jezgre
A – primarna obloga G
B – sekundarna obloga G/2
C – filter 1 G/10
D – filter 2 G/200
J – jezgra četveroslojnog- G/4000 i vise
J – jezgra troslojnog - G/200 i vise

10. Nabroji slojeve četveroslojnog nasipnog lukobrana idući od vanjskog pokosa

prema unutrašnjosti tijela lukobrana!
Tipičan četveroslojni presjek se sastoji od najkrupnije primarne obloge "A" na kruni i
vanjskom pokosu ispod koje je u većoj dubini nešto manja sekundarna obloga "B". Između
jezgre i obloga su filterski slojevi "c" i "D" (Sl. 4.8.1.1.2::1) I jezgra

11. Nacrtaj građevinski nacrt četveroslojnog nasipnog lukobrana u dubokoj vodi!

12. Nacrtaj građevinski nacrt četveroslojnog nasipnog lukobrana u plitkoj vodi!

13. Definiraj slovnim oznakima projektne valne visine za proračun visine krune
nasipnog lukobrana i za proračun konstrukcije nasipnog lukobrana.
14, isto ko i 13, stari je ponovio pitanje i prepao nas za još jedno
pitanje
15. definiraj riječima, oznakama, veličinama (pribliţno, samo za konstante) i
dimenzijama elemente Hudsonove formule

16. Nacrtaj građevinski nacrt lukobrana tipa zid od prefabriciranih masivnih

blokova na pješćanom morskom dnu.