UVODI

Antigona
Sofoklo je antički tragičar. Aristotel ga je smatrao boljim i od Eshila i Euripida. Stvarao je u petom
stoljeću prije Krista, a vrhunac je doživio objavom trilogije Kralj Edip, Antigona, Edip na Kolonu. U
tragediji Antigona opisuje tragičnu junakinju Antigonu koja doživljava tragičnu krivnju zbog
postavljanja božanskih zakona ispred zemaljskih i zbog toga doživljava trgičan kraj - samoubojstvo
vješanjem u ćeliji.

Hamlet
William Shakespeare je engleski renesansni pisac koji je stvarao u 16. i 17. stoljeću. Osnivač je
kazališta Globe. Osim dramskih, pisao je i lirska djela te je po njemu nazvan engleski sonet.
Hamlet je tragedija od 5 činova koja pripada drugoj fazi Shakespearova stvaralaštva. Nastala je u
doba manirizma pa su zato u Hamletovu liku prisutna i renesansna i barokna obilježja. Ona je
tragedija osvete te tragedija lika u kojoj je prikazan danski kraljević Hamlet koji predstavlja prvog
modernog pojedinca u književnosti.

Dundo Maroje
Marin Držić je dubrovački renesansni dramatičar koji je pisao u 16. stoljeću, najpoznatiji po svojim
komedijama u kojima opisuje dubrovački život, iako je napisao i tragediju Hekuba. U svojim
dramama uvodi karakterističan govor likova i dijalekte. Dundo Maroje je eruditna komedija koja
sadrži 2 prologa i 5 činova kojoj je kraj izgubljen, ali i nadopisan. Ima strukturu Plautovske
komedije. Mjesto radnje je Rim, a pokretači radnje su sluge među kojima je i glavni lik Pomet koji
promiče renesansni svjetonadzor svojim hedonističkim načinom života te zapliće radnju svojim
sposobnostima prilagođavanja situacijama i brzim reagiranjem na promjene u okolnostima. Tema
komedije je generacijski sukob prikazan kroz odnos Dunda Maroja i njegova sina Mara.

Zločin i kazna
Fjodor Mihajlović Dostojevski najznačajniji je ruski prozni pisac. Pisao je u 19. stoljeću za vrijeme
visokog ruskog realizma. Tvorac je modernog psihološkog romana, a svojim stvaralaštvom je
utjecao na modernu prozu 20. stoljeća. Zločin i kazna je njegov najpoznatiji roman uz romane Idiot
i Braća Karamazov i žanrovski se može odrediti kao društveni, psihološki, filozofski i kriminalistički
roman. Sastavljen je od 6 dijelova i jednog epiloga. U romanu se isprepliću realistička i
modernistička obilježja. Tema djela je ubojstvo i prihvaćanje kazne. Radnja se odvija u Petrogradu
tokom 9 i pol dana u 1860-ima. Prati mladog Raskoljnikova te njegove unutarnje sukobe prije i
poslje zločina.

Posljednji Stipančići
Vjenceslav Novak senjski je prozaik koji je zbog dotjeranosti realistične pripovjedne tehnike
proglašen “hrvatskim Balzacom”. Pisao je u 19. stoljeću u dobra hrvatskog realizma. U svojim
djelima analizira društvo i ukazuje na socijalne probleme. Roman Posljednji Stipančići pripada
prvoj fazi njegova stvaralaštva. Podnaslov romana Povijest jedne patricijske obitelji najavljuje temu
romana propadanja plemstva, djelo ima uokvirenu kompoziciju i može se odrediti kao društveni i
kao obiteljski roman. Radnja prati obitelj Stipančić u Senju u prvoj polovici 19. stoljeća.
Preobrazba
Franz Kafka je praški pisac židovskog podrijetla koji je pisao na njemačkom jeziku. Stvarao je u
razdoblju avangarde, a preobrazbu objavljuje 1915. godine. Ona je jedna od svega nekoliko djela
koje je objavio za života. Od prijatelja Maxa Broda zatražio da je spali sva njegova djela, ali nakon
smrti on ta ista objavljuje. Preobrazba je pripovijetka od triju djelova koja u naslovu sadrži temu
preobrazbe Gregora Samse u kukca i njegovu smrt. Bavi se temeljnim egzistencijalnim pitanjima.

Stranac
Albert Camus francuski je književnik kasnog modernizma koji je stvarao u 20. stoljeću, a koji se uz
Sartrea smatra najznačanjijim predstavnikom književnog egzistencijalizma. Nagrađen je i
Nobelovom nagradom za književnost. Bio je priovjedač, dramatičar i filozof. Njegov roman Stranac
je po vrsti roman apsurda te mu je glavno obilježje egzistencijalizam. Tema je obrađena u 2 dijela.
Prvi prikazuje Mersaultov život na slobodi, a drugi njegov boravak u zatvoru i suđenje.

Lovac u žitu
Jerome David Salinger suvremeni je američki književnik. Pisao je u 20. i 21. stoljeću u razdoblju
kasnog modernizma. Svojim romanom Lovac u žitu postaje začetnik proze u trapericama koja
nastaje kao opreka intelektualističkoj prozi. To je uokvireni roman, po vrsti moderni, a radnja je
pripovijedana u prvom licu. Glavni lik je Holden Caulfield, a tema je njegov bijeg iz internata i
njegovo dvnodnevno lutanje New Yorkom te njegov prijezir svijeta odraslih.

A. G. Matoš
Antun Gustav Matoš jedan je od najistaknutijih hrvatskih pjesnika iz razdoblja hrvatske moderne,
ali i uopće. Pisao je poeziju i prozu, a okušao se i u dramskom stvaralaštvu. On predstavlja
središnju ličnost hrvatke moderne, koja počinje njegovom objavom novele Moć savijesti, a
završava njegovom smrću. Matoš je pridonio povezivanju hrvatske i moderne europske
književnosti, te je na njegovo stvaralaštvo veliki utjecaj imao Baudelaire. Napisao je osamdesetak
pjesama među kojima je i .... .

Bijeg
Milutin Cihlar Nehajev senjski je pisac koji je pisao u 19. i 20. stoljeću u razdoblju hrvatske
moderne, značajan je zbog svojih novela i romana. Njegov roman Bijeg jedan je od najznačajnijih
romana hrvatske moderne. Po vrsti se može odrediti kao roman lika i psihološki roman, a napisan
u 12 poglavlja. Prati sudbinu Đure Andrijaševića, intelektualca koji završava tragično u sukobu s
okolinom i u sukobu sa samim sobom. Radnja se odvija pretežito u Senju koji je dominantan u
Nehajevim djelima, ali se odvija i u Zdencima i Zagrebu na početku 20. stoljeća.

Preobraženja
Antun Branko Šimić ekspresionistički je pjesnik koji je pisao u dvaddesetim godinama 20. stoljeća.
Pripada prvom razdoblju hrvatske književnosti od 1914. do 1952., tj. od 1914. do 1928. Zbirka
Preobraženja od četrdesetak pjesama u hrvatskom pjesništvu predstavlja prvu zbirku napisanu
slobodnim stihom i označuje početak modernog razdoblja. Najčešće teme u ovoj zbirci su pjesme
o pjesnicima i pjesništvu, o ljubavi i smrti te o siromaštvu.
Dobriša Cesarić
Dobriša Cesarić smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskh pjesnika između dvaju svjetskih
ratova i nesumnjivo je jedan od najpopularnijih pjesnika. Pisao je u razdobju od 1928. do 1952., a
svoju prvu pjesničku zbirku Lirika objavljuje 1931., a kasnije objavljuje još 15 zbirki. Nasljeđuje
romantičarsku i impresionističko-simbolističku poetiku. Tematski u svojim pjesmama obrađuje
seoski i gradski krajolik, a u ranome pjesništvu i socijalne teme.

Gospoda Glembajevi
Miroslav Krleža središnji je Hrvatski pisac drugog razdoblja hrvatske književnosti od 1928. do
1952., ali počinje pisati već u prvom razdoblju od 1914. do 1928. Njegova drama Gospoda
Glembajevi pripada drugoj, realističko psihološkoj fazi. Uz drame U agoniji i Leda čini dramsku
trilogiju o Glembajevima. Drama je podjeljena na 3 čina te se ju može odrediti kao kvalitatvnu, a po
vrsti kao psihološkau dramu ili modernu građansku dramu. Mjesto radnje je kuća obitelji Glembay,
a vrijeme radnje razdoblje između 1 i 5 sati ujutro. Glavni lik je Leon koji se nakon 11 godina iz
Zapadne Europe vraća u obiteljski dom. Tema je njegov sukob s ocem i propast Glembayevih.

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža središnji je Hrvatski pisac drugog razdoblja hrvatske književnosti od 1928. do
1952., ali počinje pisati već u prvom razdoblju od 1914. do 1928. Povratak Filipa Latinovicza je prvi
hrvatski pravi moderni roman, a može se odrediti kao roman o umjetniku, psihološki roman,
monološko asocijativni roman ili roman lika s esejističkim djelovima. Kroz 29 poglavlja radnja prati
glavnog lika mladog slikara Filipa Latinovicza. Teme romana su Filipova potraga za identitetom,
otuđenost te stvaralačka kriza obrađene kroz motiv povratka sadržanog u naslovu.

Kiklop
Ranko Marinković hrvatski je esejist, dramaturg, novelist, romanopisac koji je stvarao u drugoj
moderni od 1952. do 1969., ali se književnim postupcima približava postmodernizmu. Kiklop je
moderni egzistencijalistički roman koji obrađuje teme tjeskobe predratne atmosfere i osjećaja
otuđenosti kroz motive života, smrti i straha. Radnja prati glavnog lika Melkiora Tresića i njegovu
svijest koja povezuje fragmentarnu kompoziciju romana. Kompozicijski je roman podjeljen na 13
poglavlja, a sadržajno se može podijeliti na tri dijela.

Slavko Mihalić
Slavko Mihalić hrvatski je pjesnik druge moderne, a svoju je prvu zbirku Komorna muzika objavio
1954. godine, usporedno s pojavom časopisa Krugovi. Oblikuje poetiku koja se povezuje s
egzistencijalizmom jer su joj glavni motivi smrt, strah, tjeskoba, ugroženost i rezignacija.

Josip Pupačić
Josip Pupačić jedan je od najcjenjenijih suvremenih hrvatskih pjesnika, a djeluje u 20. stoljeću za
vrijeme druge moderne. Pripada generaciji krugovaša okupljenih oko časopisa Krugovi. Osim.......
njegova najpoznatija djele su pjesme More i Tri moja brata.