Zagreb – prijestolnica Hrvatske

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb je
izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg
grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnom rubu Panonske nizine na
prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj
obali rijeke Save. Položaj grada, koji je na mjestu
spajanja alpske, dinarske, jadranske i Panonske regije, omogućio je da Zagreb postane most
između srednjoeuropskog i jadranskog područja.

Prema popisu stanovništva iz 2011. u Zagrebu živi 790.017 stanovnika. Kao najveći i glavni
grad, Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko i upravno središte Republike
Hrvatske i Zagrebačke županije. Zahvaljujući ulozi najvećeg prometnog centra u Hrvatskoj,
razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je
gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.

Grad Zagreb je posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima

položaj županije.

O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Ime je neosporno hrvatskog
podrijetla. Čak i latinsko ime Zagabria upućuje na to da je ta lokacija još u srednjem vijeku bila
zaštićena grabom ili opkopom.

Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na

obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra (Zrinjevac). Povoljan
zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske,
jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu
puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.

Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama

od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.

U Zagrebu postoji 165 000 stabala, koja pokrivaju 14 milijuna četvornih metara površine. Ima
18 000 klupa za sjedenje uz zelene površine. Od 266 vrsta drveća, najčešće su: obična
breza, gorski javor, javorolisna platana i crni bor.
S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem
Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna
raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane
rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje
proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski
grad.

Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19.
stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom
vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni
trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište
Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine.

Kaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagrebačke katedrale. Danas je središte
crkvenih institucija (Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol zagrebački, Nadbiskupsko bogoslovno
sjemenište).

Donji grad je urbano središte suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20.
stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Glavni i najveći trg Zagreba je Trg
bana Jelačića. Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio
pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jelačiću (1866.), rad
austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako
bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, budući da se ban Jelačić u svoje doba snažno
odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990.
godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana Manduševac, uz koju je
vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču
Kolmar (danas Društvo hrvatskih književnika) s dva tornjića, kuću Rado (1904.-05.,
arhitekt Vjekoslav Bastl) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću
Popović (1906.-07., arhitekt Aladar Baranyai), na kojoj su reljefi umjetnika Ivana Meštrovića.