Professional Documents
Culture Documents
Vjezbe Plant Simulation
Vjezbe Plant Simulation
Dati primjeri isključivo služe kao podloga za vježbe i pomoć studentima pri izradi programskog zadatka
kolegija Projektiranje Proizvodnih Sustava. Ovi materijali nisu dio službenih materijala poduzeća
Siemens, te se autor ograđuje od svake moguće zlouporabe.
https://www.plm.automation.siemens.com/en/academic/resources/tecnomatix/simulation-
download.cfm
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Za dobivanje studentske licence potrebno je ispuni gore navedena polja. Studentska licenca trajna je i
besplatna (s ograničenjem na 80 objekata).
Nakon popunjavanja potrebnih polja na Vašu e-mail adresu dolazi License file.
Postupak licenciranja :
File → Preferences → License (pod License type odabrati Student ili Education, odabrati ispravnu
putanju prema license file-u)
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Primjer 1:
n=150 kom
Qs= 50 kom
t1= 2 min
tPZ= 20 min
1. Nakon pokretanja programa na početnom zaslonu potrebno je odabrati polje Create new
model. Nakon odabira u idućem prozoru odabiremo 2D only.
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
3. Nakon što smo postavili naša tri elementa sustava povezujemo ih sa Connector-om čija strelica
predstavlja naš tok materijala. Nakon što odaberemo Connector lijevom tipkom miša kliknemo
na Source (1) te zatim lijevom tipkom miša kliknemo na SingleProc (2). Time smo povezali ta
dva elementa sustava. Na isti način povezujemo i elemente SingleProc i Drain.
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
4. Korakom 3 smo postavili i povezali elemente našeg sustava. U ovom koraku potrebno je unijeti
vremena obrade i pripremno završno vrijeme za SingleProc. No prvo ćemo promijeniti naziv
našeg stroja u Tokarilica. Da bi pristupili izborniku za izmjenu podataka o stroju potrebno je
desnim klikom kliknuti na SingleProc te odabrati opciju Open. Unesite podatke kako je
prikazano na slici. Pod Process time unosimo 2: dok pod Set-up time unosimo 20: (program će
automatski prepoznati da se radi o minutama).
Nakon što smo završili s odabirom vremena u izborniku Set-up označimo kućicu After te
unesemo brojku 50 (što je veličina naše serije) i odabiremo opciju Before Next Part. Nakon što
smo unijeli sve podatke kliknemo Apply i Ok.
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
5. U koraku 5. pritiskom desnom tipkom miša na ikonu Source i odabirom opcije Open
promijenite ime ikone u US te unesite podatke prema slici (Time of creation- Number
Adjustable- Amount=150). Promjenite ime ikone Drain u IS.
7. Nakon završetka simulacije potrebno je provjeriti njene rezultate. Držeći pritisnutu lijevu tipku
miša označite sve elemente sustava. Nakon što ih označite pritisnite tipku F6. Nakon pritiska
na tipku pojavljuje se prozor sa rezultatima simulacije.
Izbornik statistika daje nam prikaz raznovrsnih podataka vezanih za naš simulirani proizvodni sustav. Iz
tablica Working time i Set-up time možemo vidjeti da je tokarilica sveukupno na obradu dijelova
utrošila 5 h, dok je za pripremno završne radnje utrošeno 1 h. Ukupno vrijeme izrade dijelova iznosi 6
h, odnosno 360 min.
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Primjer 2:
Redni broj Tehnoliška Radno mjesto/ tPZ, t1, min tRN, min
operacija stroj min
1 Rezati PIL 20 0,4 60
2 Tokariti TOK3 20 7 720
3 Brusiti UB 20 5 520
4 Tokariti TOK3 20 2 220
Tok materijala:
U našem primjeru obrađujemo cijelu seriju na jednom stroju. Dijelovi ne idu na drugi stroj dok cijela
serija nije obrađena. U tu svrhu u našem modelu promatrat ćemo da je dio cijela serija, odnosno za t1
ćemo odabrati vrijeme potrebno za izradu cijele serije (npr. za TOK3 vrijeme izrade iznosit će 500 min).
Promijenite imena vaših strojeva i unesite vremena izrade i pripremna vremena (Set up je nakon 1
komada!). Broj dijelova koji dolaze iz ulaznog skladišta je 19!
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Nakon što smo podesili potrebne vrijednosti resetirajte simulaciju te ju ponovo pokrenite. Nakon što
simulacija završi pokrenite StatisticReport (sve se označi pa se pritisne F6 ili jednostavno pritiskom na
ikonu StatisticReport).
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Primjer 3:
Potrebno je odrediti broj komada nekog proizvoda koje je moguće proizvesti u jednom danu. Vrijeme
obrade proizvoda na stroju TOK je 3 min, dok pripremno završno vrijeme iznosi 10 min. Proizvode se
serije od po 10 komada.
nk=? kom
Qs= 10 kom
t1= 3 min
tPZ= 10 min
tuk= 24 h= 1440 min
𝑛𝑘
𝑡𝑈𝐾 = 𝑛𝑆 × 𝑡𝑃𝑍 + 𝑛𝑘 × 𝑡1 = × 𝑡𝑃𝑍 + 𝑛𝐾 × 𝑡1
𝑄𝑠
𝑛𝑘
1440 = × 10 + 𝑛𝐾 × 3 → 𝑛𝑘 = 360 𝑘𝑜𝑚𝑎𝑑𝑎
10
Preimenujte elemente vašeg sustava prema slici. Processing time za TOK je 3: (3 min) dok je Set-up
time 10 min. Nakon što smo završili s odabirom vremena u izborniku Set-up označimo kućicu After te
unesemo brojku 10 (što je veličina naše serije) i odabiremo opciju Before Next Part. Nakon što smo
unijeli sve podatke kliknemo Apply i Ok.
Nakon što su unijeti svi potrebni podaci možete započeti sa simulacijom. NAPOMENA: Korisno je
poništiti simulaciju prije pokretanja nove (pritiskom na Reset Simulation – crvene strelice koje
pokazuju prema lijevo), naročito ako ste isprobavali Vaš proizvodni sustav tijekom unošenja podataka.
Nakon završetka simulacije potrebno je provjeriti njene rezultate. Držeći pritisnutu lijevu tipku miša
označite sve elemente sustava. Nakon što ih označite pritisnite tipku F6. Nakon pritiska na tipku
pojavljuje se prozor sa rezultatima simulacije.
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Kao što je pokazano na gornjoj slici tokarilici je u promatranom vremenskom razdoblju dostavljeno 360
proizvoda dok je s nje izišlo 359 obrađenih dijelova. Povećajte vrijeme trajanja simulacije za jednu
stotinku sekunde i uočite promjenu rezultata.
Primjer 4:
Pri simulaciji stvarnog modela sustava potrebno je u obzir uzeti i vremena potrebna za transport ali i
vremena potrebna za popravak stroja (korektivno održavanje odnosno popravci zbog nepredviđenih
kvarova).
U ovom primjeru analizirat unijet ćemo vremena potrebna za popravak strojeva (Failtures).
Modelirajte proizvodni sustav istovjetan prikazanom na donjoj slici. Broj komada koji će se proizvesti
je 200. Veličina serije je 50 komada (After 50 parts Before next part).
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Realni sustavi podložni su kvarovima. U izborniku Failures odaberite New i unesite podatke prema
donjoj slici.
Uočite da pritiskom na upitnik u gornjem desnom dijelu prozora i pritiskom na podatak koji vas zanima
dobivate informacije o tom podatku. Npr. Za Failure relates to dobivamo sljedeće informacije:
Kada ste sve podesili kliknite na Apply i ok. Te ponovo pokrenite simulaciju. Primijetite da se za razliku
od prve simulacije (bez kvarova) ova simulacija NE ZAUSTAVLJA nakon što su proizvedeni svi proizvodi.
Pritisnite dva puta lijevom tipkom miša na metodu te u prozoru koji će Vam se otvoriti (Model Frame
Method) unesite sljedeće podatke:
end;
Nakon što ste pritisnuli Apply changes odvucite Vašu metodu (drag & drop) u vaše izlazno skladište
(Drain).
U izborniku Toolbar, odaberite User intercace te na svoju radnu površinu izvucite Display and Chart.
Display i chart pridružite stroju S1 (Drag & Drop). Povucite Vaš stroj S1 na poziciju Chart-a i odaberite
Resource Statistic. Isto ponovite i za Display.
PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH Faculty of Mechanical Engineering
SUSTAVA and Naval Architecture
Predavanja: Zagreb, Croatia
Prof. dr.sc. Zoran Kunica, dipl. ing.
Priredio: Damir Belić, mag.ing.mech.
Prije početka simulacije ne zaboravite izbrisati završetak simulacije u Event Controller-u. Open
→Settings→izbrisati End vrijednost!!!!.
Pokrenite simulaciju. Nakon završetka simulacije Vaša radna površina trebala bi izgledati kao na donjoj
slici:
Vaš je zadatak odabrati BAREM 4 proizvoda na temelju kojih ćete provesti simulaciju proizvodnog
sustava (kao u Primjeru 2). Odaberite proizvode bez povratnih tokova materijala i komentirajte
rezultate simulacije.
Simulirajte sustave bez kvarova i sa 85% Availability . Probajte naći kod koji više odgovara Vašem
problemu. Sav dodatni trud bit će nagrađen.
SRETNO!