Za Armina:

Postoje dokazi da je afinitet ili povezanost sa prirodom dobra za dobrobit (blagostanje) čovjeka do
nivoa sličnog utvrđenim varijablama kao što su prihod i obrazovanje(ovo ti je relevantno zbog radne
motivacije, znači da priroda vjerovatno može djelovati motivirajuće kao i neki novčani bonus).
Konstrukt povezanosti sa prirodom ima pozitivan utjecaj u radnom okruženju na faktore vitalnost,
kreativnost i sreća(Capaldi, Dopko and Zelenski 2014), istovremeno dovodi do drugih benefita kao što
su prosocijalno ponašanje i pro-ekološko ponašanje (Frantz and Mayer 2014, Zhang, Piff, Iyer, Koleva
and Keltner 2014).

1. Generalni utjecaj prirode na zdravlje čovjeka

Studije u mnogim zemljama pokazale su da je verovatnije da će ljudi iz urbanih sredina prijaviti lošiji
zdravstveni status od njihovih ruralnih kolega (Verheij, van de Mheen, de Bakker, Groenewegen, and
Mackenbach 1998; Weich, Twigg, and Lewis 2006). Nadalje studije su pokazale da je izloženost
prirodi jači prediktor zdravstvenog stanja nego urbanicitet (de Vries, Verheji, Groenewegen, and
Spreeuwenberg 2003; Maas, Verheij, Groenewegen, de Vries, and Spreeuwenberg 2006; Verheij et
al. 2008).

Studija (Van den Berg, Maas, Verheij, and Groenewegen,2010) ističe povezanost nivoa stresa i
izloženosti prirodi, odnosno prema ovoj studiji priroda može pomoći u očuvanju zdravlja tako što će
djelovati kao tampon protiv stresa.

2. Utjecaj prirode na blagostanje (wellbeing/ WB) čovjeka

Blagostanje obuhvata varijable kao što su raspoloženje, zadovoljstvo životom, psihološko

blagostanje i vitalnost (Cervinka et al. 2012). Dostupnost zelenih površina u obližnjim područjima
(Gidlof-Gunnarsson i Ohrstrom 2007; Groenewegen, van den Berg, de Vries i Verheij 2006), pogled na
prirodu s prozora(Kaplan 2001; Ulrich 1979), i vrijeme provedeno u prirodi (Lafortezza, Carrus, Sanesi
i Davies 2009; Pretty et al. 2007) svi su pokazali da povećavaju blagostanje, uključujući i faktor
zadovoljstvo poslom (Skin, Pirgas, Beale i Lorens 1998).

Pojedinci koji su visoko na ovim WB ljestvicama pozitivno ocjenjuju sebe, doživljavaju društvenu
povezanost i koherentnost s drugima, kao i visoko zadovoljstvo u životu.

Pokazalo se da izlaganje prirodi, i fizički i vizualno, ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje (Guite,
Clark i Ackrill 2006; Ottosson i Grahn 2008), vitalnost (Guite et al. 2006), raspoloženje (Hartig, Book,
Garvill, Olsson i Garling 1996; Hartig, Evans, Jamner, Davis i Gärling 2003; Hull 1992; Mayer i dr.
2009), i emocionalna samoregulacija (Korpela, Hartig, Kaiser i Fuhrer 2001).

Vizuelna, virtualna ili stvarna izloženost prirodi povezana je sa poboljšanjima u fiziološkim

odgovorima (npr. broj otkucaja srca, krvni pritisak, napetost mišića) (Agyemang et al. 2007; Miyazaki,
Lee, Park, Tsunetsugu i Matsunaga 2011; Ottosson i Grahn 2005; Park et al. 2010; Ulrich i dr. 1991),
kapacitet pažnje (Staats, Kiviet i Hartig 2003), i afektivna stanja nakon stresnog događaja (McMahan i
Estes 2015; Berto 2005; Hartig et al. 2003).
 3. Utjecaj prirode i radno okruženje

Lee i sur. (2015) otkrili da četrdeset sekundi dug pogled na zeleni krov može povratiti pažnju (fokus
pažnje iznimno bitan kod operativnih zadataka).

Chow i Lau (2015) su otkrili da su ljudi koji su bili izloženi fotografijama prirode obnovili svoju
„unutrašnju snagu“ nakon iscrpljenja te da su onda imali veću upornost u logici i zadacima
rasuđivanja.

Lottrup, Grahn i Stigsdotter (2012) pronašli su značajnu vezu između smanjenog stresa i stava prema
poslu, te vizualnog i fizičkog pristupa zelenilu na radnom mjestu.

Priroda je značajan faktor u stres menadžmentu, na primjer Sahlin, Ahlborg, Matuszczyk i Grahn
(2014) smanjili su dugoročno bolovanjezaposlenika i simptome stresa kroz intervenciju zasnovanu na
prirodi.

Lane i sur (2012) pronašli su značajan utjecaj zelenila i pristupa zelenilu na radnom mjestu kada je u
pitanju pozitivan stav prema poslu i nivo stresa.

Prema tome, izloženost prirodnim stimulansima obnavlja kapacitet pažnje (Hartig et al. 2003;
Berman et al. 2008), potiče pozitivan utjecaj (Berto 2005), poboljšava raspoloženje i koncentraciju
(Van den Berg, Koole i van der Wulp 2003). Na primjer, pogled na prirodu (Hartig et al. 2003) i
prisustvo biljaka na radnom mjestu (Lohr, Pearson Mims i Goodwin 1996) povezani su s bržim padom
krvnog tlaka nakon zadataka koji su zahtijevali pažnju, što je dovelo do poboljšanju na produktivnosti
radnika. Poseban utjecaj ima na performans radika kroz vraćanje kapaciteta za pažnju i smanjenje
mentalnog umora.

Lottrup i sur (2014), prema nalazima ove studije bitan je kvalitet kada je u pitanju izloženost prirodi.
Rezultati su pokazali da je pogled na prirodne elemente povezan s visokim zadovoljstvom gledanja, te
da je visoko zadovoljstvo gledišta povezano s visokom radnom sposobnošću i visokim zadovoljstvom
poslom. Odnosno ukoliko su zaposlenici zadovoljni pogledom to će pozitivno utjecati na njihovu
radnu sposobnost i zadovoljstvo poslom.

Raanas i sur (2011) Unutrašnje biljke u kancelariji mogu da spriječe umor tokom rada koji zahtijeva
pažnju. Unutrašnje biljke mogu biti zamjenjene sa pogledom na prirodu.

4. Utjecaj povezanosti sa prirodom

Pokazalo se da povezanost sa prirodom značajno korelira sa zadovoljstvom životom (Mayer i Frantz

2004), nižom kognitivnom anksioznošću (Martyn i Brymer 2014), vitalnošću (Cervinka et al. 2012),
srećom (Nisbet et al. 2011), i mindfullness (Howell et al. 2011).

Capaldi, Dopko i Zelenski (2014) su otkrili da su osobe sa jačom povezanošću s prirodom doživljavaju
više zadovoljstva životom, pozitivnog utjecaja i vitalnosti na razinama koje su povezane s utvrđenim
prediktorima kao što su osobni dohodak.
Izloženost prirodi može: smanjiti hipertenziju (visok krvni tlak), probleme sa respiratornim traktom i
kardiovaskularne bolesti; poboljšati vitalnost i raspoloženje; dobrobiti po mentalno zdravlje
(anksioznost).

5. Zagađenost zraka

Postoje eksperimentalni i opservacioni dokazi koji ukazuju da izloženost zagađenom ambijentalnom

vazduhu može biti povezana sa neurobehavioralnim ishodima. Potencionalni efekti zagađenja
vazduha su povezani sa razinom psihološkog stresa i specifičnije razinom opaženog stresa, koji se
javlja kao hronično stanje, smatra se da upravo ovakav stres doprinosi razvoju afektivnih psiholoških
poremećaja, uključujući depresiju (Mehta i sur, 2015).

Studija s miševima: miševi su izloženi zagađenom vazduhu (PM2.5 ) u periodu od 10 mjeseci. Nalazi
ukazuju na to da su miševi usljed izloženosti zagađenju pokazali više depresivnih reakcija te je
prisutno oštećenje u prostornom učenju i pamćenju. Ovi podaci ukazuju na to da dugotrajno
izlaganje koncentracijama zagađenog vazduha koje su tipične za izloženost u većim gradovima širom
svijeta, može promijeniti afektivne reakcije i narušiti kogniciju (Fonken i sur, 2011).

Kod starijih odraslih osoba koje su izložene zagađenju vazduha (PM2.5 ) negativna povezanost najjača
je za epizodičnu komponentu pamćenja kognitivne funkcije. (Epizodičko pamćenje se odnosi na
vremensko određivanje zbivanja pojedinih događaja, dakle postavlja se pitanje kada i gdje smo
usvojili neku informaciju). Generalno osobe koje su izložene zagađenju imaju manju kognitivnu moć.

6. Teorije

Teorija restauracije pažnje (ART), usredotočena je na moć prirode da „dopuni“ ili poboljša određene
vrste pažnje kroz nesvjesne, kognitivne procese kao odgovor na prirodne krajolike. Evolucijsko
objašnjenje: usmjerena pažnja je mehanizam koji je najbliže povezan sa fokusom i koncentracijom, i
naš život u gradu umanjuje ove sposobnosti jer urbanizacija nije dosljednija situacijama sa kojima su
se ljudska bića morala baviti u našoj kolektivnoj prošlosti.

Teorija redukcije stresa (SRT), ljekovita moć prirode leži u nesvjesnom, autonomni (automatski)
odgovori na prirodne elemente mogu se pojaviti bez prepoznavanja i najuočljiviji su kod pojedinaca
koji su bili izloženi stresu. Odnosno samo viđenje ili izloženost prirodi može smanjiti stres kroz
automatsku generaciju fizioloških i psiholoških odgovora. (znači kada smo u prirodi sam pogled
dovest ce po automatizmu do smanjenja nivoa stresa). Objašnjenje je evolucijska historija opet.
 7. Napomene

Kada se govori o vitalnosti ispitanici koji su visoko na vitalnosti doživljavaju sebe kao da su puni
snage i energije (suprotno tome je da su iscrpljeni ili umorni).

Boravak u prirodi dovodi do povećane povezanosti sa prirodom koja je u pozitivnoj korelaciji s

nekoliko varijabli ličnosti poput prijatnost, savjesnost i otvorenost. (ovo je bitno za određene
radne pozicije, prijatnost: rad sa klijentima kao i odnos sa kolegama; savjesnost: poštovanje
rokova, ispunjavanje obaveza i generalno povezano sa pouzdanosti radnika dok je otvorenost
ekstraverzija)

Svi faktori koji su nabrojani u tekstu iznad povezani su sa radnom motivacijom, radnom
produktivnosti, zadovoljstvom poslom, radnim performansom i blagostanjem (dobrobit) radnika.

Ono što je bitno za poslodavce jeste da priroda ne samo da je povezana sa navedenim beneficijama
po zaposlenika već dovodi i do smanjenog absentizma (privremenog odsustva s posla npr
bolovanje: zbog boljeg zdravstvenog stanja radnika) i smanjene fluktuacije (napuštanje firme:
pozitivan stav prema poslu, zadovoljstvo na poslu i sl).

Studija Kaplan (2007) usmjerila se na stavove/ preferencije radnika kada je u pitanju okruženje.
Nalazi pokazuju da je sklonost prema prirodi, posebno ako je prohodna, daleko veća nego za
mjesta sa većim zgradama ili parkiralištima.

Nalazi studije Korpela i sur (2016) naglašavaju da uključivanje fizičke aktivnosti u interakciju sa
prirodom može biti efikasnije od pasivnijih oblika interakcije. Preciznije rezultati ukazuju na to da
se na ovaj način promoviše vitalnost i sreća zaposlenika. (možda bude korisno)

Dodatno (ako ti se da čitati, možda ima još nešto zanimljivo ali u biti ponavljaju se teme):

http://willsull.net/resources/BratmanHamiltonDaily2012.pdf

https://s3.amazonaws.com/academia.edu.documents/44398774/Associations_between_use_activiti
es_and_20160404-17775-
dc62rm.pdf?AWSAccessKeyId=AKIAIWOWYYGZ2Y53UL3A&Expires=1558219577&Signature=fqoklgOL
9tSeX0zi5UHz3Ay6vmA%3D&response-content-
disposition=inline%3B%20filename%3DAssociations_between_use_activities_and.pdf

Green Perspectives for Public Health: A Narrative Review on the Physiological Effects of Experiencing
Outdoor Nature (Daniela Haluza, Regina Schönbauer and Renate Cervinka, 2014)