Uputa Milostivog o pravilnom čitanju

Kur'ana
Šejh Abdu-l-vehhab el-Hafiz Dibs ve zejt
el-Hanefi

Izdavač:
Ženska medresa u Tutinu
Prijevod:
Sami DŽEKO
Lektura:
Amra GUSINAC

Tutin, 2018.

2
Predgovor

Djelo koje je pred vama „Uputa Milostivog o

pravilnom čitanju Kur'ana“ je kratki prikaz
pravila tedžvida prema djelu „eš-Šatibijja“
prema rivajetu Hafsa od Asima koji je i
najzastupljeniji u svijetu.

Djelo obuhvata sva pravila tedžvida i izlaže ih

na jednostavan način omogućavajući svim
početnicima da spoznaju pravila učenja
Kur'ana.

Ova knjiga, iako malog obima, izuzetno je

prihvaćena u svijetu i štampana je u
milionskom tiražu.

Podijeljena je tako da obuhvata pitanja i

odgovore o svim tedžvidskim pravilima
neophodnim za pravilno učenje Kur'ana
odgovorivši, ukupno, na 79 pitanja.

3
Molimo Allaha da prijevod ovog djela upiše kao
trajnu sadaku i poklon duši Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem, našim porodicama i svim
muslimanima.

O autoru

Njegovo ime je Abdu-l-vehhab b. Abdu-r-

rahman b. Abdullah b. Abdu-l-kadir b. Abdu-l-
vehhab el-Hafiz. Njegov rodoslov se veže za
Abdu-l-kadir el-Džejlanija, kaddesallahu
sirrehu. Poznat je pod nadimkom „Dibs ve Zejt“
zbog toga što se njegova porodica bavila
trgovinom sirupa i zejtina. Takođe su poznati i
kao el-Hafiz zbog toga što su brojni članovi te
porodice bili poznati hafizi.

Rođen je 1892. a umro 1962. godine. Rođen je

u kvartu Ukajba u Damasku. Prije nego je
postao punoljetan naučio je Kur'an pred svojim

4
ocem šejh Abdu-r-rahmanom a nakon toga je
Kur'an ponovo proučio pred šejhom karija
Šama Muhammed Selim el-Hilvanijem.

Kod šejha Mahmud Jasina je učio nauke

arapskog jezika i šafijski fikh. Pored njega
šafijski fikh je učio i pred šejh Ahmed el-
Džuberijem. Kod šejh Emin Suvejda je učio usuli
fikh i tesavvuf. Pred šejhom Mahmud el-
Attarom je sa svojim prijateljima, velikanima
Hasen Habenneke el-Midanijem i Salih
Farfurom, učio usuli fikh, gramatiku arapskog
jezika i akidu.

Učio je i kod velikog muhaddisa Šama šejh

Bedru-d-din el-Hasenija kod kojeg je imao i
posebne časove gramatike arapskog jezika u
Daru-l-hadisu svakog dana sa podne namaza i
od kojeg je dobio idžazu. Idžazu za rivajet je
dobio i od šejh Muhammed Ataullah el-Kisima
muftije Šama, a od šejh Muhammed Ridvana,
učenjaka Medine, je dobio idžazu za salavate i

5
Delailu-l-hajrat. Sreo se sa šejhom zahida Selim
el-Mesutijem i sa šejhom nakšibendija Isa el-
Kurdijem od kojeg je uzeo metode duhovnog
odgoja. Susreo se i sa šejh Abdu-l-hakim el-
Afganijem, a učio je i od šejh Abdu-r-rahman
el-Burhanija pred kojim je izučio el-Ezkar od
imama en-Nevevija. Čitao je i pred šejh Salih el-
Humsijem i šejh Abdu-l-kadir el-
Iskenderanijem.

Njegov najznačajniji učitelj je, svakako, muftija

Šama Muhammed Ataullah el-Kisim pred kojim
je učio hanefijski fikh iako je svoja prva
saznanja iz fikha učio pred šafijskim
učenjacima. Pred njim je nekoliko puta proučio
Hašiju Ibn-Abidina. Uz njega je bio punih 30
godina bez odsustvovanja osim jedanput, u
noći sklapanja braka. Pored izučavanja
hanefijskog fikha pred ovim šejhom, u čemu se
istakao kao njegov najbolji učenik i nasljednik
sposoban da izdaje fetve po hanefijskom

6
mezhebu, učio je i tefsir, hadis, gramatiku,
logiku i druge nauke.

Zbog izvanrednog poznavanja hanefijskog fikha

poznat je i pod nadimkom „mali Ebu-Hanife“.

Odbio je da bude imam Emevijske džamije i

fetva emin.

Prihvatio je da bude imam male džamije

„Sultan ez-Zenki“ a zatim i hatib i imam džamije
„Sa'di Šerkes“ u pijaci pamuka. U medresi
„Džem'ijjetu-l-garra“ je podučavao fikhu, usulu,
tedžvidu i drugim naukama a imao je i
svakodnevna predavanja u Emevijskoj džamiji
između akšama i jacije.

Pred kraj života žalio se na bol u grudima koji

ga je izmorio i bacio u postelju. Kada je osjetio
da mu se smrt približila odbio je lijekove
govoreći: „Moj lijek nije kod vas već kod mog
Gospodara, u Džennetu.“

7
Ni u postelji se nije odvajao od Hašije Ibn-
Abidina – poznatog djela hanefijskog fikha.

U srijedu 10. ramazana 1389. h.g. se probudio

veoma rano, klanjao je sabah a zatim se
prihvatio učenja Kur'ana sve dok nije nastupilo
vrijeme duha namaza. Klanjao je duha namaz a
zatim se vratio učenju Kur'ana a posebno je
učio suru er-Ra'd koju je ponavljao nekoliko
puta. U smrtnoj bolesti su mu se prikazivali
njegovi preminuli učitelji i prijatelji koje je volio
a posebno šejh Abdu-l-hakim el-Afgani sa kojim
je bio najsmireniji gledajući u njegovo mubarek
lice. Kada bi mu nestao iz vida on bi još dugo
gledao u mjesto na kome ga je vidio pa bi
pitao: „Gdje je nestao šejh Abdu-l-hakim?“
Zatim je nastupilo vrijeme za podne namaz pa
je odgovorio pozivu muezzina i klanjao podne
namaz pa se ponovo vratio učenju Kur'ana
nakon čega je ispustio dušu.

8
Neka mu Allah Uzvišeni podari najljepše mjesto
u Džennetu i društvo Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem.

Sami Džeko

Šejh Abdu-l-vehhab Dibs ve zejt el-Hanefi

9
Uvod

Neka je hvala Allahu koji svojim odabranim

robovima daruje pomoć da bi ispravno učili
Njegovu knjigu. Neka je salavat i selam na
našeg Odabranika Muhammeda, konačnicu
među Njemu bliskim i voljenim, i na njegovu
porodicu i ashabe koji su ga pomagali

A nakon toga: Ovo je sažeta poslanica o

tedžvidu veličanstvenog Kur’ana, Allah je učinio
iskrenim djelom za sticanje džennetskih
blagodati, a zaista On čini ono što hoće i zaista
je On kadar na molbu odgovoriti.

Definicija nauke tedžvida

1. Šta je nauka tedžvida?

10
To je nauka kojom se spoznaje davanje prava
svakom harfu kroz njegovo ishodište i svojstvo.

2. Koji je status nauke tedžvida, koja je

njena tema i koji je njen cilj?

Njen status je: To je strukovna obaveza u ovoj

nauci, zbog Allahovih, dželle še’nuhu, riječi: “I
Kur’an razgovjetno uči!”1

Njena tema je: Kur’anske riječi.

Njen cilj: Zaštita jezika od greške pri čitanju

Allahove knjige.

3. Koji su njeni plodovi?

Sticanje Allahovog zadovoljstva.

Meddovi i njihove vrste

1
El-Muzzemmil: 4.

11
 1. Šta je to Medd?

To je oduživanje glasa u harfu od harfova

medda.

2. Koji su harfovi Medda?

Njih je tri:

- Vav - ‫ و‬sa sukunom prije kojeg je harf

sa dammom,
- Ja - ‫ ي‬sa sukunom prije kojeg je harf sa
kesrom,
- Elif - ‫ ا‬sa sukunom prije kojeg je harf sa
fethom.

Svi oni su sadržani u riječima: ‫ُنوحِي َها‬

3. Koliko je Meddova i koji su to?

Njih je devet: Tabi'i, bedel, 'ived, sileh,

muttesil, munfesil, lazim, 'arid li-s-sukun i lin.

12
 4. Šta je to Meddu-t-tabi'i i koliko
hareketa se oteže?

To je onaj bez kojeg harf ne može postojati i

koji se ne veže za uzrok.

Njegovi harfovi su harfovi medda prethodno

navedeni.

Primjer za njega: ( ‫) ُنوحِي َها‬

Oteže se u dužini dva hareketa.

5. Koja je dužina jednog hareketa?

To je dužina za koju čovjek, srednjom brzinom,

skupi ili ispravi kažiprst.

6. Šta je Meddu-l-bedel i koliko hareketa

se oteže?

To je da dođe hemze a nakon njega medd u

istoj riječi.

Primjer za to: ( ‫) ءامنوا‬i ( ‫) أوتوا‬i ( ‫) ايمانا‬.

13
Nazvan je bedel (zamjena) zbog zamjene
drugog hemzeta meddom hareketa koje je
prije njega.

Oteže se dva hareketa.

7. Šta je Meddu-l-'ived i koliko se

hareketa oteže?

To je medd u situaciji zastajanja, kao zamjena

za dvije fethe u situaciji spajanja.

ً ُ‫) َغف‬
Primjer: ( ‫ورا َّرحِي ًما‬

Oteže se dva hareketa.

8. Šta je Meddu-s-sileh i koliko se oteže?

To je medd slova „ha“ – ‫ ه‬iz zamjenice pod

uslovom da prije njega i poslije njega budu
harfovi sa hareketima. Oteže se kao meddu-t-
tabi'i. Naziva se, takođe, i Siletun sugra.

Primjer: ( ‫) إِ َّن ُه ه َُو‬

14
Ako poslije njega dođe hemze onda se oteže
kao Meddu-l-munfesil i tada se naziva Siletun
kubra.

Primjer: ( ُ‫) َمالَ ُه أَ ْخلَ َده‬

Ako prije njega bude harf sa sukunom onda se

neće otezati.

Primjer: ( ‫) ِم ْن ُه‬i ( ‫) إلي ِه‬

Isto tako se neće otezati i ako nakon njega

bude harf sa sukunom, kao na primjer: ( ‫َك َما‬
َّ ‫) َعلَّ َم ُه‬
ُ‫َللا‬
Iz toga se izuzimaju Allahove, dželle še'nuhu,
riječi: ( ‫ ) فِي ِه ُم َها ًنا‬koje se otežu, i riječi: ( ‫ش ُك ُروا‬
ْ ‫َت‬
‫ض ُه لَ ُك ْم‬
َ ‫ ) َوإِنْ َي ْر‬koje se skraćuju.
9. Šta je Meddu-l-muttesil i koliko
hareketa se oteže?

To je da se sastave harf medda i hemze nakon

njega u istoj riječi. Primjer: ( ‫) أُولَئِ َك‬

15
Oteže se obavezno pet hareketa.

10. Šta je Meddu-l-munfesil i koliko se

hareketa oteže?

To je da harf medda dođe na kraju jedne riječi

a na početku druge riječi dođe hemze. Primjer:
( َ ‫) ِب َما أَ ْن َزل‬

Dozvoljeno je otegnuti ga pet hareketa.

11. Šta je Meddu-l-lazim i koliko se oteže?

To je da nakon harfa medda dođe harf sa

ِ ‫الصا َّفا‬
korjenitim sukunom. Primjer: ( ‫ت‬ َّ ‫) َو‬
Neophodno je otegnuti ga šest hareketa.

12. Kako se dijeli Meddu-l-lazim?

Dijeli se na dvije vrste:

- Meddun lazim kelimijj (u riječi)

- Meddun lazim harfijj (u harfu)

16
Odnosno onaj koji dolazi u riječi i onaj koji
dolazi u harfu.

I jedan i drugi se nakon toga dijele na musekkal

i muhaffef.

13. Šta je primjer za Meddu-l-kelimijju-l-

musekkal i koji je njegov znak?

Primjer za njega je ( ‫ ) ا ْل َحا َّق ُة‬a njegov znak je da

nakon harfa medda dođe podvostručen harf.

14. Šta je primjer za Meddu-l-kelimijju-l-

muhaffef i koji je njegov znak?

Primjer za to je ( َ‫ ) ْآْلن‬i u Kur'anu, prema

Hafsovom kiraetu on postoji samo u dva ajeta
sure Junus:

) ‫( َءآ ْلـََٰٔن َو َقد ُكن ُتم‬2

َ ‫( َءآ ْل َٰٔـَن َو َقدْ َع‬3

) َ‫ص ْيت‬

2
Junus: 51.

17
Njegov znak je da nakon harfa medda dođe
harf sa korjenitim nepodvostručenim sukunom.

15. Šta je primjer za Meddu-l-harfijju-l-

musekkal i Meddu-l-harfijju-l-
muhaffef i koje je pravilo za njih?

Primjer za Meddu-l-harfijju-l-musekkal i
Meddu-l-harfijju-l-muhaffef je ( ‫) الم‬. Medd na
Lamu ( ‫ ) ل‬je Meddun lazim harfijj musekkal
zato što je nakon harfa medda došao
podvostručen harf. Medd na Mimu ( ‫ ) م‬je
harfijj muhaffef zato što je nakon harfa medda
došao nepodvostručen harf sa korjenitim
sukunom.

Pravilo za Meddu-l-lazimu-l-harfijj u objema

vrstama je da on biva na tri harfa od kojih je
središnji harf medda. To biva samo na
počecima sura i ti harfovi su sadržani u riječima
( ‫ ) نقص عسلكم‬s tim što se izuzima Ajn ( ‫ ) ع‬u
3
Junus: 91.

18
Allahovim, dželle še'nuhu, riječima ( ‫ ) كهيعص‬i (
‫ )حم عسق‬zato što se u njima oteže kao
Meddun lin. Postoje i harfovi na početku sura
koji se otežu kao Meddun tabi'ijjun i to su
harfovi sadržani u ( ‫) حي طهر‬, kao na primjer: (
‫)طه‬
16. Šta je to Meddun 'aridun li-s-sukun i
koliko se oteže?

To je da nakon harfa medda dođe harf sa

nekim od hareketa na kojem se staje sa
sukunom.

Primjer za to je ( ُ‫س َتعِين‬

ْ ‫) َن‬
Za ovaj medd su dozvoljena tri oblika: dugi –
šest hareketa, srednji – četiri hareketa i kratki –
dva hareketa.

17. Šta je to Meddun lin?

To je otezanje glasa Vav ( ‫ ) و‬i Ja ( ‫ ) ي‬sa

sukunom prije kojih je harf sa fethom a nakon

19
kojih je harf sa nestalnim sukunom a koje se
pojavljuje samo u situaciji zastajanja. U situaciji
prelaženja nikako se ne oteže.

Primjer: (‫ ) َخ ْوف‬i ( ‫) َب ْيت‬.

Za ovaj medd su moguća tri oblika, isto kao kod

meddun 'arid li-s-sukun.

Vrste meddova

18. Na koliko se vrsta dijela Medd sa

aspekta njegovog svojstva?

Dijeli se na dvije vrste: korjeniti i izvedeni.

19. Šta je korjeniti medd?

To je prethodno navedeni Meddun tabi'ijj

kome se pridružuju i Meddun 'ived i Meddu-s-
sileti-s-sugra.

20
 20. Šta je izvedeni medd?

To je onaj koji ovisi o uzroku: hemzetu ili

sukunu.

21. Koliko je vrsta Medda koji ovisi o

hemzetu kao uzroku?

Ima ih tri vrste: Muttesil, munfesil (kome se

pridružuje meddu-s-sileti-l-kubra) i bedel.

22. Koliko je vrsta Medda koji ovisi o

sukunu kao uzroku?

Ima ih tri vrste: Meddun lazim, 'arid li-s-sukun i

lin.

Propisi nuna sakina i tenvina

23. Šta je to Nun sakin?

To je Nun ( ‫ ) ن‬bez vokala.

21
 24. Šta je Tenvin?

To je nun sakin koji prati kraj imenice po izrazu

i prati je znakom i zastajanjem.

25. Koliko propisa imaju nun sakin i

tenvin?

Nun sakin i tenvin u odnosu na harfove koji

dolaze nakon njih imaju četiri propisa: Izhar,
idgam, iklab i ihfa.

26. Šta je Izhar i koji su njegovi harfovi?

To je izgovaranje svakog harfa iz njegovog

ishodišta bez gunne. To biva ukoliko iza Nun
sakina ili tenvina dođe jedan od šest grlenih
harfova koji su harfovi izhara: hemze ( ‫) ء‬, ha ( ‫ه‬
), ajn ( ‫) ع‬, ha ( ‫)ح‬, gajn ( ‫ ) غ‬i ha ( ‫) خ‬.

Primjer: ( َ‫) مَنْ آمَن‬, ( ‫) َحقِيق َعلَى‬, (‫) أنعمت‬

Naziva se takođe i izhar halkijj.

27. Šta je Idgam i koji su njegovi harfovi?

22
To je uklapanje harfa sa sukunom u harf sa
hareketom tako da oni postanu jedan
podvostručen harf a to biva kada iza Nun
sakina ili tenvina dođe jedan od njegovih
harfova.

Njegovi harfovi su sadržani u riječi ( ‫) يرملون‬

28. Na koliko vrsta se Idgam dijeli?

Dijeli se na dvije vrste: Idgam sa gunnom i

idgam bez gunne.

29. Šta je to Idgam sa gunnom?

To je da nakon nun sakina ili tenvina dođe

jedan od harfova ( ‫) يومن‬.

ْ ‫) صِ َرا ًطا ُم‬

Primjer: ( ْ‫ ) َمن َي ْع َمل‬, ( ‫س َتقِي ًما‬

Idgam biva samo ako takav redosljed dođe u

dvije riječi, a ako se desi u okviru jedne riječi
onda je to izhar izuzetak.

23
Primjer za to je: ( ‫) ال ُّد ْن َيا‬, (‫) صِ ْن َوان‬, (‫) قِ ْن َوان‬

30. Šta je Idgam bez gunne?

To je da nakon nun sakina ili tenvina dođu lam

ili ra.

Primjer: ( ‫) مِنْ َر ّبه ْم‬, ( َ‫) ُهدًى ِّل ْل ُم َّتقِين‬

31. Šta je to Gunna?

To je zvuk koji izlazi iz nosa i pri kojem jezik

nema nikakvu ulogu.

32. Šta je Iklab i koji su njegovi harfovi?

To je promjena nun sakina ili tenvina uz gunnu i

izgovor suglasnika bez podvostručavanja kada
naiđu na harf ba ( ‫) ب‬. Njegov harf je samo ba (
‫) ب‬.

Primjer: ( ‫) مِنْ َب ْع ِد‬, (‫سمِيع َبصِ ير‬

َ )
33. Šta je Ihfa i koji su njegovi harfovi?

24
To je stanje između izhara i idgama bez
podvostručavanja uz zadržavanje gunne. To
biva kada nakon nun sakina ili tenvina dođe
jedan od 15 harfova ihfa'a koji su sadržani u
početnim slovima sljedećih stihova:

‫صف ذا ثنا جود شخص قد سما كرما‬

‫ضع ظالما زد تقى دم طالبا فترى‬
Primjer: ( َ‫) ُينفِقُون‬, ( ‫) َو َف ْتح َق ِريب‬

Situacije Mima sa sukunom

34. Koliko situacija ima mim sa sukunom?

Ima tri situacije:

U prvoj se uklapa u sebi istovjetan uz gunnu i

tada se naziva Idgam mutemasil uz gunnu.

َ ‫) َولَ ُك ْم َما َك‬

Primjer: ( ‫س ْب ُت ْم‬

25
Prikriva se (ihfa) kod harfa ba ( ‫ ) ب‬i tada se
naziva Ihfa'un šefevijj.

َ ‫) َت ْرمِي ِه ْم ِبح َِج‬

Primjer: ( ‫ارة‬

Ističe se (izhar) kod ostalih harfova i to se

naziva Izharun šefevijj kao na primjer u ( ‫أَ ْم‬
‫ ) َحسِ ْب ُت ْم‬s tim što se najjače ističe kod vava ( ‫) و‬
i fa-a ( ‫) ف‬.

35. Na koliko vrsta se dijeli Idgam sa

aspekta svojstva?

Dijeli se na tri vrste: Idgam mutemasil, Idgam

mutedžanis i Idgam mutekarib.

36. Šta je uklapanje istih glasova -

Idgamu-l-mutemasil?

To je da su dva harfa jednaka po ishodištu i

svojstvu i dolaze jedan za drugim.

Primjer: ( ‫ار ُت ُه ْم‬ َ ‫) َف َما َر ِب َحت ِّت َج‬, ( ‫صا َك‬ ْ ‫أَ ِن‬
َ ‫اض ِر ْب ِب َع‬
‫) ا ْل َح َج َر‬, ( ‫ص ُروا‬
َ ‫) َآو ْوا َو َن‬

26
 37. Šta je uklapanje srodnih glasova -
Idgamu-l-mutedžanis?

To je da su dva harfa istog ishodišta ali različitih

nekih svojstava i dolaze jedan za drugim poput
ta-a ( ‫ ) ط‬i ta-a ( ‫ ) ت‬kao na primjer u: ( ْ‫لَئِن‬
َ‫س ْطت‬
َ ‫) َب‬
ili ta-a ( ‫ ) ت‬i ta-a ( ‫ ) ط‬kao u primjeru: ( ْ‫َو َقالَت‬
‫) َطائِ َفة‬
ili ta-a ( ‫ ) ت‬i dala ( ‫ )د‬kao u primjeru: ( ‫أَ ْث َقلَت‬
َ َّ ‫دَّع َوا‬
‫َللا‬ َ )
ili dala ( ‫ )د‬i ta-a ( ‫ ) ت‬kao u primjeru: ( ‫) َو َجد ُّتم‬

ili sa-a ( ‫ ) ث‬i zala ( ‫ ) ذ‬kao u primjeru: ( ‫ث َذلِ َك‬

ْ ‫َي ْل َه‬
)

ْ ‫ار َك‬
ili ba-a ( ‫ ) ب‬i mima ( ‫ )م‬kao u primjeru: ( ‫ب‬ ْ
َ‫) َم َعنا‬
38. Šta je uklapanje bliskih harfova -
Idgamu-l-mutekarib?

27
To je da dva harfa budu približna u ishodištu i
svojstvu i dolaze jedan za drugim, poput lama (
‫ ) ل‬i ra-a ( ‫ ) ر‬kao npr: ( ‫ ) َبلْ َر َف َع ُه‬i kafa ( ‫ ) ق‬sa
kafom ( ‫ ) ك‬kao npr: ( ‫) أَلَ ْم َن ْخلُق ُّكم‬

Propisi lama iz određenog člana

39. Koliko situacija ima lam iz određenog

člana?

Ima četiri situacije: tefhim – krupno

izgovaranje, terkik – mehko izgovaranje, idgam
– uklapanje i izhar – odsječeno izgovaranje.

40. Kada se lam izgovara krupno a kada

mehko?

Lam se u Allahovom imenu izgovara krupno

ukoliko prije njega dođe damma ili fetha.
َّ ‫) إِ ِّني َع ْب ُد‬, ( ُ‫َللا‬
Primjer: ( ِ‫َللا‬ َّ ‫س ُي ْؤتِي َنا‬
َ )

28
Mehko se izgovara u ostalim situacijama.

41. Kada se lam uklapa a kada ističe?

Uklapa se kada nakon njega dođe jedan od 14

harfova sadržanih u početnim slovima riječi
sljedećih stihova:

‫طب ثم صل رحما تفز ضف ذا نعم‬

‫دع سوء ظن زر شريفا للكرم‬
Tada se zove sunčani-šemsijje lam.

Primjer: ( ‫) َطا َعة‬, ( ‫ب‬

ِ ‫) ال َث َوا‬
Ističe se onda kada nakon njega dođe jedan od
harfova sadržanih u sljedećim stihovima:

‫ابغ حجك و خف عقيمه‬

Tada se naziva mjesečev-kamerijje lam.

Primjer: ( ُ‫) ا ْل َخالِق‬, ( ‫ئ‬ ِ ‫) ا ْل َب‬

ُ ‫ار‬

29
Ishod je da ako iza lama iz određenog člana
dođe podvostručen harf onda je on sunčev, kao
u ‫الشمس‬, a u drugom slučaju je mjesečev –
kamerijje kao u ‫القمر‬.

42. Koji je status lama iz glagola kao na

primjer u Allahovim riječima( ‫ ) ا ْل َت َق َتا‬i (
‫ ) ا ْل َت َقى‬i ( ‫ ) أَ ْل َها ُك ُم‬i lama u odnosnim
zamjenicama kao npr: ‫ الذي‬i ‫ التي‬je li on
sunčev ili mjesečev?

On se ne označava kao sunčev ili mjesečev jer

je on od gradivnih harfova riječi.

Propisi Ra-a

43. Koliko situacija ima Ra ( ‫?) ر‬

Ima tri situacije: krupno izgovaranje, mehko

izgovaranje i dozvoljenost oba načina.

30
 44. Kada se Ra izgovara krupno?

Krupno se izgovara u pet situacija:

- ako iznad njega bude damma ili fetha.

Primjer: ( ‫ع ُر ًبا أَ ْت َرا ًبا‬ُ )
- ako bude sa sukunom a prije njega harf
sa dammom ili fethom. Primjer: ( َ‫ا ْلقُ ْرآن‬
ِ ‫) ا ْل َع ْر‬
), ( ‫ش‬
- ako bude sa sukunom a prije njega
nestalna kesra. Primjer: ( ‫ضى‬ َ ‫ار َت‬
ْ ‫) لِ َم ِن‬
- ako bude sa sukunom a prije njega
stalna kesra a poslije njega harf isti'la4(
krupni harf) sa nekim drugim
hareketom mimo kesre. Primjer: (
‫) ق ِْر َطاس‬, ( ‫) م ِْرصَادً ا‬
- ako bude sa sukunom zbog zastajanja a
prije njega harf sa sukunom a prije tog
harfa harf sa dammom ili fethom.
Primjer: ( ‫ص ِر‬ ْ ‫) َوا ْل َع‬, ( ‫) والشكر‬

4
‫خص ضغط قظ‬

31
 45. Kada se Ra izgovara mehko?

Izgovara se mehko u četiri situacije:

- ako bude sa kesrom. Primjer: ( ‫) ِر َجال‬

- ako bude sa sukunom a prije njega harf
sa stalnom kesrom. Primjer: ( َ‫) ف ِْر َع ْون‬
- ako bude sa sukunom a prije njega ja
sa sukunom. Primjer: ( ‫) َقدِير‬, ( ‫) َخ ْير‬
- ako bude sa sukunom zbog zastajanja a
prije njega harf sa sukunom a prije tog
harfa kesra. Primjer: ( ‫س ْح َر‬
ِّ ‫) ال‬

46. Na koliko mjesta su za Ra ( ‫) ر‬

dozvoljena oba načina?

U dvije situacije:

- ako bude sa sukunom a prije njega harf

sa stalnom kesrom a nakon njega harf
isti'la sa kesrom. Primjer: ( ‫) ف ِْرق‬

32
 - ako bude sa sukunom a prije njega harf
isti'la sa sukunom a prije njega harf sa
kesrom. Primjer: ( ‫) قطر‬, ( ‫ِص َر‬
ْ ‫)م‬

Kalkala

47. Šta je Kalkala i koji su njeni harfovi?

To je istaknuto dizanje njenih glasova pri

izgovoru onda kada dođu sa sukunom. Njenih
harfova je 5 i oni su sakupljeni u izrazu: ‫قطب جد‬

48. Na koliko vrsta se dijeli Kalkala?

Dijeli se na malu i veliku.

Mala je ona koja dođe u sredini riječi, kao na

primjer: ( َ‫) َي ْج َعلُون‬

Velika je ona koja dođe na kraju riječi, kao na

primjer: ( ‫) لَ َق ِد‬, ( ‫) َق ِريب‬

33
 49. Koji su to harfovi isti'la?

To su harfovi: ‫خص ضغط قظ‬

Oni se takođe nazivaju i krupni harfovi.

50. Kakav je propis Elifa sa sukunom?

On prati ono što je prije njega po krupnoći i

mehkoći. Primjer: ( ‫) ا ْل َقا ِد ُر‬, ( ‫) العالم‬

51. Koji su to pišteći harfovi (‫?)حروف الصفير‬

To su tri harfa: ‫ ص ز س‬pod uslovom da su sa

sukunom.

52. Koji su to bezvučni harfovi ( ‫حروف‬

‫?)الهمس‬

To je deset harfova koje obuhvataju riječi: ‫فحثه‬

‫شخص سكت‬
53. Koji su to nadzubni harfovi ( ‫حروف‬
‫?)اللثوية‬

To su tri harfa: ‫ث ذ ظ‬

34
 54. Koji je to zadržavajući harf ( ‫حروف‬
‫?)االستطالة‬

To je samo Dad ( ‫ ) ض‬kada je sa sukunom.

Hemzetu-l-vasl

55. Šta je to Hemzetu-l-vasl?

To je ono koje postoji pri započinjanju a otpada

pri prelasku.

56. Na kojem mjestu biva Hemzetu-l-vasl?

- Dolazi u glagolima, kao na primjer: ( ‫عو ْا َر َّب ُك ْم‬

ُ ْ‫اد‬
)

ْ ‫) ِب ُغالم‬
- U imenicama: (‫اس ُم ُه َي ْح َيى‬

- U riječi ‫ال‬

57. Kako se započinje sa hemzetu-l-vasl u

glagolima?

35
Započinje se sa dammom ako je treći harf
glagola sa korjenitom dammom, kao na primjer
u: ( ‫اع ُبدُوا َر َّب ُك ُم‬
ْ )
Započinje sa kesrom ako je treći harf glagola sa
fethom kao na primjer: (‫اس َت ْغفِ ُروا َر َّب ُك ْم‬
ْ ) ili sa
ُ َ َ
kesrom, kao na primjer: ( ‫ج ُعوا إِلى أبِيك ْم‬ ِ ‫ار‬
ْ )
58. Od čega se ogradio riječima „sa
korjenitom dammom“?

Ogradio se od primjera kao: (‫شوا‬ ُ ‫)ا ْم‬, ( ‫ضوا‬ُ ‫ ) ا ْق‬i (

‫ ) ارموا‬jer se u sva ti primjera započinje kesrom
zato što je damma na trećem harfu kod njih
nekorjenita jer je osnova kod ( ‫شوا‬ ُ ‫ ) ا ْم‬ustvari
‫ امشيوا‬a kod ( ‫ضوا‬ ْ
ُ ‫ ) اق‬ustvari ‫ اقضيوا‬a kod ( ‫ارموا‬
) ustvari ‫ارميوا‬

Njihov treći harf je sa kesrom.

59. Kako se započinje sa Hamzetu-l-vasl u

imenicama?

36
Započinje se sa kesrom u deset imenica, po
čuvenju, a to su: ,‫ امرئ‬,‫ ابنة‬,‫ ابنم‬,‫ ابن‬,‫ است‬,‫اسم‬
‫ اثنتان ايمن‬,‫ اثنان‬,‫ امرأة‬a i u drugim imenicama
mimo ovih, analogno njima, a to se zna iz knjiga
morfologije.

60. Kako se započinje sa Hemzetu-l-vasl u

određenom članu?

U određenom članu ‫ ال‬se započinje samo sa

fethom. Primjer: ( ‫) الرجل‬

Ishodišta harfova

61. Koje su vrste ishodišta?

Ima ih 5: usna duplja, grlo, jezik, usne i nosna

duplja.

62. Koje je ishodište Elifa ( ‫ )ا‬sa sukunom

čiji je prethodni harf sa fethom, Vava (

37
 ‫ ) و‬sa sukunom čiji je prethodni harf sa
dammom, Ja-a ( ‫ ) ي‬sa sukunom čiji je
prethodni harf sa kesrom?

Usna duplja.

63. Koje je ishodište grlenih harfova

poput hemzeta ( ‫) ء‬, ha-a ( ‫ ) ه‬itd?

Grlo.

64. Gdje je ishodište harfova Kaf ( ‫) ق‬i Kaf

( ‫?) ك‬

Na kraju jezika sa gornjim nepcem, ali je kaf ( ‫ك‬

)malo niže od njega.

65. Gdje je ishodište Džima ( ‫) ج‬, Šina ( ‫ش‬

) i Ja-a ( ‫?) ي‬

Sredina jezika i nepca naspram njega.

66. Gdje je ishodište harfa Dad ( ‫? ) ض‬

38
Na lijevoj ivici jezika – što je često, ili na desnoj
– što je rijetko, ili uz obje što je još ređe,
zadržavajući ga do iza kutnjaka.

67. Gdje je ishodište harfova Lam ( ‫) ل‬,

Nun ( ‫ ) ن‬i Ra ( ‫?) ر‬

Na početku ruba jezika uz gornje nepce

naspram njega s tim što je ishodište Lama ( ‫) ل‬
niže od Dada ( ‫ ) ض‬a Nun ( ‫ ) ن‬je malo ispod
Lama ( ‫ ) ل‬a Ra ( ‫ ) ر‬je blizu Nuna ( ‫) ن‬.

68. Gdje je ishodište harfova Ta ( ‫) ط‬, Dal (

‫ ) د‬Ta ( ‫? ) ت‬

Na vrhu jezika iznad i između gornjih sjekutića.

69. Gdje je ishodište harfova Sad ( ‫ ) ص‬,

Zaj ( ‫ ) ز‬i Sin ( ‫?) س‬

Na vrhu jezika i između gornjih i donjih

sjekutića.

39
 70. Gdje je ishodište harfova Za ( ‫) ظ‬, Zal (
‫)ذ‬i Sa ( ‫?) ث‬

Na vrhu jezika sa vrhovima gornjih sjekutića.

71. Gdje je ishodište harfa Fa ( ‫? ) ف‬

Unutrašnja strana usne sa vrhovima gornjih

sjekutića.

72. Gdje je ishodište harfova Vav ( ‫) و‬, Ba (

‫ ) ب‬i Mim ( ‫?) م‬

Među usnama ali sa njihovim otvaranjem kod

Vava a sklapanje pri harfovima Mim i Ba.
Ishodište gunne je spomenuto u definiciji
gunne.

73. Kako se spoznaje ishodište harfa?

Ako želiš da znaš ishodište harfa izgovori ga sa

sukunom a prije njega stavi hemzetu-l-vasl pa
slušaj gdje će se prekinuti glas u ustima. Tamo
gdje se prekine tu je njegovo ishodište.

40
 74. Na koliko mjesta učač kratko zastaje
(sekteh) na pojedinim riječima?

Prema Hafsovom rivajetu učač pravi zastoj na

pet mjesta:

- u suri el-Kehf kod riječi: ( ‫) عِ َو ًجا‬5

- u suri Ja-sin kod riječi: ( ‫) مِنْ َم ْر َق ِد َنا‬6
- u suri el-Kijameh kod riječi: ( ْ‫) َوقِيلَ مَن‬7
- u suri el-Mutaffifun kod riječi: ( ْ‫) َكالَّ َبل‬8
- u suri el-Hakkah kod riječi: ( ‫َما أَ ْغ َنى َع ِّني‬
ْ‫) َمالِ َيه‬9

75. Koliko situacija ima Bismila u odnosu

na spajanje i odvajanje ?

Ima četiri situacije:

5
El-Kehf: 1.
6
Ja-sin: 52.
7
El-Kijameh: 27.
8
El-Mutaffifun: 14.
9
El-Hakkah: 28.

41
 - spajanje svega tj. vezanje sa onim što
je prije nje i onim što je poslije nje,
- odvojenost od svega tj. odvojenost od
onoga prije nje i onoga poslije nje,
- odvojenost od prvog a spajanje
drugoga sa trećim tj. odvojenost od
onoga prije a spojenost sa onim poslije
nje,
- spojenost sa prvim a odvojenost
drugog od trećeg tj. njeno spajanje sa
onim prije nje a odvajanje od onoga
poslije nje.

Ako sura dođe na početku učenja onda se prije

bismile uči euza i sve četvoro je dozvoljeno a
ako naiđe u toku učenja onda je prvo troje
dozvoljeno a četvrto nije dozvoljeno da se ne bi
pomislilo da je bismila dio sure koja je prije nje.

76. Šta je sunnet za učača kada dođe do

kraja sure ed-Duha?

42
Sunnet mu je da izgovori tekbir pri završetku
svake sure počevši od završetka sure ed-Duha.
Hadis o tekbiru se prenosi od el-Bizzija koji je
rekao: „Čuo sam Ikrime b. Sulejmana da je
rekao: „Čitao sam pred Isma'il b. 'Abdullah el-
Mekkijem pa kada sam stigao do sure ed-Duha
rekao mi je: Donesi tekbir po završetku svake
sure sve dok ne dođeš do kraja Kur'ana.“
Isma'il je učio pred 'Abdullahom i on mu je
naredio da prouči tekbir i ovako lancem sve do
Ubejj b. Ka'ba, radijallahu 'anhu, koji je učio
pred Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem,
koji mu je naredio da prouči tekbir.10

Sunnet je za učača da kada dođe do kraja sure

en-Nas prouči el-Fatihu i početak sure el-
Bekara sve do riječi: „ve ula'ike humu-l-
muflihun“. Ibn-'Abbas, radijallahu 'anhu,
prenosi od Ubejj b. Ka'ba da bi Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi proučio „Kul

10
El-Hakim, el-Mustedrek, 304/3

43
euzu bi rabbi-n-nas“ proučio el-Fatihu a zatim
od el-Bekare sve do „Ve ula'ike humu-l-
muflihun“11

Od Ibn-'Abbasa, radijallahu 'anhu, se prenosi

da je neki čovjek rekao: „O Allahov Poslaniče,
koje djelo je najbolje? Pa mu on reče: „Drži se
el-halli-l-murtehil!“ A šta je „el-halli-l-
murtehil?“ - upita čovjek. Pa on reče: „Onaj
koji se druži sa Kur'anom, koji svaki put kada
završi otpočne.“12 odnosno: Svaki put kada
završi sa hatmom on otpočne drugu. Cilj ovoga
je podsticanje na što više učenja Kur'ana uz
razmišljanje i proučavanje.

11
Bilježi ga ed-Darimi kako to navodi es-Sujuti u el-
Itkan, 295/1
12
Et-Tirmizi, el-Džami', Kitabu-l-kira'at, Babun ma
dža'e enne-l-kur'ane unzile 'ala seb'ati ahruf, 416/8,
hadis br. 2950, Daru Ibn-Kesir, Bejrut-Damask,
2007.

44
Pohvaljeno je za učača Kur'ana da kada završi
hatmu uči dove Allahu. U hadisu se od Enesa,
radijallahu 'anhu, prenosi da mu je Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Kod
završetka Kur'ana je primljena dova i drvo u
Džennetu.“13

Prenosi se i da se milost spušta kod završetka

Kur'ana. ed-Darimi u svom Musnedu bilježi:
„Ko prouči Kur'an a zatim uči dovu na nju će
aminovati četiri hiljade meleka.“14

Grupa učenjaka za kojima se ljudi povode

poput Ahmed b. Hanbela se izjasnila o
pohvaljenosti učenja dove pri hatmi. Imam en-
Nevevi je rekao: „Dova pri hatmi je pohvaljena
pohvalom koja je sigurna i utvrđena i to je
sunnet koji je halef preuzeo od selefa.“

13
El-Bejheki, Šu'abu-l-iman, 374/2
14
Ed-Darimi, el-Musned, Kitabu fada'ili-l-kur'an,
Babun fi hatmi-l-Kur'an, hadis br. 3384, Izdanje
1407.h.g

45
Neka je hvala Allahu na početku i na kraju i
neka je salavat i selam na najodabranije
Allahovo stvorenje.

46
Sadržaj

Predgovor ......................................................... 3
O autoru............................................................ 4
Uvod................................................................ 10
Definicija nauke tedžvida................................ 10
Meddovi i njihove vrste .................................. 11
Vrste meddova ............................................... 20
Propisi nuna sakina i tenvina .......................... 21
Situacije Mima sa sukunom ............................ 25
Propisi lama iz određenog člana ..................... 28
Propisi Ra-a ..................................................... 30
Kalkala............................................................. 33
Hemzetu-l-vasl ................................................ 35
Ishodišta harfova ............................................ 37

47
48