BAZE Predavanja PDF

SVEUĈILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET STROJARSTVA I RAĈUNARSTVA
BAZE PODATAKA
Doc.dr.sc. GORAN KRALJEVIĆ
Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 1

Baze podataka
Web:
http://www.fsr.ba/~goran
Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...
o E-mail: goran.kraljevic@hteronet.ba
goran.kraljevic@sve-mo.ba

Baze podataka
Sadrţaj predmeta:
o Uvod u baze podataka;
o Sustav za upravljanje bazom podataka;
o Relacijski model podataka;
o Modeliranje podataka (Model entiteti-veze, UML notacija);
o Normalizacija podataka (Normalne forme);
o Relacijske baze podataka;
o SQL (standardni upitni jezik);
o Korisnici i sigurnost baze podataka;
o Višekorisnički rad i upravljanje transakcijama;
o Zaključavanje podataka;
o Objekti u bazi podataka (tablice, pogledi, indeksi, ...);
SQL (detaljno na vjeţbama)

Polaganje ispita (kolokviji ...)
1. kolokvij (Modeliranje + Teorija) 45 bodova

2. kolokvij (SQL) 45 bodova
Aktivno sudjelovanje na nastavi 10 bodova
Ukupno : 100 bodova
 Prolazna ocjena putem kolokvija: min. 50 bodova

50,0 bod. ............ dovoljan (2)
62,5 bod. ............ dobar (3)
75,0 bod. ............ vrlodobar (4)
87,5 bod. ............ izvrstan (5)

Polaganje ispita (ispitni rokovi ...)
 Pismeni + Usmeni
 Prolazna ocjena na ispitu: min. 60 bodova
60-69 bod. .......... dovoljan (2)
70-79 bod. .......... dobar (3)
80-89 bod. .......... vrlodobar (4)
90-100 bod. ........ izvrstan (5)
 Napomena:
Studenti koji tijekom semestra (kolokviji ...) osvoje 40-49 bodova
dobit će 10 bodova koji će im se pribrojiti na svim pismenim ispitnim
rokovima do kraja akademske godine.
Studenti koji tijekom semestra (kolokviji ...) osvoje 30-39 bodova
dobit će 5 bodova koji će im se pribrojiti na svim pismenim ispitnim
rokovima do kraja akademske godine.

Uvod u baze podataka

Baza podataka
• Baza podataka je skup meĎusobno povezanih podataka,

pohranjenih zajedno bez štetne ili nepotrebne (nekontrolirane)
zalihosti (redundancije), s ciljem da ih koriste različite aplikacije.
Podaci su pohranjeni u obliku neovisnom od programa koji ih
koriste. Unos, izmjena i dohvat podataka obavlja se ISKLJUČIVO
kroz zajedničko i kontrolirano sučelje.

Zajedniĉke osobine za sve sustave baza podataka (Ullman)
• Apstraktni model podataka

• Visoka razina pristupa ili upitnih jezika
• Upravljanje transakcijama u višekorisničkom okruženju
• Kontrola pristupa i vlasništvo nad podacima
• Validacija podataka i provjera konzistentnosti
• Konzistentni oporavak podataka nakon ispada sustava i/ili
strojne opreme

Ciljevi razvoja baza podataka
• Razdvajanje podataka od aplikacija koje ih koriste
• Prezentiranje logičkog pogleda na podatke neovisno od fizičkih

detalja njihove pohrane u bazu podataka
• Omogućavanje različitih pogleda na istu bazu podataka, ovisno

o korisničkim i aplikativnim potrebama

Faze razvoja baza podataka
FAZE razvoja Baza podataka Aplikacija

Izrada modela podataka UtvrĎivanje zahtjeva za
Zahtjevi Specificiranje podataka aplikaciju
(analiza) Definiranje ograničenja i
poslovnih pravila
Tablice Forme
Relacije Izvješća (Reports)
Dizajn Indeksi Upiti (Queries)
Ograničenja Kod aplikacije
Pohranjene procedure i okidači
Kreiranje tablica Kreiranje formi
Kreiranje relacija Kreiranje izvješća
Implementiranje Kreiranje ograničenja Kreiranje Upita
Pisanje procedura i okidača Pisanje koda aplikacije
Punjenje baze podataka Testiranje
Testiranje

Povijesni razvoj baza podataka
Sustavi bazirani na datoteĉnim sustavima (filesystem)

• podaci su spremljeni u datotekama (files)
• svaka datoteka ima svoj format
̶ programi koji koriste bazu moraju poznavati taj format
• Problemi:
̶ nema standarda
̶ višestruko ponavljanje podataka
̶ meĎuovisnost podataka
̶ teško je vršiti neuobičajena pretraživanja
̶ integritet podataka
̶ sigurnost
̶ istovremeni pristup, ...

Modeli podataka
• Model podataka je skup pravila koji odreĎuju kako može

izgledati logička struktura baze
• U 60-tim i 70-tim godinama su bili u upotrebi hijerarhijski i
mrežni model
• Hijerarhijski model
̶ baza je predočena stablom ili skupom stabala
̶ jedan član može imati samo jednog vlasnika
̶ putovi pretraživanja su fiksni
• Mreţni model
̶ opći slučaj hijerarhijskog modela
̶ odnosi definirani eksplicitno
̶ aplikacija mora poznavati interni model baze podataka
• Implementacije u raĉunalu koristile su pokazivaĉe koji izravno
adresiraju mjesto zapisa na disku

Hijerarhijski i mreţni model
Hijerarhijski model podataka Mreţni model podataka

Ograniĉenja hijerarhijskih i mreţnih baza:
- Nemaju pokriće u formalnoj teoriji
- Sva pretraživanja se izvode po unaprijed definiranim i točno navedenim putovima
- Svi odnosi izmeĎu objekata se moraju unaprijed i točno definirati
- Optimizacija se provodi ručno - programer sam optimizira kod i odreĎuje metodu
koja će biti korištena pri komunikaciji izmeĎu aplikacije i baze podataka

Modeli podataka
• Relacijski model
̶ 1970. dogaĎa se relacijska "revolucija“
̶ E.F.Codd objavljuje članak "A Relational Model
of Data for Large Shared Databanks"
koji postavlja osnove skoro svim današnjim
sustavima baza podataka
• Objektni model
̶ inspiriran objektno orijentiranim programskim jezicima
̶ baza je skup objekata koji se sastoje od podataka i metoda
koje vrše operacija nad njima

Sustav za upravljanje bazama podataka
• SUBP (DBMS - Database Management System)

Programski sustav koji omogućava upravljanje bazom podataka je
sustav za upravljanje bazama podataka.
• Korisnički programi ne pristupaju podacima

direktno već preko DBMS-a
• Korisnik ili korisnički program postavlja zahtjev

za obavljanjem neke operacije s podacima, a
SUBP ga analizira, provjerava, optimizira,
transformira u niz operacija koje je potrebno
obaviti na fizičkoj razini, obavlja operacije i
vraća rezultat.

Fiziĉka i logiĉka organizacija podataka
• Vaţna posljedica primjene SUBP

jest razdvajanje fiziĉke i logiĉke
organizacije podataka. Dok logička
organizacija podataka predstavlja
organizaciju sa stanovišta korisnika baze
podataka ili programera te je
koncentrirana na vrste podataka i
njihove meĎusobne logičke veze, fizička
organizacija predstavlja organizaciju
fizičke pohrane podataka unutar
računala. Oblik i organizacija
pohranjenih podataka tu su često
potpuno različiti od njihovog logičkog
oblika i organizacije.
• U okviru toga, zadaća je SUBP-a
omogućiti korisniku (programeru)
manipuliranje podacima uz
poznavanje samo logiĉkog opisa
baze podataka, a ne nužno i
poznavanja načina fizičke pohrane
podataka.

Funkcije SUBP-a:
• Definiranje baze podataka (DDL–Data Definition Language)
• Manipuliranje podacima u bazi (DML–Data Manipulation Language)
• Upravljačke funkcije:
̶ Sigurnost i zaštita od
neovlaštenog pristupa
̶ Očuvanje integriteta
(backup i recovery)
̶ Statističko praćenje
rada baze podataka
̶ Optimizacija rada

Glavni proizvoĊaĉi SUBP (DBMS):

Relacijski model podataka

• Relacijski model je osnovne koncepte preuzeo iz matematičke

teorije skupova, a to su:
̶ Relacija
̶ Atribut
̶ Domena

• Relacijski model podataka se temelji na matematičkoj teoriji relacija

• Većina suvremenih DBMS je bazirana na relacijskom modelu
• Informacije su pohranjene kao zapisi ili slogovi (records) u
relacijama (tablicama)
• Baza podataka je skup relacija (tablica)
̶ Podaci su u n-torkama (redovima)

̶ Zaglavlje definira atribute (stupce) relacije

Kljuĉevi u relacijskoj bazi podataka
• Super kljuĉ (superkey) – atribut ili skup atributa koji

jedinstveno odreĎuje n-torku unutar relacije.
• Kandidat kljuĉ (candidate key) – super ključ takav da nema

nijedan odgovarajući podskup koji bi bio super ključ unutar relacije.
• Primarni kljuĉ (primary key) – kandidat ključ koji je odabran

da jedinstveno odredi n-torku unutar relacije.
• Jedinstveni kljuĉ (unique key) – kandidat ključ koji nije

odabran da bude primarni ključ.

Primjer:
• Super kljuĉ: npr. {Matbr, Prezime}

• Kandidat kljuĉ: {Matbr}, {JMBG}
• Primarni kljuĉ: {Matbr}
• Jedinstveni kljuĉ: {JMBG}

Kandidat (za PRIMARNI) kljuĉ mora zadovoljiti 2 uvjeta:
• Jedinstvenost … na relacijskoj shemi niti u jednom trenutku

ne mogu postojati dvije n-torke s jednakim vrijednostima
skupa atributa K.
• Minimalnost … niti jedan pravi podskup od skupa atributa K
nema svojstvo jednoznačnosti.
̵ I primarni i jedinstveni kljuĉ moraju ispuniti uvjete

jedinstvenosti i minimalnosti, ali relacija moţe imati
samo jedan primarni kljuĉ, dok jedinstvenih kljuĉeva
moţe imati više.

• Vanjski ili strani kljuĉ (foreign key) – atribut ili skup

atributa unutar jedne relacije koji odgovara kandidat ključu neke
(moguće i iste) relacije.
• Vanjski kljuĉevi omogućuju povezivanje n-torki iz razliĉitih tablica.
Primjer:

Ograniĉenja u relacijskom modelu podataka
Dva opća ograniĉenja:
• Entitetski integritet
- povezan sa primarnim ključem
• Referencijalni integritet
- povezan sa stranim ključem

Entitetski integritet
• Vrijednost primarnog kljuĉa kao cjeline, ne smije biti

jednaka NULL vrijednosti.
Ako je primarni ključ relacije složen, niti jedna njegova komponenta
ne smije poprimiti NULL vrijednost.
Primjeri:
NASTAVNIK = {SifNas, PrezNas}
PK (NASTAVNIK) = {SifNas} → SifNas ne smije biti NULL
ISPIT = {Matbr, SifPred, DatIsp}
PK (ISPIT) = {Matbr, SifPred, DatIsp} → Matbr, SifPred, DatIsp ne smiju biti NULL
• Integritet ključa:
U relaciji ne smiju postojati dvije n-torke s jednakim
vrijednostima kljuĉa (vrijedi za sve moguće kljuĉeve).

Referencijalni integritet
• Ako u relacijskoj shemi R postoji strani kljuĉ (foreign key)

koji odgovara primarnom kljuĉu (primary key) relacijske
sheme S, tada svaka vrijednost stranog kljuĉa u relaciji r(R)
mora biti ili jednaka vrijednosti primarnog kljuĉa neke n-
torke iz relacije s(S) ili jednaka NULL vrijednosti.
Primjer:
Relacije OSOBA i MJESTO ne zadovoljavaju pravilo referencijalnog integriteta jer u

relaciji OSOBA postoji vrijednost stranog ključa (77000) za koju ne postoji
odgovarajuća n-torka u relaciji MJESTO.

Ograniĉenja u relacijskom modelu podataka
Domenski integritet
• Kako svaki atribut ima pridruženu domenu, postoje ograničenja
(engl. domain constraints) koja čine restrikcije nad skupom
dozvoljenih vrijednosti atributa relacije.
NULL / NOT NULL

• NULL – predstavlja vrijednost atributa koja je trenutno
nepoznata ili nije primjenjiva za konkretnu n-torku.
• NULL je način rada s nepotpunim podacima ili izuzetcima.
• NULL nije nula (0) za numeričke vrijednosti ili “spaces” za tekst.
• NULL znači ODSUSTVO (nepostojanje) vrijednosti.

Operacije u relacijskom modelu
Osnovne operacije u relacijskom modelu:
• Unija
• Razlika
• Presjek
• Kartezijev produkt
• Projekcija
• Selekcija
• Spajanje (join)

• Unija … relacija koju čine sve n-torke prve i druge relacije

• Razlika … relacija koju čine sve n-torke koje se nalaze u prvoj,

ali se ne nalaze u drugoj relaciji

• Presjek … relacija koju čine n-torke zajedničke za obje relacije

• Kartezijev produkt … relacija koju čine sve moguće kombinacije

parova n-torki s tim da je prva n-torka iz prve, a druga iz druge
relacije

• Projekcija … rezultat je izbor odreĎenih atributa polazne relacije

• Selekcija (ograničenje, restrikcija, izbor) … rezultat su samo

one n-torke koje zadovoljavaju postavljene uvjete

• Spajanje … iz dvije relacije stvara novu relaciju od svih

kombinacija parova n-torki koji zadovoljavaju postavljene uvjete
• U svakoj se tablici (relaciji) bira stupac (polje) preko čijih se
vrijednosti uspostavlja veza

• Opisane operacije relacijske algebre primjenjuju se uvijek u

kombinaciji:
̶ iz više tablica selektiramo samo one zapise koji udovoljavaju
uvjetima
̶ napravimo spajanje (join)
̶ projekcijom odaberemo željena polja
• Na taj se način iz vrlo malog broja osnovnih operacija relacijske

algebre može izvesti veliki broj kombinacija za obradu i analizu
podataka.
• Prijevod operacija relacijske algebre u jezik za definiciju i

manipulaciju podacima koji danas predstavlja osnovni standard
za relacijske baze podataka: SQL.

Modeliranje podataka


ER modeliranje
Model entiteti - veze (entity-relationship model)

• ili bolje: model entiteti - veze - atributi
ER modeliranje:
• je sastavljeno iz entiteta, veza i atributa
• je slikovni prikaz sustava baze podataka
• je neovisno o DBMS i hardveru
• predstavlja konceptualni model visokog nivoa
• podržava korisnikovu percepciju podataka
• je alat za projektiranje

ER modeliranje
• ER modeliranje je iterativan postupak – realno je

očekivati više “razvojnih” verzija modela
̶ Entiteti
̶ Atributi
̶ Veze
• Postoji više rješenja problema – neka su optimalnija

od drugih

Entitet
• Entitet je bilo koji objekt u sustavu koji ţelimo modelirati i

o kojem ţelimo saĉuvati informaciju
̶ Pojedinačni objekti zovu se entiteti

̶ Skupine objekata istog tipa zovu se tipovi entiteta ili skupovi
entiteta
̶ Moguća su dva tipa entiteta: jaki i slabi

Jaki i slabi tip entiteta
• JAKI entitet
Tip entiteta čija egzistencija nije vezana za postojanje nekog
drugog tipa entiteta.
• SLABI entitet
Tip entiteta čija egzistencija ovisi o postojanju nekog drugog
tipa entiteta, tj. onaj tip entiteta koji ne može postojati u bazi
podataka ukoliko neki drugi tip entiteta takoĎer ne postoji u
bazi.

Atribut
• Atribut je svaki detalj koji sluţi da pobliţe odredi,

identificira, klasificira, kvantificira ili izrazi stanje entiteta.
• Predstavlja opis entiteta

Veze
• Entiteti se mogu povezivati jedan s drugim u veze (relacije).

• Broj entiteta u vezi predstavlja STUPANJ VEZE.
Binarna veza
veza 2 entiteta
Ternarna veza
veza 3 entiteta
Unarna veza
isti entitet više puta
egzistira u različitim
ulogama

Kardinalnost veze
• Odnos omjera meĊu povezanim entitetima nazivamo

kardinalnost veze
- Jedan na jedan (1:1)
- Jedan na više (1:m)
- Više na jedan (m:1)
- Više na više (m:n)

Grafiĉki prikaz veze

Razbijanje M:N veza
• Veza m:n u ER modelu se moţe razbiti uvoĊenjem novog

posredniĉkog entiteta.
Primjer:
• Vezu više na više možemo razbiti uvoĎenjem entiteta najam, koji sadrži
atribut datum_najma

Preslikavanje ER modela u relacije
VEZA JEDAN:VIŠE
• Primarni ključ entiteta sa strane veze JEDAN doda se kao
strani ključ u entitet sa strane veze VIŠE.
VEZA VIŠE:VIŠE
• Doda se novi entitet, koji sadrži primarne ključeve obaju
rubnih entiteta.
• Ti atributi zajedno tvore složeni primarni ključ novonastalog
entiteta.

Usporedne i povratne veze
Usporedne veze – dvije usporedne veze izmeĎu dva entiteta ...
Povratne veze – veza entiteta “na samog sebe” ...

Preslikavanje ER modela u relacije
Usporedne veze
• Svaku vezu zamijenimo s po jednim stranim ključem u relaciji
na strani veze VIŠE (usporedne veze se preslikaju u jednu, ali
s uvoĎenjem dodatnog stranog ključa).
• Da bi razlikovali veze meĎu entitetima stranim ključevima
damo različite nazive.
Povratne veze
• Doda se strani ključ jednak primarnom ključu relacije.
• Za povratne veze vrijedi da je strani ključ jednak primarnom
ključu relacije, ali pod drugim imenom.

UML (Unified Modeling Language)
Zašto UML (odnosno korištenje jedne notacije)?

• Korištenje jednog jezika i notacije bitno olakšava komunikaciju
izmeĎu članova različitih timova (projektanti baze podataka,
analitičari, programeri aplikacije) i time doprinosi da se svi
sudionici koji participaraju u projektu osjećaju dijelom jedne
cjeline.

Relacije u UML-u
 ZAVISNOST (dependency)
 ASOCIJACIJA (association) 1 1..*
 AGREGACIJA (aggregation)
 GENERALIZACIJA (generalization)
 REALIZACIJA (realization)

UML notacija ...

Normalizacija podataka

• Normalizacija je proces kojime se nastoji eliminirati

redundancija, ali tako da se sačuva integritet podataka u bazi
• Redundancija se izražava kroz pojam funkcijske zavisnosti
• Definiraju se normalne forme (NF)
̶ prva NF, druga NF, treća NF, itd.

̶ svaka normalna forma garantira da nema odreĎenog tipa
zavisnosti
̶ svaka viša NF uključuje prethodnu NF te dodatno ureĎuje
model, tj. eliminira dodatne redundantnosti

Normalne forme
• 1. NF – Prva normalna forma

• 2. NF – Druga normalna forma
• 3. NF – Treća normalna forma
• BCNF – Boyce-Coddova normalna forma
1 NF, 2 NF, 3 NF i BCNF se temelje na funkcijskim zavisnostima.
• 4. NF – Četvrta normalna forma

Temelji se na višeznaĉnim zavisnostima.
• PJNF – Projekcijsko-spojna normalna forma

Temelji se na spojnim zavisnostima.

Definicije funkcijskih ovisnosti
Funkcijska ovisnost atributa
• Ako promatramo tablicu R sa atributima X i Y koji mogu biti

kompozitni tj. složeni: za atribut Y tablice R kaže se da je
funkcijski ovisan o atributu X iste tablice
R.X->R.Y
ako je svaka pojedina vrijednost atributa X povezana sa samo
jednom vrijednošću atributa Y.

Potpuna funkcijska ovisnost atributa
• U tablici R s atributima X i Y koji mogu biti kompozitni tj. složeni,

Y je potpuno funkcijski ovisan o X ako vrijedi da je Y funkcijski
ovisan o X i nije funkcijski ovisan niti o jednom manjem podskupu
atributa X.
Odnosno, ako vrijedi X->Y tada ne smije postojati niti jedan
podskup Z koji sadrži samo dio atributa od kojih se sastoji atribut
X, za koji bi vrijedilo da je Z->Y.

Tranzitivna funkcijska ovisnost atributa
• Ako vrijedi X->Y i Y-/->X (Y je funkcijski ovisan o X, a X nije

funkcijski ovisan o Y), i ako Y->A (A je funkcijski ovisan o Y) tada
vrijedi da je A funkcijski ovisan i o X (X->A).
Ako vrijedi A-/->Y tada je A striktno tranzitivno ovisan o X.

1NF
Prva normalna forma (1NF)
Tablica se nalazi u prvoj normalnoj formi ako su svi

nekljuĉni atributi funkcijski ovisni o kljuĉu.
 Uklanjanje ponavljajućih atributa ili grupa atributa

2NF
Druga normalna forma (2NF)
Tablica je u drugoj normalnoj formi ako i samo ako je

u 1NF i ako su svi nekljuĉni atributi potpuno funkcijski
ovisni o kljuĉu.
Uklanjanje atributa ovisnih samo o dijelu jedinstvenog

identifikatora.

3NF
Treća normalna forma (3NF)
Tablica je u trećoj normalnoj formi ako i samo ako je u

2NF i ako niti jedan nekljuĉni atribut nije tranzitivno
ovisan o kljuĉu.
Uklanjanje atributa ovisnih o atributima koji nisu dio

jedinstvenog identifikatora.

Primjer normalizacije podataka
• Na slici je dana denormalizirana tablica s nazivima stupaca i

vrijednostima redaka.
Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim

entitetima, atributima i vezama izmeĊu njih.

Normalizacija podataka (1NF)
– Postoji funkcijska zavisnost :

Matbr → Prezime, Ime
– Ne postoji funkcijska zavisnost : Matbr → SifPred Matbr → NazPred

Matbr → DatIsp Matbr → Ocjena
Matbr → SifNas Matbr → PrezNas

Rješenje:
 PK (STUDENT) = {Matbr}
 PK (ISPIT) = {Matbr, SifPred, DatIsp}

 {Matbr, SifPred, DatIsp} → {NazPred}

 {SifPred} → {NazPred} dakle, ne postoji potpuna funkcijska ovisnost
neključnih atributa o ključu
ISPIT ne zadovoljava 2 NF !
Rješenje:

 {Matbr, SifPred, DatIsp} → {SifNas}

 {SifNas} → {PrezNas} dakle, postoji tranzitivna funkcijska ovisnost
(koju je potrebno eliminirati)
ISPIT ne zadovoljava 3 NF !
Rješenje:

Sve tablice zadovoljavaju 3 NF !
 STUDENT (Matbr, Prezime, Ime)

 PREDMET (SifPred, NazPred)
 NASTAVNIK (SifNas, PrezNas)
 ISPIT (Matbr, SifPred, DatIsp, Ocjena, SifNas)
Vaţno:
- Baza podataka treba biti barem u 3 NF !
- Osim 1NF, 2NF, 3NF postoje i BCNF (Boyce-Coddova normalna forma),
4NF i 5NF.

Relacijski model (UML notacija)

Primjeri

Primjer 1.
• Profesionalni programer Ivo Ivić odlučio je napraviti program za

evidentiranje svih programa koje je uradio, korisnika kod kojih ti
programi rade, kao i ostvarene zarade po svakom programu.
Za svaki program se evidentira vrijeme utrošeno za njegovu izradu,

kao i vrijeme utrošeno kod korisnika za prilagodbu programa
korisničkim zahtjevima, kad je program pušten u rad kod korisnika,
kao i koliko je od korisnika naplaćeno za taj program. TakoĎer se
evidentira da li je program u uporabi tj. aktivan ili ne.

Primjer 1. ( ER model )

Primjer 1. ( Relacijski model )

Primjer 2.
• Faktura je dokument koji se šalje kupcu kako bi mogao izvršiti plaćanje

kupljene robe. Da bi se napravila faktura moraju postojati osnovni
podaci o kupcu (naziv, adresa, telefon i sl.), podaci o fakturi (broj
fakture, datum izdavanja, broj narudžbe prema kojoj je raĎena, rok
plaćanja, iznos za plaćanje i sl.), kao i podaci o kupljenim artiklima
(naziv, jedinica mjere, kupljena količina, cijena i sl.).
Faktura se sastoji od 2 osnovna dijela:

- Zaglavlje fakture koje sadrži zajedničke, opće podatke
- Stavke fakture s pojedinačnim artiklima, količinama i cijenama.
Definirati sve entitete, atribute i veze za proces Fakturiranja kupcima.



Primjer 3.
• Na Fakultetu strojarstva i računarstva u Mostaru evidentirani su podaci o

kandidatima koji su se prijavili na razradbeni ispit i njihovim rezultatima.
Evidentiraju se podaci o:
- kandidatu: JMBG, ime, prezime, mjesto roĎenja, završena srednja
škola (šifra, naziv, adresa, poštanski broj mjesta, mjesto, šifra općine i
naziv općine u kojoj se škola nalazi)
- za svakog kandidata ocjena iz pojedinih predmeta iz srednje škole –
šifra i naziv predmeta, razred i ocjena. Šifra odreĎuje predmet u nekom
razredu (godini), npr. Matematika u 1.razredu i Matematika u 2.razredu
imaju različite šifre. Isti predmeti u različitim školama imaju istu šifru
npr. Matematika iz 1.razreda ima istu šifru za sve škole
- podaci o zadacima na razradbenom ispitu – redni broj zadatka, tekst
zadatka, točan odgovor (A, B, C, D ili E)
- za svakog kandidata odgovori koje je dao na zadatke (odgovor za svaki
pojedini zadatak mogu biti A, B, C, D, E ili ništa)



Primjer 4.
• U bazi podataka potrebno je evidentirati podatke o zrakoplovima,

aerodromima i letovima.
Zrakoplov je identificiran svojim jedinstvenim registracijskim brojem (npr.
N6061U). Za zrakoplov se evidentiraju godina proizvodnje i tip zrakoplova.
Za svaki tip zrakoplova evidentira se šifra tipa i naziv tipa zrakoplova (npr.
šifra: 123, naziv tipa: "Airbus-A319") te najveća ukupna dozvoljena težina
pri polijetanju. Za svaki aerodrom se evidentira šifra i naziv aerodroma.
Zrakoplov prema namjeni može biti ili putnički ili teretni (jedno isključuje
drugo). Za svaki pojedini zrakoplov, ovisno o njegovoj namjeni, evidentira
se je li u zrakoplov ugraĎena dodatna oprema: za svaki pojedini putnički
zrakoplov evidentira se ima li ugraĎenu internu televiziju, ima li ureĎaj za
satelitsku komunikaciju, a za svaki pojedini teretni zrakoplov broj dodatno
ugraĎenih klimatiziranih kontejnera za prijevoz životinja i je li ugraĎen
katapult za izbacivanje tereta padobranom.

Primjer 4.
(nastavak zadatka ...)
...
Evidentiraju se letovi samo putničkih zrakoplova. Let je identificiran šifrom
i datumom leta (npr. "OU763", 1.6.2010), a za let se evidentira s kojeg
aerodroma zrakoplov polijeće, na koji aerodrom slijeće te vrijeme
polijetanja i vrijeme slijetanja. Evidentira se koji zrakoplov leti na kojem
letu.
Evidentiraju se kategorije cijena karata. Svaka kategorija cijena ima svoju
šifru (jedinstveno identificira kategoriju) i naziv (npr. "poslovna",
"ekonomska", "s popustom za zaposlenika kompanije", "s popustom za
osobe mlaĎe od 27 godina", itd). Putnik kupuje kartu točno odreĎene
kategorije cijene za odreĎeni let. Putnik ne može za jedan let kupiti više
od jedne karte. Za svakog putnika se evidentira jmbg (jedinstveno
odreĎuje putnika), prezime i ime.



Primjeri za vjeţbu

Primjer 1. (Evidentiranje objavljenih radova)
• Profesor programiranja Ivo Ivić odlučio je napraviti program za

evidentiranje svojih objavljenih radova.
To podrazumijeva evidentiranje svih do sada objavljenih radova,
naslova radova, koautora koji su s njim učestvovali u pisanju radova,
godina objavljivanja kao i časopisa u kojima je objavljivano.
TakoĎer treba uspostaviti klasifikaciju radova po principu: znanstveni,
stručni ili pregledni rad, te da li je rad objavljen u meĎunarodnom ili
domaćem časopisu.
Za svaki rad unose se podaci o naslovu rada, klasifikacijama,
koautorima i časopisu u kojem je rad objavljen.

Primjer 2. (Ugovori)
• Na slici je dana denormalizirana tablica UGOVORI s nazivima stupaca i

vrijednostima redaka. Napraviti normalizirani model podataka s
pripadajućim entitetima, atributima i vezama izmeĎu njih.

Primjer 3. (Filmovi)
• U bazi podataka su evidentirani podaci o filmovima. Za svaki film

evidentira se žanr (šifra, naziv) i država (šifra, naziv).
Uz svaki film evidentiraju se različiti izvoĎači (šifra, ime, prezime) i
funkcije koje su obavljali u filmu.
Funkcije su predstavljene kraticom i nazivom, a mogu biti npr.
GL-glumac, RED-redatelj, SC-scenarist, SKL-skladatelj, itd.
Obratite pozornost na tip veze izmeĎu entiteta funkcija, izvoĎač i film:

Primjer 4. (Multipleks kino)
• Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim entitetima,

atributima i vezama izmeĎu entiteta koji će podržavati proces
rezervacije karata za multipleks kino.
U bazi podataka je potrebno evidentirati sljedeće podatke o filmovima:
šifra, naziv, naziv originala, godina proizvodnje, trajanje filma, šifru i
naziv žanra, glumce u filmu (šifra, ime, prezime).
Baza podataka takoĎer treba sadržavati popis dvorana u multipleks
kinu (sifra, naziv, broj mjesta) kao i raspored svih projekcija filmova
po dvoranama (datum i vrijeme projekcije, cijena karte za projekciju).

Primjer 5. (Tvrtka informatiĉke opreme)
• Tvrtka koja se bavi prodajom informatičke opreme prilikom prodaje

iste sa svojim kupcima dogovara uvjete servisiranja opreme. U tvrtki
radi više servisera i pri kupnji se ugovara koji je serviser zadužen za
kojeg kupca s tim da na jednog servisera doĎe više kupaca. Jednim
ugovorom se definira točno razdoblje servisiranja (od kojeg do kojeg
datuma), a podrazumijeva više izlazaka servisera na teren unutar
definiranog vremenskog razdoblja. Naravno, intervencija servisera nije
nužna. Prilikom izlaska na teren potrebno je zabilježiti točno vrijeme
odlaska i povratka, vrijeme provedenu na terenu izraženo u satima, te
na kojoj je komponenti, ili više njih, vršena popravka.
Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim entitetima,
atributima i vezama izmeĎu entiteta.

Primjer 6. (Tehniĉki biro)
• Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim entitetima, atributima i

vezama izmeĎu entiteta koji bi osigurao evidentiranje projekata, rokova i
izvršitelja u jednom tehničkom birou.
Osnovni način poslovanja tehničkog biroa jeste rad na izradi odreĎenih projekata,
što znači da se za svaki projekt trebaju evidentirati osnovni podaci o naručitelju
projekta (šifra, naziv, adresa, telefon, mail). Za svaki projekt postoji samo jedan
glavni naručitelj s kojim se sklapa ugovor o poslu. O projektu se vode slijedeći
podaci: naziv projekta, opis projekta, planirani datum početka rada na projektu,
planirani svršetak rada na projektu, stvarni početak rada na projektu, stvarni
svršetak rada na projektu, vrijednost projekta, ugovoreni penali za kašnjenje,
dodatna napomena. Na svakom projektu radi više djelatnika iz biroa (šifra, ime,
prezime, zanimanje, titula, adresa, telefon, mail) koji rade na odreĎenom
radnom mjestu u birou (šifra, naziv radnog mjesta, opis). Projekt se razlaže na
više različitih poslova (zadataka). Svakom članu projektnog tima dodjeljuje se
točno odreĎeni posao (zadatak) što se posebno i evidentira. Uz svaki posao
(zadatak) evidentira se i naziv zadatka, kratak opis, planirani početak, planirani
svršetak, stvarni početak, stvarni svršetak, vrijednost i napomena.

Uvod u SQL

SQL
• SQL = Structured Query Language

• SQL je upitni jezik temeljen na relacijskoj algebri i predikatnom
računu.
• SQL se koristi kao programski jezik i interaktivni upitni jezik.
Kao programski jezik može se ugraĎivati u jezike treće i četvrte
generacije.
• Zadaća SQL-a je omogućiti definiciju podataka, upravljanje podacima
i provoĎenje kontrole nad podacima u relacijskoj bazi podataka.
• ProizvoĎači komercijalnih sustava takoĎer ugraĎuju i svoje, uglavnom
nestandardne, DDL i DML naredbe.
Ti su nestandardni dijelovi problematični jer programski kod postaje
neprenosiv izmeĎu različitih SQL sustava, a takoĎer se bitno otežava
usaglašavanje oko budućih standarda.

SQL
• DDL (Data Definition Language)

= izrazi za definiranje podataka
̶ CREATE, ALTER, DROP, GRANT, REVOKE ...
• DML (Data Manipulation Language)

= izrazi za upravljanje podacima
̶ SELECT, INSERT, UPDATE, DELETE ...

SQL
• Primjer SQL naredbe iz DDL dijela jezika (kreiranje tablice mjesto):

CREATE TABLE mjesto
( pbr_mjesta VARCHAR2(5) NOT NULL ,
naziv_mjesta VARCHAR2(30) NOT NULL ,
sifra_opcine NUMBER(4)
);
• Primjer SQL naredbe iz DML dijela jezika (iz tablice mjesto dohvaća sve
n-torke kojima je vrijednost atributa poštanski broj jednaka 88000):
SELECT *
FROM mjesto
WHERE pbr = 88000;

Izvršavanje SQL iskaza (ORACLE server)

DDL naredbe
Kreiranje tablica

Kreiranje tablica

SQL – Kreiranje i brisanje tablica
Kreiranje tablice:
CREATE TABLE ime_tablice

(ime_stupca tip (veličina) (ograničenje),
ime_stupca tip (veličina) (ograničenje),
ime_stupca tip (veličina) (ograničenje),
...);
Brisanje tablice:
DROP TABLE ime_tablice;

Ograniĉenja nad stupcima tablice i nad tablicama ...
• NULL/NOT NULL
• UNIQUE
• PRIMARY KEY
• FOREIGN KEY
• CHECK

Tipovi podataka (ORACLE)
• VARCHAR2(size)
• CHAR[(size)]
• NUMBER[(p,s)]
• DATE

Tipovi podataka
Veliki objekti

PRIMJER – Relacijski model

SQL – Kreiranje tablica
CREATE TABLE MJESTO

( PBR NUMBER(10) NOT NULL,
NAZIV VARCHAR2(40) NOT NULL,
CONSTRAINT mjesto_pk PRIMARY KEY(PBR)
);

SQL – Kreiranje tablica
CREATE TABLE OSOBA

( MBR NUMBER(10) NOT NULL,
IME VARCHAR2(25) NOT NULL,
PREZIME VARCHAR2(25) NOT NULL,
EMAIL VARCHAR2(40),
PBR NUMBER(10) NOT NULL,
CONSTRAINT osoba_pk PRIMARY KEY(MBR),
CONSTRAINT osoba_mjesto_fk FOREIGN KEY(PBR)
REFERENCES MJESTO(PBR)
);

SQL – Izmjena definicije tablice
ALTER TABLE
 dodavanje novih atributa
 modificiranje postojećih atributa
 definiranje default-ne vrijednosti za novi atribut
 brisanje atributa

SQL – ALTER TABLE
Primjeri:
 ALTER TABLE osoba

DROP COLUMN email;
 ALTER TABLE osoba

ADD (email VARCHAR2(25));
 ALTER TABLE mjesto

MODIFY (naziv VARCHAR2(50));

DML naredbe
SELECT, INSERT, UPDATE, DELETE

Najĉešće korišteni DML izrazi
 SELECT - Pretraţivanje podataka
 INSERT - Upisivanje novih podataka
 UPDATE - Promjena vrijednosti podataka
 DELETE - Brisanje postojećih podataka

INSERT – Unos podataka u tablicu
• INSERT INTO ime_tablice (stupac, stupac,…)

VALUES (vrijednost, vrijednost, …);
Primjeri:
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, prezime, email)

VALUES (1, 'Ivo', 'Ivic', 'ivo@yahoo.com');
• INSERT INTO osoba

VALUES (1, 'Ivo', 'Ivic', 'ivo@yahoo.com');

INSERT – Unos podataka u tablicu
• INSERT se može koristiti i za kopiranje podataka

iz druge tablice.
Primjer:
• INSERT INTO osoba_2 (mbr, ime, prezime, email)

SELECT mbr, ime, prezime, email
FROM osoba;

UPDATE – Aţuriranje podataka u tablici
• UPDATE ime_tablice [alias] SET

stupac [,stupac…] = {iskaz, podupit}
[WHERE uvjet];
Primjer:
• UPDATE osoba SET email='ivo_ivic@net.hr'

WHERE mbr=1;

DELETE – Brisanje podataka u tablici
• DELETE FROM ime_tablice

[WHERE uvjet];
Primjer:
• DELETE FROM osoba

WHERE mbr=2;

SELECT – Selektiranje podataka iz tablice
• SELECT stupac, stupac, stupac, …

FROM ime_tablice
[WHERE uvjet];
Primjeri:
• SELECT mbr, ime, prezime, email

FROM osoba;
• SELECT * FROM osoba;

INSERT – Primjeri
• INSERT INTO mjesto (pbr, naziv)

VALUES (88000, 'Mostar');
• INSERT INTO mjesto (pbr, naziv)

VALUES (88220, 'Široki Brijeg');
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, prezime, email, pbr)

VALUES (1, 'Ivo', 'Ivic', 'ivo@net.hr', 88000);
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, prezime, pbr)

VALUES (2, 'Mate', 'Matic', 88220);

INSERT – Primjeri

VALUES (2, 'Pero', 'Peric', 'pero@yahoo.com', 88000);
→ ORA-00001: unique constraint (PC-1.OSOBA_PK) violated

VALUES (3, 'Pero', 'Peric', 'pero@yahoo.com', 90000);
→ ORA-02291: integrity constraint (PC-1.OSOBA_MJESTO_FK)
violated - parent key not found
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, email, pbr)

VALUES (3, 'Pero', 'pero@yahoo.com', 88000);
→ ORA-01400: cannot insert NULL into ("OSOBA"."PREZIME")

UPDATE – Primjeri
• UPDATE mjesto SET pbr=10000

WHERE naziv='Mostar';
violated - child record found
• UPDATE mjesto SET naziv='Š.Brijeg'

WHERE pbr=88220;
• UPDATE osoba SET email='mate.matic@tel.net.ba'

WHERE mbr=2;

DELETE – Primjeri
• DELETE FROM mjesto

WHERE pbr=88000;
violated - child record found
• DELETE FROM osoba

WHERE mbr=1;
• DELETE FROM mjesto

WHERE pbr=88000;

Sigurnost baze podataka

Sigurnost i integritet
• Sigurnost baze podataka se brine da samo ovlašteni korisnici

pristupaju podacima
• Integritet baze podataka se brine da ovlašteni korisnici

koriste podatke na ispravan način
Integritet:
̶ korektnost (dopuštene zdravorazumske vrijednosti podataka)
̶ konzistencija (meĎusobna suglasnost podataka)

Korisnici i sigurnost

Korisnici i sigurnost
• CREATE USER pero IDENTIFIED BY pero;
• CONNECT pero/pero;
• ALTER USER pero IDENTIFIED BY pero1;

Sistemske privilegije
• više od 100 sistemskih privilegija
• Tipiĉne DBA privilegije:

– CREATE USER
– DROP USER
– DROP ANY TABLE
– BACKUP ANY TABLE
– SELECT ANY TABLE
– CREATE ANY TABLE

• Osnovna sintaksa za dodjeljivanje sistemskih privilegija:
GRANT sistemske_privilegije
TO korisnik | uloga | PUBLIC
[WITH ADMIN OPTION]
• Osnovna sintaksa za ukidanje sistemskih privilegija:
REVOKE sistemske_privilegije
FROM korisnik | uloga | PUBLIC

Primjeri:
• GRANT create session, create table,

create sequence, create view
TO pero;
• REVOKE create view

FROM pero;

Uloga (Role)
Korisnici
Uloga
Privilegije
Dodjeljivanje privilegija korisnicima Dodjeljivanje privilegija korisnicima

bez definirane uloge nakon definiranja uloge

Uloga (Role)
• CREATE ROLE uloga_1 IDENTIFIED BY uloga_1;
• GRANT create session, create table, create view

TO uloga_1;
• GRANT uloga_1
TO pero;

Objektne privilegije
Najčešće korištene objektne privilegije su:
• SELECT – tablice, pogledi, sekvence

• INSERT, UPDATE, DELETE – tablice, pogledi
• INDEX, REFERENCES – tablice
• ALTER – tablice, sekvence
• EXECUTE – procedure
• ALL, ALL PRIVILEGES

• Osnovna sintaksa za dodjeljivanje objektnih privilegija:

GRANT objektne_privilegije
ON ime_objekta
TO korisnik | uloga | PUBLIC
[WITH GRANT OPTION]
• Osnovna sintaksa za ukidanje objektnih privilegija:

REVOKE objektne_privilegije
ON ime_objekta
FROM korisnik | uloga | PUBLIC

Primjer:
• GRANT select, insert

ON osoba
TO pero, mate
WITH GRANT OPTION;
• GRANT select
ON mjesto
TO PUBLIC;

Upravljanje transakcijama

• Pod transakcijom se podrazumijeva aktivnost ili niz

aktivnosti koje izvršava jedan korisnik ili aplikacijski
program, a koja ĉita ili aţurira sadrţaj baze podataka.
• To je logička radna jedinica baze podataka
• Transakcija se logički mora provesti kao nedjeljiva cjelina

̶ svaka transakcija unosi promjenu u bazi
̶ pojedinačne operacije unutar transakcije nisu bitne same za
sebe

500 KM
Raĉun 1 Raĉun 2
5.000 KM 1.000 KM
1) UPDATE racun SET saldo=saldo-500

WHERE id_racuna=1;
2) UPDATE racun SET saldo=saldo+500
WHERE id_racuna=2;
Transakcija se mora izvršiti u potpunosti (u gornjem sluĉaju obe

UPDATE naredbe) ili nikako – “SVE ili NIŠTA”

Osobine transakcija
Tzv. ACID osobine transakcija:
• Atomicity – „sve ili ništa‟ (transakcije nije moguće samo

djelomično izvršiti)
• Consistency – transakcija mora transformirati bazu iz jednog

konzistentnog stanja u drugo
• Isolation – učinak transakcije postaje vidljiv drugim transakcijama

tek nakon završetka transakcije promatrajući izvana transakcija može
biti ili izvedena ili ne
• Durability – rezultat uspješno završenih (potvrĎenih) transakcija

se trajno bilježi u bazu podataka i ne smije se izgubiti zbog
naknadnih grešaka (čak ni u slučaju pada sustava)

Upravljanje transakcijama (ORACLE)
• 2 tipa transakcija:
o DDL – sadrži jedan DDL iskaz
o DML – sadrži jedan ili više DML iskaza
• Transakcija zapoĉinje kada je:

o DDL naredba izdana
o Pokrenut prvi DML iskaz nakon COMMIT-a
• Transakcija se moţe završiti na sljedeći naĉin:

o COMMIT iskazom – potvrdi sve izmjene
o ROLLBACK iskazom – poništi sve izmjene
o DDL iskazom → automatski COMMIT
o Padom sustava → automatski ROLLBACK

Primjer
Vrijeme Sesija 1 Sesija 2
SELECT placa FROM djelatnik

t1 WHERE id_djelatnika=1;
UPDATE djelatnik
2000 SET placa=placa+1000
t3 SELECT placa FROM djelatnik SELECT placa FROM djelatnik

WHERE id_djelatnika=1; WHERE id_djelatnika=1;
2000 3000
t4 COMMIT;

3000 3000

Primjer
SELECT placa FROM djelatnik

UPDATE djelatnik
2000 SET placa=placa+1000

2000 3000
t4 ROLLBACK;

2000 2000

Tehnike kontrole konkurentnosti
Konzervativne (pesimistiĉne) tehnike

• uzrokuju odgaĎanje transakcija u slučaju da će biti u konfliktu
s drugim transakcijama u budućnosti
-> Zakljuĉavanje (locking)
Optimistiĉne tehnike
• bazirane na pretpostavci da su konflikti rijetki tako da
dozvoljavaju transakcijama da nastave i nesinkronizirane
• provjeravaju konflikt na kraju (kada se transakcija potvrĎuje)

Zakljuĉavanje (locking)
Dijeljeno zakljuĉavanje (shared lock, read lock)

̶ Kljuĉ za ĉitanje – npr. transakcija SQL naredbom SELECT zaključa
objekt za čitanje.
̶ Bilo koja druga transakcija taj objekt moţe zakljuĉati za ĉitanje,
ali ga niti jedna transakcija ne moţe zakljuĉati za pisanje.
Ekskluzivno zakljuĉavanje (exclusive lock, write lock)

̶ Kljuĉ za pisanje – npr. transakcija SQL naredbom (INSERT,
UPDATE ili DELETE) zaključa objekt za pisanje.
̶ Niti jedna transakcija taj objekt ne moţe zakljuĉati niti za
ĉitanje niti za pisanje, dok ga transakcija u kojoj je izvršeno
zaključavanje ne otključa.

Proces1 – postavio ključ na objekt
Proces2 – pokušava postaviti ključ na isti objekt kao i Proces1

Protokol dvofaznog zakljuĉavanja

Two-phase locking protocol (2PL)
1) prije obavljanja operacije nad objektom (npr. n-torkom iz baze),
transakcija mora za taj objekt zatražiti ključ
2) nakon otpuštanja ključa, transakcija ne smije više zatražiti
nikakav ključ
Transakcije koje poštuju 2PL protokol imaju 2 faze:
1) fazu pribavljanja ključeva (faza rasta - growing phase)

2) fazu otpuštanja ključeva (fazu suţavanja - shrinking phase)
-> COMMIT ili ROLLBACK na kraju transakcije

• Svojstvo nesmetanog konkurentnog (višekorisničkog) izvoĎenja

transakcija naziva se serijalizabilnost.
• Serijalizabilnost (serializability) redoslijeda izvršavanja

transakcija je osigurana ako sve transakcije poštuju protokol
dvofaznog zaključavanja (2PL).

Razine izolacije (isolation levels)
• Kod zapisivanja se uvijek traži ekskluzivno zaključavanje koje se

zadržava do kraja transakcije.
• Kod ĉitanja možemo imati različite načine zaključavanja:
o read uncommitted
čitanje bez zaključavanja;
o read committed
zahtijeva dijeljeno zaključavanje za sve zapise koji su dohvaćeni upitima;
otključava zapise odmah nakon što su pročitani;
o repeatable read
zahtijeva dijeljeno zaključavanje za sve zapise koji su dohvaćeni upitima;
podaci ostaju zaključani do kraja transakcije;

Granulacija zakljuĉavanja
• Granulacija je odreĎena veličinom objekta koji se zaključava:

o n-torka, stranica (fizički blok na kojem su zapisi pohranjeni),
tablica ili baza podataka.

Mrtva toĉka (deadlock)
• Mrtva toĉka (deadlock) nastaje kada dvije (ili više)

transakcija, obje (sve) čekaju da se otpusti zaključavanje koje
drži druga transakcija.

Deadlock
Primjer
UPDATE djelatnik
t1 SET placa=placa+1000
WHERE id_djelatnika=1; UPDATE djelatnik
t2 SET placa=placa-500
WHERE id_djelatnika=2;
UPDATE djelatnik
t3 SET placa=placa-500
UPDATE djelatnik
t4 SET placa=placa+1000
t5 → ORA-00060: deadlock detected while waiting for resource

Upravljanje transakcijama i zakljuĉavanje
• Stanje sustava prije COMMIT ili ROLLBACK naredbe:

– moguće je vratiti sustav u stanje prije izvršavanja naredbi iz
transakcije
– korisnik koji radi izmjene podataka kroz transakciju može
vidjeti efekte tih izmjena (npr. izvršavanjem SELECT iskaza)
– ostali korisnici ne mogu vidjeti efekte navedenih izmjena
Zakljuĉavanje:
– n-torke nad kojima se rade izmjene kroz transakciju (INSERT,
UPDATE, DELETE) automatski se zaključavaju i ostali korisnici
ih ne mogu mijenjati
Napomena: Npr. u Oracle sustavu implicitno zakljuĉavanje
će se desiti za sve SQL iskaze osim SELECT-a

• Stanje sustava nakon izvršavanja COMMIT naredbe:

– izmjene podataka u bazi postaju trajne
– sustav se više ne može vratiti u stanje prije izvršavanja
naredbi iz transakcije
– svi korisnici mogu vidjeti efekte izmjena učinjenih kroz
transakciju
Zakljuĉavanje:
– n-torke nad kojima su vršene izmjene kroz transakciju
nisu više zaključane i navedene n-torke postaju dostupne
za izmjenu i drugim korisnicima

• Stanje sustava nakon izvršavanja ROLLBACK naredbe:

– izmjene podataka u bazi se poništavaju
– sustav se vraća u stanje prije izvršavanja naredbi iz
transakcije
Zakljuĉavanje:
– n-torke koje su bile implicitno zaključane kroz transakciju
nisu više zaključane te postaju dostupne za izmjenu i drugim
korisnicima

Objekti u bazi podataka
TABLE, VIEW, INDEX, SEQUENCE, SYNONYM,
STORED PROCEDURE, TRIGGER

Objekti u bazi podataka
• TABLE – Tablica
• VIEW – Pogled
• INDEX – Indeks
• SEQUENCE – Sekvenca
(Oracle)
• SYNONYM – Sinonim
• STORED PROCEDURE – Pohranjena procedura
• TRIGGER – Okidač

Pogled (VIEW)
Što je pogled?
o “prozor” u podatke
o podaci se izvode, ne posjeduju
o pohranjuje se kao SELECT izraz u rječnik podataka
Uporaba pogleda
o za ograničenje pristupa podacima
o za pojednostavljenje složenih upita
o za omogućavanje neovisnosti podataka
o za prikaz različitih pogleda na iste podatke

Pogled (VIEW)

Pogled (VIEW)
Jednostavni pogled
o podaci su iz jedne tablice
o ne sadrži funkcije ili grupe
o može izvršiti DML
Sloţeni pogled
o podaci su iz više tablica
o sadrži funkcije ili grupe
o ne može izvršiti DML

Kreiranje pogleda (VIEW)
CREATE OR REPLACE VIEW djelatnik_imenik

AS
SELECT id_djelatnika, ime, prezime, email, telefon
FROM djelatnik;
CREATE VIEW radno_mj_stat (radmj,minplac,maxplac,prosjek)

AS
SELECT rm.naziv_radmj, min(placa), max(placa), avg(placa)
FROM djelatnik d, radno_mjesto rm
WHERE d.sifra_radmj=rm.sifra_radmj
GROUP BY rm.naziv_radmj;

Brisanje pogleda (VIEW)
• Pogled možete izbrisati bez ikakvog gubitka podataka

jer je pogled (view) baziran na tablicama u bazi.
• Brisanje pogleda nema nikakvog utjecaja na te tablice i
podatke u njima.
DROP VIEW ime_pogleda

Indeks (INDEX)
o Brzina pristupa podacima u relaciji je važno svojstvo sustava za

upravljanje podacima. Najjednostavniji način pristupa,
sekvencijalna pretraga, u većini slučajeva ne zadovoljava.
o Kreiranjem indeksa formira se struktura B-stabla koja omogućava

nesekvencijalni pristup do n-torke u relaciji. Nesekvencijalni
pristup moguć je prema vrijednostima onih atributa nad kojima je
izgraĎena indeksna struktura.
o Nad jednom relacijom može biti izgraĎeno više indeksa, od kojih

svaki može sadržavati jedan ili više atributa.
o Osim radi poboljšanja performansi sustava, indeksi se kreiraju i

radi osiguranja jedinstvenosti vrijednosti atributa u relaciji.

Kreiranje indeksa (INDEX)
AUTOMATSKI
• UNIQUE INDEX se automatski kreira kada se definira
PRIMARY KEY ili UNIQUE CONSTRAINT u definiciji
tablice.
RUĈNO
• Korisnik može ručno dodati indeks na neki drugi atribut
(radi ubrzanja pristupa podacima).
Primjer:
• CREATE INDEX djelatnik_prez_idx
ON djelatnik(prezime);

Indeks (INDEX)
Indekse bi u principu trebalo primjenjivati u

sljedećim sluĉajevima:
• za atribute prema kojima se obavlja spajanje relacija

• za atribute koji se često koriste za postavljanje uvjeta
selekcije
• za atribute prema kojima se često obavlja grupiranje
ili sortiranje

Indeks (INDEX)
Prilikom kreiranja indeksa treba voditi raĉuna i o

nekim njihovim negativnim aspektima, te ih treba
koristiti samo tamo gdje je njihova uporaba
opravdana.
• Indeksi zauzimaju značajan prostor

• Ažuriranje vrijednosti atributa nad kojima je izgraĎen
indeks traje znatno dulje nego ažuriranje vrijednosti nad
kojima nema indeksa (ovdje treba razlikovati atribute
prema kojima se pronalaze n-torke koje treba ažurirati,
od atributa čije se vrijednosti ažuriraju)

Indeks (INDEX)
Indekse ne bi trebalo primjenjivati ukoliko:
• vrijednosti atributa za kojeg se gradi indeks imaju relativno

mali broj različitih vrijednosti (npr. spol_osobe s dopuštenim
vrijednostima M, Ţ, u relaciji s 30 000 n-torki)
• u relaciji predstoji velik broj upisa, izmjena ili brisanja n-torki.
Preporučljivo je u takvim slučajevima postojeće indekse
izbrisati, te ih ponovo izgraditi tek nakon obavljenih promjena
na podacima.
• relacija sadrži vrlo mali broj n-torki (npr. do stotinu). U takvim
slučajevima sustav lakše pristupa sekvencijalnom pretragom,
nego prolaskom kroz strukturu B-stabla.

Primarni kljuĉ (PK) – Automatsko generiranje vrijednosti
• Oracle –> SEQUENCE, IDENTITY (od v.12c)
• MS SQL Server –> IDENTITY
• MS Access –> AUTONUMBER
• MySQL –> AUTO_INCREMENT
• PostgreSQL –> SERIAL, BIGSERIAL
• ...

Sekvenca (SEQUENCE)
Primjer:
Sekvenca (Oracle)
o automatski generira jedinstveni broj

o najčešće se koristi za dodijeljivanje vrijednosti PK
(PRIMARNOM KLJUČU)
o sekvenci može pristupati više korisnika

Sekvenca (SEQUENCE)
• CREATE SEQUENCE odjel_sifra_seq

INCREMENT BY 1
START WITH 1
MAXVALUE 9999
NOCACHE
NOCYCLE;

Sekvenca (SEQUENCE)
• INSERT INTO odjel (sifra_odjela, naziv_odjela)

VALUES (odjel_sifra_seq.NEXTVAL, 'Strategija i razvoj');
• SELECT odjel_sifra_seq.CURRVAL
FROM dual;

Sinonim (SYNONYM)
Sinonim (Synonym) je drugi naziv za objekt

koristan kod referenciranja na objekte drugih korisnika.
Primjer:
CREATE [PUBLIC] SYNONYM ime_sinonima
FOR [vlasnik.]ime_objekta;
CREATE SYNONYM djelatnik

FOR fsr.djelatnik;

Pohranjena procedura (STORED PROCEDURE)
• Pohranjena procedura ili pohranjena funkcija je

potprogram koji je pohranjen u rječniku podataka i koji se
izvršava u kontekstu sustava za upravljanje bazama podataka.
• Može se promatrati kao procedura ili funkcija kojom se proširuje
skup SQL funkcija ugraĎenih u SUBP.
o Pohranjena procedura je potprogram koji u pozivajući

program ne vraća rezultat.
o Funkcija je potprogram koji u pozivajući program vraća

rezultat.

• ProizvoĎači SUBP koriste vlastite inačice jezika za definiranje

pohranjenih procedura (standard postoji, ali je rijetko gdje
implementiran)
o Oracle: PL/SQL
PL/SQL (Procedural Language / Structured Query Language)
o Microsoft SQL Server: T-SQL
T-SQL (Transact-SQL)
• Navedeni jezici proširuju mogućnosti SQL jezika proceduralnim

elementima koji se koriste u strukturiranim jezicima (C, Java, ...).
Osim SQL naredbi, pohranjene procedure omogućuju korištenje:
o varijabli
o naredbi za kontrolu toka programa (if, for, while, ...)
o naredbi za rukovanje iznimkama (exception handling)

• Upotrebom pohranjenih procedura omogućena je zaštita

podataka na razini funkcije (a ne samo objekta).
• Osnovna sintaksa za dodjeljivanje dozvole za izvršavanje procedure:
GRANT EXECUTE
ON { ime_procedure | ime_funkcije }
TO { korisnici | uloge | PUBLIC }
[ WITH GRANT OPTION ]
• Osnovna sintaksa za ukidanje dozvole za izvršavanje procedure:
REVOKE EXECUTE
ON { ime_procedure | ime_funkcije }
FROM { korisnici | uloge | PUBLIC }
[ CASCADE | RESTRICT ]

• Upotrebom pohranjenih procedura omogućena je

upotreba klijent-server arhitekture oslonjene na server.
o postiže se veća učinkovitost (efikasnost) SUBP

(SUBP ne mora ponavljati prevoĎenje i optimiranje SQL upita)
o postiže se veća produktivnost programera i smanjuje se

mogućnost pogreške
(Programski kôd potreban za obavljanje nekog postupka koji
čini logičku cjelinu implementira se i testira na samo jednom
mjestu)

Primjer (klijent-server arhitektura oslonjena na klijenta)
Primjer: Prebacivanje iznosa s jednog raĉuna na drugi

Prvo se provjerava postoje li zadani brojevi računa i ako postoje, prebacuje se iznos
(od 500 KM) s jednog računa na drugi.
1) SELECT COUNT (*) FROM racun

WHERE id_racuna=1;
2) SELECT COUNT (*) FROM racun
WHERE id_racuna=2;
3) UPDATE racun SET saldo=saldo-500
WHERE id_racuna=1;
4) UPDATE racun SET saldo=saldo+500
WHERE id_racuna=2;

Primjer (klijent-server arhitektura oslonjena na server)
Primjer: Prebacivanje iznosa s jednog raĉuna na drugi

Prvo se provjerava postoje li zadani brojevi računa i ako postoje, prebacuje se iznos
(od 500 KM) s jednog računa na drugi (rješenje s korištenjem pohranjene procedure).
EXECUTE PROCEDURE
prebaci (1, 2, 500);
CREATE PROCEDURE prebaci (...)

DEFINE ...
SELECT ...
SELECT ...
UPDATE ...
UPDATE ...
END PROCEDURE;

Primjer (klijent-server arhitektura oslonjena na klijent / server)

Okidaĉ (TRIGGER)
“Pasivni” SUBP
• konvencionalni SUBP je pasivan
• operacije nad podacima se izvršavaju isključivo na temelju
eksplicitnog zahtjeva korisnika / aplikacije
“Aktivni” SUBP i “aktivne” baze podataka

• aktivni SUBP autonomno reagira na odreĎene dogaĎaje (events)
• u aktivnim bazama podataka neke operacije nad podacima se
izvršavaju automatski, reakcijom na odreĎeni dogaĎaj ili stanje

Okidaĉ (TRIGGER)
• SUBP – definiranje aktivnih pravila (active rules)

• DogaĊaj-Uvjet-Akcija (ECA: Event-Condition-Action)
→ Okidaĉi (triggers)
ON event IF condition THEN action
o dogaĊaj (event): ako se dogodi, izračunava se uvjet

(npr. unos - INSERT, izmjena - UPDATE ili brisanje - DELETE podataka)
o uvjet (condition): ako je rezultat izračunavanja uvjeta istina,
obavljaju se akcije
o akcije (action): niz operacija, najčešće operacije nad
podacima

Okidaĉ (TRIGGER)
• Okidaĉi (trigeri) se izvršavaju automatski kod izvršavanja akcijskih

SQL upita (INSERT, UPDATE, DELETE) nad pojedinim tablicama u
bazi podataka.

Okidaĉ (TRIGGER)
• Pri definiciji okidača moguće je specificirati koje akcije (operacije)

aktiviraju okidač (triger):
INSERT, UPDATE, DELETE
• TakoĎer, pri definiciji okidača moguće je specificirati da li se akcije
navedene u samom okidaču obavljaju:
o nakon što se obavi operacija koja je aktivirala okidač
AFTER INSERT, AFTER UPDATE, AFTER DELETE
o prije nego se obavi operacija koja je aktivirala okidač
BEFORE INSERT, BEFORE UPDATE, BEFORE DELETE
o te da li se akcije u okidaču obavljaju jednom za svaku n-torku
na koju je djelovala operacija koja je aktivirala okidač
FOR EACH ROW

Okidaĉ (TRIGGER)
• Primjeri primjene okidaĉa (trigera):
o evidentiranje (logiranje) promjena nad podacima,

o implementacija integritetskih ograničenja,
o ažuriranje izvedenih atributa (npr. saldo računa),
o praćenje rada korisnika (logiranje pristupa bazi ...),
o sustavi obavještavanja,
o itd.

Baze podataka
Web:
http://www.fsr.ba/~goran
Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...
o E-mail: goran.kraljevic@hteronet.ba
goran.kraljevic@sve-mo.ba

BAZE Predavanja PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BAZE Predavanja PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUĈILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET STROJARSTVA I RAĈUNARSTVA

Doc.dr.sc. GORAN KRALJEVIĆ

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 1

Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 2

SQL (detaljno na vjeţbama)

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 3

1. kolokvij (Modeliranje + Teorija) 45 bodova

 Prolazna ocjena putem kolokvija: min. 50 bodova

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 4

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 5

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 6

• Baza podataka je skup meĎusobno povezanih podataka,

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 7

• Apstraktni model podataka

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 8

• Razdvajanje podataka od aplikacija koje ih koriste

• Prezentiranje logičkog pogleda na podatke neovisno od fizičkih

• Omogućavanje različitih pogleda na istu bazu podataka, ovisno

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 9

FAZE razvoja Baza podataka Aplikacija

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 10

Sustavi bazirani na datoteĉnim sustavima (filesystem)

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 11

• Model podataka je skup pravila koji odreĎuju kako može

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 12

Hijerarhijski model podataka Mreţni model podataka

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 13

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 14

• SUBP (DBMS - Database Management System)

• Korisnički programi ne pristupaju podacima

• Korisnik ili korisnički program postavlja zahtjev

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 15

• Vaţna posljedica primjene SUBP

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 16

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 17

Glavni proizvoĊaĉi SUBP (DBMS):

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 18

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 19

• Relacijski model je osnovne koncepte preuzeo iz matematičke

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 20

• Relacijski model podataka se temelji na matematičkoj teoriji relacija

̶ Podaci su u n-torkama (redovima)

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 21

• Super kljuĉ (superkey) – atribut ili skup atributa koji

• Kandidat kljuĉ (candidate key) – super ključ takav da nema

• Primarni kljuĉ (primary key) – kandidat ključ koji je odabran

• Jedinstveni kljuĉ (unique key) – kandidat ključ koji nije

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 22

• Super kljuĉ: npr. {Matbr, Prezime}

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 23

Kandidat (za PRIMARNI) kljuĉ mora zadovoljiti 2 uvjeta:

• Jedinstvenost … na relacijskoj shemi niti u jednom trenutku

̵ I primarni i jedinstveni kljuĉ moraju ispuniti uvjete

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 24

• Vanjski ili strani kljuĉ (foreign key) – atribut ili skup

• Vanjski kljuĉevi omogućuju povezivanje n-torki iz razliĉitih tablica.

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 25

Dva opća ograniĉenja:

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 26

• Vrijednost primarnog kljuĉa kao cjeline, ne smije biti

Ak.god. 2014/2015. BAZE PODATAKA 27