Kardiovaskularne bolesti(KVB) predstavljaju vodeći uzrok smrti u svijetu sa incidencom oko

30% ukupnog mortaliteta.Ovaj procenat varira zavisno od socijalno-ekonomskog razvoja, pa

tako u nerazvijenim zemljama iznosi i do 80%. U okviru svih kardiovaskularnih bolesti,
incidenca ishemijske bolesti srca je značajna.
U SAD ukupan broj oboljelih od ishemijske bolesti srca 2013. godine je bio 1,29 miliona,a
proračuni su da će 2023. godine taj broj porasti na 1,47 miliona,sa godišnjom stopom porasta
od 1,40%. Prema postojećim podacima, ukoliko bi se eradicirao mortalitet od ishemijske
bolesti srca , prosječni period života bi se produžio za 2,4 godine kod muškaraca i 2,1 godinu
kod žena
Akutni infarkt miokarda predstavlja najteži oblik ispoljavanja ishemijske bolesti srca i
nalazi se na vrhu morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Infarkt miokarda je jedna od najčešćih
dijagnoza koje se postavljaju kod hospitalizovanih bolesnika u zapadnim zemljama. U SAD
se svake godine dogodi oko 1,5 miliona slučajeva infarkta miokarda. Situacija je slična kako u
našem entitetu tako i u Tuzlanskom kantonu , gdje je infarkt miokarda u prethodne dvije
godine(2016 i 2017.godina) u pet vodećih uzroka smrti. Faktori rizika koji su odgovorni za
nastajanje bolesti srca i krvni žila,a na koje ne možemo da utičemo su dob,spol,genetika.Veći
rizik od obolijevanja imaju muškarci kod kojih je kao glavni uzrok smrti infarkt miokarda.
Najčešće obolijevaju muškarci u dobi iznad 45 godina i žene iznad 55 godina. Žene su,
zahvaljujući hormonskom statusu, djelimično pošteđene, ali nakon ulaska u menopauzu
incidenca obolijevanja se izjednačava sa onom kod muškaraca. Prevalenca obolijevanja u
našem kantonu je je najizraženijom u dobi od 19. do 64. godine starosti.

Faktori rizika koji su odgovorni za nastanak oboljenja, a na koje možemo utjecati svojim
ponašanjem ili životnim navikama te posebno učinkom raznih lijekova su arterijska
hipertenzija, dijabetes, hiperholesterolemija, pretilost, pušenje, tjelesna neaktivnost te stres.
U deset vodećih oboljenja registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na području
Tuzlanskog kantona za 2017. godinu su hipertenzivna oboljenja sa stopom 1673,2 na 100000
stanovnika i dijabetes melitus sa stopom 459,4 na 100000 stanovnika. Framinghamskom
studijom je dokazano je da je rizik koronarne bolesti u osoba u dobi od 35 -46
godina s arterijskom hipertenzijom dva puta veći u odnosu s osobama s normalnim
vrijednostima krvnog pritiska. Mala sniženja krvnog tlaka smanjuju značajno
kardiovaskularni rizik. Metaanaliza 61 prospektivne studije na više od milion
odraslih osoba pokazala je da smanjenje sistoličkog tlaka za 2 mmHg dovodi do
10%-tne redukcije kardiovaskularnog rizika, odnosno 7%-tnog smanjenja rizika
IBS . Rezultati dviju velikih kliničkih studija,Framinghamske studije i Multiple Risk Factor
InterventionTrial (MRFIT) pokazuju da dijabetes udvostručuje vjerovatnoću KBS-a kod
muπkaraca i utrostručuje rizik pojave KBS-a kod žena. Relativni rizik od srčanog infarkta je
50% veći u muškaraca, a 150% veći kod žena sa šećernom bolesti u odnosu na osobe bez nje.

U Tuzlanskom kantonu u 2017. godini hospitalizovano 61% muškaraca

, a 39%. žena oboljelih od infarkta miokarda, broj hospitaliziranih pacijenta koji su se javili
zbog ponovljenog infarkta miokarda je bio 87 pacijenata,s tim da su od ukupnog broja 44
žene. Prosječna vrijednost za dužinu hospitalizacije za akutni infarkt
miokarda u bolnicamana području Bosne i Hercegovine iznosi 7,12 dana.

Danas se smatra da je moguće reducirati 50% prijevremenih smrti i onesposobljenja

od kardiovaskularnih bolesti. Naime, postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i
sekundarne prevencije kod tih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da se
strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama
može postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti.