1. promjena, 08.01.2013.

PRILOG ČASOPISU RRiF BR. 1/13.

ZAGREB, VLAŠKA 68

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA

OBRTNIKA I SLOBODNIH
ZANIMANJA ZA 2012.
SADRŽAJ
OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJA
Godišnji obračun poslovanja obrtnika i
slobodnih zanimanja za 2012. ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������ 2

I. Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač.

Obračun amortizacije za 2012.
kod obrtnika i slobodnih zanimanja ����������������������������������������������������������������������������������� 3
POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

II. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač.

Pripremne radnje za utvrđivanje dohotka od obavljanja
samostalne djelatnosti za 2012. ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������ 18

III. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač.

Sastavljanje godišnje prijave poreza na dohodak na
Obrascima DOH-Z i DOH za 2012. �������������������������������������������������������������������������������������� 43

RRiF-plus, Zagreb, siječanj 2013.

2 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJA

Godišnji obračun poslovanja obrtnika

i slobodnih zanimanja za 2012.
O vaj je prilog namijenjen fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne
knjige sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Cilj nam je prije sastav-
ljanja prijave poreza na dohodak za 2012. osvrnuti se na najznačajnije poslovne primitke i izdatke, go-
dišnji obračun amortizacije, obračun članarina i doprinosa te druge specifičnosti poslovanja obrtnika i
slobodnih zanimanja.
Postupak sastavljanja prijave poreza na dohodak za 2012. za obrtnike i slobodna zanimanja nije se
značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, a rok podnošenja prijave i dalje je kraj veljače.
Međutim, zbog izmjena osobnih odbitaka i poreznih razreda u 2012. te uvođenja poreza na dohodak
od kapitala od dividendi i udjela u dobitku, godišnja porezna prijava sastavlja se na novom Obrascu
DOH. Nadalje, ukidanje prava na priznavanje pretporeza pri nabavi osobnih automobila poslije 1. ožuj-
ka 2012. zbog izmjena Zakona o PDV-u, ima za posljedicu drukčiji način obračuna amortizacije osobnih
automobila nabavljenih poslije 1. ožujka, ali i svih troškova koji su nastali u vezi s njima.
Opširnije o obračunu amortizacije, kontrolno analitičkim postupcima pri utvrđivanju dohotka za
2012. te izradi godišnje porezne prijave, pročitajte u ovom prilogu.

Zakonski okvir na temelju kojeg se sastavlja prija-
va poreza na dohodak fizičkih osoba koje obavljaju
samostalnu djelatnost temelji se na odredbama Za-
kona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. -
22/12.) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 95/05. - 61/12.). Obrtnici i slobodna zanimanja
koji posjeduju dugotrajnu materijalnu i nematerijal-
nu imovinu trebaju kod obračuna amortizacije pri-
mijeniti čl. 12. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov.,
br. 177/04. - 22/12.), a svi koji su obveznici PDV-a
trebaju se pridržavati odredaba iz Zakona o PDV-u
(Nar. nov., br. 47/95. - 22/12. i 136/12.) i Pravilnika o
PDV-u (Nar. nov., br. 60/96. - 64/12.).
Godišnju poreznu prijavu o ostvarenom zajed-
ničkom obrtu na Obrascu DOH-Z predaju prvo su-
poduzetnici, i to do kraja siječnja 2013. Tek tada sva-
ki poduzetnik predaje poreznu prijavu na Obrascu
DOH do kraja veljače. Posebnu pozornost na utvr-
đivanje dohotka trebaju obratiti obrtnici koji obav-
ljaju samostalni obrt te su uz to i supoduzetnici u
zajedničkom obrtu. Ukupni dohodak na Obrascu
DOH je zbroj dohotka/gubitka ostvarenog od sa-
mostalnog obrta i udio (prema ugovoru) u dohotku
supoduzetnika. Nadalje, posebnosti se pojavljuju
kod utvrđivanja porezne obveze za poduzetnike
koji ostvaruju dohodak na područjima od poseb-
ne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima.
Za obrtnike koji obavljaju djelatnost na navedenim
područjima (primjerice poslovna jedinica) i izvan
(redovito poslovanje u sjedištu obrta), smanjenje
porezne obveze treba izračunati na temelju udjela
ostvarenog dohotka na područjima od posebne dr-
žavne skrbi u odnosu na ukupno ostvareni doho-
dak u poreznom razdoblju.
Iznimno je bitno naglasiti kako pri sastavljanju
godišnje porezne prijave treba posebnu pozornost
usmjeriti na specifičnosti djelatnosti za koju se sa-
stavlja obračun.
Izmjene Zakona i Pravilnika o PDV-u od 1. ožujka
2012. koje više ne dopuštaju priznavnje pretporeza
za reprezentaciju, nabavu osobnih automobila i sve
druge izdatke u vezi s njima, utjecala su na obračun
nepriznatog dijela ovih izdataka i njihovo bilježenje u
Knjigu primitaka i izdataka - unatoč tome što s mo-
trišta Zakona o porezu na dohodak nije došlo do pro-
mjene u poreznom statusu ovih izdataka.
Do kraja veljače 2013., zajedno s prijavom poreza
na dohodak za 2012. (Obrazac DOH), obrtnici tre-
baju predati i izvješća o ostalim obvezama. Rokovi
predaje su sljedeći:
 do 31. siječnja 2013. Poreznoj upravi dostavlja se:
 prijava poreza na dohodak na Obrascu DOH-Z
koju dostavljaju obrtnici koji imaju zajednički
obrt, odnosno posluju u supoduzetništvu,
 Obrasci IP za svakog zaposlenika u obrtu,
 konačni obračun posebnih poreza – trošarina;
 do 28. veljače 2013. Poreznoj upravi dostavlja se:
 prijava poreza na dohodak za 2012. − Obrazac
DOH,
 konačni obračun PDV-a za 2012. − Obrazac
PDV-K,
 obračun članarine za komoru (Obrazac KD),
turističku članarinu (Obrazac TZ) i spomenič-
ku rentu (Obrazac SR).
Posebno treba obratiti pozornost na to jesu li os-
tvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registri-
rane djelatnosti te jesu li porezno priznati ili ne. Za
potrebe izrade godišnje porezne prijave u nastavku
ovoga priloga daje se sljedeći raspored opisane građe:
q obračun amortizacije dugotrajne imovine s po-
sebnim osvrtom na osobne automobile,
q utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka te
zaključivanje Knjige primitaka i izdataka,
q utvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslova-
njem obrtnika i slobodnih zanimanja,
q primjena poreznih olakšica i osobnih odbitaka,
q utvrđivanje dohotka i porezne obveze,
q ostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja
(PDV-K, TZ, SR, KD i dr.).
Blagoslovljen Božić, sretnu i uspješnu Novu
2013. godinu želi vam uredništvo RRiF-a!
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač.
I. Obračun amortizacije za 2012. kod
obrtnika i slobodnih zanimanja
1. D
 UGOTRAJNA IMOVINA – PREDMET
AMORTIZACIJE
Pojam „dugotrajna imovina“, sukladno čl. 24.
Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. –
22/12. – dalje: Zakon), obuhvaća stvari i prava koja
služe za obavljanje djelatnosti i stjecanje dohotka
a čiji je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak
proizvodnje ako su proizvedeni u vlastitoj režiji)
veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne
godine.
Prema čl. 29., st. 1. Pravilnika o porezu na doho-
dak (Nar. nov., br. 177/04. – 61/12. – dalje: Pravilnik),
u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje
se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane na
računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni pore-
zi, izdatci za projektiranje i nadzor, izdatci pripreme
prostora za građenje, izdatci instaliranja opreme,
prijevoza i drugi izdatci nastali u postupku dovođe-
nja sredstva u radno stanje.
Dugotrajna imovina obuhvaća:
a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može
biti potrošiva i nepotrošiva. Potrošiva materi-
jalna imovina (npr. građevinski objekti, stroje-
vi i oprema, transportna sredstva i dr.) podli-
ježe amortizaciji za razliku nepotrošive koja se
ne amortizira (npr. zemljišta, prirodna bogat-
stva i umjetnička djela)
b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) koja
predstavlja istrošivu dugotrajnu imovinu kao što
su na primjer patenti, licencije, softveri i sl.
Nabavljena dugotrajna materijalna imovina
unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)
po nabavnoj vrijednosti. Pritom nije bitno jesu li
računi u vezi s njezinom nabavom plaćeni ili ne.
Prema tome, ovdje dolazi do odstupanja od temelj-
nog načela „blagajne“ na temelju kojeg obveznici
poreza na dohodak bilježe svoje izdatke (i primitke).
Prava (dugotrajna nematerijalna imovina) ulaze
u Popis dugotrajne imovine i mogu se amortizirati
samo ako je račun za njezinu nabavu plaćen (čl. 24.
st. 1. Zakona).
Stvari i prava čija je pojedinačna nabavna
vrijednost iznosila 3.500,00 kn ili manje, neovi-
sno o njihovom vijeku trajanja, NE ulaze u Popis
dugotrajne imovine, već se izdatak u vezi s njima
knjiži u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku
plaćanja računa. Ovdje se primjenjuje načelo
blagajne! U praksi je riječ o sitnom inventaru,
izdatcima za računalne programe čija nabavna
cijena ne prelazi onu utvrđenu Zakonom i sl.
2. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE
Prema čl. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne
imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslov-
nih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu
djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Njegov
3
UDK 657.1/336.2
oblik i sadržaj te način ustroja i vođenja propisani su
u čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika o porezu na do-
hodak. Osim obrtnika i slobodnih zanimanja, Popis
dugotrajne imovine vode i drugi porezni obveznici
koji obavljaju samostalnu djelatnost a prijavili su
se u registar obveznika poreza na dohodak (obra-
zac RPO) i dohodak utvrđuju na temelju poslovnih
knjiga. To mogu biti samostalni poljoprivrednici,
sportaši, najmodavatelji, autori i druge osobe koje
su upisane u registar obveznika poreza na dohodak
i vode Knjigu primitaka i izdataka.
Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje
amortizacije dugotrajne imovine koja je u njemu
evidentirana. Ali u njega se u svrhu evidencije unosi
i ona dugotrajna materijalna imovina koja ne pod-
liježe amortizaciji (npr. zemljišta). Kod obveznika
poreza na dohodak to je jedina evidencija o dugo-
trajnoj imovini koja sadržava podatke o datumu
njezine nabave, ispravama o nabavi i nabavnoj ci-
jeni, otpisanoj vrijednosti i knjigovodstvenoj (sa-
dašnjoj) vrijednosti.
Amortizirati se može samo dugotrajna imo-
vina evidentirana u Popisu dugotrajne imovine!
U obrazac DI unosi se ona dugotrajna imovina
koju je fizička osoba koja obavlja samostalnu dje-
latnost (dalje: obrtnik) pribavila:
a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno
djelatnosti slobodnog zanimanja (na domaćem trži-
štu ili iz uvoza),
b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj
ili banka,
c) na financijski leasing,
d) izradom predmeta dugotrajne imovine u vlastitoj
režiji − npr. proizvodnja stroja u vlastitoj radionici i sl.,
e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj reži-
ji − obrt se pojavljuje istodobno u ulozi investitora i
izvođača,
f) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog
objekta − obrt je investitor, a radove izvodi drugi po-
duzetnik, ili
g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno
djelatnost slobodnog zanimanja na temelju Zapisni-
ka o ulaganju,
h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena.
Neovisno o tome na koji je od tih načina dugotraj-
na imovina pribavljena, ona se unosi u Popis dugo-
trajne imovine po trošku nabave (nabavnoj vrijed-
nosti) ili trošku proizvodnje, ako je riječ o stvarima
proizvedenim u vlastitoj režiji. Pritom nije bitno
jesu li računi za nabavu dugotrajne materijalne
imovine plaćeni ili ne.
Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na
kredit ili na financijski leasing obračunana kamata
se ne uključuje u nabavnu vrijednost, već kao na-
knada za financiranje u trenutku plaćanja čini po-
4 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
slovni izdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na
plaćenu jednokratnu naknadu i druge izdatke u vezi
s odobravanjem kredita. Kamate koje se smatraju
naknadom za uslugu financiranja 100% porezno su
priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.
Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-
latnost i posjeduju dugotrajnu imovinu, Popis DI
sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaklju-
čuje 31. prosinca, odnosno na dan likvidacije obrta.
To vrijedi i za 2012. Zaključna stanja iz stupca 4 i 9
prepisat će se pojedinim stvarima ili pravima kao
početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imo-
vine za sljedeću (2012.) godinu.
Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Popi-
su dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti ot-
pisana sve do trenutka njezine prodaje, darovanja,
izuzimanja za potrebe vlasnika ili drugog načina
otuđenja ili uništenja. Iako se i dalje koristi, jed-
nom otpisana dugotrajna imovina ne može se po-
novno amortizirati.
U Popis dugotrajne imovine NE unosi se du-
gotrajna imovina uzeta u operativni leasing ili
unajmljena od drugih fizičkih ili pravnih osoba.
2.1. KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA
U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema
čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, uklju-
čuju se:
1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane
u računu,
2. carina i druge uvozne pristojbe (ako je sredstvo
nabavljeno u inozemstvu),
3. nepovratni porezi (npr. trošarine pri nabavi
automobila, porez na promet rabljenih motor-
nih vozila i sl.),
4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme,
5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovođenja
opreme u radno stanje,
6. nabavna vrijednost opreme (1 + 5).
Na isti se način utvrđuje i nabava transportnih
sredstava i osobnih automobila, uređaja, uredskog
namještaja i dr.
Ulazni računi u vezi s ovim izdatcima unose se
u evidenciju o tražbinama i obvezama (ako je riječ
o negotovinskim računima) odnosno u knjigu URA
ako su plaćeni i nose pravo na pretporez, ali se NE
unose u Knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). Svi
se navedeni izdatci (plaćeni i neplaćeni) zbrajaju
kako bi se utvrdila nabavna vrijednost po kojoj će
sredstvo biti evidentirano u Popisu dugotrajne imo-
vine. U tu se svrhu preporučuje sastaviti kalkulaciju
nabavne vrijednosti dugotrajne imovine uz koju će
se priložiti izvorne isprave.
Račun R-1 (ili R-2)
Prodajna cijena stroja 150.000,00 kn Nabavna
+ 25% PDV-a 37.500,00 kn vrijednost
Prodajna cijena s PDV-om 187.500,00 kn stroja
Računi se unose
155.000,00 kn
Račun R-1 (ili R-2)
Usluga prijevoza (dopreme) stroja 5.000,00 kn u Popis
+ 25% PDV-a 1.250,00 kn dugotrajne
Ukupno s PDV-om 6.250,00 kn imovine
U evidenciju tražbina i obveza ➯ u knjigu U-RA
tek kada budu plaćeni
SIJEČANJ
Obrtnici i slobodna zanimanja koji su u sustavu
PDV-a u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine ne
uključuju PDV iskazan na „R“ računima dobavljača,
već ga u trenutku plaćanja računa priznaju kao pret-
porez.
Za razliku od njih, obrtnici i slobodna zanimanja
koji NISU u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost du-
gotrajne imovine uključuju i PDV zaračunan na „R“
računima u vezi s nabavom dugotrajne imovine.
2.2. NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE
IMOVINE NA FINANCIJSKI LEASING
Financijski leasing jedan je od oblika financira-
nja nabave dugotrajne materijalne imovine. Iako
je riječ o najmu vozila, strojeva i druge vrste opre-
me ili nekretnina, financijski leasing za primatelja
(obrtnika) ima obilježje kupnje opreme na dugoroč-
ni kredit, osim što vlasništvo nad predmetom lea-
singa ne prelazi odmah na primatelja, već u pravilu
tek nakon otplate posljednje lizinške rate. Prema
tome, po završetku trajanja ugovorenog najma vla-
sništvo nad predmetom leasinga prenosi se na naj-
moprimca bez novoga kupoprodajnog odnosa kao
što je to slučaj kod operativnog leasinga.
Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na
financijski leasing unosi se u Popis DI te se amor-
tizira, neovisno o tome što će plaćanje računa biti
tijekom ugovorenog leasing razdoblja. Obrtnik na
sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine
uzete u financijske leasing i ima je pravo amortizi-
rati, iako je ona je u formalno-pravnom vlasništvu
leasing društva. Uplatom posljednje leasing rate,
obrtnik će i formalno postati njezinim vlasnikom.
Postupak fakturiranja financijskog leasinga i
obračuna kamata kao naknade za uslugu financi-
ranja te u vezi s tim i postupak obračuna PDV-a u
praksi se najčešće odvija na sljedeći način (pod pret-
postavkom da su davatelj i primatelj leasinga u su-
stavu PDV-a):
a) Leasing društvo isporučuje, tj. daje na raspola-
ganje predmet leasinga (npr.: opremu) primatelju i u
tom obračunskom razdoblju izdaje mu „R-1“ račun
za opremu danu u leasing (bez uračunanih kama-
ta). Na „R-1“ računu iskazana je vrijednost opreme +
23% PDV-a odnosno 25% PDV-a od 1. ožujka 2012. Uz
račun dostavlja i „Plan otplate financijskog leasin-
ga“ s mjesečnim ratama koje se sastoje od otplatne
kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uvećane za
pripadajući PDV) i kamata. Od 1. siječnja 2010. ka-
mata je oslobođena PDV-a sukladno čl. 11.a Zakona
o PDV-u. Prema tome, ako kamata kod financijskog
leasinga NE čini sastavni dio naknade za isporuku
predmeta leasinga već se pri njegovoj isporuci obra-
čunava i iskazuje odvojeno, tada se navedena kama-
ta NE oporezuje PDV-om.
Obrtnik − primatelj leasinga stavlja opremu u
uporabu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radi
kasnijeg obračuna amortizacije. Po ulaznom „R-1“
računu za opremu primljenu u financijski leasing,
tijekom lizinškog razdoblja obrtnik priznaje pret-
porez „malo po malo“ − u dijelu kako plaća lizinške
rate, tako da iz plaćene svote koja se odnosi na vri-
jednost opreme s PDV-om (u praksi se često naziva
otplata glavnice ili otplatna kvota) primjenom pre-
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 5

računane stope PDV-a „izvuče“ pretporez i unese godine. Vrijednost stroja je 80.000,00 kn. Ugo-
ga u knjigu U-RA pozivajući se svaki put na isti „R- vorene kamate su 8% godišnje. Plaćanje u 48
1“ račun za opremu primljenu u leasing. Još uvijek jednakih mjesečnih anuiteta. Sukladno za-
vrijedi sljedeće „pravilo“: ako je isporuka predmeta ključenom ugovoru, uplatom posljednje lea-
leasinga bila po stopi od 22%, primjenjuje se prera- sing rate stroj prelazi u vlasništvo obrta.
čunana stopa od 18,0328%, ako je isporuka bila po- 
L-leasing isporučio je obrtu predmet leasinga i
slije 1. kolovoza 2009. po stopi od 23%, primjenjuje ispostavio račun R-1 br. 218 od 29. 9. 2012. za
se preračunana stopa od 18,6992% i ako je isporuka stroj „KL-M“ na 100.000,00 kn ( 80.000,00 vri-
bila poslije 1. ožujka 2012. po stopi od 25%, preraču- jednost stroja + 25% PDV-a 20.000,00). U prilo-
nana stopa je 20%. gu računa nalazi se Plan otplate financijskog
b) Praksa leasing društva je da se najčešće iste- leasinga:
kom svakog mjeseca izdaje račun „R-1“ za obraču-
nanu i dospjelu kamatu, pozivajući se pritom na PLAN OTPLATE FINANCIJSKOG LEASINGA
oslobođenje od PDV-a na kamatu. Kako bi iskazao RED. BR. ANUITET
OTPLATNA STANJE
ukupnu mjesečnu obvezu za primatelja leasinga (li- LIZINŠKE (LIZINŠKE KAMATE
KVOTA DUGA
zinšku ratu), leasing društvo često na računima za RATE RATE)
kamate dodaje još i dio glavnice koji se odnosi na 1 2 (3+4) 3 4 5
vrijednost predmeta leasinga (uključivo s PDV-om). 0 - - - 100.000,00
Za primatelja leasinga dospjele su kamate na- 1 2.441,29 666,67 1.774,62 98.225,38
knada za financiranje i kao poslovni izdatak unose 2 2.441,29 654,84 1.786,45 96.438,93
se u KPI u mjesecu kada je plaćen račun za kamate. 3 2.441,29 642,93 1.798,36 94.640,57
Svotu na računu za kamate koja se odnosi na dio vri- itd.
jednosti isporučene opreme (dio glavnice) obrtnik
treba shvatiti samo kao „obavijest” o dugu, a nikako 
Na temelju odluke vlasnika obrta stroj je pre-
kao „novi račun” za najam opreme! Pretporez po „R- dan u uporabu 30. 9. 2012. i evidentiran u Po-
1” računu za opremu primljenu u leasing (a) priznat pisu dugotrajne imovine po nabavnoj vrijed-
će u dijelu koji je plaćen primjenom preračunane nosti od 80.000,00 kn. Primjenjuje se stopa
stope PDV-a. U našem primjeru (toč.2.2.1.) isporuka amortizacije od 25% godišnje.
predmeta leasinga bila je u rujnu 29.9.2012. po R-1 
L-leasing izdao je račun R-1 br. 569 od 31. 10.
br. 218. Kod evidentiranja pretporeza (za opremu – 2012. za obračunane kamate za listopad. Obrt-
predmet leasinga) u knjigu U-RA svaki se put uno- nik je 5. 11. 2012. uplatio prvu „leasing ratu”
si broj i datum istoga „R-1” računa za opremu pri- od 2.441,29 kn, koja u uključuje otplatnu kvotu
mljenu u leasing u našem primjeru za plaćenu prvu 1.774,62 i kamate od 666,67 kn. Pretporez po di-
leasing ratu: 1.774,62 x 20% = 354,92 kn. jelu plaćenog rn. 218 koji se odnosi na isporu-
Jednako se postupa i s dugotrajnom imovinom ku predmeta leasinga (stroja) iznosi: 1.774,62 x
kupljenom na kredit. 20% = 354,92 kn.
Ako između obrtnika i leasing društva stoji ban- 
L-leasing izdao je račun R-1 br. 712 od 30. 11.
ka koja je u cijelosti podmirila dug leasing društvu i 2012. za obračunane kamate za studeni. Obrt-
o tome pisano izvijestila obrtnika − on u tom slučaju nik je 3. 12. 2012. uplatio drugu „leasing ratu”
može odmah priznati cijelu svotu pretporeza po „R- od 2.441,29 kn, koja uključuje otplatnu kvotu
1”računu za opremu uzetu u financijski leasing. Isto 1.786,45 i kamate od 654,84 kn. Pretporez po
se odnosi i u slučaju kada obrtnik kupi opremu na dijelu plaćenog rn. 218 koji se odnosi na ispo-
kredit, a između njega i dobavljača stoji banka koja ruku predmeta leasinga iznosi: 1.786,45 × 20%
odmah u cijelosti plaća dobavljaču a obrtnik zatim = 357,29 kn.
otplaćuje kredit banci. 
Na dan 31. 12. 2012. u knjizi primitaka i izdataka
knjiži se amortizacija stroja u svoti od 5.000,00
2.2.1. Primjer knjiženja nabave opreme na kn za razdoblje od listopada do prosinca 2012.
financijski leasing Izračun amortizacije:
 Proizvodni obrt, vlasnik Ivica Ivić, zaključio
80.000,00 x 25%
je 28. 9. 2012. s L-leasingom d.d. ugovor o fi- x 3 mj. = 5.000,00 kn
nancijskom leasingu stroja na razdoblje od 4 12 mj.

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE

(Obrazac DI)
KNJIGOVODSTVENA
ISPRAVA
TEK. NAZIV STVARI ILI NABAVNA KNJIGOVODSTVENA VIJEK STOPA SVOTA VRIJEDNOST STVARI
BROJ /
BR. PRAVA VRIJEDNOST VRIJEDNOST TRAJANJA OTPISA OTPISA ILI PRAVA NA KRAJU
NADNEVAK
GODINE
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Rn. 218 od
1. Stroj KL-M 80.000,00 80.000,00 4 25% 5.000,00 75.000,00
29.9.2012.
itd.
6 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA
PRIMICI
NADNEVAK BROJ
R.
PRIMTKA/ TEME- OPIS ISPRAVA U NA ŽIRO-
br.
IZDATKA LJNICE GOTOVINI RAČUN
1 2 3 4 5 6
Izv. br. 74
90. 5.11.12. T - 90
kamata
Izv. br. 78
92. 3.12.12. T - 92
kamata
Amortizacija
93. 31.12.12. T - 93
za X-XII 2012.
itd.
Kod priznavanja pretporeza po uplati leasing rata
koje se odnose na otplatnu kvotu (vrijednost ispo-
ručenog stroja s PDV-om) obrtnik se u knjizi U-RA
uvijek poziva na isti ulazni račun koji se odnosi na
isporuku stroja (R-1 br. 218).
2.3. KUPNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA ZA
POSLOVNE SVRHE
Pri kupnji građevinskog objekta prodavatelj i ku-
pac − fizička osoba koja samostalno obavlja djelat-
nost (dalje: obrt) − sklapaju kupoprodajni ugovor
koji u slučaju kada je prodavatelj u sustavu PDV-a
treba imati sve elemente računa R-1 tj. R-2 sukladno
čl. 15. st. 3. Zakona o PDV-u. U ugovoru prodavatelj
treba razdvojiti vrijednost građevinskog objekta od
vrijednosti pripadajućeg zemljišta. Ugovor o kupnji
nekretnine kupac (obrtnik) treba prijaviti ispostavi
Porezne uprave na području na kojem se nekretnina
nalazi, i to u roku od 30 dana od sklapanja ugovo-
ra. Kupac (obrt) obvezan je platiti razrezani porez
na promet nekretnina u roku od 15 dana od dana
dostave rješenja Porezne uprave. Porezna uprava
obračunava porez na promet nekretnina po stopi od
5% na vrijednost zemljišta i iznimno na vrijednost
građevine kada prodavatelj nije u sustavu PDV-a,
odnosno kada je riječ o građevini sagrađenoj prije
stupanja na snagu Zakona o PDV-u (1997. i ranije).
Kupnja građevinskih objekata i poslovnih prosto-
ra s motrišta poreza na promet nekretnina i PDV-a
ovisi o tome tko se nalazi u ulozi prodavatelja (do-
bavljača), odnosno kupuje li se građevina izgrađena
prije ili poslije stupanja na snagu Zakona o PDV-u
(na snagu je stupio 1. siječnja 1998.):
1. Prodavatelj nekretnine je pravna ili fizička
osoba − obveznik PDV-a koji prodaje:
a) građevinu izgrađenu prije stupanja na snagu
Zakona o PDV-u (1997. i ranije)
 Na temelju rješenja Porezne uprave kupac
(obrt) plaća 5% poreza na promet nekretnina
na građevinu i pripadajući dio zemljišta,
b) građevinu koju je kupio (neovisno kada) od
osobe koja nije u sustavu PDV-a (najčešće od građa-
nina) i tada platio 5% poreza na promet nekretnina
 Kod nove prodaje te nekretnine prodavatelj
neće zaračunati PDV, nego će i u tom slučaju
na vrijednost građevine i zemljišta kupac (obrt)
platiti 5% poreza na promet nekretnina,
SIJEČANJ
(Obrazac KPI)
IZDACI
IZDACI IZ UKUPNO
PDV U UKUPNI PUTEM PDV U
U čl. 22. st. 1. DOPUŠTENI
U NARAVI PRIMICIMA PRIMICI ŽIRO- U NARAVI IZDACIMA
GOTOVINI t. 1. i 5. IZDACI
RAČUNA
15 (10+11+12
7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14
-13-14)
666,67 666,67
654,84 654,84
5.000,00 5.000,00
c) građevinu koju je izgradio poslije stupanja na
snagu PDV-a (u 1998. i kasnije)
 Na prodajnu cijenu građevinskog objekta pro-
davatelj je obračunao PDV (po stopi od 22%, ili
23 % ili 25%), a na vrijednost pripadajućeg ze-
mljišta kupac − obrt je platio 5% poreza na pro-
met nekretnina po rješenju Porezne uprave,
d) građevinu koju je kupio 1998. ili kasnije od
prodavatelja koji je u sustavu PDV-a
 Postupak je istovjetan kao pod c).
2. Prodavatelj nekretnine je građanin koji proda-
je vlastitu nekretninu i nije u sustavu PDV-a
 Kupac − obrtnik plaća 5% poreza na promet
nekretnina na ukupnu tržišnu vrijednost te ne-
kretnine (građevina + zemljište).
Porez na promet nekretnina prema rješenju Pore-
zne uprave uračunava se u nabavnu vrijednost ze-
mljišta odnosno građevinskog objekta čija isporuka
nije bila pod PDV-om.
Pri kupnji i izgradnji građevinskih objekata i
poslovnih prostora bitno je u Popisu dugotrajne
imovine odvojiti građevinski objekt od zemljišta
i njihove vrijednosti posebno iskazati. Razlog
tome je što zemljišta ne podliježu amortizaciji.
2.4. GRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA U
VLASTITOJ REŽIJI
Kada se građevinski objekt ili poslovni prostor
gradi u vlastitoj režiji, izdatci koji pritom nastaju
za građevinski materijal, projektnu dokumentaciju
i dr. ne knjiže se u KPI (iako su neki plaćeni), već ih
se kao elemente cijene proizvodnje zbraja. Po zavr-
šetku gradnje i predaji objekta na uporabu, on se u
Popis dugotrajne imovine unosi po cijeni proizvod-
nje. Vrijednost građevinskog objekta treba odvojiti
od zemljišta i zasebno ih unijeti u Popis DI.
U nabavnu vrijednost zemljišta, osim pripadaju-
ćeg poreza na promet nekretnina, uračunavaju se na-
knade geodeta (ako je potrebna izmjera), naknade za
komunalno uređenje (komunalni i vodni doprinos,
naknade za dozvole za priključke na komunalnu in-
frastrukturu) i drugi troškovi nastali izravno u vezi s
nabavom zemljišta.
NSKI
TELEFOETI
(uz vaš PIN):
SAVJ 01/ 46 99 111
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Cijena proizvodnje građevinskog objekta iz-
građenog u vlastitoj režiji:
1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)
2. izdatci za građevinski materijal (uključujući
njihove zavisne troškove nabave, ali ne bez
PDV-a)
3. bruto-plaće radnika (+ doprinosi na plaće)
koji rade na izgradnji objekta
4. amortizacija opreme koja se koristi pri grad-
nji objekta
5. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez
PDV-a)
6. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s
građenjem (bez PDV-a)
Cijena proizvodnje građevinskog objekta kojeg
je obrtnik sam izgradio za potrebe svog poslovanja
unosi se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 −
Nabavna vrijednost kako bi mogao započeti postu-
pak amortizacije.
Ulazni računi vezani za izdatke izgradnje građe-
vinskog objekta evidentiraju se u evidenciji tražbina
i obveza (R-1 i R-2), odnosno kada su plaćeni u knjizi
U-RA, i po njima je tada moguće priznati pretporez
iako objekt još nije završen. Završetak objekta i nje-
govo stavljanje u uporabu bitno je samo s motrišta
obračuna amortizacije, odnosno knjiženja izdataka
na temelju dugotrajne materijalne imovine u knjizi
primitaka i izdataka tijekom korisnog vijeka trajanja
građevinskog objekta.
2.5. IZGRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA
POVJERENA „IZVOĐAČU”
Kada se obrt pojavljuje u ulozi investitora, a iz-
gradnju građevinskog objekta je povjerio drugom
poduzetniku (građevinskom obrtu ili trgovačkom
društvu), građevinski objekt unosi se u Popis dugo-
trajne imovine tek po njegovu završetku i predaji u
uporabu.
Plaćeni predujam izvođaču radova, kao i plaćene
privremene obračunske situacije koje je izvođač iz-
dao obrtu ne unose se u knjigu primitaka i izdataka,
nego samo u knjigu U-RA kako bi se po njima pri-
znao pretporez.
Cijena proizvodnje građevinskog objekta:
1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)
2. vrijednost radova po računu izvođača za ko-
načnu situaciju (bez PDV-a)
3. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez PDV-a)
4. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s
građenjem (bez PDV-a)
Cijena proizvodnje građevinskog objekta uno-
si se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Na-
bavna vrijednost
U vezi s građevinskim objektima koji se vode u Po-
pisu dugotrajne imovine poduzetnik ima pravo na
izdatke za tekuće i investicijsko održavanje. U tre-
nutku plaćanja oni predstavljaju porezno priznati
izdatak. Ako je riječ o rekonstrukciji i adaptaciji gra-
đevinskog objekta kojim se bitno poboljšava kvali-
teta objekta i produljuje njegov korisni vijek trajanja
7
(i pritom je trebalo ishoditi građevinsku dozvolu),
tada se to smatra ulaganjem u dugotrajnu imovinu
− povećava se vrijednost postojeće građevine i svota
ulaganja se unosi u Popis dugotrajne imovine, a ne u
izdatke tekućeg razdoblja.
2.6. ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRT
Obrtnik može radi obavljanja djelatnosti u obrt
unijeti i privatnu imovinu. Ako ona ima obilježje du-
gotrajne imovine, evidentira se u Popisu dugotrajne
imovine.
Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja
porezni obveznik unese u djelatnost, a ne potječu
od obavljanja djelatnosti. Zbog toga se sastavlja Za-
pisnik o ulaganju.
Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se prema
usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Kod ulaganja je to ci-
jena nove nabave. Ako se ne može pouzdano utvrditi,
usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.
Ako se tržišna cijena dobra koja nisu nova, već ra-
bljena, ne može pouzdano utvrditi, u procjeni vri-
jednosti polazi se od tržišne cijene za novo dobro pri
čemu se uzima u obzir potrošenost uloženog dobra.
Kad je riječ o dugotrajnoj imovini koja ima ograniče-
ni vijek trajanja, njezina se vrijednost može smanjiti
s obzirom na okolnost da joj istječe ili joj je već iste-
kao vijek trajanja.
Primjerice, ako obrtnik koji ulaže poslovni pro-
stor u svoj obrt ne posjeduje odgovarajuću ispravu
o njegovu stjecanju (kupoprodajni ugovor, rješenje
Porezne uprave o obračunu poreza na promet ne-
kretnina iz kojeg bi bila primjetna osnovica odno-
sno tržišna vrijednost i sl.), vrijednost prostora treba
procijeniti. Za to je najbolje angažirati stručnog pro-
cjenitelja.
U nastavku dajemo primjer Zapisnika o ulaganju
dugotrajne imovine:
Ivica Cvjetić
OIB 12345678900
Zagreb, Putić 8
ZAPISNIK O ULAGANJU POSLOVNOG PRO-
STORA U OBRT
Na temelju čl. 27. st. 4. i čl. 28. Pravilnika o pore-
zu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 61/12.), Ivica
Cvjetić − vlasnik trgovačkog obrta Cvijet ulaže u
obrt prostor od 200 m2 u prizemlju svoje obiteljske
kuće u Zagrebu, Putić 8, u svrhu obavljanja regi-
strirane djelatnosti.
Vrijednost poslovnog prostora procijenjena je na
1,200.000,00 kn. U procijenjenu vrijednost nije uklju-
čena vrijednost zemljišta. Procjenu je obavio Montin-
gs d.o.o., Zagreb.
Prostor se predaje u uporabu s datumom Zapi-
snika o ulaganju.
U Zagrebu 17. svibnja 2012.
Ivica Cvjetić
U prilogu: Elaborat o procjeni
3. AMORTIZACIJA
Stvari i prava dugotrajne imovine koji su eviden-
tirani u Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se
8 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

otpisuju, tj. amortiziraju kroz korisni vijek trajanja 3.2. STOPE AMORTIZACIJE
potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine su- Amortizacija se obračunava za svaki predmet du-
kladno odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit gotrajne imovine pojedinačno. Amortizacija koja je
(Nar. nov., br. 90/05. – 22/12.), na čiju primjenu upu- obračunana na trošak nabave predmeta dugotrajne
ćuje čl. 24. st. 4. Zakona o porezu na dohodak i čl. imovine prema linearnoj metodi, primjenom godiš-
25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Prema njih amortizacijskih stopa propisanih u čl. 12. st. 5.
tome, pri utvrđivanju izdataka za dugotrajnu imo- Zakona o porezu na dobit, smatra se porezno pri-
vinu odstupa se od temeljnog načela blagajne. znatim izdatkom s motrišta poreza na dohodak. Te
99 Tablica 1. su stope izračunane prema predviđenom korisnom
vijeku trajanja predmeta dugotrajne imovine (stopa
DUGOTRAJNA ➯ Ako je u Popisu DI
➯ Ako je predana u amortizacije = 100/vijek trajanja), a sukladno čl. 6.
MATERIJALNA IMOVINA spomenutog zakona mogu se udvostručiti.
– Potrošiva imovina – uporabu
(građevinski objekti, ➯ Ne mora biti 99 Tablica 2.
plaćena PODLIJEŽE
oprema...) AMORTIZACIJI Godišnja
Red. Skupina dugotrajne Amortizacijski Podvostručena
amortizacija
br. imovine vijek godišnja am.%
➯ Ako je plaćena %
DUGOTRAJNA ➯ Ako je u Popisu DI 1. Građevinski objekti
NEMATERIJALNA IMOVINA
i brodovi veći od 20 god. 5% 10%
– Istrošiva imovina –
1000 BRT
(licencije, software i druga prava)
2. Osnovno stado,
5 god. 20% 40%
osobni automobili
NEPOTROŠIVA dugotrajna 3. Nematerijalna
materijalna IMOVINA imovina,
oprema, vozila
4 god. 25% 50%
Zemljišta, šume i dr. slična (osim osobnih
Vodi se NE PODLIJEŽE
obnovljiva prirodna bogatstva
u Popisu DI
➡ AMORTIZACIJI
automobila), i
mehanizacija
Spomenici kulture
Umjetnička djela 4. Računala,
računalna oprema
DUGOTRAJNA i programi, mobilni 2 god. 50% 100%
FINANCIJSKA telefoni i oprema
IMOVINA za računalne mreže
(dionice, udjeli) 5. Ostala
nespomenuta
10 god. 10% 20%
dugotrajna
Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne imovina
podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek
pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju. Sukladno čl. 12. st. 6. Zakona o porezu na dobit
Osim amortizacije do izdatka dugotrajne imovine i obrtnik može propisane stope za redoviti otpis
dolazi i u slučaju kada je vrijednost dugotrajne imo- udvostručiti odnosno povećati do 100%. Tako će,
vine smanjena zbog izvanrednih događaja (npr. ele- na primjer, umjesto za 20 godina (prema propisanoj
mentarne nepogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o stopi od 5%), proizvodnu halu (građevinski objekt)
tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osi- u cijelosti amortizirati za 10 godina ako primijeni
guravajućeg društva, policije i dr). „ubrzani otpis” i s poreznog motrišta najvišu dopu-
stivu stopu amortizacije 10% godišnje.
3.1. OSNOVICA ZA AMORTIZACIJU Obrtnik može primjenu ubrzane amortizacije pri-
lagoditi potrebama poslovanja tako da ne primijeni
Osnovica za obračun amortizacije je nabav- najvišu dopustivu stopu (za opremu 50%), već stopu
na vrijednost dugotrajne imovine, odnosno: koja će biti veća od 25%, ali manja od 50% godišnje.
 nabavna vrijednost (trošak nabave) pojedi-
nog predmeta dugotrajne imovine Udvostručene stope (ubrzana amortizacija)
 ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski le- mogu se primijeniti na svu dugotrajnu imovinu
asing (više o tome u t. 2.); koja podliježe amortizaciji, uključujući osobne
 cijena proizvodnje (trošak proizvodnje) automobile u Popisu dugotrajne imovine.
 ako je ono proizvedeno u vlastitoj režiji;
 procijenjena tržišna vrijednost predmeta Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim
dugotrajne imovine stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5. spome-
 ako je ono u Popis dugotrajne imovine une- nutog Zakona, tako obračunana amortizacija sma-
seno na temelju Zapisnika o ulaganju dugo- tra se i porezno priznatim izdatkom, ali se korisni
trajne imovine. vijek trajanja ovog sredstva produljuje.
Razlog primjene niže stope amortizacije je iskazi-
Podatak o osnovici za amortizaciju pojedinog vanje manjih poslovnih izdataka u KPI i sprječava-
predmeta dugotrajne imovine, bilo da je riječ o stva- nje nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.
rima ili pravima, uvršten je u Popis dugotrajne imo-
vine (obrazac DI), u stupcu 4 − Nabavna vrijednost. w w w.rrif.hr
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
OBRTNIK SE MOŽE ODREĆI AMORTIZACIJE !
„... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svo-
joj poslovnoj politici, može odlučiti da u pojedi-
nom poreznom razdoblju u popisu dugotrajne
imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje vodi,
ne iskaže izdatke otpisa (amortizacije) dugotraj-
ne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti i
upisana je u taj popis“, stajalište je Ministarstva
financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur. br.: 513-
07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) koje je još uvi-
jek primjenjivo u poreznoj praksi.
Primijeni li obrtnik višu stopu amortizacije od naj-
više dopustive prema Pravilniku, razlika amortizaci-
je obračunane po toj višoj stopi i najvišoj dopustivoj
svoti iz Pravilnika čini porezno nepriznat izdatak i
ona se ne unosi u knjigu primitaka i izdataka.
Ako npr. za proizvodnu opremu čija je nabavna vri-
jednost 10.000,00 kn obrtnik primijeni stopu amorti-
zacije od 60%, iz izračuna je razvidno sljedeće:
10.000,00 x 60% = 6.000,00 kn ð svota amortizacije primjenom uvećane stope (u Popisu DI)
− 10.000,00 x 50% = 5.000,00 kn ð porezno priznati izdatak na temelju amortizacije (unosi se u KPI)
1.000,00 kn ð porezno nepriznati izdatak (NE unosi se u KPI)
U čl. 12. Zakona o porezu na dobit nije potanje na-
vedeno što ulazi u pojedine skupine dugotrajne imo-
vine, zato se dugotrajna imovina u ove skupine razvr-
stava prema računovodstvenim kriterijima, npr.:
1. Građevinski objekti − obuhvaćaju poslovne
zgrade, tvorničke zgrade, hale i radionice, skladišta,
nadstrešnice i garaže, staklenike, sušionice, hlad-
njače, montažne zgrade, barake, ograde (drvene,
betonske, metalne ili druge konstrukcije), putove,
parkirališta, vodospremnike i ostale nespomenute
građevinske objekte.
Brodovi veći od 1.000 BRT.
2. Osnovno stado − obuhvaća radna i priplod-
na grla stoke svih vrsta (goveda, konji, svinje, koze
i ovce, mazge, magarci i mule, perad, ribe, pčelinja
društva i dr.) te stočni podmladak koji će se koristiti
za rad ili priplod. Stoka koja je izdvojena iz osnov-
noga stada radi tova i kasnije prodaje ili je izravno
nabavljena u tu svrhu čini „obrtno”, a ne osnovno
stado i NE unosi se u Popis dugotrajne imovine niti
se amortizira.
Osobni automobili (vidjeti toč. 3.4.)
3. Nematerijalna imovina − obuhvaća patente, li-
cencije, zaštitni znak, prava na temelju ulaganja u
tuđu imovinu i drugu nematerijalnu imovinu osim
računalnih programa (softvera) jer su oni zajedno s
računalnom opremom uključeni u skupinu 4.
Oprema − obuhvaća strojeve i alate, tehnička
postrojenja i uređaje, uredsku opremu, namještaj
(pokućstvo), pogonski i poslovni inventar, poslovni
inventar u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, tele-
fonske centrale s pripadajućim instalacijama i apa-
ratima (osim mobilnih telefona), opremu zaštite na
radu i protupožarne zaštite, i drugu opremu (osim
onu navedenu u skupini 4).
Vozila kao što su kamioni, tegljači, priključna
transportna sredstva (prikolice), teretna zatvorena
vozila, hladnjače, bicikli, motor-kotači, autobusi,
zrakoplovi i druga vozila osim osobnih automobila.
9
Mehanizacija kao npr. mehanizacija za graditelj-
stvo (kranovi, jaružala, skele, dizalice i sl.), poljopri-
vredna mehanizacija i dr.
4. Računala, računalna oprema i programi (sof-
tveri) te oprema za računalne mreže
Mobilni telefoni
Najviša dopuštena godišnja stopa amortizacije za
tu skupinu dugotrajne imovine iznosi 100%, no kako
se ne bi stekao dojam da se ta imovina može u ci-
jelosti otpisati u godini u kojoj je nabavljena, treba
podsjetiti da se s amortizacijom počinje prvog dana
mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je dugo-
trajna imovina stavljena u uporabu. Prema tome,
100%-tni otpis može se odnositi jedino na računala
koja su nabavljena i stavljena u uporabu u prosincu
2011., jer je u tom slučaju amortizacija započela u si-
ječnju 2012. i odnosi se na razdoblje od svih dvana-
est mjeseci.
5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina − od-
nosi se na one predmete dugotrajne imovine koji se
ne mogu nedvojbeno razvrstati u prethodne četiri
skupine. U tu se skupinu mogu se na primjer uklju-
čiti voćnjaci, vinogradi, hmeljnjaci i drugi trajni na-
sadi, brodovi manji od 1000 BRT i dr.
3.3. OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2012.
Za dugotrajnu imovinu koja je bila u uporabi svih
12 mjeseci u 2012. svotu amortizacije (stupac 8 DI)
izračunava se primjenom godišnje stope na nabav-
nu vrijednost, odnosno:
svota nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x
amortizacije = stopa am. (stupac 7 Obr. DI)
(otpisa) 100
Kad je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj ili
otuđenoj tijekom 2012. (nije bila u uporabi svih dva-
naest mjeseci), svota amortizacije koja se unosi u
stupac 8 Popisa dugotrajne imovine za 2012. izraču-
nava se razmjerno broju mjeseci uporabe te imovine:
nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI)
svota x stopa am. (stupac 7 Obr. DI) x broj
amortizacije = mjeseci uporabe dug. imovine
(otpisa)
100
Mjeseci uporabe iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao
prvi se uzima mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem
je sredstvo stavljeno u uporabu, a kao posljednji se
uzima mjesec u kojemu je dugotrajna imovina otu-
đena ili uništena.
Izdatak na temelju amortizacije priznaje se u
porezni izdatak od prvog dana mjeseca koji sli-
jedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina
stavljena u uporabu.
99 Primjer:
Računalo čiji je trošak nabave 12.000,00 kn pre-
dan je u uporabu 5. ožujka 2012. Godišnja je stopa
 10 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
amortizacije 100%. Obračunava se amortizaciju za
2012. (od travnja do prosinca).
svota 12.000,00 kn x 100%
x 9 mjeseci = 9.000,00 kn
amortizacije = 12 mjeseci
Prema tome, da bi se stvari i prava dugotrajne
imovine mogli amortizirati, moraju biti stavljeni u
uporabu. Prava trebaju biti i plaćena. Intenzitet ko-
jim će se sredstava dugotrajne imovine trošiti nije
odlučujući za obračun amortizacije jer ona uz fizič-
ko trošenje i ekonomski zastarijevaju. Ako je riječ o
opremi koja je kupljena, ali još nije instalirana, od-
nosno stavljena u uporabu − s obračunom amortiza-
cije se još ne može početi.
Kada se zbog promjene uvjeta poslovanja ili pro-
izvodnog programa određena oprema neko vrije-
me neće rabiti, smatramo da obrtnik može donijeti
odluku o stavljanju te opreme izvan uporabe i za to
razdoblje ne treba obračunavati amortizaciju. Ona
će se nastaviti kada se sredstvo ponovno stavi u
uporabu, a vijek njezina trajanja „produljit” će se za
razdoblje u kojemu je bila izvan uporabe.
Naravno, uzme li se u obzir ekonomsko zastari-
jevanje te opreme − poduzetnici se u pravilu neće
odreći amortizacije jednom stavljene opreme u
uporabu, unatoč smanjenu intenzitetu fizičkog tro-
šenja.
Obračun amortizacije za prodanu, darovanu,
i na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu
imovinu obavlja se do kraja mjeseca u kojem je
dugotrajna imovina bila u uporabi.
99 Primjer:
Rashladni uređaj koji je u uporabi od studenoga
2009. i vodi se u Popisu dugotrajne imovine obrta,
prodan je 27. travnja 2012. Nabavna vrijednost or-
mara bila je 3.600,00 kn. Obračunava se amortiza-
cija za razdoblje od siječnja do travnja 2012. primje-
nom uvećane stope amortizacije 50% godišnje.
svota
3.600,00 kn x 50%
amortizacije = x 4 mjeseca = 600,00 kn jih tu djelatnost nije moguće obavljati kao što su:
(ormar) 12 mjeseci
Ako je u Popisu dugotrajne imovine preostala
knjigovodstvena (neamortizirana) vrijednost pro-
dane ili na drugi način otuđene dugotrajne imovi-
ne, ona je porezno priznat izdatak i knjiži se u KPI
kao izdatak u naravi.
Na dan 31. prosinca 2012. ukupna svota obraču-
nane amortizacije (otpisa) iz stupca 7 Popisa dugo-
trajne imovine unosi se u knjigu primitaka i izda-
taka tako da se doda ukupno utvrđenim godišnjim
poslovnim izdatcima (stupac 15 KPI). Napomena:
evidenciju ovog poslovnog događaja u KPI vidjeti u
primjeru pod toč. 5. ovog članka.
3.4. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I
DRUGIH SREDSTAVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ
OBRTNIKA I NJEGOVIH RADNIKA
Za razliku od teretnih vozila čiji su troškovi amor-
tizacije i svi drugi troškovi u vezi s njima u cijelosti
porezno priznati izdatak, porezni položaj osobnih
automobila drukčiji je.
SIJEČANJ
Ako se u Popisu dugotrajne imovine nalaze i
osobni automobili ili druga sredstva za osobni pri-
jevoz poduzetnika, poslovodnih ili drugih zapo-
slenih osoba (a na osnovi korištenja tih sredstava
za osobni prijevoz nije utvrđena plaća ili drugi do-
hodak), 30% amortizacije tih prijevoznih sredsta-
va čini porezno nepriznati izdatak sukladno čl. 22.
st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak.
Podsjećamo, 100% priznatim poslovnim izdatci-
ma smatraju se izdatci za osiguranje (obvezno i ka-
sko) motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava
(čl. 22., st. 2. Zakona) i porez na cestovna motorna
vozila. Ako je osobni automobil nabavljen na finan-
cijski leasing i leasing društvo ( koje je formalno-
pravno vlasnik ovog automobila) svake godine za-
računa obrtu naknadu za osiguranje i naknadu za
porez na cestovna motorna vozila, riječ je o naknadi
koja je 70% porezno priznati izdatak.
Isto tako, svi izdatci porezno su priznati ako se
na temelju korištenja osobnih automobila (ili dru-
gih sredstava za osobni prijevoz) obračunava plaća
u naravi nekom od zaposlenika u obrtu. Podsjeća-
mo, na osnovi korištenja osobnih automobila nije
moguće utvrditi plaću u naravi za samog obrtnika
(vlasnika obrta) jer se ona za njega ne obračunava.
Stoga ako u obrtu nema zaposlenih radnika, amor-
tizacija osobnih automobila dijeli se na 70% porezno
priznatog izdatka i 30% porezno nepriznatoga.
Iako se u čl. 22., st. 1., toč. 5. Zakona o porezu na
dohodak izrijekom ne spominje da se u cijelosti pri-
znaju izdatci u vezi s osobnim motornim vozilima i
drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika,
poslovodnih i drugih zaposlenih osoba ako se oni
izravno koriste u obavljanju određene djelatnosti,
smatramo da potvrdu za potpuno priznavanje iz-
dataka kod takvih slučajeva nalazimo u čl. 21., st. 1.
Zakona: „U poslovne izdatke poreznih obveznika koji
samostalnu obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 18.
ovog Zakona ulaze oni izdatci koji su izravno vezani
za obavljanje djelatnosti.“ Prema tome, izdatci koji
nastanu korištenjem osobnih automobila isključi-
vo za obavljanje poduzetničke djelatnosti bez ko-
autoškole, taxi-službe, djelatnosti iznajmljivanja
sredstava prijevoza, pomoć na cesti, djelatnosti
izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i
drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slič-
ne djelatnosti, u cijelosti predstavljaju porezno pri-
znati izdatak! To više, što se i dalje - poslije 1. ožuj-
ka 2012. u cijelosti priznaje pretporez „ako se radi o
osobnim automobilima i drugim sredstvima za osob-
ni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje
vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika
i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja …“ prema
odredbama iz čl. 20., st. 12. Zakona o porezu na do-
danu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 22/12.).
Važno je spomenuti da Pravilnik o tehničkim uvje-
tima vozila u prometu na cestama (Nar. nov., br.
51/10. – 145/11.) automobile svrstava u dvije kate-
gorije: M – osobni automobili i autobusi za prijevoz
osoba s najmanje četiri kotača i N – teretni automo-
bili. Motorno vozilo koje služi za prijevoz osoba te
osim sjedala za vozača ima još najviše osam sjeda-
la, svrstava se u podskupinu M1. U podskupinu N1
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta najveće
dopuštene mase do 3,5 t.
Izmjene Zakona o PDV-u u posljednje tri godine u
vezi s priznavanjem pretporeza za nabavu osobnih
automobila posljedično su utjecale i na obračun po-
rezno nepriznatih izdataka u vezi s njima, kako je to
prikazano u nastavku.
3.4.1. Amortizacija osobnih automobila koji su
nabavljeni do 31. 12. 2009.
Kada je riječ o osobnim automobilima koje su
fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost
nabavile u 2009. i ranije, imale su pravo u cijelosti
priznati pretporez u mjesecu kada su dobavljaču
platili račun za isporučeni automobil. Ali u tom
slučaju obvezni su istekom svakog obračunskog
razdoblja (mjeseca ili tromjesečja)
obračunati PDV na 30% mjesečne
(tromjesečne) amortizacije automo- Vrijednost isporuke
bila i u svrhu toga ispostaviti R-2 ra- + 23% PDV-a 
čun. Ovakav postupak obavljaju sve Ukupno s PDV-om 
do 100% otpisa (amortizacije) ovih
osobnih automobila.
U 2012. godini na 30% mjesečne
amortizacije primjenjivala se stopa PDV-a od 23 %
(do 29. veljače) odnosno 25% (od 1. ožujka), neovisno
o tome što je pri nabavi automobila pretporez priznat
po stopi od 22%. Tako obračunani PDV ne unosi se u
KPI već samo u Knjigu I-RA.
Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-
bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost
(bez PDV-a) i s motrišta poreza na dohodak dijeli se
na 70% porezno priznatog izdatka i 30% porezno ne-
priznatog izdatka.
99 Primjer:
Na dan 31. prosinac 2012. obračunava se amor-
tizacija za osobni automobil „Citroen“ nabavljen
9.10.2009. Njegova nabavna vrijednost je 120.000,00
kn, a godišnja stopa amortizacije 20%.
Obračun godišnje svote amortizacije osobnog
automobila:
120.000,00 kn x 20% = 24.000,00 kn (u stupac 12 KPI)
7.200,00 kn 16.800,00 kn
30% porezno 70% porezno
nepriznata amortizacija priznata amortizacija
(u stupac 14 KPI) (u stupac 15 KPI)
3.4.2. Amortizacija osobnih automobila koji su
nabavljeni od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012.
U razdoblju od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012. pri nabavi
osobnih automobila i drugih sredstva za osobni pri-
FINANCIJSKO POSLOVANJE I PREDSTEČAJNA NAGODBA
Knjiga sadrži tekstove propisa koji su bitni za financijsko poslovanje poduzetnika te kratke
komentare u vezi Zakona o financijskom poslovanju i predstečjanoj nagodbi. Riječ je o roko-
vima ispunjenja novčanih obveza, ugovaranju kupoprodaja sukladno uređenju iz novog Za-
kona i Zakona o obveznim odnosima, te definiranju rokova plaćanja u pojedinim poslovnim
situacijama. U izvatku iz Stečajnog zakona daju se one odredbe kada se u slučaju neuspjeha
predstečajne nagodbe pokreće stečaj.
Opseg priručnika: 208 str. Cijena: 178,50 kn
11
jevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih
osoba, 30% pretporeza pri nabavi osobnih automo-
bila NE može se odbiti u trenutku plaćanja računa
dobavljaču. Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu
djelatnost ovih 30% nepriznatog pretporeza uključi-
le su u nabavnu vrijednost osobnog automobila na
način da su ga unijele u poseban redak Popisa DI.
Svota nepriznatog pretporeza amortizira se po istoj
godišnjoj stopi amortizacije kao i osobni automobil.
Navedeno je potvrdilo Ministarstvo financija (MF
Kl.: 410-01/10-01/224; od 8. ožujka 2011.): „…Stoga je
istog (30% pretporeza) za porezne svrhe potrebno po-
sebno evidentirati kao dio nabavne vrijednosti sred-
stva za osobni prijevoz kojim će se uvećati osnovica
poreza na dobit i dohodak od samostalne djelatnosti
tijekom razdoblja korištenja takvog sredstva.“
U Popis DI
100.000,00 kn 30% nepriznatog pretporeza
23.000,00 kn 6.900,00 kn  u Popis DI
123.000,00 kn
70% priznatog pretporeza
16.100,00  u razdoblju kad je račun plaćen
99 Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-
mobila nabavljenih u razdoblju od 1.1. 2010. do
29. 2. 2012.
U Popisu dugotrajne imovine knjigovodstveni
obrt „IM“ vl. Ivan Mikić ima evidentiran osobni au-
tomobil „Opel Astra“ koji je nabavljen od dobavljača
„Opel – lux“ d.o.o. Račun R-1 br. 154 od 4. 4. 2011. gla-
si na 123.000,00 kn (vrijednost isporuke 100.000,00
kn + 23% PDV-a 23.000,00 kn). Automobil je isporu-
čen 10. travnja i odmah je stavljen u uporabu. U Po-
pisu dugotrajne imovine 30% porezno nepriznatog
pretporeza iznosi 6.900,00 kn.
Na dan 31. 12. 2012. obračunava se amortizacija
po stopi od 20% za osobni automobil i 30% nepri-
znatog pretporeza te se unosi u Popis dugotrajne
imovine za 2012.
Obračun godišnje svote amortizacije osobnog
automobila:
100.000,00 kn x 20% = 20.000,00 kn (u stupac 12 KPI)
6.000,00 kn 14.000,00 kn
30% porezno 70% porezno
nepriznata amortizacija priznata amortizacija
(u stupac 14 KPI) (u stupac 15 KPI)
Obračun godišnje svote amortizacije 30% nepri-
znatog pretporeza:
6.900,00 kn x 20% = 1.380,00 kn (u stupac 12 i 14 KPI)
 â porezno nepriznata amortizacija
Narudžbenica na kraju časopisa RRiF
12 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2012.

(Obrazac DI)
KNJIGOVODSTVENA
ISPRAVA
TEK. NAZIV STVARI ILI NABAVNA KNJIGOVODSTVENA VIJEK STOPA SVOTA VRIJEDNOST STVARI
BROJ /
BR. PRAVA VRIJEDNOST VRIJEDNOST TRAJANJA OTPISA OTPISA ILI PRAVA NA KRAJU
NADNEVAK
GODINE
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Osobni automobil Rn. 154 od
1. 100.000,00 86.666,67 5 20% 20.000,00 66.666,67
“Opel-Astra” 4. 4. 2011.
30% nepriznatog
Rn. 154 od
2. pretporeza za 6.900,00 5.980,00 5 20% 1.380,00 4.600,00
4. 4. 2011.
“Opel-Astru”

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

(Obrazac KPI)
PRIMICI IZDACI
NADNEVAK BROJ IZDACI IZ čl. UKUPNO
NA PDV U UKUPNI PUTEM PDV U
R. br. PRIMTKA/ TEME- OPIS ISPRAVA U U 22. st. 1. DOPUŠTENI
IZDATKA LJNICE ŽIRO- U NARAVI PRIMICIMA PRIMICI ŽIRO- U NARAVI IZDACIMA t. 1. i 5. IZDACI
GOTOVINI GOTOVINI
RAČUN RAČUNA
15 (10+11+12
1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14
-13-14)
Amortizacija
osobnog
444 31.12.2012. 444 20.000,00 6.000,00 14.000,00
automobila
za 2012.
Amortiza-
cija 30%
445 31.12.2012. 445 nepriznatog 1.380,00 1.380,00 0,00
pretporeza
za 2012.

Kada je riječ o osobnom automobilu na temelju
kojeg se ne obračunava plaća zaposleniku, obračun
amortizacije 30 % nepriznatog pretporeza unosi se
u stupac 12 KPI ali se odmah „neutralizira“ u stupcu
14 KPI kao porezno nepriznati izdatak pa stoga ne
utječe na dohodak obrta.
VAŽNO! Na isti se način u Popis dugotrajne imo-
vine evidentiraju osobni automobili uzeti u finan-
cijski leasing u razdoblju od 1.1. 2010. do 29. 2. 2012.
Istovjetan je i obračun i knjiženje amortizacije. Ka-
mata u vezi s financijskim leasingom 100 % je po-
rezno priznati izdatak u trenutku kada je plaćena.
Ako se na temelju ovog osobnog automobila za-
posleniku u obrtu obračunava plaća, ukupna svota
amortizacije porezno je priznati izdatak i evidentira
se u stupac 12. i 15. KPI.
3.4.3. Amortizacija osobnih automobila koji su
nabavljeni poslije 1. 3. 2012.
Obrtnici i slobodna zanimanja koji su osobni
automobil nabavili poslije 1. ožujka 2012. nemaju
pravo na priznavanje pretporeza sukladno čl. 20.,
st. 11., toč. a. Zakona o PDV-u, već PDV iskazan na
ulaznom računu ulazi u nabavnu vrijednost osob-
nog automobile pa tako i u osnovicu za amortizaci-
ju. „Bruto nabavna vrijednost“ osobnog automobila
unosi se u Popis dugotrajne imovine. Prema tome,
amortizacija ovih osobnih automobila obračunava
se na njihovu nabavnu vrijednost u koju je uključen
nepriznati pretporez i s motrišta poreza na dohodak
dijeli se na 70% porezno priznatog izdatka i 30% po-
rezno nepriznatog izdatka.
Izmjene čl. 133., st. 15. Pravilnika o PDV-u u lip-
nju 2012. koje se odnose na priznavanje pretporeza
pri nabavi motornih vozila, jasnije su odredile i po-
rezni položaj vozila s motrišta porezno priznatih (i
nepriznatih) troškova. Naime, ograničenje odbitka
pretporeza NE primjenjuje se ako se radi o motor-
nim vozilima kategorije N1 koja prema posebnim
propisima obuhvaća motorna vozila namijenjena
za prijevoz dobara čija najveća masa nije veća od
3,5 tone, a koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703
Carinske tarife. Stoga su svi troškovi (izdatci) u vezi
s ovim vozilima, uključujući i amortizaciju, u cijelo-
sti porezno priznati.
Detaljnije pojašnjenje dalo je Ministarstvo finan-
cija (Kl. br.: 410-09/12-01/6; Ur. br.: 513-07-21-01/12-2
od 27. kolovoza 2012.) iz kojeg izdvajamo: „ …. Osob-
nim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopu-
šten odbitak pretporeza prema čl. 20. st. 11. t. a. Za-
kona o PDV-u smatraju se motorna vozila iz Carinske
tarife (Uredba o carinskoj tarifi za 2012., Nar. nov., br.
143/11.) tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstve-
no za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife,
tarifne oznake 8702 – motorna vozila za prijevoz de-
set ili više putnika uključujući i vozača), uključujući
motorna vozila tipa „karavan”, „kombi”, „trkaći au-
tomobili“ te „pickup“ vozila koja nisu razvrstana u ta-
rifnu oznaku 8704 Carinske tarife. …. Nadalje, odred-
bom čl. 133., st. 16. Pravilnika o PDV-u propisano je
da se ograničenje odbitka pretporeza NE primjenjuje
ako se radi o motornim vozilima kategorije N1 koja
prema posebnim propisima obuhvaća motorna vozi-
la namijenjena za prijevoz dobara čija najveća masa
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 13

nije veća od 3,5 tone, a koja su razvrstana u tarifnu
oznaku 8703 Carinske tarife.“ Mišljenje je objavljeno
u časopisu PiP br. 11/12. na str. 72.
Važno je naglasiti kako se pretporez kod nabave
osobnih automobile ne priznaje niti za one osobne
automobile za koje se obračunava plaća nekome
od zaposlenika. Međutim, trošak amortizacije i svi
drugi troškovi u vezi tog automobila u cijelosti su
porezno priznati izdatak.
Pretporez se u cijelosti priznaje kod nabave osob-
nih automobila i drugih sredstava za osobni prije-
voz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vo-
zila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i
dobara, prijevoza umrlih i iznajmljivanje (čl. 20., st.
12. Zakona o PDV-u). Trošak amortizacije ovih vozi-
la u cijelosti je porezno priznati izdatak.
99 Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-
mobila nabavljenih od 1. ožujka 2012.
Račun R-1 za osobni automobil nabavljen 5. 3. 2012. glasi
Prodajna cijena osobnog automobila
“Corsa” 100.000,00 kn
+ 25% PDV-a 25.000,00 kn
Ú nepriznati pretporez
Ukupno PC s PDV-om 125.000,00 kn
Ú NABAVNA CIJENA
Obračun godišnje svote amortizacije osobnog au-
tomobila za razdoblje od travnja do prosinca 2012.
uz godišnju stopu amortizacije od 20%:
125.000,00 x 20% = 25.000,00 kn : 12 mj. = 2.083,33 x 9
mj. = 18.750,00 kn (u stupac 12 KPI)
5.625,00 kn 13.125,00 kn
30% porezno 70% porezno
nepriznata amortizacija priznata amortizacija
(u stupac 14 KPI) (u stupac 15 KPI)

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2012.

(Obrazac DI)
KNJIGOVODSTVENA
ISPRAVA
TEK. NAZIV STVARI ILI NABAVNA KNJIGOVODSTVENA VIJEK STOPA SVOTA VRIJEDNOST STVARI
BROJ /
BR. PRAVA VRIJEDNOST VRIJEDNOST TRAJANJA OTPISA OTPISA ILI PRAVA NA KRAJU
NADNEVAK
GODINE
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Osobni automobil Rn. 214 od
1. 125.000,00 125.000,00 5 20% 18.750,00 106.250,00
“Corsa“ 5.3. 2012.

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

(Obrazac KPI)
PRIMICI IZDACI
NADNEVAK BROJ IZDACI IZ čl. UKUPNO
NA PDV U UKUPNI PUTEM PDV U
R. br. PRIMTKA/ TEME- OPIS ISPRAVA U U 22. st. 1. DOPUŠTENI
IZDATKA LJNICE ŽIRO- U NARAVI PRIMICIMA PRIMICI ŽIRO- U NARAVI IZDACIMA
t. 1. i 5. IZDACI
GOTOVINI GOTOVINI
RAČUN RAČUNA
15 (10+11+12
1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14
-13-14)
Amortizacija
osobnog
311 31.12.2012. 311 18.750,00 5.625,00 13.125,00
automobila
IV.-XII .2012.

Na isti se način postupa s osobnim automobilima
koji su uzeti u financijski leasing poslije 1. ožujka 2012.
3.4.4. Amortizacija osobnih automobila čija je
nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn
Ako fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-
latnost nabave osobne automobile i druga sredstva
za osobni prijevoz čija je nabavna vrijednost veća od
400.000,00 kn, obvezne su kod obračuna amortizacije
primijeniti čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit.
Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva
za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troška
nabave po jednom sredstvu, i to u visini 70% amorti-
zacije kao porezno priznatog troška (odnosno 100%
ako se na temelju tog automobila obračunava plaća u
naravi). Međutim, ako je nabavna vrijednost osobnog
automobila veća od 400.000,00 kn, trošak amortizaci-
je obračunan na vrijednost koja prelazi 400.000,00 kn
uvećan za pripadajući PDV u cijelosti je porezno nepri-
znati trošak, neovisno o tome obračunava li se na te-
melju njega plaća u naravi. Navedeno se odnosi samo
na prijevozna sredstva nabavljena u razdoblju od 2005.
(ne i ranije) neovisno o tome jesu li kupljena ili uzeta u
financijski leasing. Iznimno, ova se odredba NE odno-
si na ona prijevozna sredstva koja služe isključivo za
registriranu djelatnost najma ili prijevoza.
3.4.4.1. Primjer obračuna amortizacije za osobne
automobile nabavljene u razdoblju od 1. 1.
2010. do 29. 2. 2012.
Odvjetnički ured vl. Marko Markić nabavio je osob-
ni automobil BMV od dobavljača „Autoprom“ d.o.o.
Račun R-1 br. 160 od 19. 1. 2012. glasi na 516.600,00
kn (vrijednost isporuke 420.000,00 kn + 23 % PDV-a
96.600,00 kn). Odvjetnički ured podmirio je račun
dobavljaču 20.1. (izvadak sa žiro-računa). Automobil
je isporučen 21. 1., evidentiran je u Popis dugotrajne
imovine i stavljen je u uporabu.
Na dan 31. 12. 2012. obračunava se amortizacija za
osobni automobil za razdoblje od 11 mjeseci odnosno
od veljače do prosinca.
 14 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA OSOBNE AUTOMOBILE

ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN
Godišnja Ukupno obračunana Amortizacija 70% porezno 30% porezno Amortizacija na osnovicu
Nabavna
stopa amortizacija obračunana na osnovicu priznate nepriznate iznad 400.000,00 kn (II.-
vrijednost
amortizacije (II.-XII. 2012.) od 400.000 kn (II.-XII.) amortizacije amortizacije XII. 2012.)
7=[(20.000x20%)
1 2 3 4 5=(4x70%) 6=(4x30%)
:12 mj.] x 11mj.
420.000,00 20% 77.000,00 73.333,33 51.333,33 22.000,00 3.666,67

stupac 12 KPI stupac 15 KPI

25.666,67 kn
stupac 14 KPI
OBRAČUN AMORTIZACIJE NEPRIZNATOG PRETPOREZA ZA OSOBNE AUTOMOBILE ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST
VEĆA OD 400.000,00 KN
Obračunani 70% Priznatog 30% 100% Amortizacija nepriznatog pretporeza za razdoblje II.-XII. 2011.
Pretporez pretporez po pretporeza (kada je nepriznatog nepriznatog godišnja 30% nepriznatog 100% nepriznatog
ulaznim računima račun plaćen) pretporeza pretporeza stopa am. pretporeza pretporeza
1 2 3 4 5 6 7=(4x6) 8=(5x6)
na osnovicu
92.000,00 64.400,00 27.600,00 20% 5.060,00 -
400.000,00 kn
na osnovicu
iznad 400.000,00 4.600,00 - - 4.600,00 20% - 843,33
kn (20.000,00 kn)
Ukupno: 96.000,00 64.400,00 27.600,00 4.600,00 5.060,00 843,33

U Popis DI
Stupac 12 KPI i Stupac 14 KPI
amortizira se
POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2012.
(Obrazac DI)
KNJIGOVODSTVENA
ISPRAVA
TEK. NAZIV STVARI ILI NABAVNA KNJIGOVODSTVENA VIJEK STOPA SVOTA VRIJEDNOST STVARI
BROJ /
BR. PRAVA VRIJEDNOST VRIJEDNOST TRAJANJA OTPISA OTPISA ILI PRAVA NA KRAJU
NADNEVAK
GODINE
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Osobni automobil Rn. 160 od
1. 420.000,00 420.00,00 4 20% 77.000,00 343.000,00
BMV 19.1.2012.
30% nepriznatog Rn. 160 od
2. 27.600,00 27.600,00 4 20% 5.060,00 22.540,00
pretporeza 19.1.2012.
100% nepriznatog
Rn. 160 od
3. pretporeza iznad 4.600,00 4.600,00 4 20% 843,33 3.756,67
19.1.2012.
400.000,00 kn

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

(Obrazac KPI)
PRIMICI IZDACI
NADNEVAK BROJ IZDACI IZ čl. UKUPNO
NA PDV U UKUPNI PUTEM PDV U
R. br. PRIMTKA/ TEME- OPIS ISPRAVA U U 22. st. 1. DOPUŠTENI
IZDATKA LJNICE ŽIRO- U NARAVI PRIMICIMA PRIMICI ŽIRO- U NARAVI IZDACIMA t. 1. i 5. IZDACI
GOTOVINI GOTOVINI
RAČUN RAČUNA
15 (10+11+12
1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14
-13-14)
Amortizacija
osobnog
551 31.12.2012. 551 77.000,00 25.666,67 51.333,33
automobila
II.-XII. 2012.
Amortizacija
30% neprizna-
552 31.12.2012. 552 5.060,00 5.060,00 0,00
tog pretporeza
II.-XII. 2012..
Amortizacija
100% nepri-
znatog pret-
553 31.12.2012. 553 843,33 843,33 0,00
poreza (iznad
400.000,00 kn)
II.-XII. 2012.
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 15

Jednom otpisanu dugotrajnu imovinu obrtnik
ne može ponovno amortizirati, iako je i dalje rabi
u obavljanju svoje djelatnosti. Ako obrtnik u svom
poslovanju rabi dugotrajnu imovinu koja nije evi-
dentirana u Popisu dugotrajne imovine, također je
nema pravo amortizirati. Izdatak otpisa ne prizna-
je se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu
koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.
3.4.4.2. Primjer obračuna amortizacije za osobne
automobile nabavljene poslije 1. ožujka 2012.
Odvjetnički ured vl. Ivica Ivić nabavio je osobni auto-
mobil Mercedes od dobavljača „XV“ d.o.o. Račun R-1
br. 154 od 7. 11. 2012. glasi na 510.000,00 kn:
Prodajna cijena osobnog
automobila Mercedes 408.000,00 kn
+ 25% PDV-a 102.000,00 kn
Ú nepriznati pretporez
Ukupno prodajna
cijena s PDV-om 510.000,00 kn
Ú nabavna vrijednost osobnog automobila
Automobil evidentiran je u Popis dugotrajne imo-
vine i stavljen je u uporabu 15. 11. 2012.
Na dan 31. 12. 2012. obračunava se amortizacija
za osobni automobil za 2012. primjenom godišnje
stope amortizacije od 20%.
Obračun amortizacije na nabavnu vrijednost
osobnog automobila
[(510.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 1 mj. = 8.500,00 kn
 Ú u stupac 12 KPI
Obračun 30% porezno nepriznate amortizacije
na osnovicu od 400.000,00 kn:
[(400.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 1 mj. = 6.666,67 kn x
30 % = 2.000,00 kn  Ú u stupac 14 KPI
Obračun porezno nepriznate amortizacije na
osnovicu iznad 400.000,00 kn:
[(110.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 1 mj. = 1.833,33
 Ú u stupac 14 KPI

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2012.

(Obrazac DI)
KNJIGOVODSTVENA
ISPRAVA
TEK. NAZIV STVARI ILI NABAVNA KNJIGOVODSTVENA VIJEK STOPA SVOTA VRIJEDNOST STVARI
BROJ /
BR. PRAVA VRIJEDNOST VRIJEDNOST TRAJANJA OTPISA OTPISA ILI PRAVA NA KRAJU
NADNEVAK
GODINE
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Osobni automobil Rn. 160 od
1. 510.000 510.00,00 4 20% 8.500,00 501.500,00
Pasat 7.11.2012.

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

(Obrazac KPI)
PRIMICI IZDACI
NADNEVAK BROJ IZDACI IZ čl. UKUPNO
NA PDV U UKUPNI PUTEM PDV U
R. br. PRIMTKA/ TEME- OPIS ISPRAVA U U 22. st. 1. DOPUŠTENI
IZDATKA LJNICE ŽIRO- U NARAVI PRIMICIMA PRIMICI ŽIRO- U NARAVI IZDACIMA t. 1. i 5. IZDACI
GOTOVINI GOTOVINI
RAČUN RAČUNA
15 (10+11+12
1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14
-13-14)
Amortizacija
osobnog
551 31.12.2012. 551 8.500.00 3.833,33 4.666,67
automobila
za 2012.

Više o osobnim automobilima pročitati u časopi-
su RRiF br. 4/12. na str. 136-146.
4. OTUĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINE
Do otuđenja dugotrajne imovine koja se vodila u
Popisu dugotrajne imovine dolazi u slučaju prodaje,
darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika, inven-
turnog manjka i rashodovanja (redovitog ili izvan-
rednog).
Dugotrajna imovina prodaje se po prodajnoj ci-
jeni koja se može postići na tržištu, a ona može biti
jednaka, manja ili veća od njezine knjigovodstvene
vrijednosti.
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatno-
sti, a ujedno su obveznici poreza na dodanu vrijed-
nost, na prodajnu cijenu trebali su obračunati PDV,
neovisno o tome jesu li pri nabavi te imovine iskori-
stili pravo na pretporez. Iznimka od toga je prodaja
zemljišta i građevinskih objekata koji su pri nabavi
bili oporezovani s 5% poreza na promet nekretnina.
Oni se neovisno o tome što je sadašnji prodavatelj
obveznik PDV-a prodaju ponovno s 5% poreza na
promet nekretnina. Obveznik plaćanja ovog poreza
je kupac, a obračunat će ga Porezna uprava.
Kod prodaje osobnih automobila u 2012. koji su
u Popisu dugotrajne imovine ( u potpunosti su ili
djelomično amortizirani), posebnu pozornost treba
usmjeriti na priznavanje pretporeza pri njihovoj na-
bavi jer o tome ovisi postupak oporezivanja pri nji-
hovoj kasnijoj prodaji.
Kod prodaje osobnih automobila koje je obrtnik
– obveznik PDV-a nabavio do 29. veljače 2012. - na
16 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
prodajnu cijenu treba obračunati 25% PDV-a. Kod
prodaje osobnih automobila koji su nabavljeni na-
kon 1. ožujka 2012. kada se za osobne automobi-
le (kao dugotrajnu imovinu) nije mogao priznati
pretporez, kod njihove kasnije prodaje PDV se NE
obračunava. Riječ je o oslobođenoj isporuci suklad-
no čl. 11.b Zakona o PDV-u. Kada se prodaje osobni
automobil koji je prethodno nabavljen od fizičke ili
pravne osobe koja nije obveznik PDV-a, na prodajnu
cijenu obračunava se 25% PDV-a bez obzira na tre-
nutak nabave.
Za prodanu dugotrajnu imovinu treba obra-
čunati amortizaciju do kraja mjeseca u kojemu je
dugotrajna imovina bila još u uporabi. U Popisu
dugotrajne imovine utvrđuje se preostala knjigo-
vodstvena (neamortizirana) vrijednost i knjiži u KPI
kao izdatak u naravi. Ako je riječ o prodaji dugotraj-
ne imovine koja se u obrtu rabila u poslovne svrhe
i trebala je biti evidentirana u Popisu dugotrajne
imovine, ali nije, prema čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika o
porezu na dohodak „knjigovodstvena vrijednost” te
imovine izračunava se na temelju isprava o njezinoj
nabavi ili procjenom ako isprave ne postoje.
Pri otuđenju nepotrošive dugotrajne imovine (ze-
mljišta) u KPI kao izdatak u naravi knjiži se njezina
nabavna vrijednost. Naime, u trenutku kupnje te
nekretnine nabavna vrijednost se evidentirala samo
u Popisu dugotrajne imovine, a kako se zemljišta ne
amortiziraju, u knjizi primitaka i izdataka na teme-
lju te vrste dugotrajne materijalne imovine nije bio
knjižen izdatak sve do trenutka njezine prodaje ili
izuzimanja, kada će se on sučeliti s primitkom.
Naplatom izdanog računa za prodaju dugotrajne
imovine nastaje poslovni primitak, a za obrtnike
koji su u sustavu PDV-a i obveza za PDV, osim ako
nije riječ o nekretnini koja podliježe porezu na pro-
met nekretnina ili o prodaji rabljenih automobila
kupljenih s 5% poreza na promet.
Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne
podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek
pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.
Do izdatka dugotrajne imovine dolazi u trenut-
ku kada je vrijednost dugotrajne imovine smanjena
zbog izvanrednih događaja (npr. elementarne ne-
pogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje
zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osiguravajućeg
društva, policije i dr).
5. P
 RAKTIČNI PRIMJER OBRAČUNA I KNJIŽENJA
AMORTIZACIJE
Trgovački obrt „Cvjetić“ vl. Ružica Ivić ima u Po-
pisu dugotrajne imovine 1. siječnja 2012. evidentira-
nu sljedeću dugotrajnu materijalnu imovinu:
1. Građevinski objekt − skladište sagrađeno 2001.
i stavljeno u uporabu 9. lipnja 2001. Nabavna vrijed-
nost 820.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1.
siječnja 2012. bila je 430.500,00 kn. Primjenjuje se
stopa amortizacije 5% godišnje.
2. Zemljište kupljeno 2001. Nabavna vrijednost je
150.000,00 kn.
3. PC − blagajnu nabavljenu 2006. godine po cijeni
3.200,00 kn. U cijelosti je otpisana u 2009.
4. Protuprovalni ormar nabavljen u prosincu 2010.
godini po cijeni 3.600,00 kn. Knjigovodstvena vri-
SIJEČANJ
jednost 1. siječnja 2012. jest 1.800,00 kn. Primjenjuje
se ubrzana stopu amortizacije 50%.
5. Kamion Fiat nosivosti 5 t kupljen na financijski
leasing (5 godina) i predan u uporabu 18. rujna 2011.
Nabavna vrijednost 128.000,00 kn. Knjigovodstvena
vrijednost 1. siječnja 2012. bila je 120.000,00 kn. Sto-
pa amortizacije je 25%.
Tijekom 2012. zabilježeni su sljedeći poslovni doga-
đaji u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom:
ü Dana 5. ožujka u uporabu se stavlja nabavlje-
no računalo HP zajedno s operativnim pro-
gramom Windows. Račun R-1 br. 87 dobav-
ljača od 25. veljače 2012. glasi na 14.760,00 kn.
Prodajna cijena računala bez PDV-a 10.000,00
+ prodajna cijena programa Windows bez
PDV-a 2.000,00 + 23% PDV-a 2.760,00 kn. Na-
bavna vrijednost računala zajedno s pripa-
dajući programom Windows je 12.000,00 kn.
Računalo se zajedno s operativnim progra-
mom kao sastavnim dijelom unosi u Popis du-
gotrajne imovine i predaje u uporabu 5. ožuj-
ka 2012. Godišnja je stopa amortizacije 100%.
Amortizacija se obračunava za razdoblje od
travnja do prosinca 2012. (v. t. 3.3.) i iznosi
9.000,00 kn.
ü Dana 27. travnja Kupcu Edit d.o.o. 27. travnja
2012. prodan je protuprovalni ormar. Račun
R-2 br. 1 glasi na 1.250,00 kn (vrijednost ispo-
ruke 1.000,00 kn + 25% PDV-a 230,00 kn).
Obračunava se amortizacija za razdoblje od siječ-
nja do travnja 2012. u svoti od 600,00 kn. Neotpisanu
vrijednost prodanog ormara od 1.200,00 kn knjiži se
u KPI kao izdatak u naravi.
ü Dana 17. svibnja na temelju Zapisnika o ula-
ganju od 17. svibnja 2012. vlasnik obrta unosi
u obrt poslovni prostor u prizemlju svoje obi-
teljske kuće. Procijenjena je tržišna vrijednost
1,200.000,00 kn. Prostor se stavlja u uporabu
istoga dana i unosi u Popis dugotrajne imovine
(primjer zapisnika u t. 2.6.). Primjenjuje se udvo-
stručena godišnja stopa amortizacije od 10%.
ü Dana 16. rujna 2012. nabavljena je rashladna
vitrina (oprema) od dobavljača Edit d.o.o. Ra-
čun R-1 br. 125 od 16. rujna glasi 7.500,00 kn
(vrijednost isporuke 6.000,00 kn + 25% PDV-a
1.500,00 kn).
ü Dana 18. rujna račun za instaliranje rashladne
vitrine 500,00 kn plaćen je u gotovini.
ü Dana 18. rujna rashladnu vitrinu predaje se u
uporabu i unosi u Popis dugotrajne imovine po
nabavnoj cijeni 6.500,00 kn. (Kupovna cijena
po računu dobavljača 6.000,00 kn + izdatak za
instaliranje 500,00 kn). Primjenjuje se udvo-
stručena godišnja stopa amortizacije 50%.
ü Dana 20. prosinca nabavljen je knjigovodstve-
ni program za vođenje poslovnih knjiga obrt-
nika i slobodnih zanimanja. Račun R-1 br. 954
Kontico d.o.o. glasi na 4.500,00 kn (vrijednost
softvera 3.600,00 kn + 25% PDV-a 900,00 kn). Ne
unosi se u Popis DI za 2012. S obračunom amor-
tizacije započet će se u 2012.
Obračun amortizacije 31. prosinca 2012.:
 Za protuprovalni ormar:
[3.600,00 x 50 %) : 12 mj.] x 4 mj. = 600,00
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 17

 Za kamion:  Za rashladnu vitrinu: 6.500,00 x 50% =

128.000,00 x 25% = 32.000,00 kn 3.250,00 : 12 mj = 270,83 x 3 mj = 812,50 kn
 Za računalo HP: (u t. 3.3. ovog članka)
 Za poslovni prostor: 1,200.000,00 x 10% =
120.000,00 : 12 mj. = 10.000,00 x 7 mj. =70.000,00kn

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2012. GODINU

(Obrazac DI)
KNJIGOVOD.
Red. NAZIV STVARI ISPRAVA BROJ NABAVNA KNJIGOV. VIJEK STOPA SVOTA VRIJEDN. STVARI ILI
br. ILI PRAVA / NADNEVAK VRIJEDNOST VRIJEDNOST TRAJANJA OTPISA OTPISA PRAVA NA KRAJU
GODINE
1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8)
Građevinski Rn. br.
1. 820.000,00 430.500,00 20 5% 41.000,00 389.500,00
objekt 316/18.7.2001.
Kupoprodajni
2. Zemljište ugovor 150.000,00 150.000,00 - - - 150.000,00
6.2.2001.
Rn. “R-2”
3. PC blagajna 3.200,00 Ø - - - Ø
214/2.4.2006.
Protuprovalni Rn. “R-1”
4. 3.600,00 1.800,00 2 50% 600,00 1.200,00
ormar 86/27.12.2011.
Rn. “R-1”
86/27.8.2011.
5. Kamion “Fiat” 128.000,00 120.000,00 4 25% 32.000,00 88.000,00
o financijskom
leasingu
Rn. “R-1”
6. Računalo “HP” 12.000,00 12.000,00 1 100% 9.000,00 3.000,00
87/25.2.2012.
Zapisnik o
Poslovni prostor
7. ulaganju 1.200.000,00 1.200.000,00 10 10% 70.000,00 1.130.000,00
200m 2
17.5.2012.
Rashladna Rn. “R-1”
8. 6.500,00 6.500,00 2 50% 812,50 5.687,50
vitrina 125/16.9.2012.
Ukupno: 2.323.300,00 1.920.800,00 153.412,50 1.767.387,50

Sukladno čl. 35. st. 2. Pravilnika o porezu na do-
hodak, u stupac 6 Popisa dugotrajne imovine unosi
se vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini
u koju je imovina razvrstana sukladno čl. 12. st. 5.
Zakona o porezu na dobit. Ali ako je obrtnik donio
odluku o primjeni niže stope amortizacije od one
propisane, vijek trajanja za tu imovinu bit će dulji od
onoga u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.
Postavlja se pitanje koju stopu amortizacije upi-
sati u stupac 7 DI za onu imovinu koja je nabavljena
ili otuđena tijekom poslovne godine. Tim više što u
čl. 35. st. 2. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak stoji
da se svota otpisa (amortizacije) u stupcu 8 DI izra-
čunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 DI
pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 DI. No,
to se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je u upo-
rabi svih 12 mjeseci. Naime, kada bi se u stupac 7
DI unosila stopa za razmjerni dio mjeseci uporabe
te imovine u poslovnoj godini i ona množila s na-
bavnom vrijednošću, izračunana svota amortizacije
razlikovala bi se od one izračunane primjenom for-
mule navedene u čl. 35. st. 2. t. 8.1. za imovinu koja je
nabavljena odnosno otuđena tijekom godine. Stoga
smatramo ispravnim unositi u stupac 7 godišnje sto-
pe amortizacije sukladno korisnom vijeku trajanja,
a primjenom formule izračunati svotu amortizacije
za razdoblje u kojemu je sredstvo bilo u uporabi.
Ukupnu obračunanu svotu otpisa dugotrajne
imovine iz obrasca DI knjiži se 31. prosinca 2012.
u Knjigu primitaka i izdataka, i to na način da se
ukupna svota otpisa (amortizacije) od 153.412,50 kn
unosi u stupac 12 KPI (izdatak u naravi).To je ujedno
i ukupan porezno priznat izdatak na temelju otpisa
(amortizacije) za 2012. godinu.
Neotpisanu vrijednost prodanog protuprovalnog
ormara (red. br. 4 obrasca DI) u svoti od 1.200,00 kn
knjiži se u stupac 12 KPI.
Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak
koji će na dan 31. prosinca 2012. u Popisu dugo-
trajne imovine iskazati knjigovodstvenu vrijed-
nost dugotrajne imovine veću od 2,000.000,00
kn, od 1. siječnja 2012. po sili zakona ulaze u su-
stav poreza na dobitak.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760 ili e-mail: rrif@rrif.hr
18 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač.
II. Pripremne radnje za utvrđivanje
dohotka od obavljanja samostalne
djelatnosti za 2012.
1. UVODNE NAPOMENE
Obrtničkim djelatnostima iz čl. 18. st. 1. Zakona o
porezu na dohodak smatraju se djelatnosti u smislu
čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno navedene
gospodarske djelatnosti. Obilježja navedenih djelat-
nosti jesu samostalnost, trajnost i namjera stjeca-
nja dohotka, iako trajnost kao kriterij nije nužan za
djelatnosti iz čl. 32. st. 3. Zakona o porezu na doho-
dak, odnosno za autorsku djelatnost znanstvenika,
umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka,
trgovačkih putnika, akvizitera i druge djelatno-
sti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili
nesamostalan rad. I ove djelatnosti, iako spadaju
u skupinu drugih dohodaka mogu voditi poslovne
knjige na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih
obveznika, sukladno čl. 32. st. 6. Zakona o porezu na
dohodak.
Za potrebe utvrđivanja dohotka samostalne
obrtničke djelatnosti vode jednostavno knjigo-
vodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem
poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo
u jednoj knjizi − Obrascu KPI. Ova skupina ob-
veznika može uz zadovoljenje propisanih uvjeta
plaćati porez na dohodak i paušalno, međutim,
oni koje vode poslovne knjige utvrđuju dohodak
kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih iz-
dataka u poreznom razdoblju.
Pritom treba voditi brigu da obveznici poreza na
dohodak koji obavljaju djelatnost obrta u supodu-
zetništvu − zajedničkom obrtu, trebaju predati pri-
javu za 2012. na Obrascu DOH-Z za zajednički ostva-
reni dohodak najkasnije do kraja siječnja 2013. Tek
nakon toga svaki supoduzetnik predaje prijavu za
svoj dio dohotka te možebitno ostvarene ostale do-
hotke u poreznom razdoblju, do kraja veljače 2013.
Temelj je utvrđivanja dohotka od obrtničkih i
drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke,
sukladno čl. 19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10. 114/11. i 22/12,
dalje: Zakon) i čl. 23. st. 1. Pravilnika o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 61/12., dalje: Pravil-
nik)., razlika između poslovnih primitaka i poslov-
nih izdataka nastalih u poreznom razdoblju, a evi-
dentiranih u poslovnim knjigama – knjizi primitaka
i izdataka (Obrazac KPI).
Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za
vlastiti račun i na vlastitu odgovornost uz obilježja:
ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika,
slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i
mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja,
poduzetnik može djelatnost obavljati sam i/ili s po-
sloprimcima.
SIJEČANJ
UDK 657.1/336.2
Za trajnu djelatnost je bitna namjera da se njezi-
no obavljanje ponavlja kao stalan izvor dohotka, od-
nosno ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti,
tada već jednokratna radnja može značiti početak
trajnog obavljanja djelatnosti. Namjera stjecanja
dohotka postoji ako se, na temelju vrste djelatnosti,
načina njezina obavljanja i poslovne osposobljeno-
sti može zaključiti da će se djelatnost obavljati traj-
no i tako stjecati dohodak.
Jednako tako, obrtničkom djelatnošću smatra se
otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od
tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vr-
ste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretni-
ne izvlašćuju na temelju posebnoga zakona. Ako je
na otuđenje nekretnina iz čl. 18. st. 1. Zakona plaćen
porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a
naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje toga do-
hotka kao dohotka od samostalne djelatnosti, ranije
plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u
obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od samo-
stalne djelatnosti. Dohodak od samostalne djelat-
nosti utvrđuje se za sve otuđene nekretnine, odno-
sno za otuđena imovinska prava iste vrste na način
iz čl. 19. - 24. Zakona. Obrtničkom djelatnošću ne
smatra se otuđenje nekretnina i imovinskih prava
stečenih u vezi s nasljeđivanjem.
Zato za oporezivanje pojam „obrtničke djelatno-
sti” treba shvatiti u širem smislu jer to nisu samo
one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu nego i
sve druge djelatnosti koje imaju navedena obilježja i
koje ostvaruje porezni obveznik, bez obzira na to je li
nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije.
Bitno je napomenuti da u godišnjoj poreznoj
prijavi na Obrascu DOH treba odvojeno iskaza-
ti dohodak od obavljanja obrtničke djelatnosti
kao razliku primitaka i izdataka evidentiranih
u Obrascu KPI, a posebno druge dohotke toga
obrtnika (primjerice ugovor o djelu, autorski ho-
norar i dr.) na temelju potvrde isplatitelja, odno-
sno prema uplaćenom porezu na dohodak i mo-
žebitnom prirezu.
Ako je pritom obrtnik obveznik PDV-a, PDV treba
obračunati na temelju računa R-2 na ove primitke i
evidentirati ih u knjigu I-RA, a u Obrascu KPI evi-
dentiraju se samo računi od obavljanja obrtničke
djelatnosti.
Navedeno potvrđuje i mišljenje Ministarstva fi-
nancija MF Kl.: 410-01/02-01/615 od 17. srpnja 2002.,
koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 10/02.,
str. 86. (važeće je i sada).
Međutim, ako uz obavljanje registrirane obrtnič-
ke djelatnosti, na temelju koje je i obveznik PDV-a,
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
nositelj obrta kao građanin iznajmljuje nekretninu,
smatra se obveznikom PDV-a za sve stečene dohot-
ke. To ga ujedno obvezuje da primitak od najma
treba evidentirati kao primitak u knjizi primitaka i
izdataka te mu se priznaju samo stvarno nastali iz-
datci, a ne tzv. paušalni u visini 30%. U godišnjoj će
poreznoj prijavi navedeni obrtnik iskazati ukupan
dohodak od obavljanja jedne i druge djelatnosti za-
jedno, sukladno čl. 40. st. 4. Pravilnika.
Navedeno potvrđuje i mišljenje Ministarstva fi-
nancija MF Kl.: 410-19/03-01/281 od 22. rujna 2003.,
koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 11/03.,
str. 75. (važeće je i sada).
Osim prijave ostvarenog dohotka na Obrascima
DOH-Z i DOH, sve samostalne obrtničke djelatnosti
trebaju predati najkasnije do kraja veljače 2013. nad-
ležnoj ispostavi Porezne uprave i sljedeće obračune:
ü Konačni obračun PDV-a za 2012. na Obrascu
PDV-K
ü Obračun članarina turističkim zajednicama
za 2012. na Obrascu TZ (članak o toj tematici
objavljen je u časopisu RRiF, br. 1/13.),
ü Obračun spomeničke rente za 2012. na
Obrascu SR (članak o toj tematici objavljen je
u ovom broju časopisa RRiF, br. 1/13.),
ü Obračun komorskog doprinosa za 2012. na
Obrascu KD (u nastavku članka).
2. GDJE, KADA I ZA KOJE RAZDOBLJE SE PODNOSI
GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA ZA SAMOSTALNE
DJELATNOSTI?
Obveza predaje godišnje prijave poreza na do-
hodak odnosno utvrđivanje oporezivog dohotka za
porezno razdoblje određena je u čl. 60. st. 4. Općeg
poreznog zakona.
Obveza predaje prijave poreza na dohodak supo-
duzetnika te svakog sudionika zasebno grafički se
može prikazati na sljedeći način:
99 Slika 1. Prijava poreza na dohodak na Obrascu
DOH-Z i DOH
DOH-Z
A B C do 31. 1. 2013.
DOH DOH DOH do 28. 2. 2013.
Prema čl. 42. Zakona i čl. 84. Pravilnika, obveznici
poreza na dohodak trebaju podnijeti godišnju prija-
vu na propisanom Obrascu DOH − Prijava poreza
na dohodak, nakon isteka poreznog razdoblja − ka-
lendarske godine čiji je sadržaj propisan čl. 88. Pra-
vilnika. Prijava se predaje nadležnoj ispostavi Pore-
zne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu
prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog
obveznika najkasnije do kraja veljače tekuće godi-
ne za prethodnu godinu. To znači da je za dohodak
2012. krajnji rok predaje 28. veljače 2013.
19
Za dohodak supoduzetnika od zajedničkog obav-
ljanja djelatnosti, prijavu o utvrđenom dohotku od
zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z, podnosi
se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na
čijem području je prebivalište ili uobičajeno bora-
vište nositelja zajedničke djelatnosti, najkasnije do
kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu,
sukladno čl. 34. st. 7. Zakona, a čiji je sadržaj pro-
pisan čl. 83. Pravilnika. Tako svaki supoduzetnik
može u roku, odnosno do kraja veljače predati vla-
stitu prijavu na Obrascu DOH i uključiti pripadajući
udio u zajedničkom dohotku.
No ako je tuzemni porezni obveznik u tijeku go-
dine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište
u općinama ili gradovima u RH, prebivalištem ili
uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg
poreza na dohodak i prireza smatra se ona općina
ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno
boravište veći, odnosno pretežiti dio godine.
Razdoblje utvrđivanja dohotka u pravilu je ka-
lendarska godina, a može biti i kraće, ako je tuze-
mni porezni obveznik, primjerice, promijenio sta-
tus u inozemnog poreznog obveznika i obrnuto te
ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je
preminuo (čl. 2. Zakona). Neovisno o tome za koje
se razdoblje porez na dohodak utvrđuje, godišnju
poreznu prijavu treba predati uvijek do kraja velja-
če tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno
kao da je riječ o cijelom poreznom razdoblju.
Nadalje, sukladno čl. 39. st. 6. Zakona, obvezni-
cima poreza na dohodak, koji su obvezni podnijeti
godišnju poreznu prijavu, a ne podnesu je ili ako su
podatci iz godišnje prijave netočni ili nepotpuni, po-
rez na dohodak utvrđuje se procjenom.
Ako porezni obveznik zbog opravdanih razloga,
odnosno onih za koje nije odgovoran (boravak na
liječenju, elementarne nepogode, viša sila) pro-
pusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili
dragovoljno trebao predati) u zakonskom roku do
kraja veljače 2013., može podnijeti zahtjev za po-
vrat u prijašnje stanje (čl. 84. Općeg poreznog za-
kona). Zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnosi
se u roku osam dana od dana kad je prestao razlog
koji je prouzročio propuštanje, odnosno od dana
kada je doznao za uzrok, a u istom roku istodobno
treba predati poreznu prijavu. Ako je obvezan ili
želi podnijeti poreznu prijavu, može do 8. ožujka
2013. podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i
istodobno podnijeti novu poreznu prijavu.
Nakon isteka roka od tri mjeseca od propušte-
nog roka porezni obveznik više ne može podnijeti
zahtjev za povrat u prijašnje stanje niti obaviti pro-
puštenu radnju, odnosno predati poreznu prijavu,
osim ako je propuštanje i toga roka izazvala viša
sila. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadlež-
na ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.
Na temelju poreznih prijava koje su porezni
obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnije-
li u propisanim rokovima, pri čemu nisu postoja-
li opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna
uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez
20 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
procjenom (čl. 39. st. 6. Zakona i čl. 82. Općeg pore-
znog zakona) te sukladno čl. 207. st. 1. t. 18. Općeg
poreznog zakona podnosi prijavu za vođenje prekr-
šajnog postupka.
Na temelju poreznih prijava koje porezni obvezni-
ci žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom
roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za
propuštanje roka, Porezna uprava donijet će zaklju-
čak o obustavi postupka sukladno Zakonu o općem
upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.). To znači
da se po takvim poreznim prijavama neće utvrđivati
porez na dohodak i prirez, a ni razlike.
Kazna za nepodnošenje porezne prijave propi-
sana je odredbama čl. 207. st 1. t. 18. Općeg pore-
znog zakona. Novčanom kaznom od 5.000,00 kn –
500.000,00 kn kaznit će se poreznog obveznika koji
ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za
to nema opravdan razlog.
3. TKO TREBA PREDATI PRIJAVU POREZA NA
DOHODAK OD OBAVLJANJA SAMOSTALNE
DJELATNOSTI
Obveznici poreza na dohodak ujedno su obve-
znici sastavljanja godišnje porezne prijave, iako je
obveza izričito propisana za obveznike poreza na
dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost te
utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka
i izdataka.
Člankom 2. Zakona i čl. 2. Pravilnika utvrđeno je
tko je obveznik poreza na dohodak. Porezni je obve-
znik fizička osoba koja stječe dohodak u Hrvatskoj
(neovisno o tome ima li prebivalište ili boravište
u tuzemstvu ili u inozemstvu), a ako više fizičkih
osoba zajednički stječe dohodak, porezni obve-
znik je svaka fizička osoba zasebno za vlastiti udio
u zajedničkom dohotku. U slučaju smrti poreznog
obveznika, porezni obveznik postaje nasljednik za
sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga
je ostavitelj stekao do smrti. Time ima obvezu da u
ime i za račun ostavitelja podmiri dospjele obveze
do vrijednosti naslijeđene imovine te može podnije-
ti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge
zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne pod-
nese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavite-
lja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Istodobno
je nasljednik i porezni obveznik za dohodak koji mu
pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se,
sukladno čl. 17. Zakona i čl. 19. Pravilnika, doho-
dak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od
poljoprivrede i šumarstva, drugi dohodak na te-
melju kojeg su porezni obveznici obvezno ili na
vlastiti zahtjev odlučili utvrđivati dohodak na na-
čin propisan za samostalne djelatnosti. Riječ je i o
djelatnostima najma poslovnog prostora, pogoto-
vo obveznika PDV-a.
Stoga su i obveznici predaje godišnje porezne pri-
jave porezni obveznici − poduzetnici koji obavljaju
navedene djelatnosti, a koji dohodak utvrđuju na te-
melju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija od-
nosno Knjige primitaka i izdataka, Popisa dugotraj-
ne imovine i Evidencije o tražbinama i obvezama.
SIJEČANJ
Ističemo da su godišnju poreznu prijavu obvezni
predati u propisanim rokovima svi porezni obve-
znici koji se navode u nastavku, neovisno o tome
obavljaju li djelatnost samostalno ili zajedničkim
obavljanjem djelatnosti kao supoduzetnici u tzv. za-
jedničkom obrtu. Dohodak se u oba slučaja utvrđuje
kao jedinstven dohodak prema podatcima evidenti-
ranim u jednoj poreznoj knjizi − Knjizi primitaka i
izdataka, kao razliku između poslovnih primitaka i
izdataka u poreznom razdoblju. Zajednički utvrđeni
dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema
utvrđenom ugovoru, ali tek nakon podnesene prija-
ve o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.
3.1. POREZNI OBVEZNICI - OBRTNICI KOJI
OBAVLJAJU OBRTNIČKE DJELATNOSTI
Sukladno čl. 18. st. 1. Zakona, obrtničkim djelat-
nostima smatraju se djelatnosti određene u Zakonu
o obrtu te sve druge posebno navedene gospodar-
stvene djelatnosti. Pritom se obrtničkom djelatnošću
smatra i davanje u zakup cijeloga obrta i otuđenje
više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava
iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se ne-
kretnine izvlašćuju na temelju posebnoga zakona.
3.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU
DJELATNOST SLOBODNOG ZANIMANJA
Prema čl. 18. st. 2. Zakona, djelatnostima slobod-
nih zanimanja smatra se samostalna:
Ø djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara,
odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inže-
njera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača,
prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slič-
ne djelatnosti;
Ø djelatnost znanstvenika, književnika, izumite-
lja i druge slične djelatnosti;
Ø predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i
druge slične djelatnosti;
Ø djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.
3.3. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU
DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Prema čl. 18. st. 3. Zakona, ova djelatnost obuhva-
ća iskorištenje prirodnih bogatstava zemlje i proda-
ju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih
proizvoda u neprerađenom stanju.
Naglašavamo da su fizičke osobe na osnovi dje-
latnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici pore-
za na dohodak ako su na toj osnovi obveznici PDV-a
prema Zakonu o PDV-u te ako ostvaruju poticaje
na način i pod uvjetima propisanim posebnim za-
konima. Ovi porezni obveznici utvrđuju dohodak
kao razliku između poslovnih primitaka i poslov-
nih izdataka u poreznom razdoblju evidentiranih
u poreznim knjigama i evidencijama za samostalne
djelatnosti.
Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i rural-
nom razvoju (Nar. nov., br. 92/10. i 124/11.) u čl. 23.
st. 1. propisuje uvjet za ostvarenje izravnih plaća-
nja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja
su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više
od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja kao
status obveznika poreza na dohodak nositelja gos-
podarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljopri-
vrede.
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
3.4. POREZNI OBVEZNICI KOJI OSTVARUJU DRUGI
DOHODAK
Riječ je o poreznim obveznicima koji ostvaru-
ju tzv. drugi dohodak, a odlučili su voditi poslovne
knjige na vlastiti zahtjev (čl. 32. st. 6. Zakona). Riječ
je o obveznicima koji su navedeni u čl. 32. Zakona, a
ostvaruju, primjerice, primitke na osnovi djelatno-
sti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih
društava, autorske naknade, primitke trgovačkih
putnika, akvizitera, tumača, primitke na osnovi
djelatnosti sportaša i dr. No uvjet je da su upisani u
registar obveznika poreza na dohodak te da u skla-
du s time vode poslovne knjige i plaćaju akontacije
poreza na dohodak u tijeku godine.
3.5. POREZNI OBVEZNICI KOJI STJEČU DOHODAK
OD IMOVINE DAVANJEM U NAJAM ILI ZAKUP
NEKRETNINE, A OBVEZNICI SU POREZA NA
DODANU VRIJEDNOST
Ovi obveznici utvrđuju dohodak prema čl. 19. –
23. Zakona, odnosno kao razliku između poslovnih
primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom
razdoblju koje je trebalo evidentirati u poslovnim
knjigama za obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti.
Obveza je navedena u čl. 29. st. 1. Zakona za pore-
zne obveznike koji dohodak od imovine ostvaruju
davanjem u najam ili zakup nekretnina ili pokret-
nina, izdavanjem stanova, soba i postelja putnicima
i turistima i organiziranjem kampova, a obveznici
su PDV-a. Isti porezni obveznici mogu također vodi-
ti poslovne knjige, iako nisu u sustavu PDV-a, ali na
vlastiti zahtjev (čl. 29. st. 2. Zakona).
4. K OJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NE MOGU
PREDATI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU?
Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 41. t. 2. Za-
kona, NE MOGU predati porezni obveznici 0263
ako im je porez na dohodak utvrđen u paušalnoj
svoti, sukladno čl. 44. Zakona. To su samostalne
djelatnosti, odnosno porezni obveznici koji ne vode
poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak u pau-
šalnoj svoti, koji je rješenjem utvrdila Porezna upra-
va, i to za:
4.1. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE
DJELATNOSTI
Prema odredbama čl. 44. st. 1. Zakona, osim utvr-
đivanja dohotka na osnovi podataka iskazanih u po-
slovnim knjigama, propisana je mogućnost prema
kojoj fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-
nost, mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati
i plaćati u paušalnoj svoti. Paušalno oporezivanje
dohotka detaljnije je utvrđeno Pravilnikom o pau-
šalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar.
nov., br. 143/06. i 61/12.).
Od. 1. siječnja 2013. propisani su novi uvjeti za
paušalno oporezivanje, ali za 2012. odnosi se na
sljedeće samostalne djelatnosti:
• samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1.
Zakona koje fizičke osobe obavljaju samostal-
no i trajno prema čl. 1. Zakona o obrtu i to pro-
izvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na
tržištu sa svrhom ostvarivanja dohotka, te
21
• djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18.
st. 3. Zakona, što obuhvaća korištenje prirod-
nih bogatstva zemlje i prodaju te zamjenu od
tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepre-
rađenom stanju.
Kako djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 18.
st. 2. Zakona (samostalne djelatnosti zdravstvenih
djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika,
revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika,
stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turistič-
kih djelatnika, znanstvenika, književnika, izumite-
lja, samostalna predavačka i odgojna djelatnost kao
i druge slične djelatnosti) nisu posebno navedene, to
znači da se na fizičke osobe koje obavljaju spomenute
djelatnosti ne mogu primjenjivati odredbe o godiš-
njem paušalnom plaćanju poreza. Spomenute djelat-
nosti trebaju voditi poslovne knjige te utvrditi doho-
dak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.
Za paušalno oporezivanje samostalne djelatno-
sti u 2012. primjenjivali su se sljedeći uvjeti:
Ø
da porezni obveznik nije obveznik PDV-a
prema Zakonu o PDV-u, što znači da tije-
kom prethodne godine nije ostvarena godiš-
nja vrijednost isporuke dobara i obavljenih
usluga u većoj vrijednosti od 85.000,00 kn ili
da u sustav PDV-a nije ušao dobrovoljno,
Ø
da djelatnost ne obavlja u supoduzetništvu,
što znači da ne ostvaruje zajednički doho-
dak sa drugim fizičkim osobama,
Ø
da za obavljanje djelatnosti nema izdvojenih
poslovnih jedinica ni proizvodnih pogona,
da ne obavlja samostalnu djelatnost trgo-
Ø
vine i ugostiteljstva. Iznimno, obavljanjem
djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost
fizičkih osoba registriranih za obavljanje
proizvodnje koji svoje proizvode prodaju na
tržištu.
Porezni obveznici koji su zadovoljili navedene uv-
jete u 2012. plaćali su sljedeću svotu paušalnog po-
reza na dohodak:
99 Tablica 1. Utvrđivanje poreza na dohodak i pri-
reza za paušalno oporezivanje samostalne djelat-
nosti za 2012.
1. Godišnji paušalni dohodak 12.750,00 kn
2. Godišnji paušalni porez na dohodak
1.530,00 kn
(r. br. 1. x 12%)
3. Godišnji prirez poreza na dohodak
(r. br. 2. x 18% propisana stopa prireza za 275,40 kn
Zagreb)
4. Sveukupni godišnji paušalni porez i prirez 1.805,40 kn
5. Mjesečni paušalni porez i prirez 150,45 kn
Rješenjem je utvrđeni godišnji paušalni porez na
dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi
ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.
99 Napomena: Opširnije o novim uvjetima i pa-
ušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti u
2013. može se pročitati u časopisu RRiF, br. 11/12.,
str. 88.
22 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

4.2. PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U 99 Tablica 2. Paušalni porez na dohodak prema

DOMAĆINSTVU broju kreveta i razredu turističkog mjesta
Porezni obveznici koji pružaju ugostiteljske uslu- Turističko Turističko Turističko Turističko
ge građana u domaćinstvu, a koji žele da im se doho- Broj mjesto mjesto mjesto mjesto
dak oporezuje paušalno, sukladno čl. 8. Pravilnika kreveta A – koef. B – koef. C – koef. D – koef.
o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i po- 1,00 0,85 0,70 0,50
stelja putnicima i turistima te organiziranja kam- 1 300,00 255,00 210,00 150,00
pova koji će se paušalno oporezivati, o visini pau- 2 600,00 510,00 420,00 300,00
šalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza 3 900,00 765,00 630,00 450,00
(Nar. nov., br. 48/05. i 148/09., dalje: Pravilnik o pa- 4 1.200,00 1.020,00 840,00 600,00
ušalnom oporezivanju), trebaju podnijeti Prijavu u
5 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,00
registar poreznih obveznika na Obrascu RPO-1 is-
postavi područnog ureda Porezne uprave nadležnoj 6 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,00
prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta. 7 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,00
„Paušalist” može, prema čl. 2. Pravilnika o pau- 8 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,00
šalnom oporezivanju, biti fizička osoba − građanin 9 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00
kojemu je na temelju odobrenja nadležnog ureda 10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,00
odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu
11 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,00
u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj dje-
latnosti, koji nije obveznik PDV-a te koji dohodak ne 12 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,00
utvrđuje prema čl. 19. – 24. Zakona, odnosno na te- 13 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,00
melju poslovnih knjiga pod uvjetom da: 14 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,00
1. iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe 15 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,00
i postelje čiji je vlasnik, a najviše do 20 postelja od- 16 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,00
nosno kreveta i/ili 17 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,00
2. organizira kamp na svojem zemljištu najviše do
18 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,00
10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju isto-
dobno. 19 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,00
Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez pore- 20 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00
zu na dohodak za ovu skupinu obveznika utvrđuje
se poreznim rješenjem na sljedeći način: 99 Napomena: Pregled turističkih mjesta po razre-
dima daje se u ovom broju časopisa RRiF. Za ona
Visina naselja koja nisu proglašena turističkim mjestom i
Broj paušalnog Koeficijent koja nisu svrstana u razred turističkih mjesta, kao
Godišnji kreveta/broj poreza po područja
paušalni porez = smještajnih x krevetu/ x na kojem koeficijent područja na kojem se usluga pruža, pri-
na dohodak jedinica u smještajnih se usluga mijenit će se koeficijent 0,50 odnosno koeficijent ra-
kampu jedinica u obavlja zreda D turističkih mjesta.
kampu Izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak
na osnovi organiziranja kampova, ovisno o broju
Rješenje donosi nadležna ispostava područnog smještajnih jedinica u kampu i razredu turističkog
ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobi- mjesta (bez prireza), uz svotu poreza po smještajnoj
čajenom boravištu poreznog obveznika, a vrijedi jedinici u kampu od 350,00 kn pokazuje se u nastavku:
i za sljedeće godine sve do donošenja novog rješe-
nja. Napominje se da je rješenjem utvrđeni porez 99 Tablica 3. Paušalni porez na dohodak prema
na dohodak i prirez konačan, što znači da porezni broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turi-
obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju stičkog mjesta
poreznu prijavu.
U nastavku se daje izračun godišnjega paušalnog Broj Turističko Turističko Turističko Turističko
smještajnih mjesto mjesto mjesto mjesto
poreza na dohodak na osnovi iznajmljivanja, ovisno jedinica u A – koef. B – koef. C – koef. D – koef.
o broju kreveta i razredu turističkog mjesta te svota kampu 1,00 0,85 0,70 0,50
poreza po krevetu od 300,00 kn (bez prireza): 1 350,00 297,50 245,00 175,00
2 700,00 595,00 490,00 350,00
3 1.050,00 892,50 735,00 525,00
JESTE LI SE PRETPLATILI 4 1.400,00 1.190,00 980,00 700,00

NA RRiF ZA 2013. 5
6
1.750,00
2.100,00
1.487,50
1.785,00
1.225,00
1.470,00
875,00
1050,00
OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM 7 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,00
I NARUDŽBAMA: 8 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,00
01/4699-760 ili www.rrif.hr 9 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00
10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Prema čl. 6. Pravilnika, godišnji paušalni porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak ovi obveznici
plaćaju tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja,
u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak
i prireza porezu na dohodak, odnosno razmjerno
broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje.
Rokovi za 2012. su bili sljedeći:
I. tromjesečje ➯ do 31. ožujka 2012.
II. tromjesečje ➯ do 30. lipnja 2012.
III. tromjesečje ➯ do 30. rujna 2012.
I V. tromjesečje ➯ do 1. prosinca 2012.
Ako iznajmljivač u tijeku godine na temelju rješe-
nja nadležnog ureda počinje ili prestaje iznajmljiva-
ti sobe, postelje, ili kamp, godišnji paušalni porez na
dohodak i prirez poreznom se obvezniku utvrđuje
razmjerno broju tromjesečja u kojemu je imao odo-
brenje za pružanje usluga građana u domaćinstvu.
Porezni obveznik koji pruža ugostiteljske usluge u
domaćinstvu i na toj osnovi plaća porez na dohodak
u godišnjoj paušalnoj svoti, NE vodi poslovne knjige
prema propisima o porezu na dohodak, međutim,
obvezan je izdati račun za svaku obavljenu uslugu.
99 Napomena: Opširnije o uvjetima i poreznom
položaju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – na-
jam soba, postelja i kampova, može se pročitati u
časopisu RRiF, br. 6/10., str. 83.
4.3. OBAVLJANJE DJELATNOSTI DOMAĆE
RADINOSTI I SLOBODNOG ZANIMANJA
Prema čl. 1.b st. 2. Zakona o obrtu, domaću radi-
nost ili sporedno zanimanje NE može obavljati osoba
koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta
ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima
ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva
od koje dohodak ili dobitak utvrđuje na temelju po-
slovnih knjiga prema posebnim propisima, a obve-
znik je poreza na dodanu vrijednost prema odredba-
ma Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
To znači da djelatnost kućne radinosti i spored-
nog zanimanja može obavljati:
• fizička osoba koja ostvaruje/ne ostvaruje do-
hodak od nesamostalnog ili druge vrste do-
hodaka i nije obveznik PDV-a,
• osoba koja obavlja registriranu samostalnu
djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja
prema posebnim propisima, nije obveznik
PDV-a i ne vodi poslovne knjige,
• osoba koja obavlja samostalnu djelatnost
poljoprivrede i šumarstva, nije obveznik
PDV-a i ne vodi poslovne knjige,
• umirovljenici i druge osobe koje nisu ob-
veznici PDV-a, odnosno ne vode poslovne
knjige.
Mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka
određena je čl. 44. st. 1. Zakona: Poreznom obvezniku
koji obavlja djelatnosti iz članka 18., a nije obveznik
poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu
na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak
može se utvrđivati u paušalnom iznosu.
Dvojbu o tome može li se dohodak od domaće
radinosti i sporednog zanimanja oporezivati pau-
šalno riješio je Pravilnik o paušalnom oporezivanju
23
samostalnih djelatnosti, kojim je određeno da se
paušalno mogu oporezivati samostalne djelatnosti
obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona, odnosno: djelatnosti
u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno na-
vedene gospodarstvene djelatnosti.
Kako je u čl. 1.b Zakona o obrtu utvrđeno da: Fi-
zičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz čl. 1. ovog
Zakona i kao domaću radinost ili sporedno zanima-
nje samo osobnim radom, smatramo da se navedena
mogućnost odnosi i na dohodak od navedenih dje-
latnosti, a između ostaloga treba zadovoljavati i slje-
deće uvjete, određene čl. 2. Pravilnika o paušalnom
oporezivanju samostalnih djelatnosti (odnosi se na
2012.):
Ø nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u,
Ø samostalnu djelatnost ne obavlja u supodu-
zetništvu,
Ø nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proi-
zvodnih pogona,
Ø ne obavlja djelatnost ugostiteljstva i/ili trgo-
vine i na toj je osnovi obveznik poreza na do-
hodak.
Na koje se usluge i proizvode odnosi mogućnost
obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja
utvrđeno je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja
odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili spo-
rednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (Nar.
nov., br. 100/07. - 82/11.), koji je stupio na snagu 11.
listopada 2007.
Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se
rješenjem, a sukladno čl. 41. t. 2. Zakona o porezu na
dohodak i čl. 4. st. 6. Pravilnika o paušalnom opo-
rezivanju samostalnih djelatnosti određeno je da je
rješenjem utvrđen godišnji porez na dohodak i pri-
rez porezu na dohodak konačan te porezni obveznik
na toj osnovi NE može podnijeti godišnju poreznu
prijavu. Za 2012. obveze su bile sljedeće:
Ø Godišnji paušalni dohodak = 12.750,00 kn, a
godišnji porez na dohodak primjenom stope
od 12% iznosi 1.530,00 kn + prirez.
Ø Mjesečni paušalni porez = godišnji porez/12
mjeseci za porezne obveznike koji posluju
samo nekoliko ili određeni broj mjeseci tije-
kom godine.
Ø Plaća se tromjesečno do posljednjeg dana sva-
kog tromjesečja.
Ø Obveza = umnožak broja mjeseci tromjesečja
x paušalni mjesečni porez na dohodak.
Plaća se tromjesečno u sljedećim rokovima:
Ø siječanj – ožujak do 31. ožujka
Ø travanj – lipanj do 30. lipnja
Ø srpanj – rujan do 30 rujna
Ø listopad – prosinac do 31. prosinca.
Obveza se uplaćuje na račun grada/općine prema
prebivalištu poreznog obveznika.
Časopis koji objavljuje službena stajališta o porezima, carinama,
radnim odnosima i dr. Stalni prilozi pročišćenih tekstova propisa.
 24 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
99 Tablica 4. Pregled svota paušalnog poreza za
porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na ne-
kom od područja posebne državne skrbi i brdsko-
planinskih područja i ostalih koji obavljaju djelat-
nost izvan tih područja
Obveznici Područje pos. Područje Područje pos.
Razdoblje koji posluju državne skrbi I. pos.
Tek za koje se izvan skupine, Grad državne
br. utvrđuje područja Vukovar i otoci skrbi
porez državne prve skupine — II.skupine — p. — porez
skrbi porez 25% porez 50%
1 2 3 4 5 6
1. godišnje 1.530,00 382,50 765,00
2. tromjesečno 382,50 95,63 191,25
3. mjesečno 127,50 31,88 63,75
99 Napomena: Opširnije o poslovanju domaće ra-
dinosti i slobodnih zanimanja može se pročitati u
časopisu RRiF, br. 9/10., str. 130.
4.4. SEZONSKO OBAVLJANJE OBRTA
Prema čl. 1.a Zakona o obrtu, obrti se mogu obav-
ljati i sezonski, ali najdulje šest mjeseci unutar jedne
kalendarske godine (neprekidno, ili s prekidima).
Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski
obrti utvrđene su u čl. 3. Pravilnika o djelatnostima
koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (Nar. nov.,
br. 60/10.) prema kojim se sezonski mogu obavljati
djelatnosti označene brojčanom oznakom odjeljka,
skupine i razreda prema Odluci o Nacionalnoj klasi-
fikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07. –ispr.)
te u skladu s pripadajućim tekstom.
Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se
prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtni re-
gistar (obrtnicu). Ova skupina obveznika utvrđuje
dohodak kao i svaka druga samostalna djelatnost,
odnosno kao razliku primitaka i izdataka u vrijeme
kada je obrt poslovao prema načelu blagajne.
Obrtnik koji obavlja sezonski obrt plaća doprino-
se za obvezna osiguranja samo za vrijeme obavlja-
nja djelatnosti, a izvan razdoblja može se osigurati
na produženo mirovinsko osiguranje. Međutim,
komorski doprinos i članarinu turističkoj zajednici
treba plaćati tijekom cijele godine bez obzira na to
što djelatnost obavlja sezonski.
Obrtnici koji obavljaju obrt sezonski, a nisu ob-
veznici PDV-a, mogu porez na dohodak plaćati pa-
ušalno.
99 Napomena: Opširnije o sezonskom obavljanju
obrta može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/11.,
str. 133.
5. K
 ONTROLA EVIDENTIRANJA PRIMITAKA
I IZDATAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA
OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA U 2012.
Prije sastavljanja i izrade godišnje porezne pri-
jave treba provjeriti jesu li svi podatci, ponajprije
u Obrascu KPI, ispravno evidentirani i je li pritom
poštovano temeljno „načelo blagajne” pri bilježenju
poslovnih promjena. Posebno treba obratiti pozor-
nost na to jesu li ostvareni primitci i izdatci u vezi s
obavljanjem registrirane djelatnosti te jesu li pore-
zno priznati ili ne.
SIJEČANJ
Prema čl. 23. st. 1. Zakona, porezni obveznici koji
obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost te djelat-
nost slobodnih zanimanja trebaju utvrđivati doho-
dak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evi-
dencija.
državne skrbi 5.1. KOJE SU POSLOVNE KNJIGE TREBALI VODITI
III. skupine i OBRTNICI I SLOBODNA ZANIMANJA U 2012.
brd.-planinska Poslovne knjige i evidencije, prema čl. 23. st. 2.
Zakona, u kojima obveznici poreza na dohodak koji
75% obavljaju samostalnu djelatnost (obrtničku, djelat-
nost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivre-
1.147,50 de i šumarstva – čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona) trebaju
286,88 evidentirati poslovne primitke i izdatke te prema
95,63 tome i utvrditi dohodak jesu:
Ø Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI)
Ø Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)
Ø Evidencija o tražbinama i obvezama
(Obrazac TO)
Ø Knjiga prometa (Obrazac KPR)
Poslovne knjige mogu voditi i osobe koje ostva-
ruju tzv. drugi dohodak iz čl. 32. st. 3. Zakona, pri-
mjerice autora, akvizitera, novinara, umjetnika,
članova predstavničkih tijela i dr., ako se prijave u
registar obveznika poreza na dohodak. Obveza vo-
đenja knjiga odnosi se i na poljoprivrednike, koji
su u sustavu PDV-a ili koji su primili poticaje u tije-
ku 2012. u svoti većoj od 48.000,00 kn primitaka od
izravnih plaćanja, i na građane koji su na temelju
dohotka od najamnine također obveznici PDV-a.
Napominjemo također da obrtnici i slobodna za-
nimanja, ako su obveznici PDV-a, trebaju voditi:
Ø knjige ulaznih računa – U-RA
Ø knjige izlaznih računa - I-RA.
To su evidencije o svim primljenim i izdanim ra-
čunima, koje vode obveznici PDV-a sukladno Zako-
nu o PDV-u i Pravilniku o PDV-u. Na taj način nisu
obvezni osiguravati podatke o potraživanjima i ob-
vezama. No porezni obveznici koji knjige ulaznih
i izlaznih računa vode prema plaćenim, odnosno
naplaćenim računima, trebaju voditi evidenciju o
tražbinama i obvezama (Obrazac TO).
5.2. KADA JE TREBALO EVIDENTIRATI PRIMITAK
ILI IZDATAK KOD RAZNIH OBLIKA − NAČINA
PLAĆANJA
Samostalne djelatnosti evidentiraju primit-
ke i izdatke prema načelu blagajne što znači da se
primitci i izdatci od poslovnih događaja utvrđuju
tek nakon primljenih uplata, odnosno obavljenih
isplata sukladno čl. 12. st. 4. Zakona i čl. 8. st. 3.
Pravilnika. No ako priljevi, odnosno odljevi nisu
obavljeni u novcu nego u drugim dobrima, treba
ih utvrđivati i evidentirati kao primitke i izdatke u
naravi. Pritom se nenovčani primitci utvrđuju pre-
ma tržnoj vrijednosti, odnosno prema cijeni koja bi
se ostvarila kod prodaje u uobičajenom poslovnom
prometu, a nenovčani izdatci se utvrđuju prema ci-
jenama nabave ili cijenama koštanja.
Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili ne-
izravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kun-
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
sku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske na-
rodne banke važećem na dan primitka. Iznimno,
ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne
može točno utvrditi, preračunavanje na srednji te-
čaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. prosinca
godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu
ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od
kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu
s kojim završava to kraće porezno razdoblje. Zato
treba voditi brigu da se nastanak ili dospijeće po-
traživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne
smatraju primitkom, nego postaju primitkom tek u
trenutku naplate.
Osim plaćanja i naplate u gotovini i putem ži-
ro-računa, obveznici poreza na dohodak plaćaju i
naplaćuju prodana dobra i usluge i na drugi način,
odnosno drugim instrumentima plaćanja. Pritom
se prodana roba ili usluge smatraju naplaćenim,
odnosno nabavljena roba i usluge plaćenima i knji-
že kao primitak, odnosno izdatak u Obrazac KPI u
sljedećem trenutku (čl. 8. st. 9. i 12. Pravilnika):
• ček - kada je za naplatu primljen, odnosno pre-
dan ček;
• mjenica - primitak, odnosno izdatak nastaje
naplatom ili prijenosom mjenice;
• kreditna kartica - primitak nastaje naplatom
na žiro-račun, a izdatak plaćanjem sa žiro-ra-
čuna;
• prijeboj, asignacija ili cesija - trenutkom napla-
te, odnosno plaćanja smatra se trenutak kada
su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgova-
rajući ugovor ili druge isprave).
Treba istaknuti da se nastale i dospjele obveze
za kupljenu robu i obavljene usluge ne smatraju iz-
datcima već postaju izdatci u trenutku plaćanja tih
obveza. Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa
svog bankovnog računa, tada izdatak nastaje u tre-
nutku kada organizacija ovlaštena za platni promet
obavi primljeni nalog za plaćanje. Izdatcima se ta-
kođer smatraju i predujmovi dani za neisporučenu
robu ili neobavljene usluge, osim predujmova danih
za nabavu dugotrajne imovine. Jednako tako, pri-
mitcima se smatraju primljeni predujmovi za budu-
ću isporuku robe ili usluga.
5.3. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PRIMITAKA U
POSLOVNIM KNJIGAMA
Poslovni primitci su sva dobra koja su pore-
znom obvezniku u okviru njegove samostalne dje-
latnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni
se primitci evidentiraju u Obrascu KPI u stupcima
5, 6, 7 i ukupni primitci u stupcu 9, ovisno o tome
je li riječ o primitcima u gotovini, na žiro-račun ili
u naravi. Pritom treba uvijek voditi brigu o nače-
lu blagajne jer se poslovnim primitcima smatraju
samo naplaćena potraživanja. Smatra se da su do-
bra, a time primitci, naplaćeni kada porezni obve-
znik njima može raspolagati.
Sukladno čl. 20. st. 1. Zakona, čl. 8. i 24. Pravilni-
ka, poslovnim primitcima smatraju se:
www.rrif.hr
25
1 Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava,
usluge i dr.) koja imaju novčanu vrijednost i koja
porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i
druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u pore-
znom razdoblju prema njihovoj tržnoj vrijednosti.
Navedeni primitci su rezultat obavljanja registri-
rane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih do-
bara i usluga naplaćenih u poreznom razdoblju od 1.
siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., neovisno o tome
je li riječ o cijeloj kalendarskoj godini ili samo dije-
lu godine. Primitcima se smatraju i primljeni pre-
dujmovi (čl. 8. st. 10. Pravilnika) za isporuku robe i
obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obve-
znik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendar-
ske godine) nije obavio. Pritom treba voditi brigu da
se primitci i izdatci koji su nastali u ime i za račun
drugoga (prolazne stavke) ne smatraju dohotkom,
prema čl. 12. st. 7. Zakona, pa zato smatramo da ih
niti ne treba knjižiti u Obrazac KPI, odnosno ako
se knjiže, treba ih evidentirati u stupac 14. Jednako
tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni pri-
mitci te ih također NE treba knjižiti u Obrazac KPI
(čl. 21. st. 4. Zakona).
2. Primitci – svote državnih pomoći i poticaja
Primitcima se prema čl. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika
smatraju i primljene svote državnih pomoći, potica-
ja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno dje-
latnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost,
kao primjerice pri zapošljavanju (samo dio godine),
u poljoprivredi državne potpore, za elementarne
nepogode i dr.
Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva fi-
nancija MF Kl.: 410-01/07 - 01/1199. od 29. kolovoza
2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP br.
12/07., a u nastavku se navodi dio:
... Prema tome potpore i poticaji u novcu ili u dru-
gim djelatnostima koje namjenski ili nenamjenski
dobivaju porezni obveznici za obavljanje samostal-
ne djelatnosti obrta iz državnog proračuna, pro-
računa jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i drugih izvora, smatraju se poslov-
nim primitcima ostvarenim u okviru samostalne
djelatnosti i kao takvi evidentiraju u propisanim
poslovnim knjigama (Knjizi primitaka i izdataka -
obrazac KPI) u trenutku kada su ostvareni odnosno
primljeni.
3. Primitci na temelju oproštenog duga od stra-
ne vjerovnika
Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odno-
sno otpiše dug na osnovi kredita za nabavu stvari
i prava, a koja se unosi u Popis dugotrajne imovine,
svota otpisanog duga za obrtnika predstavlja primi-
tak u naravi prema čl. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.
4. Primitci na temelju odricanja potraživanja
od kupca
Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraži-
vanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene uslu-
ge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao
26 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
potraživanja ili kasnije, dovela do primitaka, svota
otpisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u
godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju od
potraživanja sukladno čl. 8. st. 8. Pravilnika.
Ističemo da se na osnovi potraživanja koja su se
pokazala nenaplativima nakon provedenog sud-
skog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika,
ne utvrđuje primitak (čl. 8. st. 8. Pravilnika). Stajali-
šte Ministarstva financija o tome daje se u nastavku.
5. Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obrta
odnosno prestanka obavljanja samostalne djelat-
nosti – likvidacije
Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja
obrta proizlazi iz čl. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to
mogu biti prema čl. 31. st. 3. Pravilnika sljedeći iz-
datci: nenaplaćena potraživanja od kupaca, uspo-
rediva tržišna vrijednost zaliha materijala, gotovih
proizvoda, trgovačke robe i ostalih zaliha te uspo-
rediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine koja je
evidentirana u Popisu dugotrajne imovine neovisno
o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku
zatvaranja obrta. Kod ovih se primitaka odstupa od
temeljnog načela blagajne i oni se u knjigu primita-
ka i izdataka bilježe kao primitci u naravi.
U vezi sa zatvaranjem samostalne obrtničke dje-
latnosti te evidentiranjem primitaka na temelju
evidentiranih potraživanja nad kojima je otvoren
stečajni postupak, Ministarstvo financija dalo je
mišljenje MF Kl.: 410 - 01/07 - 01/721 od 28 svibnja
2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br.
8/07., str. 77., a u nastavku se navodi dio:
... Pri zatvaranju samostalne odvjetničke djelatno-
sti u poslovnim su knjigama kao poslovni primici bila
iskazana i nenaplaćena potraživanja, između ostalih
i potraživanja od kupaca nad kojima je otvoren ste-
čajni postupak. Postavljen je upit ima li obveznik po-
reza na dohodak pravo na otpis potraživanja i vrijed-
nosno usklađenje duga, na način kako je to propisano
propisima o porezu na dobit...
... Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nena-
plativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog
stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.
U skladu sa navedenim odredbama Pravilnika o
porezu na dohodak, poslovni primici se ne utvrđuju
po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenapla-
tivima nakon provedenog sudskog postupka zbog ste-
čaja ili likvidacije dužnika.
Ako se u konkretnom slučaju potraživanja koja je
obveznik poreza na dohodak imao od dužnika, po-
kažu kao nenaplativa nakon provedenog sudskog
postupka zbog stečaja dužnika, a porezni je obveznik
kao vjerovnik ta potraživanja iskazao kao poslovne
primitke u skladu sa člankom 31. stavak 3. točka 1.3.
Pravilnika o porezu na dohodak i to u poreznom raz-
doblju u kojemu je likvidirao svoju djelatnost te za to
porezno razdoblje podnio prijavu poreza na dohodak
po kojoj je primio rješenje Porezne uprave, ima mo-
gućnost pokrenuti obnovu postupka za utvrđivanje
poreza na dohodak za to porezno razdoblje u skla-
du s člankom 252. stavak 1. točka 1. Zakona o općem
upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 103/96. ·
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tim je
odredbama propisano da stranka može tražiti obno-
SIJEČANJ
vu postupka u slučaju iz članka 249. točka 1. Zakona
o općem upravnom postupku i to u roku od mjesec
dana, od dana kad je mogla iznijeti nove činjenice
odnosno upotrijebiti nove dokaze.
99 Napomena: O prestanku obavljanja obrtničke
djelatnosti može se pročitati u časopisu RRiF br.
4/11., str. 125.
6. Primitci od otuđenja djelatnosti (prodaje,
darovanja i sl.)
Otuđitelj je u poreznom razdoblju u kojem je dje-
latnost otuđena obvezan iskazati poslovne primitke
kako je navedeno u čl. 31. st. 1. Pravilnika, a stjeca-
telj primitke – obveze preuzete od prodavatelja za
robu i usluge sukladno čl. 31. st. 5. Pravilnika. Ako
stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku
djelatnost, primitci od otuđenja se ne oporezuju ako
je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
Prema tome, trebao bi se zadržati kontinuitet po-
slovanja i kontinuitet oporezivanja kod novog vla-
snika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme
sva potraživanja i obveze.
Vrijednosti – dobra koje porezni obveznik izuzme
iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelat-
nosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva
ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem dje-
latnosti, smatraju se izuzimanjem, odnosno pri-
mitkom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuze-
ta dobra treba knjižiti kao primitak u Obrazac KPI
prema usporedivoj tržnoj vrijednosti, odnosno za
izuzeta dobra to znači po prodajnoj cijeni. Izuzima-
nja mogu biti u obliku financijske imovine (novca
i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara
i usluga, no izuzimanja kao niti ulaganja u obliku
financijske imovine ne utječu na dohodak od sa-
mostalne djelatnosti, što znači da se niti ne knjiže
u Obrazac KPI (čl. 20. st. 4. Zakona, čl. 24. st. 1. t. 3. i
čl. 26. st. 4. Pravilnika).
7. Primitci ostvareni od prodaje i/ili izuzima-
nja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja
stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi
u Popisu DI
Primitcima se smatraju, prema čl. 20. st. 3. Zako-
na i čl. 24. st. 1. t. 6. Pravilnika, ostvareni primitci od
prodaje (na temelju izdanog računa) stvari ili pra-
va. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje
porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog
oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, po-
trebe svog kućanstva ili druge potrebe koje nisu u
vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26.
st. 1. Pravilnika). Vrijednost izuzimanja procjenjuje
se prema usporedivoj tržnoj vrijednosti (čl. 26. st. 5.
Pravilnika), na koju treba obračunati PDV (može se
smatrati i bruto-svotom – cijena na tržištu).
8. Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u
iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtnič-
ke komore uvećani za pripadajući PDV
Odlukom o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i
loma na proizvodima u trgovini na malo i Odlukom
o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugo-
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
stiteljstvu. Hrvatska obrtnička komora je propisala
manjak koji ne podliježe oporezivanju PDV-om i koji
se stoga ne knjiži u primitak, odnosno ne uvećava
osnovicu poreza na dohodak. Svaki prekomjerni
manjak zajedno sa svotom PDV-a knjiži se u primi-
tak –uvećava dohodak sukladno čl. 20. st. 5. Zakona i
smatra se izuzimanjem (čl. 26. st. 6. Pravilnika). Pri-
tom treba istaknuti da porezni propisi kako o PDV-u
tako i dohotku, ne navode kao dopuštene, sitne kra-
đe do visine od 1% od količine proizvoda koji su u
obračunskom razdoblju prodani, a što je propisivala
Hrvatska obrtnička komora. O tome se je već u ne-
koliko navrata očitovalo Ministarstvo financija mi-
šljenjem, a o dopuštenom, odnosno prekomjernom
kalu, rasipu..., odnosno godišnjem popisu, pisali
smo opširno u časopisu RRiF, br. 11/12., - PRILOG.
9. Naplaćene kamate po sredstvima i plasma-
nima sredstava koja služe za obavljanje djelatno-
sti i zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih
odnosa
Ova odredba propisana je čl. 21. st. 5. Zakona i čl.
24. st. 1. t. 7. Pravilnika. Uvjet je da kamate po sred-
stvima i plasmanima sredstava nisu oporezive po
odbitku sukladno čl. 30. i čl. 51. st. 2. Zakona, odno-
sno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobu
predstavljaju dohodak od kapitala.
No kamate na pologe (po viđenju i oročene) na ži-
ro-računu i deviznom računu koje je obrtniku ispla-
tila banka u kojoj ima otvoren račun, ne ulaze u po-
slovne primitke jer se ove kamate, sukladno čl. 9. st.
1. t. 1. Zakona, ne smatraju dohotkom.
10. Primitcima koje treba knjižiti u Obrazac
KPI smatraju se i sljedeći primitci:
Ø
primitci naplaćeni od osiguravajućih društa-
va na temelju osiguranja stvari, odgovornosti,
imovine, života i slučaja ozljede na radu i imo-
vine koje je isplatilo osiguravajuće društvo na
ime osiguranja, osiguranja za slučaj ozljede na
radu i sl. ako je ugovaratelj i korisnik police osi-
guranja obrt,
Ø
primitci od refundacije naknada plaća za bo-
lovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu
(NE i vlasnika obrta) primljeni od Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog
zavoda za zaštitu zdravlja na radu,
Ø
novčana sredstva primljena od Hrvatskog za-
voda za zapošljavanje na ime sufinanciranja
troškova novozaposlenih radnika na temelju
Programa poticaja zapošljavanja i sl.,
Ø
drugi poslovni primitci.
11. Poslovnim primitcima koji se NE bilježe u
Obrazac KPI (iako će neki od njih biti evidentirani
kao uplata na izvatku žiro-računa) smatraju se:
Ø
primljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih
fizičkih i pravnih osoba (čl. 21. st. 4. Zakona),
Ø
primljene pozajmice vlasnika (uplaćene na ži-
ro-račun),
Ø
izuzimanja financijske imovine odnosno ispla-
ta novca za osobne potrebe vlasnika tj. za po-
27
trebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti
(čl. 20. st. 4. i čl. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika),
Ø
prolazne stavke − novac primljen u ime i za ra-
čun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. − čl.
12. st. 7. Zakona),
Ø
naplaćene kamate po sredstvima po viđenju ili
oročenim sredstvima na računima koje fizička
osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ima
otvorene u bankama (čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona),
Ø
nadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta
i ostalih samostalnih zanimanja primljene od
HZZO-a,
Ø
dospjela, a nenaplaćena potraživanja od kupaca.
5.4. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKA
Poslovni izdatci u vezi s obavljanjem obrtničke
djelatnosti evidentiraju se u stupcima 10, 11, 12, 14
te ukupni izdatci u stupcu 15 Obrasca KPI. Izdatak
nastaje, u skladu s načelom blagajne, u trenutku
kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi od-
ljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi
ostvarivanja ili osiguranja primitaka tijekom pore-
znog razdoblja, a smatra se da je došlo do odljeva
dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni
obveznik njima više ne može raspolagati. Razlikuje-
mo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su
nepriznati te odljeve novčanih sredstava koji se ne
smatraju izdatcima pa se i ne knjiže u Obrazac KPI.
I. POREZNO PRIZNATI IZDATCI
Prema čl. 12. i 21. Zakona te čl. 8. i 25. Pravilnika,
kao poslovni izdatci mogu se priznati samo oni iz-
datci o kojima postoje uredne isprave i koji su izrav-
no vezani za ostvarivanje primitaka.
Između primitaka i izdataka mora postojati
međuzavisnost (čl. 25. st. 2. Pravilnika), a polazi
se od normativa (utroška materijala, energije i dr.),
vodeći pritom računa o načinu rada i posebnosti
djelatnosti.
Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdatci-
ma, sukladno čl. 25. st. 3. i 4. Pravilnika, porezni
obveznici u posebnim evidencijama moraju osi-
gurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potroš-
nog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača,
broj i datum računa) i podatke o uporabi repro-
dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka
(broj internog dokumenta – specifikacije, radnog
naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Obve-
za se odnosi na proizvodne i uslužne djelatnosti
koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal
za obavljanje djelatnosti te ugostitelje koji proda-
ju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine
pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili)
Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i
potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadr-
žavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga
reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-
taka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje
je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.
Promjene u evidenciji nabave i uporabe repro-
dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka
knjiže se najkasnije u roku od 15 dana po proteku
28 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

svakog mjeseca, a evidenciju treba zaključiti sa Poslovnim se izdatcima smatraju i knjiže se u

stanjem na dan 31. prosinca poreznog razdoblja.
Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava
reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke
može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija
o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog
materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji
gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i
potrošni materijal.
Navedeno potvrđuje i uputa − stajalište Ministar-
stva financija MF Kl.: 410-18/05-01/141 od 8. ožujka
2006. koje je u cijelosti objavljeno u časopisu RRiF,
br. 5/06., str. 111. i PiP, br. 6/06., str. 84. Sastavni dio
mišljenja je i ogledni primjer evidencije koja sadržava
podatke o nabavi (količina, jedinična vrijednost, uku-
pna vrijednost u kunama), uporabi (samo količinski
podatak) te stanje (samo količina). Tako, primjerice,
ugostiteljski objekt iskazuje sljedeće podatke:
99 Tablica 5. Evidencija o nabavi i uporabi repro-
dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka
POREZNI OBVEZNIK: “SUNCOKRET”
OIB 12312344445
MJESTO: ŠIBENIK, Riva 11
NAZIV DJELATNOSTI: UGOSTITELJSTVO
Obrazac KPI sljedeći poslovni izdatci:
1. Izdatci za materijal, robu, proizvode, energi-
ju i usluge na osnovi obavljanja samostalne dje-
latnosti i dani predujmovi
Izdatak se priznaje u visini cijene nabave, odno-
sno u visini primljenog i plaćenog računa dobav-
ljača ili troška proizvodnje (čl. 21. st. 7. Zakona) uz
uvjet da se radi o izdatcima u vezi s obavljanjem
obrtničke djelatnosti. Pritom treba istaknuti da se
izdatci za nabavljenu dugotrajnu imovinu ne utvr-
đuju primjenom načela blagajne u visini izdataka
za nabavljenu imovinu, već se raspoređuju kroz
vijek trajanja potrošive dugotrajne imovine kao ot-
pis (amortizacija - čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika). Kod
nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta), izdatci
za nabavu se mogu odbiti tek prilikom otuđenja ili
izuzimanja. Ako se obrtnička djelatnost obavlja u

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTROŠNOG MATERIJALA PIĆA I NAPIATAKA

NAZIV MATERIJALA
meso: JUNETINA - BUT

NABAVA UPOTREBA STANJE

Jedinična Ukupna
Redni Datum knji- Mjerna
Opis Količina vrijednost vrijednost u Količina Količina
broj ženja jedinica
u kunama kunama
1 2 3 4 5 6 7 8 9

7. 30.4.12. MESO junetina - but 01-50 kg 65 55,50 3.607,50 — —

8. 30.4.12. upotreba za 4/12. kg 45 20
9. 31.5.12. MESO junetina - but 02-51 kg 50 58,50 2.925,00 — 70
10. 31.5.12. upotreba za 5/12. kg 30 40
25. 31.12.12. upotreba za 12/12. kg 38 2
UKUPNO ZA 2012. kg 115 6.532,50 113 2

stambenom prostoru, u poslovne izdatke se mogu
uračunati samo povećani izdatci do kojih dolazi
zbog korištenja stambenog prostora za obavljanje
djelatnosti (čl. 25. st. 6. Pravilnika), a ne i oni koji bi
nastali neovisno o tome rabi li se stambeni prostor
za obavljanje djelatnosti ili ne.
Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neis-
poručenu robu i neobavljene usluge, osim preduj-
mova danih za nabavu dugotrajne imovine.
2. Izdatci osoblja
Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaće-
ne plaće zaposlenika (porez na dohodak i možebitni
prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnih
isplata. Uplaćeni doprinosi za osobno mirovinsko
te zdravstveno osiguranje osobe koja obavlja sa-
mostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaćeni, do
visine propisane posebnim zakonima za obvezno
osiguranje (čl. 21. st. 8. Zakona). Napominjemo da
porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelat-
nost ne može iskazati izdatak na ime isplaćene pla-
će, nego samo u svoti uplaćenih propisanih obve-
znih doprinosa za sebe osobno (čl. 21. st. 6. Zakona).
3. Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzet-
nika i njegovih radnika
Riječ je o izdatcima za obrazovanje i izobrazbu
poduzetnika i njegovih radnika koji još dodatno kao
poticaji zapošljavanja dodatno umanjuju dohodak
ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz čl.
18. Zakona. Za 2012., a prema čl. 56. st. 6. Zakona,
dohodak samostalnih djelatnosti dodatno se uma-
njuje za svotu državne potpore za naukovanje za
obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o dr-
žavnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, a time
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
i porezna osnovica u godišnjem obračunu po pod-
nesenoj poreznoj prijavi. Izdatcima za obrazovanje i
izobrazbu poduzetnika iz čl. 25. st. 1. t. 2.1. Pravilni-
ka smatraju se svote naknada za:
Ø obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim,
visokim školama, fakultetima, poslijediplom-
skom studiju te u postupku za stjecanje dok-
torata i to plaćeni obrazovnim institucijama u
tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za te-
čajeve, seminare, specijalizacije, konferencije,
kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene
pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odno-
sno registriranim za obavljanje tih djelatnosti,
Ø izdatci za nabavu knjiga, udžbenika, priruč-
nika, skripti i druge literature u papirnatom ili
elektroničkom obliku,
Ø ako se školovanje i stručno usavršavanje obav-
lja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog
boravišta radnika, izdatcima za školovanje i
stručno usavršavanje smatraju se i troškovi
prijevoza prigodom upućivanja na i povratka
sa školovanja i stručnog usavršavanja i to do
visine cijene karata sredstvima javnog prije-
voza i troškovi smještaja do visine stvarnih
izdataka, a u slučajevima seminara i savje-
tovanja (ne i školovanja) dnevnice do visine i
pod uvjetima propisanim čl. 13. st. 2. t. 13. i 14.
Pravilnika.
4. Otpisi dugotrajne imovine - amortizacija
Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u Po-
pis DI otpisuju se sukladno čl. 12. Zakona o pore-
zu na dobit te je svota otpisa, neovisno o tome je li
obračunana prema stopama iz navedenog članka,
uvećanim za 100% ili nižim od propisanih, porezno
priznati izdatak. Nadalje, ako se dobro dugotrajne
imovine zbog uništenja više ne može rabiti ili ako se
proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se nje-
gova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti i
knjiži kao izdatak.
Na temelju navedenoga, iznimno od čl. 8. st.
2. Pravilnika, izdatci za dugotrajnu imovinu ne
utvrđuju se primjenom načela blagajne, nego se
ti izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potroši-
ve dugotrajne imovine, kao otpis (amortizacija)
u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ističemo
da se izdatcima otpisa ne smatraju otpisi pove-
ćane vrijednosti dugotrajne imovine zbog reva-
lorizacije sukladno čl. 21. st. 9. i 10. Zakona.
Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemlji-
šta) izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prili-
kom otuđenja ili izuzimanja. Međutim, ako je
zemljište kupljeno kao trgovačka roba – za dalj-
nju prodaju (nije riječ o gradnji nekretnine), iz-
datak se može evidentirati u trenutku plaćanja.
Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do
izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost sma-
njena zbog izvanrednih događaja ako o tome po-
stoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena
prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda
od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od
ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih
29
tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdat-
ci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku pla-
ćanja (čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).
Treba napomenuti da se amortizacija za osobne
automobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-
znaje do 400.000,00 kn troška nabave po jednom
sredstvu sukladno čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na
dobit. Ako trošak nabave prelazi navedenu svotu,
amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo
ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelat-
nost najma ili prijevoza.
99 Napomena: Detaljno o obračunu amortizacije
kod obveznika poreza na dohodak može se pročitati
u zasebnom članku ovog PRILOGA.
5. Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu
imovinu i ulaganja u novcu
To mogu biti sva privatna dobra koja porezni
obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od
obavljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnim
izdatcima kada se ulaganje obavi (čl. 25. st. 1. t. 4.
Pravilnika). Ulaganje obrtne imovine se procjenjuje
prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne
imovine prema usporedivoj tržnoj vrijednosti. Ula-
ganje dugotrajne imovine se ne smatra izdatkom
nego se izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja po-
trošive dugotrajne imovine.
6. Preostala knjigovodstvena vrijednost u slu-
čaju prodaje ili izuzimanja imovine
Prodaja ili otuđenje dugotrajne imovine koja je
evidentirana u Popisu DI se u slučaju otuđenja knjiži
na način da poslovni izdatak čini preostala knjigo-
vodstvena vrijednost (čl. 21. st. 2. Zakona i čl. 25. st.
1. t. 7. Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuđe-
nja, a poslovni primitak je primitak od prodaje/izu-
zimanja. Za stvari koje nisu u Popisu DI, knjigovod-
stvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o
nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.
7. Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrt-
ničke djelatnosti i djelatnosti slobodnog zanima-
nja kao i djelatnosti poljoprivrede te zaposlenike
kod navedenih obveznika
Riječ je o naknadama navedenim u čl. 13. Pravil-
nika koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednače-
ne djelatnosti mogu isplaćivati sebi (čl. 25. st. 1. t.
8. Pravilnika) ili svojim zaposlenicima i knjižiti kao
izdatak. To su npr. naknade prijevoznih troškova i
troškova noćenja na službenom putu u visini stvar-
nih izdataka, naknade troškova prijevoza na posao
i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini
stvarnih izdataka, naknade za korištenje privatnog
automobila u službene svrhe do visine 2,00 kn po
prijeđenom kilometru i dr.
Nadalje, izdatci mogu biti isplaćeni kao potpore
zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnje,
potpore za slučaj smrti radnika - 7.500,00 kn ili čla-
na uže obitelji radnika - do 3.000,00 kn, dar djetetu
do 15 godina života u svoti od 600,00 kn, prigodne
nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres),
dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni
30 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

život, pomorski dodatak, otpremnine radi odlaska
u mirovinu, jubilarne nagrade zaposlenicima, na-
grade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog
rada i dr.
Neoporezive isplate iz čl. 13. Pravilnika prizna-
ju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa,
obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i dru-
gog). Pritom se izdatci za službena putovanja iz
čl. 13. Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih
troškova, naknade korištenja privatnog automobi-
la u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obra-
čunavaju na temelju urednog i vjerodostojnog put-
nog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju
izdatci i drugi podatci navedeni na putnom nalogu
sukladno čl. 14. st. 1. i 2. Pravilnika.
Iznimno, može se iskazati izdatak (za prijevoz,
noćenje i sl.), ako zaposlenik nema vjerodostojne
isprave – račune zbog gubitka, krađe i sl. Navedeno
potvrđuje i stajalište Ministarstva financija MF Kl.:
410- 18/05-01/125, od 15. prosinca 20005. koje je objav-
ljeno u časopisu PiP, br. 3/06., str. 105., i MF Kl.: 410-
01/06-01/599 od 14. lipnja 2006., PiP, br. 9/06., str. 61).
Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog
kao vjerodostojna isprava sadrži osobito sljedeće
podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime oso-
be koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u
koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja
putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o pri-
jevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje
automobilom potrebno je navesti marku i registra-
cijsku oznaku automobila, početno i završno stanje
brojila − kilometar/sat), vrijeme povratka s puta,
potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova,
likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni se
nalog obvezno prilažu isprave kojima se dokazuju
nastali izdatci, i to osobito: računi za cestarine, pre-
slike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i
drugo.
Ministarstvo financija dalo je Uputu u vezi s vođe-
njem evidencija pri korištenju prijevoznih sredstava
pod brojem MF Kl.: 410-18/05-01/86 od 24. listopada
2005. koja je u cijelosti objavljena u časopisu PiP, br.
12/05., str. 84. Izmjenom Pravilnika (Nar. nov., br.
68/07. – stupio na snagu 2. srpnja 2007.) određeno
je da se ne treba prilagati račun za utrošeno gorivo
uz putni nalog ako se putuje osobnim automobilom
(čl. 14. st. 2. Pravilnika).
99 Napomena: O izdavanju i obračunu putnog nalo-
ga pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 9/12., str. 76.
U nastavku se daju elementi putnog naloga i pre-
gled neoporezivih svota koje su obrtnici neoporezi-
vo mogli isplatiti u 2012. i knjižiti u izdatke sukladno
čl. 7., 13., 16. i 45. Pravilnika.

153/12
19.7. 2 600
“AB” d.o.o. Zagreb 2 2030
153/12 6230 3 230
Zagreb, 19. srpnja 2012.

19.7. - 21.7. 3 170,00 510,00

510,00
CD

pomoćnik direktora za financije

Zagreba Splita 430 24,500 24,930 430
19. srpnja
Splita Zagreba 430 24,930 25,360 430
Split

pregovori u svezi s naplatom dospjelih potraživanja

tri (3) 170,00

860 860
2.500,00

dvijetisućepetsto kuna Korištenje osobnog automobila u službene svrhe 860x2,00 1.720,00

cestom za Zagreb - Dugopolje 181,00
cestom Dugopolje - Lučko 181,00
vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU hotel “Atrij” noćenje 750,00 x 2 1.500,00
parkiranje 50,00 x 3 150,00
vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

4.242,00
2.500,00
1.742,00

Zagreb, 22.7.2012.

1.742,00
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 31

99 Tablica 6. Pregled neoporezivih svota naknada, potpora i nagrada za 2012.

Tek. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata (svota u kunama)

I. NAKNADE
1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka
2. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka
3. Troškovi prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza
4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe 2,00 kn po prijeđenom kilometru
II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT
Dnevnice u zemlji (do 8 sati – ništa, 8–12 sati 1/2 dnevnice,
1. 170,00 dnevno
preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)
Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno
2. 170,00 dnevno
naj­manje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika)
3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno
4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno
5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno
6. Dnevnice u inozemstvu Vidjeti pregled po zemljama na stranicama u nastavku
III. OTPREMNINE I DAROVI
1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn
2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje
3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)
4. Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor i sl.) sveukupno 2.500,00 kn godišnje
5. Otpremnina prema Zakonu o radu Vidjeti napomenu u točki 2.10. na stranicama u nastavku teksta
6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske jedinice 3.326,00 kn * – odnosi se na sve isplatitelje
IV. POTPORE
1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje
2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn
3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn
4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje
5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda **
6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata ***
7. Darovanje za zdravstvene potrebe ****
8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja *****
V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA
Za navršenih
– 10 godina radnog staža 1.500,00 kn
– 15 godina radnog staža 2.000,00 kn
– 20 godina radnog staža 2.500,00 kn
1.
– 25 godina radnog staža 3.000,00 kn
– 30 godina radnog staža 3.500,00 kn
– 35 godina radnog staža 4.000,00 kn
– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina 5.000,00 kn
VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD
1. Stipendije (kao potpora) 1.600,00 kn mjesečno******
2. Športske stipendije i naknade za šport, usavršavanje 1.600,00 kn mjesečno
3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju 4.000,00 kn mjesečno – javni natječaj (PiP 12/06., str. 14)
4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)
5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga do 50.000,00 kn godišnje

*
  Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. (Nar. nov., br. 24/12.).
**
  Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.) bez ograničenja nezaposlenici-
ma, a zaposlenicima doho­dak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).
***
  Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa.
****
  Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije
toga samo nezaposlenicima.
*****
  Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do
500,00 kn mjesečno.
******
  Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.
32 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
U skladu s Pravilnikom i uputom Ministarstva
financija o evidencijama pri korištenju prijevoznih
sredstava, obrazac za obračun naknade za uporabu
osobnog automobila u poslovne svrhe za lokalnu
vožnju (kada nije riječ o službenom putovanju pa se
ne evidentiraju obvezni podatci u putnom nalogu)
može imati sljedeće elemente:
99 Tablica 7. Obračun loko-vožnje za korištenje pri-
vatnog automobila u službene svrhe
Trgovačko društvo »TRGOVAC«
Vl. IVAN ŠARIĆ
Varaždin, Selska 55
u listopadu
Obračun loko-vožnje ____________________
Osobni automobil
Brojilo
Datum Registracijski
Marka Početno Završno
broj
stanje stanje
1 2 3 4 5 6
26. 10.
A3 ZG-1769-A 68.214 68.228
2012.
30. 12. 2012.
Datum obračuna: ____________________
čilištima u tuzemstvu za izvrsna dostignuća u zna-
nju i u ocjenama na sveučilištima, koji su izabrani
na javnim natječajima.
Međusobno se isključuje neoporeziva svota sti-
pendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00 kn.
No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog raz-
doblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme prak-
tičnog rada i naukovanja ili stipendije, ili sportske
stipendije, ili naknade sportašima (u visini neopore-
zivih svota) za više mjeseci istog ili prethodnog pore-
znog razdoblja, propisane neoporezive svote prizna-
ju se u ukupnoj svoti kumulativno za broj mjeseci za
koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili na-
knada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u
svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim
primitcima i to na osnovi svih navedenih isplata koje
obavljaju, a ako se primitci isplaćuju kod dva ili više
isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju
prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostva-
renim primitcima kod drugih isplatitelja.
Ako su primatelji stipendija u tijeku poreznog
razdoblja, odnosno u 2012., primili svotu veću
od 10.966,00 kn, NE mogu se smatrati uzdržava-
nim članovima (čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st.
1. Pravilnika). To znači da ako su roditeljima u
tijeku poreznog razdoblja bili porezna olakšica,
trebaju predati godišnju poreznu prijavu i „od-
reći” se dodatnog faktora osobnog odbitka za uz-
državano dijete, odnosno platiti porez.
No, prema čl. 36. st. 5. Zakona, pri utvrđivanju
prava na osobni odbitak za uzdržavane članove
uže obitelji i djecu, u visini peterostrukog osnov-
nog osobnog odbitka na godišnjoj razini, što
iznosi 11.000,00 kn, a iznimno za 2012. ta svota je
10.966,00 kn, ne uzimaju se u obzir primitci prema
posebnim propisima na osnovi socijalnih potpo-
ra, doplatka za djecu, opremu novorođenog djete-
ta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon
smrti roditelja (čl. 53. st. 2. Pravilnika)
SIJEČANJ
8. Isplate stipendija
Neoporeziva svota stipendije učenicima i studen-
tima za redovito školovanje na srednjim, višim i vi-
sokim školama te fakultetima, priznaje se u izdatke
do visine 1.600,00 kn mjesečno, sukladno čl. 45. st.
1. t. 3. Pravilnika.
Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn
mjesečno može se isplaćivati i studentima na sveu-
Marka MARIĆA
za _____________________
Prijeđeni Naknada po Ukupno
Relacija Vrijeme
km km (u kn) (st. 8x9)
7 8 9 10
Splitska 5 – Veletržnica,
11,0 – 11,45 16 2,00 32,00
Banka – Filipovićeva 14
Potpis ovlaštene osobe: ______________________
99 Napomena: O troškovima stipendija učenicima
i studentima može se pročitati u časopisu RRiF, br.
9/12., str. 60.
9. Nagrade učenicima na praktičnom radu i
naukovanju
Nagrade učenicima (ne i studentima) za vrije-
me praktičnog rada i naukovanja se također mogu
knjižiti u izdatke i to neoporezivo do 1.600,00 kn
mjesečno. Riječ je o izdatcima isplaćenih nagrada
učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
sukladno čl. 56. st. 1. Zakona, koja je mogla biti ne-
oporezivo isplaćena (do visine utvrđene u čl. 45. st.
1. t. 1. Pravilnika) u svoti od 1.600,00 kn po učeniku
mjesečno. Obrtnik je mogao, ovisno o tome u kojem
su razredu školovanja učenici za koje je obvezna
praksa, utvrditi različite svote, no maksimalno po
osobi, mjesečno do navedene svote.
Tako, primjerice, prema Kolektivnom ugovoru
poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva (pot-
pisan, ali nije objavljen u Narodnim novinama), su-
kladno čl. 37., naknade učenika na praktičnom radu
utvrđuju se u sljedećim najnižim svotama.
99 Tablica 8. Najniže svote naknada učenika na
praktičnom radu
Nagrada za vrijeme praktičnog
GODINA
rada i naukovanja (po satu
ŠKOLOVANJA
provedenom na praktičnoj nastavi)
I. godina 4,00 kn
II. godina 5,00 kn
III. godina 6,00 kn
IV. godina 7,00 kn
Pritom ističemo da se prema čl. 45. st. 1. t. 1. Pra-
vilnika neoporeziva naknada u svoti od 1.600,00 kn
odnosi samo na nagrade učenicima, a ne i studen-
tima. Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je
bilo isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za svoje
potrebe.
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Nadalje, bitno je znati da se isplaćene stipendije
kao potpore za školovanje ne smatraju nagradama
učenicima te se za isplaćene stipendije kao potpo-
re u školovanju ne smanjuje dodatno dohodak,
nego su samo izdatak. Primatelju stipendije (redo-
vitom učeniku srednje, više i visoke škole te fakul-
tetu), svota do 1.600,00 kn mjesečno ne oporezuje
se porezom na dohodak. Neovisno o tome što se sti-
pendija učenicima i studentima do propisane svote
ne smatra drugim dohotkom, isplatitelj stipendije
ima obvezu takvu vrstu stipendije primatelju sti-
pendije doznačiti na žiro-račun (čl. 90. st. 2. t. 22.
Pravilnika).
10. Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom
djelatnosti
Sukladno čl. 25. st. 1. t. 6. Pravilnika to su: knji-
govodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema
popisu te imovine u trenutku likvidacije, neplaćene
obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u vezi
s djelatnošću te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.
11. Plaćene kamate po kreditima i zajmovima
koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i zate-
zne kamate na obveze iz poslovnih odnosa
Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih
kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje dje-
latnosti također i jednokratne naknade te drugi iz-
datci u vezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1. t. 10.
Pravilnika).
Napominjemo da se izdatcima NE smatraju pla-
ćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaće-
nih javnih davanja, kao primjerice, poreza na do-
hodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za
obvezna osiguranja i dr.
12. Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, čla-
narina turističkoj zajednici, spomenička renta
1. Obveznici plaćanja komorskog doprinosa su
fizičke osobe („dohodaši” i „dobitaši”), članovi Hr-
vatske obrtničke komore koje obavljaju registrirane
djelatnosti sukladno odredbama Zakona o obrtu.
Način, stope, osnovice i rokovi plaćanja doprino-
sa doneseni su Odlukom o obveznicima, osnovici,
visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje do-
prinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br.
1/02., 158/02., 204/03. i 41/06.).
Doprinos se plaća:
- u paušalnoj svoti
- po stopi od 0,40% od ostvarenog dohotka
odnosno dobitka.
Prema načelu blagajne, plaćeni doprinosi se knji-
že u Obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s Obrascem
DOH treba predati i konačni obračun za plaćeni ko-
morski doprinos na Obrascu KD. Obračun za 2012.
dan je u poglavlju III. ovoga PRILOGA.
2. Obveza plaćanja članarine turističkim zajed-
nicama propisana je odredbama Zakona o člana-
rinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br.
152/08. i 88/10.). Obveznici su fizičke osobe koje
imaju sjedište u turističkom mjestu, a prema šifra-
33
ma djelatnosti koje su navedene u čl. 4. Zakona o čla-
narinama u turističkim zajednicama.
Plaćene predujmove u 2012. je trebalo knjižiti u
Obrazac KPI u izdatke, a najkasnije do kraja mjeseca
veljače 2013., zajedno s Obrascem DOH, treba pre-
dati i konačni obračun na Obrascu TZ.
3. Obveza plaćanja spomeničke rente proizla-
zi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
(Nar. nov., br. 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., 88/10. i
61/11.). Može se plaćati na temelju dvije osnove:
a) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po
stopi od 0,05% na ukupne primitke,
b) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po
četvornom metru korisne površine poslovnog pro-
stora.
Plaćene svote je trebalo u tijeku 2012. knjižiti u
izdatke te zajedno s Obrascem DOH treba predati
konačni obračun spomeničke rente na Obrascu SR.
99 Napomena: O obvezi plaćanja članarine turi-
stičkim zajednicama i spomeničkoj renti te konač-
nim obračunima na Obrascima TZ, KD i SR pišemo
u ovom broju časopisa RRiF.
13. Premije dobrovoljnog mirovinskog osigura-
nja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg zapo-
slenika
Porezno priznati izdatak, sukladno čl. 21. st. 11.
Zakona su uplate premije dobrovoljnog mirovin-
sko osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist
svojeg radnika. Poslodavac treba dobiti suglasnost
radnika, a uplatu treba provesti u korist tuzemnog
dobrovoljnog mirovinskog fonda koji je registriran
u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mi-
rovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki
mjesec poreznog razdoblja. To za 2012. može iznosi-
ti ukupno 6.000,00 kn godišnje. Svote dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja plaćene iznad 500,00 kn (za
svaki mjesec poreznog razdoblja) smatraju se neto-
plaćom radnika.
II. IZDATCI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU
Ovo je skupina izdataka koja u cijelosti ili jednim
dijelom ne služe za ostvarivanje dohotka od obrta i
slobodnih zanimanja te kao takvi nisu niti izravno
vezani za obavljanje djelatnosti. Navedeni su u čl.
22. Zakona, kojim je određeno da se pri utvrđivanju
dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju.
Pritom treba voditi brigu da je čl. 20., st. 11.b) Za-
kona o PDV-u od 1. ožujka 2012. određeno da se za
nabavu dobara i usluga za reprezentaciju ne može
koristiti pretporez. Jednako tako čl. 20. st. 11. t. a) je
utvrđeno da se pretporez ne može koristiti za naba-
vu i najam plovila namijenjenih razonodi, zrakoplo-
va, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni
prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u
vezi s tim dobrima. Kako je trebalo evidentirati ta-
kve izdatke u poslovnim knjigama obrtnika do 1.
ožujka 2012. i nakon toga, pokazuje se u nastavku:
1. 70% izdataka reprezentacije
Pod reprezentacijom se, prema čl. 22. st. 1. t. 1. Za-
kona smatraju ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog
34 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

znaka tvrtke ili proizvoda, izdatci za odmor, sport, b) postupanje od. 1. ožujka do 31. prosinca 2012.
rekreaciju i razonodu, izdatci za korištenje osobnih 99 Tablica 12. Evidentiranje izdatka za reprezenta-
motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor ciju koji je plaćen je po ulaznom računu R-1, R-2 ili
i slični izdatci poslovnim partnerima u visini troš- tzv. gotovinskog računa bez oznake R-1
kova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim par-
(30% porezno priznati izdatak)
tnerom. Ugošćivanje 37,50 kn
u stupac 15 KPI
(70% porezno nepriznati izdatak)
a) postupanje od. 1. siječnja do 29. veljače 2012. 125,00 kn 87,50 kn
u stupac 14 KPI
Porezno priznatim poslovnim izdatkom do 29. Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI.
veljače 2012. smatra se 30% izdatka reprezentaci-
je, dok je 70% izdatka reprezentacije porezno ne-
99 Tablica 13. Evidentiranje uporabe vlastitih pro-
priznati izdatak. Fizičke osobe koje su u sustavu
izvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za po-
PDV-a, u 70% porezno nepriznatog troška trebaju trebe reprezentacije (račun dobavljača plaćen)
uključiti i pripadajući PDV (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona),
a stopa je do 29. veljače 2012. bila 23%. Nabavna vrijednost
trgovačke robe Posl
S motrišta poreza na dohodak i poreza na dodanu POSTUPAK
(ili cijena proizvodnje knjige
vrijednost, u praksi se mogu javiti tri različita po- vl. proizvoda) 100,00 kn
stupka s obračunom reprezentacije pa i knjiženje u 25,00 kn - Iskazati obvezu
Obrascu KPI treba provesti sukladno tome. za PDV istekom
I-RA
razdoblja
99 Tablica 9. Evidentiranje izdatka za reprezenta- (100,00 x 25%)
ciju koji je plaćen je po ulaznom računu R-1 ili R-2 Izuzimanje za 87,50 kn (125,00 x 70%
u stupac
reprezentaciju porezno nepriznati
(30% porezno u 14 KPI
izdatak)
30,00 kn priznati izdatak) stupac
15 KPI 25,00 kn (plaćeni PDV
stupac
Ugošći­ porezno priznati
100,00 kn 70,00 kn (70% porezno 12 KPI
vanje izdatak)
16,10 kn nepriznati izdatak) u
86,10 (70% PDV-a po stupac
Ovo je primjer uzimanja trgovačke robe za repre-
“R” rn. porezno 14 KPI
nepriznati izdatak) zentaciju kada je račun dobavljača plaćen. U opisa-
+ 23% 23,00 kn 6,90 kn (30% PDV-a priznaje se kao
nom slučaju najprije treba obračunati PDV na trgo-
PDV-a pretporez) u stupac 13 KPI vačku robu koja je izuzeta za potrebe reprezentacije
Ukupno 123,00 kn u stupac 10 ili 11 jer je pretporez već priznat. Tako plaćeni PDV treba
KPI evidentirati i u izdatak u Obrascu KPI i to kao izda-
tak u naravi. Potom treba svotu od 70% ukupne vri-
jednosti robe s PDV-om (osnovica 125,00 kn) eviden-
99 Tablica 10. Evidentiranje izdatka za reprezenta- tirati kao nepriznati izdatak u Obrazac KPI, stupac
ciju koji je plaćen na temelju gotovinskog računa 14. Na taj način je rezultat evidentiranja izuzimanja
(nema oznaku „R”) ili račun dobavljača koji nije u trgovačke robe za potrebe reprezentacije isti kao da
sustavu PDV-a smo izravno kupili tu robu i knjižili 70/30.
(30% porezno priznati izdatak) Kontrola: 100,00 – 87,50 + 25,00 =37,50 kn
Ugošćivanje 36,90 kn
u stupac 15 KPI
2. Porez na dodanu vrijednost na vlastitu po-
(70% porezno nepriznati izdatak)
123,00 kn 86,10 kn
u stupac 14 KPI
trošnju te besplatne isporuke i drugi slični izdatci
Svota od 123,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI.
Ova skupina izdataka se smatra izuzimanjem jer
nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 26. st. 1. Pra-
99 Tablica 11. Evidentiranje uporabe vlastitih pro- vilnika) te se smatraju poslovnim primitcima u tre-
izvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za po- nutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jer se radi
trebe reprezentacije o besplatnim isporukama (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).
Nabavna vrijednost 3. Isplate naknada poduzetnicima koji obavlja-
70,00 kn (70%
trgovačke robe
100,00 kn porezno nepriznati ju samostalnu djelatnost na osnovi naknada, pot-
(ili cijena proizvodnje
izdatak) u stupac pora i nagrada, ako prelaze propisane svote
vl. proizvoda)
14 KPI
+ PDV (70,00 kn x 23%) PDV porezno
16,10 kn Riječ je, primjerice, o dnevnicama i troškovima
nepriznati izdatak
Ukupno: 116,10 kn službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju sa-
mostalnu djelatnost, iznad propisanih svota. Nave-
Primjer: Nabavna cijena ukrasnog predmeta (tr- dena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra
govačka roba) izuzete iz prodavaonice za dar po- oporezivim dohotkom – plaćom ako je riječ o isplati
slovnom partneru iznosi 100,00 kn. Obračun PDV- zaposlenicima, odnosno ako se isplaćuje vanjskim
suradnicima, tada je riječ o drugom dohotku. Pre-
a na 70% osnovice: 100,00 x 70% = 70,00 kn x 23% =
komjerne isplate nositeljima obrta ne knjiže se u KPI
16,10 kn.
kao isplata naknade jer se mogu smatrati akontaci-
jom dohotka.
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
4. Izdatci – 30% u vezi s vlastitim ili unaj-
mljenim osobnim motornim vozilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, po-
slovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na
osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz
ne utvrđuje plaća u naravi
Izdatke u vezi s korištenjem osobnih motornih
vozila trebalo je knjižiti ovisno tome je li riječ o
ulaznom računu primljenom do 1. ožujka 2012. ili
nakon toga.
a) postupanje od 1. siječnja do 29. veljače 2012.
Do 29. veljače 2012. trebalo je knjižiti u svoti ci-
jelog ulaznog računa u stupac 10, 11 ili 12, ovisno o
načinu plaćanja te potom 30% vrijednosti u stupac
14 zajedno s pripadajućim PDV-om ako je riječ o pri-
mljenom R-1 ili R-2 računu. Na taj je način porezno
priznati izdatak iskazan u visini 70% svote primlje-
nog računa po kojem se priznaje i PDV (čl. 22. st. 1. t.
5. Zakona). Treba napomenuti da se izdatci za osigu-
ranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih
sredstava knjiže kao izdatak u visini ukupne svote
računa kao i porez na cestovna motorna vozila i plo-
vila te troškovi kamata za osobne automobile koji su
u financijskom leasingu.
99 Tablica 14. Evidentiranje izdatka za osobni au-
tomobil - gorivo koji je plaćen po ulaznom računu
R-1 ili R-2
(70% porezno
priznati izdatak)
70 kn
Gorivo za
(30% porezno
osobni 100,00 kn 30 kn
nepriznati i.)
automobil 6,90 kn
(30% PDV-a po
36,90
“R” rn. porezno
nepriznati i.)
+ 23% PDV-a 23,00 kn 16,10 kn (70% PDV-a priznaje se
kao pretporez) u stupac
13 KPI
Ukupno 123,00 kn u stupac 10 ili 11 KPI
Evidentiranje troškova prijevoznih sredstava ovi-
si o tome je li automobil (čl. 22. st. 2. Zakona):
a) u imovini obrta − nepriznato 30% troška
amortizacije, goriva, registracije, troškova tekućeg
održavanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za po-
pravak i sl.), pranja automobila, autoguma i dr.;
b) u financijskom leasingu – nepriznato 30%
troška amortizacije, goriva, troškova tekućeg odr-
žavanja, autoguma, i 30% NEPRIZNATO svih dru-
gih troškova koje po ugovoru snosi korisnik finan-
cijskog leasinga (npr. naknada koju leasing-kuća
zaračuna korisniku za registraciju vozila, osigura-
nje, imovinski porez na cestovna vozila i sl.). Kama-
ta kao trošak financiranja priznaje se u 100% svoti;
c) u poslovnom najmu (operativni leasing) − ne-
priznato 30% troška naknade po ugovoru o najmu,
troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovo-
ru snosi korisnik najma;
d) rent a car − nepriznato 30% troška za uslugu
rent a cara i troška goriva.
35
b) postupanje od 1. ožujka do 31. prosinca 2012.
Od 1. ožujka 2012. pretporez se ne priznaje iz ula-
znih računa koji se odnose na izdatke u vezi s vlasti-
tim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i
drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika,
poslovodnih i drugih zaposlenih osoba. To znači da
70% ukupne svote računa treba evidentirati u izda-
tak, a 30% je nepriznati izdatak (stupac 14).
99 Tablica 15. Evidentiranje izdatka za osobni au-
tomobil - gorivo koji je plaćen je po ulaznom računu
R-1, R-2 ili tzv. gotovinskog računa bez oznake R-1
Gorivo za
(70% porezno nepriznati izdatak)
osobni 87,50 kn
u stupac 15 KPI
automobil
(30% porezno priznati izdatak)
125,00 kn 37,50 kn
u stupac 14 KPI
Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI.
Međutim, ako se na osnovi korištenja tih sredsta-
va za osobni prijevoz utvrđuje plaća u naravi za za-
poslenike, pretporez se također ne može koristiti, ali
izdatak je u cijeloj svoti porezno priznat.
Napominjemo da i svi ostali izdatci koji nisu u
izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti
ne mogu se knjižiti kao izdatak u Obrascu KPI.
III. KOJI SE IZDATCI NE SMATRAJU POSLOV-
NIM IZDATCIMA
Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji
su nastali u vezi s osobnim potrebama poreznog ob-
u veznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanja
stupac poreznih primitaka, a kako je navedeno u čl. 12. st.
15 KPI 8. i čl. 22. st. 3. Zakona, to su sljedeći izdatci:
Ø plaćeni porez na dohodak (mjesečne akon-
u
tacije i razlika po godišnjoj poreznoj prijavi),
stupac
porez na dodanu vrijednost (uplate na temelju
14 KPI
mjesečnog ili tromjesečnog Obrasca PDV kao
i godišnjeg prema Obrascu PDV-K), porez na
nasljedstva i darove te drugi osobni porezi,
Ø izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci
za troškove sudskog ili upravnog postupka u
osobnim predmetima i kamate na zakašnjela
plaćanja osobnih izdataka,
Ø otplate kredita i zajmova nositelja obrtničke
djelatnosti,
Ø svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti
od osobnih izdataka.
U Obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba
niti evidentirati jer nisu nastali s namjerom ostva-
rivanja oporezivih primitaka, neovisno o tome što
su možda plaćeni preko žiro-računa poreznog obve-
znika.
Pregled najčešćih – porezno priznatih primita-
ka i izdataka koje samostalne obrtničke djelatno-
sti trebaju evidentirati u Obrascu KPI u poreznom
razdoblju daje se u tabličnom pregledu u nastavku.
S K E od 800 do 1300
TE L E FO N
ACIJE (uz vaš PIN):
KONZULT 01/ 46 99 111
www.rrif.hr
36 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
99 Tablica 16. Pregled porezno priznatih primitaka i izdataka
PRIMITCI
 Sva dobra koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni
obveznik primi obavljanjem obrtničke djelatnosti
 Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika
za nabavu stvari i prava
 Primitci na temelju odricanja tražbina od kupca
 Primitci koji se javljaju kod likvidacije – prestanka
obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti
 Primitci od otuđenja
 Manjkovi dobara iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske  Naknade, potpore, nagrade iz čl. 13. Pravilnika za nositelja obrta i zaposlenike
obrtničke komore
 Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava i  Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti (čl. 31. Pravilnika)
zatezne kamate na tražbine iz poslovnih odnosa
 Primitci naplaćeni od osiguravajućih društava
 Primitci od refundacija naknada plaća za bolovanja iznad  Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici, spomenička
42 dana za zaposlenike
 Novčana sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za  70% izdataka za osobne automobile
sufinanciranje novozaposlenih radnika na temelju
Programa poticaja zapošljavanja (samo za dio godine)
 Drugi poslovni primitci
Napominjemo da je za potrebe izrade godišnje
porezne prijave samostalnih obrtničkih djelatno-
sti, obračun amortizacije dan u zasebnom članku u
ovom PRILOGU broju časopisa RRiF.
6. K
 OJE OLAKŠICE UMANJUJU OSTVARENI
DOHODAK SAMOSTALNIH OBRTNIČKIH
DJELATNOSTI
Sukladno čl. 6. st. 3. Zakona o porezu na doho-
dak, samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona koji
rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nere-
zident u tuzemstvu, umanjuje se za svotu:
1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Za-
kona,
2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema
posebnim propisima,
3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1.
Zakona,
4. prenesenih gubitaka iz čl. 35. Zakona, nakon
umanjenja iz prethodnih točaka, koju je rezident
po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl.
18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozem-
stvu, a nerezident u tuzemstvu.
U Zakonu o porezu na dohodak propisane su
olakšice koje smanjuju dohodak fizičkih osoba koje
vode poslovne knjige, a na taj način i svotu poreza
na dohodak. Na temelju navedenog može se zaklju-
čiti da za utvrđivanje dohotka za 2012. porezni obve-
znici više ne mogu birati hoće li koristiti umanjenja
na temelju Zakona o porezu na dohodak ili Zakona
o držanoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Sada
je točno utvrđeno koji propisi i u kojem dijelu se pri-
mjenjuju na umanjenje dohotka.
Mogućnost smanjenja svote ostvarenog dohotka
proizlazi iz čl. 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak
i Zakona o državnoj potpori prema kojima se do-
hodak kao razlika između primitaka i izdataka iz
Obrasca KPI smanjuje, i to na Obrascu DOH-Z tek.
SIJEČANJ
OBRAZAC KPI
IZDATCI
 Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge koji se koriste za stjecanje
dohotka
 Izdatci osoblja – bruto-plaće
 Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija
 Svaka ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu
 Preostala knjigovodstvena vrijednost u slučaju prodaje ili izuzimanja dugotrajne
imovine
(dnevnice, terenski dodatak, stipendije, nagrade učenicima, naknada za korištenje
privatnog automobila u službene svrhe)
 Plaćene kamate po kreditima i zajmovima i zatezne kamate na obveze iz poslovnih
odnosa ali NE i zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja
(poreza na dohodak, PDV-a, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.)
renta
 30% izdataka reprezentacije
br. 5, 6, 7 i 8. te Obrascu DOH pod 4.2.4. UMANJENJA
DOHOTKA POJEDINCA.
Prema čl. 50. st. 6. Pravilnika, na osnovi dodat-
nog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti
za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada
učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukova-
nja, iz čl. 56. st. 1. Zakona, za svotu državne pot-
pore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za
svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
prema posebnim propisima i za svotu izdataka za
istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, može
se utvrditi gubitak, odnosno na toj osnovi može se
povećati gubitak nastao u tekućem poreznom raz-
doblju.
Treba voditi brigu i o tome da se možebitne olak-
šice koje će biti iskazane u zajedničkom obrtu kao
smanjenje ostvarenog dohotka NE može ponovno
rabiti te umanjiti dohodak pojedinca kada bude
prijavljivan u Obrascu DOH.
6.1. SMANJENJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE
DJELATNOSTI FIZIČKIH OSOBA KOJE
OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU
DJELATNOST
Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od sa-
mostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obav-
ljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti (a pritom
vode poslovne knjige kao samostalne djelatnosti iz
čl. 19. do 24. Zakona), ne iskazuju, odnosno ne sma-
tra se primitkom sukladno čl. 20. Zakona o pravima
samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i um-
jetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96. i 44/96.),
svote primljene od pravnih i fizičkih osoba do
20.000,00 kn godišnje za obavljanje te djelatnosti.
Uvjet je da o primljenim svotama posjeduju vjero-
dostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o pri-
mitku stvari, prava i usluga i dr.).
Osim toga, ovim poreznim obveznicima se, pre-
ma čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 37

i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, ne

TKO SE SMATRA NOVIM ZAPOSLENIKOM?
smatra primitkom svota (kao neoporezivi dio au-
torske naknade - sukladno čl. 46. st. 5. Pravilnika),
Ø zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu
u visini 25% ostvarenog umjetničkog honorara uz
na neodređeno vrijeme, a koji su se zaposli-
uvjet da poreznoj prijavi prilože potvrde nadležne
li nakon najmanje jednomjesečne prijave kod
strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije
Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog
s podatcima o autorskim djelima za koja imaju na-
roka ako je ugovoren (olakšica se računa tek
vedeno pravo. Dakle, umjetničko se djelo utvrđuje
istekom trajanja probnog roka);
potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge
Ø osobe koje su zaposlene nakon odustanka od
ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom dje-
korištenja prava na mirovinu;
lu. Od tako utvrđenih primitaka odbijaju se stvarni
Ø osobe koje se prvi put zapošljavaju (nije po-
izdatci iz Obrasca KPI.
trebna prijava na Zavod za zapošljavanje);
U nastavku se daje popis - pregled Udruga, od-
Ø osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pri-
nosno ovlaštenih agencija koje su ovlaštene izdava-
pravnici, vježbenici, stažisti i sl. (olakšica se ra-
ti potvrde, za što je nadležno Ministarstvo kulture
čuna odmah po zaposlenju).
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin,
Porezni obveznici trebaju voditi brigu o tome da
Varaždin
se, ako raskinu ugovor o radu sa svojim zaposleni-
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimur-
cima, porezna osnovica smanjuje samo za razliku
ja, Čakovec
između obračunanih i isplaćenih plaća novim za-
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb
poslenicima, i obračunanih plaća koje bi u istom
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula
poreznom razdoblju primili zaposleni s kojima je
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka
raskinut ugovor o radu.
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Split, Split
Ova se olakšica može koristiti godinu dana od
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar
dana zaposlenja novih zaposlenika osim ako je riječ
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrov-
o osobama s invaliditetom, a tada je rok za korište-
nik, Dubrovnik
nje olakšica tri godine, računajući od dana njihova
• Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primije-
zaposlenja, dakle može se prenositi kroz više pore-
njenih umjetnosti, Zagreb, Zagreb
znih razdoblja dok se ne iskoristi. Smatramo da se
• Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb
ne smatra raskidom radnoga odnosa (za računanje
• Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb
negativnog utjecaja zapošljavanja) slučaj smrti za-
• Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb
poslenika, odlaska na odsluženje vojnog roka i dr.
• Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb
Nadležnoj PU nije potrebno uz Obrazac DOH-Z
• Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb
ili DOH prilagati izračun ovakvog poticaja zapo-
• Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb
šljavanja kao smanjenja dohotka, ali preporučuje-
• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca Zagreb
mo obrtnicima da za svoje potrebe, posebno ako je
• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb
u tijeku godine s nekim radnicima raskinut ugovor
• Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjet-
o radu (nije bitan razlog, sporazumni raskid radnog
nika, Zagreb
odnosa i sl.), izračun naprave. Tako će se izračuna-
• Hrvatsko društvo skladatelja Zagreb
na (prebijena) svota evidentirati kao smanjenje za
• Hrvatska glazbena unija, Zagreb
plaće novozaposlenih osoba.
• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb
Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu
• Hrvatsko društvo filmskih kritičara teatrologa,
poticaja za novozaposlene djelatnike samo u visini
Zagreb
stvarno isplaćenih 12 plaća (načelo blagajne), ne-
• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjet-
ovisno o tome u kojem poreznom razdoblju će biti
nika, Zagreb
isplaćene. U slučaju neredovitih isplata plaće, može
• Udruga samostalnih i drugih profesionalnih
se dogoditi da dohodak bude smanjivan tijekom ne-
plesnih umjetnika Hrvatske, Zagreb
koliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba voditi
• Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika,
točnu evidenciju.
Zagreb
• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek
• Hrvatsko društvo pisaca Zagreb, Zagreb 6.2.2. Svota državne potpore za obrazovanje i
• Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb izobrazbu prema posebnim propisima
• Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Riječ je o Zakonu o državnoj potpori za obrazo-
• Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Plus, vanje i izobrazbu, a korisnicima državne potpore
Zagreb. smatraju se pravne i fizičke osobe koje obavljaju
gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe
6.2. UTJECAJ OLAKŠICA NA UTVRĐENI DOHODAK i usluga. Radnikom se prema navedenom zakonu
6.2.1. Svota plaća novozaposlenih osoba smatra i obrtnik koji osobno radi u obrtu.
Riječ je, prema čl. 56. st. 1. Zakona, o izdatcima Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti
isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću odnosi se na samostane obrtničke djelatnosti koje
(bruto) za nove zaposlenike koji su već prema nače- vode poslovne knjige a koje mogu osigurati dokaze
lu blagajne evidentirani kao izdatci u Obrascu KPI u o troškovima za opće obrazovanje i izobrazbu i za
razdoblju kada su i isplaćeni, a na ovaj način su još posebno obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje,
dodatna porezna olakšica. nastalim u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca
38 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
2012., a koji će za navedeno razdoblje u godišnjoj
poreznoj prijavi za 2012. ostvariti potpore za nave-
dene namjene.
Razlikujemo opravdane troškove općeg obrazo-
vanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izo-
brazbe koji se priznaju samo za radnike korisnike
državne potpore i moraju biti u vezi s djelatnošću
korisnika državne potpore.
I. Korisnici državne potpore mogu dohodak od
samostalne djelatnosti smanjiti :
- do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg ob-
razovanja i izobrazbe radnika,
- do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog
obrazovanja i izobrazbe radnika.
II. Korisnik državne potpore koji, prema poseb-
nim propisima ispunjava uvjete za dodjelu regio-
nalne državne potpore, može dohodak od samo-
stalne djelatnosti dodatno smanjiti:
- do 10 postotnih bodova ako obavlja djelatnost
na Području A utvrđenom regionalnom kartom dr-
žavnih potpora,
- do 5 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na
Području B utvrđenom regionalnom kartom držav-
nih potpora.
III. Korisnik državne potpore koji obavlja dje-
latnosti pomorskog prijevoza može dohodak od sa-
mostalne djelatnosti smanjiti:
− do 100% opravdanih troškova za obrazovanje
i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troško-
vi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno
obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći
uvjeti:
− obrazovanje se mora provoditi na brodovima
koji su upisani u Hrvatski registar brodova,
− osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već
pričuvni član posade.
Odluka o karti regionalnih potpora objavljena je
u Nar. nov., br. 52/08., stupila je na snagu 7. svibnja
2008., a vrijedi do 31. prosinca 2012.
Područje RH, vezano za mogućnost korištenja nave-
dene olakšice, podijeljeno je kako se pokazuje na slici:
99 Slika 2. Karta regionalnih potpora
SIJEČANJ
Prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedi-
nica za statistiku (Nar. nov., br. 35/07.) to su sljedeća
područja:
Područje B – HR01 – sjeverozapadna Hrvatska
HR 011 Grad Zagreb
HR 012 Zagrebačka županija
HR 013 Krapinsko-zagorska županija
HR 014 Varaždinska županija
HR 015 Koprivničko-križevačka županija
HR 016 Međimurska županija
Područje A – HR02 – s redišnja i istočna (panon-
ska) Hrvatska
HR 021 Bjelovarsko-bilogorska županija
HR 022 Virovitičko-podravska županija
HR 023 Požeško-slavonska županija
HR 024 Brodsko-posavska županija
HR 025 Osječko-baranjska županija
HR 026 Vukovarsko-srijemska županija
HR 027 Karlovačka županija
HR 028 Sisačko-moslavačka županija
Područje A – HR03 – jadranska Hrvatska
HR 031 Primorsko-goranska županija
HR 032 Ličko-senjska županija
HR 033 Zadarska županija
HR 034 Šibensko-kninska županija
HR 035 Splitsko-dalmatinska županija
HR 036 Istarska županija
HR 037 Dubrovačko-neretvanska županija
99 Napomena: Nacionalna karta prostornih jedi-
nica za statistiku 2012 (NKPJS 2012) primjenjuje
se od 1. siječnja 2013., odnosno u godišnjoj prijavi
poreza na dohodak za 2013.
IV. Korisnik državne potpore može smanjenje
dohotka od samostalne djelatnosti uvećati za:
- 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazova-
nja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe
radnika u nepovoljnom položaju.
Radnikom u nepovoljnom položaju smatra se:
Ø svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethod-
no nije pronašao nikakav posao s redovitom
plaćom,
Ø svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica
tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a
koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada,
Ø svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon
prekida od najmanje tri godine, a posebice sva-
ki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što
je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju
svojih radnih obveza i obiteljskog života, pri
čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u
razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog
zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon
korištenja roditeljskih i obiteljskih prava ure-
đenih posebnim propisima,
Ø svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao
srednju školsku ili srednju stručnu spremu,
Ø svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno
radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest
uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam
primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od pr-
vih šest mjeseci nakon njegova ponovnog za-
pošljavanja.
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Ako se opće obrazovanje i izobrazba te poseb-
no obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta
prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se
uključuju i troškovi prijevoza i smještaja do visine
stvarno nastalih troškova i troškovi dnevnica, i to u
skladu s propisima o oporezivanju dohotka.
Troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu
Uključuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu nepo-
sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budu-
ćem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji
rabi poreznu olakšicu za obrazovanje i izobrazbu,
nego omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su ve-
ćim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili
na druga radna područja, čime znatno poboljšavaju
mogućnost radnika za zapošljavanje.
Među opravdane troškove općeg obrazovanja i
izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:
1. školarine u osnovnim i srednjim školama, na
visokim učilištima te drugim obrazovnim instituci-
jama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko
obrazovanje, uključujući poslijediplomske studije i
doktorske studije,
2. naknada za prisustvovanja seminarima, teča-
jevima i kongresima, troškovi specijalizacija i dru-
gih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i
inozemstvu,
3. troškovi predavača i instruktora te troškovi
savjetovanja u vezi s projektima obrazovanja i izo-
brazbe,
4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u
papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom li-
teraturom ne smatraju se javna glasila tijela držav-
ne uprave, tijela područne (regionalne) samoupra-
ve, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu
vlasništvu,
5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-
me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u
skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.
Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu
Uključuju obrazovanje i izobrazbu koji su nepo-
sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili bu-
dućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika
koji rabi poreznu olakšicu za posebno obrazovanje i
izobrazbu te omogućuju stjecanje kvalifikacija koje
nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga
radna područja, ili koje su samo dijelom prenosive.
Među opravdane troškove posebnog obrazovanja
i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:
1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečaje-
vima i kongresima,
2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obra-
zovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu,
3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s
projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe,
4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirna-
tom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom
ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave,
tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lo-
kalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu,
5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-
me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u
skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.
39
6.2.3. Svota državne potpore za naukovanje za
obrtnička zanimanja prema posebnim
propisima
Također je riječ o odredbama Zakona o državnoj
potpori za obrazovanje i izobrazbu. Poduzetnik u
čijim se pogonima ili radionicama izvodi naukova-
nje za obrtnička zanimanja može dohodak od sa-
mostalne djelatnosti umanjiti za svotu isplaćenih
nagrada naučnicima u vrijeme naukovanja, neovi-
sno o tome što je u poslovnim knjigama – Obrazac
KPI već knjižen izdatak na temelju isplate naknade.
Dodatno smanjenje ostvaruje i samostalna obrt-
nička djelatnost:
Ø kod koje su na naukovanju jedan do tri nauč-
nika može dohodak od samostalne djelatnosti
smanjiti za 5%,
Ø kod koje su na naukovanju više od tri naučni-
ka može postotak umanjenja dohotka od sa-
mostalne djelatnosti povećati za jedan postot-
ni bod po svakom naučniku, a najviše do 15%
porezne osnovice.
Napominjemo da svota umanjenja dohotka od
samostalne djelatnosti (u visini 5%, odnosno 15%)
ne bi smjela biti veća od godišnje neoporezive svote
nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i
naukovanja po svakom naučniku na naukovanju.
Neoporeziva svota nagrada učenicima za vrijeme
praktičnog rada i naukovanja utvrđuje se u skladu s
propisima o oporezivanju dohotka, odnosno iznosi
godišnje najviše do 19.200,00 kn (1.600,00 x 12) po
učeniku. Te odredbe kao i odredba o tome da se
smanjuje dohodak od samostalne djelatnosti, a ne
porezna osnovica, proizlaze iz teksta Uredbe.
Navedene olakšice mogu smanjiti dohodak samo-
stalnih obrtničkih djelatnosti (kao razliku primita-
ka i izdataka iz Obrasca KPI) na sljedeći način:
Olakšice treba unijeti u za to određeni redni broj
u Obrascima DOH-Z (5,6,7,i 8) i DOH (4.2.4), no pri-
tom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene
u Obrascu DOH-Z supoduzetnik ne može uporabiti
još jedanput u Obrascu DOH kad prijavljuje svoj dio
dohotka.
6.2.4. izdatci istraživanja i razvoja
Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju
samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige osno-
vica poreza na dohodak sukladno čl. 57. st. 1. Zako-
na može se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka
za istraživanje i razvoj, i to u visini 100% nastalih i
iskazanih izdataka u poslovnim knjigama – Obrascu
KPI. Pri utvrđivanju olakšice treba biti oprezan tko i
pod kojim uvjetima može rabiti navedenu olakšicu,
jer je u čl. 57. st. 2. Zakona određeno da se: Istraživa-
njem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto
radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja
i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i
primijenjeno istraživanje…
Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraživanja i
razvoja jer se zapravo radi o poslovanju malih po-
duzetnika. Na temelju dosadašnje prakse može se
pretpostaviti da će mali broj poreznih obveznika
- obrtnika uz zadovoljenje propisanih uvjeta moći
rabiti navedenu poreznu olakšicu.
40 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
6.2.5. Umanjenje dohotka za preneseni gubitak
Porezni gubitak može se utvrditi na osnovi obav-
ljanja samostalnih djelatnosti iz čl. 18. Zakona i dje-
latnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način pro-
pisan za samostalne djelatnosti prema čl. 19. do 24.
Zakona. Navedeni način utvrđivanja gubitka odre-
đen je u čl. 35. st. 1. Zakona i čl. 50. st. 1. Pravilnika i
može se prenositi sljedećih pet poreznih razdoblja.
Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti)
samo od dohotka na osnovi kojega je i utvrđen, od-
nosno samo od dohotka od samostalne djelatnosti
iz čl. 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak
utvrđuje na način propisan za samostalne djelatno-
sti prema čl. 19. do 24. Zakona, odnosno evidentira-
njem primitaka i izdataka u poslovnim knjigama za
samostalne djelatnosti a prema rješenju PU.
Prijenos gubitaka iz prethodnih poreznih raz-
doblja te matematički izračun utjecaja na doho-
dak za 2012. treba evidentirati u dijelu pod 4.2.5.
Obrasca DOH. Porezni obveznici koji obavljaju
zajednički obrt na toj će poziciji evidentirati gu-
bitak samo u dijelu koji se odnosi na njihov udio u
ukupnom gubitku, odnosno dohotku, a tek prema
rješenju PU. Po godišnjoj prijavi za 2012. može se
pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti
počevši od 2007, za koji je Porezna uprava izdala
rješenje.
Ako gubitci nastaju kroz više poreznih razdoblja
uzastopce, nadoknađivanje (odbijanje) od dohot-
ka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redo-
slijedom njihova nastanka.
Treba također istaknuti da se, sukladno čl. 50. st.
5. Pravilnika, preneseni gubitak iz proteklih pore-
znih razdoblja odbija nakon dodatnog umanjenja
dohotka od samostalne djelatnosti za svotu plaća
novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrije-
me praktičnog rada i naukovanja, iz čl. 56. st. 1. Za-
kona, za svotu izdataka za školovanje i stručno usa-
vršavanje, iz čl. 56. st. 6. Zakona, i za svotu izdataka
za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, a prije
osobnog odbitka, iz čl. 36. i/ili 54. Zakona.
Na osnovi dodatnog umanjenja dohotka od sa-
mostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih
osoba, svote državne potpore za obrazovanje i izo-
brazbu te za naukovanje kao i za svotu izdataka za
istraživanje i razvoj, može se utvrditi gubitak odno-
sno na toj se osnovi može povećati gubitak nastao u
tekućem poreznom razdoblju.
Porezni gubitak se može također prenijeti i iz po-
reznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u
porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika
i obratno, ako je riječ o istom poreznom obvezniku.
6.3. UTJECAJ OSOBNIH ODBITAKA NA DOHODAK
Osim osnovnog osobnog odbitka koji svaka osoba
(porezni obveznik) kao poreznu olakšicu može rabi-
ti za sebe, djecu, uzdržavane članove i dr. i za 2012.
se mogu dodatno rabiti i drugi osobni odbitci kao
npr. plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u
tuzemstvu i dana darovanja.
6.3.1. Osobni odbitci poreznog obveznika
Svaki porezni obveznik, prema čl. 36. Zakona i čl.
52. Pravilnika, ima pravo na neoporezivi dio dohot-
SIJEČANJ
ka u visini mjesečnog osobnog odbitka koji za cije-
lu 2012. iznosi 25.600,00 kn. Izmjenom Zakona se
i svota osobnog odbitka od 1. ožujka promijenila
tako da se u izračun uzima svota od 1.800,00 kn za
siječanj i veljaču, a za ostale mjesece 2.200,00 kn.
Osobni odbitak se uvijek priznaje za cijelo po-
rezno razdoblje odnosno za 12 mjeseci neovisno o
tome za koje se razdoblje dohodak prijavljuje, za ci-
jelu godinu ili dio godine u slučaju da obrt posluje
samo dio poslovne godine, primjerice ako je riječ o
smrti poreznog obveznika, likvidaciji djelatnosti u
tijeku godine i dr.
Porezni obveznici koji uzdržavaju članove obi-
telji imaju pravo na povećanje osobnog odbitka za
svakog uzdržavanog člana, a to mogu biti djeca koju
uzdržavaju roditelji, staratelji usvojitelji, poočimi i
pomajke kao i drugi. Uzdržavanim članovima obi-
telji, sukladno čl. 53. st. 5. Pravilnika, smatra se i
supružnik (u bračnoj zajednici), roditelji poreznog
obveznika, roditelji supružnika poreznog obvezni-
ka te pretci i potomci u izravnoj liniji, kao i djeca
nakon završetka redovitog školovanja koja ne rade
(uzdržavani član – dijete) i djeca na odsluženju voj-
nog roka. Pritom braća i sestre poreznog obveznika
ne mogu biti uzdržavani članovi, no mogu unuci i
praunuci.
Sukladno čl. 53. st. 6. Pravilnika, djetetom se
smatra dijete nakon završetka redovitog školovanja
do prvog zapošljavanja, ako je prijavljeno Hrvat-
skom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljava-
njem smatra se rad u radnom odnosu na određeno
ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisi-
ma. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz čl.
36. st. 4. Zakona (primitci do 10.966,00 kn), dijete
se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i pore-
zni obveznik uzdržavanog člana uže obitelji ima
pravo na osobni odbitak predviđen za uzdržavane
članove, odnosno 0,50%.
Ako porezni obveznik tijekom godine prestane uz-
državati člana uže obitelji, osobni odbitak se može
rabiti samo za razdoblje u kojem je bio uzdržavan (uz
uvjet da član obitelji nije do kraja godine ostvario pri-
mitak u bruto svoti većoj od 10.966,00 kn), pri čemu se
uvijek zaokružuje puni mjesec u korist poreznog ob-
veznika. Ako supružnici zajednički uzdržavaju dijete
ili druge članove, osobni odbitak se može podijeliti, o
čemu treba izvijestiti Poreznu upravu tijekom godine
ili po godišnjoj poreznoj prijavi.
Treba voditi brigu o tome da se, sukladno čl. 36.
st. 4. Zakona te čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdržava-
nim članovima (iznimno za 2012. zbog promje-
ne osobnog odbitka u tijeku godine) ne smatraju
osobe čiji dohodak ili drugi primitci koji se u smi-
slu Zakona ne smatraju dohotkom prelaze svotu
10.966,00 kn. To može biti npr. svota stipendije,
naknade za rad preko studentskog servisa i druge
naknade (neovisno o tome smatra li se isplaćena
naknada oporezivim dohotkom ili ne), koje u tije-
ku godine primi uzdržavani član ili dijete. U na-
vedenu svotu ne ulaze primitci prema posebnim
propisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka
za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih
mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja
(čl. 36. st. 5. Zakona i čl. 53. st. 2. Pravilnika).
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 41

99 Tablica 17. Pregled faktora i svota osobnih odbi- državne skrbi i brdsko-planinska područja, ako ti
taka za poreznog obveznika i uzdržavane članove članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i bora-
za 2012. ve na području posebne državne skrbi.
Za korištenje prava na uvećane osobne odbitke
Svota
Svota osobnog određeni su sljedeći uvjeti, pri čemu se prebivalište
osobnog
Uzdržavani član obitelji odbitka poreznog obveznika, djece i uzdržavanih članova
Faktor odbitka
i djeca − mjesečno uže obitelji određuje prema odredbama čl. 37. st. 1.
− mjesečno
do 1. 3. 2012. i 2. Općeg poreznog zakona:
od 1. 3. 2012.
Ø Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost
Osnovni osobni odbitak 1,00 1.800,00 2.200,00
moraju imati prebivalište na području posebne
Uzdržavani član 0,5 900,00 1.100,00 državne skrbi, bez obzira na to ostvaruju li do-
Prvo dijete 0,5 900,00 1.100,00 hodak na tom području ili izvan toga područja;
Drugo dijete 0,7 1.260,00 1.540,00
Ø Djeca ili uzdržavani članovi uže obitelji tako-
đer moraju imati prebivalište na području po-
Treće dijete 1,0 1.800,00 2.200,00 sebne državne skrbi, ako se za njih rabi odbitak
Četvrto dijete 1,4 2.520,00 3.080,00 propisan za to područje. Ako porezni obveznik
Peto dijete 1,9 3.420,00 4.180,00
ima prebivalište i boravi na području posebne
državne skrbi, a ne i obitelj, pravo na uvećani
Dodatak za djelomičnu osobni odbitak porezni obveznik ima samo za
invalidnost 0,3 540,00 660,00
vlastito uzdržavanje, dok za uzdržavane čla-
Dodatak za 100% nove rabi normalne osobne odbitke (osnovica
invalidnosti 1,00 1.800,00 2.200,00 1.800,00 kn, odnosno 2.200,00 kn);
Ø Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivali-
Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani šte i boravi na području posebne državne skrbi,
član obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u a porezni obveznik ne, uvećani osobni odbitak
poreznom razdoblju rabi osobni odbitak, ostvari može rabiti samo za uzdržavane članove.
primitke do svote 10.966,00 kn, godišnju poreznu Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i
prijavu za to porezno razdoblje mogu podnijeti po- borave na brdsko-planinskim područjima i drugim
rezni obveznik - uzdržavatelj i porezni obveznik - područjima na kojima su prema posebnim zakoni-
uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete, jasno ako to ma propisane olakšice, priznaje se osobni odbitak u
žele i imaju interesa. Navedeno proizlazi iz čl. 53. st. godišnjoj poreznoj prijavi u svoti od 2.400,00 kn (čl.
4. Pravilnika. 54. st. 1. t. 3. Zakona), a prema mjestima navedenim
u Zakonu o brdsko-planinskim područjima.
6.3.2. Osobni odbitci na područjima posebne U nastavku se daje popis općina i gradova raspo-
državne skrbi i brdsko-planinskim ređenih u I., II. i III. skupinu prema Zakonu o po-
područjima dručjima posebne državne skrbi te Zakonu o brd-
Obveznicima poreza na dohodak koji imaju pre- sko-planinskim područjima:
bivalište i borave u područjima posebne državne
skrbi, utvrđenim Zakonom o područjima posebne PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
državne skrbi, Odlukom o potvrđivanju statusa pri-
padnosti općina trećoj skupini područja posebne PRVOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područja
državne skrbi i Zakonom o brdsko-planinskim po- gradova i općina:
dručjima osnovni osobni odbitak utvrđuje se su- Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci,
kladno čl. 54. Zakona. Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda,
99 Tablica 18. Pregled faktora i svota osobnog od- Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovač-
bitka na područjima posebne državne skrbi i brd- ko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo,
sko-planinskim područjima Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica,
Ilok, Jagodnjak,
ODBITAK ODBITAK
PODRUČJE SKUPINA
MJESEČNO GODIŠNJE Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas,
Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar,
I. SKUPINA 3.840,00 46.080,00
Područje posebne državne Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica,
skrbi II. SKUPINA 3.200,00 38.400,00 Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci,
(osnovni osobni odbitak) Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja,
III. SKUPINA 2.400,00 28.800,00
Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.
Brdsko-planinska područja Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
2.400,00 28.800,00
Osnovni osobni odbitak Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa, Ne-
metin, Sarvaš i Tenja, Vinkovci (25% područja gra-
Navedeni osobni odbitci priznaju se poreznim ob- da) – naselje Mirkovci.
veznicima koji imaju prebivalište i borave u područji- DRUGOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područ-
ma posebne državne skrbi tek po godišnjem obraču- ja gradova i općina:
nu, a u tijeku godine trebao se primjenjivati osnovni Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Ča-
odbitak u svoti od 1.800,00, odnosno 2.200,00 kn. Po- činci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bo-
reznim se obveznicima osobni odbitak za uzdržava- gićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, ,
ne članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema prika-
zanim osnovnim osobnim odbitcima za područja
42 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak,
Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikle-
uš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac,
Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Pose-
darje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin,
Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina,
Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vr-
hovine i Zemunik Donji.
Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Daruvar (25% područja grada) – naselja: Marko-
vac i Vrbovac;
Dubrovnik (50% područja grada) – naselja:
Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno,
Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Groma-
ča, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica,
Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osoj-
nik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet,
Trsteno i Zaton;
Karlovac (10% područja grada) – naselja: Ban-
ska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska,
Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vu-
kmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja
Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević
Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gor-
nje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić
Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popo-
vić Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunj-
ski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;
Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski
Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i
Vurot;
Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić,
Ivanbrijeg i Lukavac;
Virovitica (10% područja grada) – naselje Jase-
naš;
Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista
Mala, Čista Velika i Grabovci;
Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub
i Crno.
TREĆOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područja
gradova i općina:
Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosilje-
vo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista
Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja
Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja
Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gu-
nja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli,
Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Va-
roš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac,
Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vu-
kovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić,
Pisarovina,
Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen,
Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Pri-
vlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac,
Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka,
Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Stari-
grad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica,
Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela,
Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac,
Žumberak
SIJEČANJ
Prema čl. 3. Zakona o brdsko-planinskim područ-
jima, status brdsko-planinskog područja imaju slje-
deće jedinice lokalne samouprave:
BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA
– gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Le-
poglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vr-
bovsko i Vrgorac.
– općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle,
Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Je-
senje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lo-
bor, Lokve, Lovreč, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji,
Motovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Pod-
bablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora,
Skrad, Stubičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska
općina.
6.3.3. Ostali osobni odbitci
Darovanja dana u naravi i novcu
Riječ je o darovanjima u novcu i naravi doznače-
na na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne,
znanstvene, zdravstvene i humanitarne, sportske i
vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima
do visine 2% primitaka u prethodnoj poreznoj godi-
ni (2011.) ili više, prema odlukama nadležnih mini-
starstava, sukladno čl. 36. st. 12. Zakona.
99 Napomena: Dana darovanja u novcu ili naravi
do visine 2% se u 2012. smatraju osobnim odbitkom
i ne treba ih knjižiti u Obrazac KPI kao izdatak,
nego dodatno, na temelju vjerodostojnih isprava
smanjuju dohodak i evidentiraju se samo u Obras-
cu DOH. Svota darovanja nije navedena u skupini
troškova, već svotom prihoda prethodne godine, a
prema primitcima iskazanim u godišnjoj poreznoj
prijavi.
Opširnije o poreznom položaju darova (donacija)
može se pročitati u časopisu RRiF br. 11/11., str. 105.
Napominjemo da se u godišnjoj poreznoj prijavi
na Obrascu DOH već drugu godinu ne može koristiti
olakšica za svote troškova zdravstvenih usluga i za
nabavu ortopedskih pomagala u RH kao niti svota
ulaganja na ime kupnje ili gradnje stambenog prosto-
ra za potrebe trajnog stanovanja kao i za investicijska
održavanja na postojećem stambenom prostoru radi
poboljšanja uvjeta stanovanja ili otplata kamata po
namjenskom stambenom kreditu ili po osnovi 50%
plaćene najamnine za stanovanje.
RRiF-ov POREZNI
PRIRUČNIK 2013.
2 toma + CD +
ažuriranje tijekom
godine
1.155,00 kn
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 43

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač. UDK 657.1/336.2

III. Sastavljanje godišnje prijave

poreza na dohodak na Obrascima
DOH-Z i DOH za 2012.
P rijava dohotka od obavljanja samostalne obrtničke i druge djelatnosti na Obrascu DOH i za su-
poduzetnike u zajedničkom obrtu na Obrascu DOH-Z predaje se u istim rokovima kao i za pret-
hodnu godinu. U dijelovima Obrasca DOH koji se odnosi na samostalnu djelatnost promijenjen je samo
PRILOG UPO jer je za 2012. zbog promjene osobnih odbitaka došlo i do promjene poreznih razreda.
Načelno se postupak izrade godišnje porezne prijave za ovu skupinu poreznih obveznika nije promije-
nio, no samostalne djelatnosti trebaju voditi brigu o smanjenjima dohotka koje proizlaze iz odredaba
Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

1. K
 AKO TREBA UTVRDITI DOHODAK − POREZNU 1.1. ZAKLJUČIVANJE OBRASCA KPI I
OSNOVICU UTVRĐIVANJE DOHOTKA
Dohodak od samostalnih djelatnosti je, prema čl. Utvrditi dohodak, odnosno poreznu osnovicu na
19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. koju treba obračunati porez na dohodak samostalne
177/04., 73/08., 80/10. 114/11. i 22/12, dalje: Zakon), obrtničke djelatnosti znači najprije utvrditi ukupne
razlika između poslovnih primitaka i poslovnih iz- poslovne primitke i izdatke poslovne godine. Tek
dataka nastalih u poreznom razdoblju. Pritom nije potom treba zaključiti knjigu primitaka i izdataka
bitno je li riječ o obrtničkoj djelatnosti s jednim no- (dalje: KPI). To znači da je prvi korak zaključivanje
siteljem ili obavljanju obrtničke djelatnosti s više Obrasca KPI, odnosno zbrajanje određenih stupaca
supoduzetnika. Za 2012. to su svi poslovni događaji obrasca u kojima su se tijekom godine evidentirali
(primitci i izdatci) evidentirani u Obrascu KPI prema poslovni događaji. Dohodak je razlika tako utvrđe-
načelu blagajne, dakle oni koji su plaćeni i naplaćeni nih primitaka i izdataka:
od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., zajedno s UKUPNI PRIMITCI  stupac 9 = 5 + 6 + 7 − 8
izdatkom amortizacije – otpisom dugotrajne imovi- − UKUPNI IZDATCI  stupac 15 = 10 + 11 + 12
ne, a prema obračunu iskazanom u Obrascu DI. − 13 − 14
= DOHODAK
KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac KPI
I. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU
1. NAZIV DJELATNOSTI TRGOVINA NA VELIKO I MALO ŠIFRA DJELATNOTI 52
2. IME I PREZIME PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI IVAN ŠARIĆ
3. ADRESA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA VARAŽDIN, Selska 55
4. MBG PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI/OIB 11112345678
II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA
PRIMICI IZDACI IZDACI
NADNEVAK BROJ PDV U UKUPNI PDV U IZ čl. 22., UKUPNO
R. br. PRIMITKA / OPIS ISPRAVA NA ŽIRO- U U PUTEM U DOPUŠTENI
IZDATKA TEMELJNICE U GOTOVINI PRIMICIMA PRIMICI ŽIRO- IZDACIMA st. 1., IZDACI
-RAČUN NARAVI GOTOVINI -RAČUNA NARAVI t. 1. i 5.
15 (10+11+
1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14
12-13-14)

256 30. 12. 2012. T - 256 Izv. ž. r. br. 222 2.990,00 59.300,00 — 11.200,00 51.090,00 6.980,00 45.100,00 — 9.750,00 — 42.330,00
257 31.12. 2012. T - 257 Utržak 31. 12. 2012. 33.350,00 — — 6.320,00 27.030,00 — — — — — —
Obračun amorti-
258 31.12.20112 T - 258 49.800,00 4.650,00 45.150,00
zacije za 2012.
Sveukupno: 2012. 159.050,00 420.330,00 2.900,00 79.450,00 502.830,00 59.400,00 391.110,00 45.600,00 53.300,00 4.550,00 398.860,00

Primjer zaključivanja knjige primitaka i izdataka - 61/12., dalje: Pravilnik). Obrazac DOH-Z i Obrazac
(Obrazac KPI) daje se u nastavku: DOH na kojima samostalne obrtničke djelatnosti
U navedenom je primjeru dohodak za 2012. razli- trebaju predati godišnju poreznu prijavu objavljen
ka primitka i izdatka kako slijedi: je u Pravilniku iz Nar. nov., br. 61/12.
Ukupni primitci = 502.830,00 kn 1. OBRAZAC DOH – PRIJAVA POREZA NA DO-
- Ukupni izdatci = 398.860,00 kn HODAK
DOHODAK = 103.970,00 kn
Utvrđenu svotu dohotka od obavljanja samostal-
Porezni obveznici trebaju, sukladno čl. 42. Zakona ne djelatnosti – jedan nositelj, treba unijeti u obrazac
te odredbama čl. 83., 87., 88. i 89. Pravilnika, predati Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH, i to u red.
nadležnoj ispostavi Porezne uprave poreznu prijavu br. 4.2.1., DIO SD − DOHODAK OD SAMOSTALNE DJE-
o utvrđenom dohotku na obrascu koji je sastavni dio LATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, PO-
Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. LJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE
44 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (pre-
ma pregledu primitaka i izdataka) u stupac 2.
Ako je poduzetnik obavljao djelatnost ili dio djelatno-
sti na području posebne državne skrbi i brdsko-planin-
skom području, podatak o ostvarenom dohotku treba
evidentirati u zasebnom rednom broju Obrasca DOH,
i to na red. br. 4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE
DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEB-
NE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-
PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE
OLAKŠICE, u stupac 3. Pritom u stupcu 4 treba izra-
čunati udio ostvarenog dohotka na tim područjima u
odnosu na sveukupni dohodak koji se evidentira pod
red. br. 5. Obrasca DOH. Izračunani postotak treba pri-
mijeniti na ukupno utvrđenu godišnju poreznu obvezu
pod t. 9.6. UTVRÐIVANJE POREZA I PRIREZA, a da bi se
izračunala smanjena svota poreza.
2. OBRAZAC DOH–Z – PRIJAVA DOHOTKA OD ZA­
JE­DNIČKE DJELATNOSTI
Ako je utvrđeni dohodak rezultat zajedničkog
obavljanja djelatnosti, svotu zajedničkog dohotka
treba prijaviti najprije na Obrascu DOH-Z nadležnoj
ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja 2013., koji
treba smanjiti za pripisane posebne olakšice i poti-
caje. Svaki supoduzetnik, nakon dobivenog rješenja o
prihvaćanju zajedničkog dohotka i raspodjeli između
supoduzetnika, svoj dio prijavljuje na Obrascu DOH
(do 28. veljače 2013.) koji treba unijeti također pod
red. br. 4.2.1., ali u stupac 5.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-
latnost kao nositelji obrta u jednom obrtu, a kao su-
poduzetnici u drugom obrtu, mogu u Obrascu DOH
imati popunjen stupac 2 i 5, red. br. 4.2.1., a u protiv-
nom treba popuniti samo jedan stupac.
1.2. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE
Dohodak kao razlika evidentiranih poslovnih
primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju
porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje
treba obračunati porez na dohodak. Zakon i Pravil-
nik o porezu na dohodak propisuju razne porezne
olakšice − smanjenja, koje treba primijeniti na tako
stečen dohodak kao razliku primitaka i izdataka iz
Obrasca KPI na sljedeći način:
99 Slika 2. Utvrđivanje dohotka i porezne osnovice
za samostalne djelatnosti
DOHODAK = razlika primitaka i izdataka
- plaće novozaposlenih osoba - prema čl. 56. Zakona
- državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori
- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori
- izdatci za istraživanje i razvoj prema čl. 57. Zakona
- preneseni gubitak (5 razdoblja) prema čl. 35. Zakona
DOHODAK/GUBITAK NAKON SMANJENJA
– osnovni osobni odbitak prema čl. 36. st. 1. i 2. Zakona
– darovanja do 2% primitaka pethodne godine prema čl. 36. st. 12.)
POREZNA OSNOVICA SVOTA POREZA
Smanjenje svote poreza na dohodak za
poduzetnike na područjima posebne
državne skrbi, području grada Vukovara
i brdsko-planinskim područjima
za 100%, 75% ili 25%
SIJEČANJ
Utvrđeni se dohodak kao razlika poslovnih pri-
mitaka i izdataka u obrtu s jednim nositeljem ili u
zajedničkom obrtu, može smanjiti za posebne olak-
šice i poticaje utvrđene u čl. 56. i 57. Zakona, kako je
prikazano na prethodnoj slici.
Olakšice treba unijeti u za to određeno mjesto u
Obrascu DOH-Z i Obrascu DOH, pritom treba vo-
diti brigu o tome da olakšice iskorištene u Obrascu
DOH-Z supoduzetnik NE može uporabiti još jednom
u Obrascu DOH, kad prijavljuje svoj dio dohotka.
2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBAVLJANJA
ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI NA OBRASCU DOH-Z
Mogućnost obavljanja djelatnosti u kojoj sudjelu-
je više supoduzetnika uređena je u čl. 35.a Zakona o
obrtu. Propisi o dohotku uređuju takav način obavlja-
nja djelatnosti u čl. 34. Zakona te u Pravilniku u čl. 48.
i 49. – utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti.
Dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se
također (kao u obrtima gdje je jedan nositelj) kao
razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u
određenom poreznom razdoblju. Primitke i izdat-
ke evidentira se u jednom Obrascu KPI za ukupnu
djelatnost, odnosno zajednički obrt, i to neovisno o
broju sudionika zajedničkog obrta.
2.1. PRIJAVA DOHOTKA OD OBAVLJANJA
ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI – KADA SE
PREDAJE I KOME
Dohodak od zajedničke djelatnosti obrta, slo-
bodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te
od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje
se kao jedinstven dohodak i prijavljuje na Obrascu
DOH-Z – Prijava o utvrđenom dohotku od zajed-
ničke djelatnosti. Utvrđen dohodak raspoređuje se
odnosno dijeli na supoduzetnike prema prethodno
zaključenom ugovoru, a ako ugovor nije zaključen,
zajednički se dohodak dijeli na jednake dijelove
među supoduzetnike. Tako se oporezuje dio dohot-
ka koji pripada svakom supoduzetniku od obavlja-
nja zajedničke djelatnosti.
Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti
treba također voditi brigu o svotama koje se pribra-
jaju i/ili odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika
koji se iskazuje pod red. br. 10. u stupcu 5 Obrasca
DOH-Z. Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku
mogu se stoga uvećati i smanjiti sukladno
čl. 49. st. 6. i 7. Pravilnika.
Naknade isplaćene supoduzetnicima,
primjerice za njihov rad, povećavaju nji-
hov dohodak od samostalne djelatnosti,
ako su isplate u tijeku poslovne godine
iskazane kao poslovni izdatak zajedničke
djelatnosti. Isplaćena zakupnina ili naja-
mnina kao naknada za uporabu vlastitog
prostora supoduzetnika u poslovne svrhe
zajedničkog obrta, također povećava do-
hodak supoduzetnika. Međutim, izdat-
ci koje je supoduzetnik imao u poslovne
svrhe, a nisu evidentirani kao izdatci od
zajedničke djelatnosti, mogu smanjiti nje-
gov dohodak od zajedničke djelatnosti.
Prijavu o utvrđenom dohotku od zajed-
ničke djelatnosti sastavlja nositelj zajed-
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
ničke djelatnosti i dostavlja se ispostavi područnog
ureda Porezne uprave na području na kojem ima
prebivalište ili uobičajeno boravište. Prijava se
podnosi prije godišnje porezne prijave za 2012. na
Obrascu DOH-Z, a najkasnije do kraja siječnja te-
kuće godine za prethodnu godinu, odnosno do 31.
siječnja 2013. Tako se supoduzetnicima omogućuje
da predaju svaki svoju poreznu prijavu na Obrascu
DOH do kraja veljače 2013.
Zajednički dohodak i raspodjela na pojedine su-
poduzetnike po podnesenoj prijavi o utvrđenom
dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rje-
šenjem, odnosno privremenim poreznim rješe-
njem, ako je Porezna uprava to rješenje donijela na
temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali
u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno rješenje
dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti koji je
obvezan obavijestiti sve supoduzetnike (čl. 48. st.
7. Pravilnika) o visini utvrđenog dohotka i njegovoj
raspodjeli na pojedinog supoduzetnika.
Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se
rješenjem o porezu protiv kojeg se može izjaviti žalbu,
prema odredbi čl. 159. – 162. Općeg poreznog zakona,
ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivali-
štu ili uobičajenom boravištu nositelja zajedničke dje-
latnosti, i to u roku 30 dana od dana primitka rješenja.
2.2. SADRŽAJ OBRASCA DOH-Z I OBVEZNI PRILOZI
Uz Obrazac DOH-Z, sukladno čl. 83. st. 6. Pravilnika,
supoduzetnici trebaju priložiti i sljedeće dokumente:
Ø ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odno-
sima između supoduzetnika međusobno i zajed-
ničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već
ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
Ø ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelat-
nosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se
djelatnost ne nastavlja,
Ø pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se
ne vode poslovne knjige (dohodak od zajednič-
ke imovine i imovinskih prava),
Ø presliku popisa dugotrajne imovine,
Ø isprave na temelju kojih su iskorištene porezne
olakšice (ugovori i preslike naloga o primlje-
nim svotama),
Ø izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-
pnim primitcima i ukupnim izdatcima, pri
čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpi-
sa te reprezentacije, a i podatak o broju zapo-
slenih sa stanjem na dan 31. prosinca.
Pregled poslovnih primitaka i izdataka u zajed-
ničkom obrtu može imati elemente kao pregled za
obrtničku djelatnost u kojoj je samo jedan nositelj.
Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti pot-
pisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajed-
ničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili
drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.
No podatci iskazani na Obrascu DOH-Z - (pod t.
11.) Podatci o olakšicama, oslobođenjima i potica-
jima, ne utječu na visinu iskazanog dohotka od za-
jedničke djelatnosti. Navedeni podatci imaju samo
informativno značenje o svotama olakšica koje su
dijelom već iskazane u izdatcima, odnosno kojima
je smanjena svota zajedničkog dohotka prije iskazi-
vanja u samome obrascu.
45
2.3. KADA I KAKO TREBA SUPODUZETNIK
PRIJAVITI VLASTITI UDIO OD ZAJEDNIČKOG
DOHOTKA U OBRASCU DOH
Nakon dobivenog rješenja o zajedničkom dohot-
ku/gubitku (dobiva ga nositelj i izvješćuje supoduzet-
nike), svaki poduzetnik treba predati svoju poreznu
prijavu na Obrascu DOH najkasnije do kraja veljače.
Svotu DOHOTKA/GUBITKA treba evidentirati u
dio SD porezne prijave – t. 4.2.1. DOHODAK/GUBI-
TAK U TEKUĆOJ GODINI u stupac 5 uz podatke o
OIB-u građana nositelja zajedničke djelatnosti, od-
nosno zajedničke imovine i imovinskog prava iska-
zanom pod istom točkom, stupac 4.
Supoduzetnici u Obrascu DOH više ne uno-
se olakšice – smanjenja za plaće novozaposlenih,
svotu potpore za obrazovanje i izobrazbu, te iz-
datke za istraživanje i razvoj koje su uporabili u
Obrascu DOH-Z. Ali, ako je od obavljanja zajednič-
ke djelatnosti zabilježen gubitak u tekućoj ili pret-
hodnim godinama u stupcu 5 (pod istom t. 4.2.1.),
svaki supoduzetnik treba evidentirati dio gubitka
koji je rezultat raspodjele na pojedine supoduzet-
nike, odnosno dobivenog rješenja o gubitku od za-
jedničkog obrta.
Sudionici zajedničkog obrta više NE TREBAJU uz
Obrazac DOH dostavljati ponovo pregled primitaka
i izdataka koji se odnosi na rekapitulaciju Obrasca
KPI zajedničkog obrta, odnosno nije niti moguće
napraviti pregled primitaka i izdataka samo u visini
udjela nekog supoduzetnika, što potvrđuje i Uputa o
sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave.
3. U
 TVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE
POREZA I PRIREZA NA OBRASCU DOH
Prijavu poreza na dohodak na Obrascu DOH tre-
baju predati porezni obveznici kao jedini nositelji
samostalne djelatnosti (obrta ili slobodnog zanima-
nja i dr.), ali i supoduzetnici za dio dohotka koji su
stekli obavljanjem djelatnosti u zajedničkom obrtu
na temelju rješenja Porezne uprave te ako je obrtnik
u jednom obrtu nositelj, a u drugome, primjerice,
nositelj ili supoduzetnik u zajedničkom obrtu.
Obrazac DOH, u našem primjeru, temelji se na
podatcima iz knjige primitaka i izdataka (Obrazac
KPI – slika na prethodnim stranicama pod t. 1.1 –
Zaključivanje Obrasca KPI), odnosno dohotku od
obavljanja djelatnosti trgovine na veliko malo, obr-
ta „TRGOVAC“ – Ivan ŠARIĆ, Selska 55, Varaždin, te
dohotku od zajedničkog obavljanja obrta u supodu-
zetništvu, s udjelom 40%, nositelj zajedničkog obrta
Nevenka ŠARIĆ, Selska 55, Varaždin.
3.1. ISKAZIVANJE PODATAKA NA OBRASCU DOH
Prijavu poreza na dohodak samostalnih obrt-
ničkih djelatnosti podnosi se na Obrascu DOH na
temelju prethodno predanog Obrasca DOH-Z, ako
je riječ o zajedničkom obrtu. U našem primjeru, za
dohodak Obrta „TRGOVAC“, nositelj Ivan ŠARIĆ i
udio u zajedničkom dohotku iz obrta „VEGA“ – no-
sitelja Nevenke ŠARIĆ, u nastavku prikazujemo po-
punjene dijelove Obrasca DOH, i to samo one koji
se odnose na samostalne djelatnosti i s oznakama
pozicija iz obrasca:
46 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

VARAŽDIN
VARAŽDIN
2012

“VEGA” obrt za uslužno građenje i trgovinu 091/1233-444

VARAŽDIN
Selska 55

NEVENKA ŠARIĆ 23456789111

VARAŽDIN
ISTARSKA 10

IVAN ŠARIĆ 11112345678 VARAŽDIN, SELSKA 55

101.520,00
11.900,00
—

89.620,00

23456789111 60 59.772,00 — 59.772,00

11112345678 40 29.848,00 6.000,00* 35.848,00

3.140,00

3 0 0 1 2 0 1 3

99 Napomena: Dio dohotka nositelja zajedničke djelatnosti povećava se na ime isplaćene najamnine kao
naknade za korištenje vlastitog prostora u poslovne svrhe jer je knjižena kao izdatak u KPI zajedničkog obrta,
odnosno za 6.000,00 kn.
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 47
REPUBLIKA HRVATSKA Obrazac DOH
MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA
OBRAZAC DOH – 1. OPĆI
PO­DAT­CI PODRUČNI URED ______VARAŽDIN__________________________
ISPOSTAVA ______VARAŽDIN_______________________________

U ovaj dio porezne prijave PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2012. GODINU

unosi se podatke o poreznom 1. OPĆI PODACI
obvezniku i razdoblju za koje
1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA: IVAN ŠARIĆ (MARIJA I KARLO) OBRT “TRGOVAC”
se utvrđeni dohodak prijavljuje.
1.2. ADRESA (mjesto, ulica i kućni broj): VARAŽDIN, Selska 55
Prema zahtjevu PU može se upi-
1.3. OIB: 1112345678 TELEFON: 091-1283-444
sati još i MBG.
1.4. UMIROVLJENIK (zaokružiti): DA / NE Razdoblje: od do

1.5. PPDS i druga područja1 (zaokružiti područje): P1 P2 P3 P4

OBRAZAC DOH – 2. PODAT-
1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE
CI O UZDRŽAVANIM ČLANO-
PPDS
VIMA R. br. RAZDOBLJE DRŽAVA MJESTO ULICA I KUĆNI BROJ i dr. podr.
OBRAZAC DOH – 3. PODAT- 1. OD OD

CI O UVEĆANJU OSOBNOG 2. OD OD

ODBITKA 3. OD OD

1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

Upisuju se podatci o obrtni- R. br. RAZDOBLJE INVALIDNISTI HRVI

DA / NE OZNAKA INVALIDNISTI2 (zaokružiti) POSTOTAK INVALIDNOSTI
(ispunjava HRVI)
ku, uzdržavanim članovima za 1. OD OD I I*
potrebe izračuna svote osobnog 2. OD OD I I*
odbitka kojim će se smanjiti do- 1.8. BROJ RAČUNA: 2346258889
hodak, u vezi s izračunom pore- OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): ERSTE & STEIERMÄRKISHE BANK
zne osnovice. 1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJENIKU
U našem je primjeru porezni
1.9.1 NAZIV / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:
obveznik, osim osobnog odbit-
1.9.2 ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:
ka za sebe, koristio osobni odbi-
1.9.3 OIB:
tak i za dvoje uzdržavane djece.
Napominjemo da se svota da- 2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI
OSOBNI ODBITAK DIJELI SE
nih darovanja (do 2% primitaka PPDS
I DRUGA
INVALID RAZDOBLJE S OSOBOM
R. br. IME I PREZIME / SRODSTVO OIB PODRUČJA KORIŠTENJA POSTOTAK
prethodne godine prema rješe- (P1, P2,
P3, P4)
(I ili I*)
OD / DO OIB OSOBNOG
ODBITKA
nju PU) ne knjiži kao izdatak u 1. IVANA ŠARIĆ 22119853350 – – 01.01.do31.12. – –
KPI, nego se evidentira samo kao 2. MARKO ŠARIĆ 33441234567 01.01.do31.12.
osobni odbitak na ovoj poziciji 3.

Obrasca DOH. 4.

5.

6.

Za narudžbe naših izdanja 7.

ili dokupa minuta za savjete 8.

molimo javiti se na broj 3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA IZNOS

tel. (01)/4699-760; 3.1. PLAĆENE DOPRINSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU –

faks: 46 99 766 3.2. DANA DAROVANJA 4.000,00
ili e-mail: rrif@rrif.hr 3.3. UKUPNO (3.1.+3.2.) 4.000,00
1
PPDS — Područje posebne državne skrbi; P1 — prva skupina; P2 — druga skupana; P3 — treća skupina; P4 — brdsko-planinska područja
2
Oznaka invalidnosti: I* — 100% invalidnosti ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnosti

OBRAZAC DOH – 4. PODATCI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA

4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)
OIB POREZNOG OBVEZNIKA: 12312345678
4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI
UMANJENJE DOHOTKA ZAJEDNIČKI DOHODAK
DOHODAK/
/ UVEĆANJE GUBITKA GUBITAK DOHODAK UPLAĆENI POREZ
R. br. GUBITAK OIB nositelja IZNOS DOHOTKA/
POJEDINCA (<0) (> ili = 0) I PRIREZ
POJEDINCA GUBITKA
(ukupno pod 4.2.4. stup. 3) zajedničke djelatnosti
1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8
1. 103.970,00 29.105,50 23456789111 35.848,00 110.712,50
2.
3.
UKUPNO 4.2.1. 110.712,50
4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 26.000,50
4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I 84.712,00
PRIREZ
48 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
U ovom dijelu, pod 4. – DOHODAK OD SAMO-
STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-
MANJA, POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I DJELAT-
NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA
DJELATNOST, unose se sljedeći podatci:
1. Razlika primitaka i
izdataka iz Obrasca KPI 103.970,00
2. Udio u zajedničkom dohotku
(40% prema rješenju PU) 35.848,00
DOHODAK 139.818,00
3.1.1. Smanjenja ostvarenog dohotka
Za utvrđivanje dohotka 2012. smanjenja su jasno
propisana čl. 6. st. 3. Zakona, i to za svotu:
1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Za-
kona,
2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te
za naukovanje za obrtnička zanimanja prema po-
sebnim propisima,
3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1.
Zakona i
4. prenesenog gubitka iz čl. 35. Zakona, nakon
smanjenja iz prethodnih točaka, koji je rezident po
osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18.
Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nere-
zident u tuzemstvu.
OBRAZAC DOH – 4.2.4. UMANJENJA DOHOT-
KA POJEDINCA
Sukladno čl. 56. st. 1. i 6. Zakona, obrt „TRGO-
VAC“, vlasnika Ivana ŠARIĆA, pri sastavljanju pri-
jave poreza na dohodak za 2012. iskazao je sljedeće
svote smanjenja dohotka.
1. Svota plaća novozaposlenih osoba
U nastavku se daje primjer izračuna svote sma-
njenja dohotka za plaće novozaposlenih osoba za
sljedeće slučajeve:
1) 1. kolovoza 2011. – Sklopljen ugovor o radu s
radnikom A. A. koji je prethodno bio više od mjesec
dana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (povla-
stica iz 2011. prenosi se u 2012.).
2) 1. svibnja 2012. – Ugovor o radu sklopljen s rad-
nicom B. B. pripravnicom.
3) 30. kolovoza 2012. – Raskinut ugovor o radu
(sporazumni) s radnikom C. C.
Svotu poticaja za novozaposlene djelatnike u
2012. treba izračunati na sljedeći način:
1. A. A.Ž bruto-plaća i doprinosi na plaću, za
plaće od siječnja do lipnja 2012. (za
isplaćenih sedam plaća) 18.000,00 kn
2. B. B.Ž bruto-plaća i doprinosi na plaću za
isplaćene plaće za mjesece od svibnja
do prosinca 2012. 27.250,00 kn
UKUPNO: 45.250,00 kn
4.2.4 UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA
R. br. UMANJENJE DOHOTKA ZA
1 2
1. PLAĆE NOVOZAPOSLENIH OSOBA
2. DRŽAVNE POTPORE ZA NAUKOVANJE ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA
3. DRŽAVNE POTPORE ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU
4. IZDATCI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA
UKUPNO 4.2.4.
SIJEČANJ
3. C. C.Ž bruto-plaća i doprinosi na plaće koji
bi bili isplaćeni u listopadu, studenom i
prosincu 2012. 25.800,00 kn
SVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA PLAĆE
NOVOZAPOSLENIH ZA 2012.
(u Obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 1, stupac 3,
u Obrascu DOH-Z − t. 6) 19.450,00 kn
Ova olakšica može se primjenjivati godinu dana
od dana zaposlenja novih zaposlenika, osim ako je
riječ o invalidnim osobama – tada je rok za isko-
rištavanje olakšice tri godine, računajući od dana
njihova zaposlenja, dakle može se prenositi na više
poreznih razdoblja dok se ne iskoristi.
99 Napomena: Opširnije o poticaju zapošljavanja
pogledati pod t. 7.2.1. u II. poglavlju ovog PRILOGA.
2. Svota državne potpore za obrazovanje i izo-
brazbu prema posebnim propisima
Za ove se potrebe može također izraditi rekapi-
tulaciju – pregled nastalih izdataka kao primjerice:
1. Pretplata na časopis Računovodstvo,
revizija i financije u 2012.
(1 kom bez PDV-a) 1.200,00 kn
2. Seminari (ukupno) 1.250,00 kn
3. Stručna literatura (knjige, priručnici) 1.060,00 kn
SVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA
IZDATKE ZA ŠKOLOVANJE I
STRUČNA USAVRŠAVANJA 3.510,00 kn
UKUPNO opći troškovi za obrazovanje i izobraz-
bu = 3.510,00 kn x 70% = 2.457,00 kn
(u Obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 3., stupac 3,
a u Obrascu DOH-Z t. 7.).
3. Svota državne potpore za naukovanje za
obrtnička zanimanja prema posebnim
propisima
Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo
isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za vlastite po-
trebe, primjerice:
Ø M. M. (2 mj. × 700,00) = 1.400,00 kn
Ø D. D (3 mj. × 200,00) = 600,00 kn
Ø smanjenje za 5% dohotka pojedinca
(103.970,00 x 5%) 5.198,50 kn
7.198,50 kn
Obrt „TRGOVAC“ može prikazati i smanjenje u vi-
sini 5% od ostvarenog dohotka samostalnog obrta u
svoti od 5.198,50 kn jer je svota manja od ograničenja
navedenog u čl. 6. st. 4. Zakona o državnim potpora-
ma. To je ujedno i maksimalna svota koja se izraču-
nava na sljedeći način: broj naučnika x 12 mjeseci u
godini x neoporeziva svota po naučniku od 1.600,00
kn = 3 naučnika x 12 mj. x 1.600,00 = 57.600,00 kn.
Svota smanjenja evidentira se u Obrascu DOH
pod t. 4.2.4. − red. br. 2., stupac 3 ili u Obrascu DOH-
Z − t. 6).
IZNOS
3
19.450,00
7.198,50
2.457,00
–
29.105,50
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 49

99 Napomena: Ako bi bila riječ o troškovima po- nih poreznih razdoblja koji se mogu pojaviti pod t.
sebnog obrazovanja i izobrazbe, smanjenje bi se 4.2.5. – GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
izračunalo samo u visini 35% ostvarenih troškova. ZA PRIJENOS, glede mogućnosti prijenosa u sljede-
U našem primjeru UKUPNO DOHODAK pod t. ću poslovnu godinu. To mogu biti sljedeći primjeri:
4.2.1. iznosi 110.712,50 kn. 1. PRIMJER – Dohotkom ostvarenim u 2012. (teku-
Kako bi obrtnik postupao sa sadašnjim ili prene- ćoj godini) pokriva se gubitak iz prethodnih godina
senim gubitcima, pokazujemo u nastavku. te nakon prebijanja ostaje još dohotka za oporeziva-
99 Napomena: O utjecaju poreznog gubitka pisano nje – za obrtnika Ivana ŠARIĆA u našem primjeru.
je u t. 7.3., poglavlje II. ovog PRILOGA. 2. PRIMJER – U tekućoj godini ostvaren je gubitak
te se gubitak iz prethodne godine samo još više pove-
3.1.2. Utjecaj poreznog gubitka ćava, i to upravo za svotu gubitka iz tekuće godine.
OBRAZAC DOH – 4.2.5. GUBITAK OD SAMO- 3. PRIMJER – Na temelju ostvarenog dohotka za
STALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS 2012. (u godini za koju se dohodak utvrđuje) te
iskazanog gubitka iz prethodne godine, a prema
Treba istaknuti da se u godišnjoj poreznoj prijavi rješenju Porezne uprave, gubitak je smanjen, ali ga
za 2012. može pokriti gubitak nastao u samostalnoj se još kao gubitak prenosi u sljedeće porezno raz-
djelatnosti počevši od 2007., ali samo za porezni doblje.
gubitak za koji je Porezna uprava izdala rješenje. Za navedene primjere pozicije Obrasca DOH, pod t.
Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo 4.2.5. mogu se popuniti na prikazani način, pri čemu
od dohotka na osnovi kojeg je utvrđen (čl. 35. st. 2. je za tekuću godinu uzeta 2012., a za prethodnu 2011.
Zakona), a riječ je o dohotku ostvarenom od obav- U pretpostavljenom primjeru polazimo od podat-
ljanja samostalne djelatnosti odnosno za djelatno- ka – dohotka iskazanog pod t. 4.2.1. stupac 7 u teku-
sti koje vode poslovne knjige. ćoj 2012.
Razlikujemo nekoliko različitih slučajeva u vezi
s poravnanjem – prebijanjem gubitka iz prethod-
99 Primjer 1. Dohodak prije smanjenja = 110.712,50 – Primjer obrta „TRGOVAC“ – nositelj Ivan ŠARIĆ
4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI
DOHODAK/ UMANJENJE DOHOTKA ZAJEDNIČKI DOHODAK UPLAĆENI
/ UVEĆANJE GUBITKA GUBITAK DOHODAK
R. br. GUBITAK OIB nositelja IZNOS DOHOTKA/ POREZ
POJEDINCA (<0) (> ili = 0)
POJEDINCA I PRIREZ
(ukupno pod 4.2.4. stup. 3) zajedničke djelatnosti GUBITKA
1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8
1. 103.970,00 29.105,50 23456789111 35.848,00 110.712,50
2.
3.
UKUPNO 4.2.1. 110.712,50
4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 26.000,50
4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ 84.712,00
I PRIREZ
4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS
IZNOS UMANJENJE IZNOS GUBITKA U
R. br. GODINA PRENESENOG GUBITKA U TEKUĆOJ GODINI GUBITAK ZA PRIJENOS
GUBITKA TEKUĆOJ GODINI (pod 4.2.1. stup. 6)
1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]
1. 2010. 5.200,00 – – 5.200,00
2. 2011. 5.200,00 – 20.800,50 26.000,50
3. 2012. 26.000,50 26.000,50 –
99 Primjer 2. Gubitak prije smanjenja = 50.000,00 kn
4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI
DOHODAK/ UMANJENJE DOHOTKA ZAJEDNIČKI DOHODAK UPLAĆENI
/ UVEĆANJE GUBITKA GUBITAK DOHODAK
R. br. GUBITAK OIB nositelja IZNOS DOHOTKA/ POREZ
POJEDINCA (<0) (> ili = 0)
POJEDINCA I PRIREZ
(ukupno pod 4.2.4. stup. 3) zajedničke djelatnosti GUBITKA
1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8
1. -50.000,00 10.000,00 -60.000,00 – 2.300,00
2.
3.
UKUPNO 4.2.1. -60.000,00 – 2.300,00
4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) –
4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ – 2.300,00
I PRIREZ
50 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

IZNOS UMANJENJE IZNOS GUBITKA U
R. br. GODINA PRENESENOG GUBITKA U TEKUĆOJ GODINI GUBITAK ZA PRIJENOS
GUBITKA TEKUĆOJ GODINI (pod 4.2.1. stup. 6)
1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]
1. 2011. 10.000,00 10.000,00
2. 2012. 10.000,00 60.000,00 70.000,00
3.

99 Primjer 3. Dohodak prije smanjenja = 100.000,00 kn

4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI
DOHODAK/ UMANJENJE DOHOTKA ZAJEDNIČKI DOHODAK UPLAĆENI
/ UVEĆANJE GUBITKA GUBITAK DOHODAK
R. br. GUBITAK OIB nositelja IZNOS DOHOTKA/ POREZ
POJEDINCA (<0) (> ili = 0)
POJEDINCA I PRIREZ
(ukupno pod 4.2.4. stup. 3) zajedničke djelatnosti GUBITKA
1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8
1. 100.000,00 10.000,00 90.000,00 8.600,00
2.
3.
UKUPNO 4.2.1. 90.000,00 8.600,00
4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 90.000,00
4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ
I PRIREZ 0 8.600,00

4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

IZNOS UMANJENJE IZNOS GUBITKA U
R. br. GODINA PRENESENOG GUBITKA U TEKUĆOJ GODINI GUBITAK ZA PRIJENOS
GUBITKA TEKUĆOJ GODINI (pod 4.2.1. stup. 6)
1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]
1. 2011. 120.000,00 120.000,00
2. 2012. 120.000,00 90.000,00 30.000,00
3.

Smanjenje gubitka, odnosno smanjenje dohotka
evidentira se u Obrascu DOH pod t. 4.2.2., stupac 7
– UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK, a prema
podatcima iskazanim upravo pod red. br. 4.2.5., stu-
pac 4, Obrazac DOH.
Ako je pod t. 4.2.1. utvrđen gubitak, ne treba ga
dalje iskazivati u Obrascu DOH jer nema porezne
osnovice. Trebaju se evidentirati možebitno upla-
ćene akontacije poreza na dohodak u tijeku godine
za koje se po rješenju PU može zatražiti povrat ili
ostvariti za podmirenje drugih obveza obrtnika.
OBRAZAC DOH – 4.2.6. DOHODAK OD SAMO-
STALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČ-
JIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKO-
VAR U I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA
Obveznicima poreza na dohodak, počevši od
dohotka utvrđenog za 2005., na temelju obavljanja
samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona (koji vode
poslovne knjige), na područjima posebne državne
skrbi i brdsko-planinskim područjima prema Za-
konu o područjima posebne državne skrbi utvrđen
porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područ-
jima smanjuje se za:
Za 2012. će se utvrđena svota poreza od obavlja-
nja samostalne djelatnosti na navedenim područ-
jima smanjivati za navedene postotke primjenom
propisanih poreznih stopa, i to još sljedeće 2 godi-
ne (od ukupno 10 iskorišteno za 2005., 2006., 2007.,
2008., 2009.,2010., 2011. i sada za 2012.). Koliki će
postotak biti primijenjen ovisi o tome na kojem po-
dručju obrtnik posluje u navedenom razdoblju.
Uvjeti za primjenu poreznih olakšica i oslobođe-
nja određeni su u čl. 55. st. 2. i 3. Zakona, i to:
Ø obrt zapošljava više od dva radnika u radnom
odnosu na neodređeno vrijeme,
Ø više od 50% radnika trebaju imati prebivalište/
boravište na područjima posebne državne skrbi
i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje
devet mjeseci u poreznom razdoblju.
Vezano za ispunjenje propisanih uvjeta o tome
da radnici trebaju boraviti/prebivati najmanje devet
mjeseci na području državne skrbi/brdsko planin-
skom području, a obrt posluje tek nekoliko mjeseci u
tijeku godine, Ministarstvo financija dalo je mišlje-
nje: MF. Kl: 410-01/07-01/589, od 19. rujna 2007. koje
smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 12/07., a u
nastavku se daje dio mišljenja:
ZG B postavio je upit ima li obrt koji radi manje od

}
I. skupina 100% SMANJENJE godinu dana pravo na korištenje olakšice za područja
POREZA
II. skupina 75% NA DOHODAK
posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja
od tih djelatnosti iz članka 55. Zakona o porezu na dohodak, ako je od
III. skupina 25% na tim područjima dana otvorenja 6. svibnja 2005. godine zaposleno 16
i brdsko-planinska
područja radnika sa područja posebne državne skrbi,
SLJEDEĆIH 10 GODINA
…U konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet da su
radnici proveli u radnom odnosu kod poreznog obve-
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
znika - obrtnika najmanje devet mjeseci u poreznom
razdoblju, ali taj uvjet nije ni bilo moguće ispuniti bu-
dući da je obavljanje djelatnosti započelo 6. svibnja
2005. godine, odnosno obavljanje djelatnosti je tra-
jalo osam mjeseci unutar navedenog poreznog raz-
doblja, tako da su i radnici bili zaposleni samo osam
mjeseci unutar tog poreznog razdoblja. Stoga, radi
specifičnosti konkretnog slučaja, mišljenja smo da se
poreznom obvezniku - obrtniku iznimno mogu pri-
znati olakšice za područje posebne državne skrbi za
navedeno porezno razdoblje, budući da je od samoga
početka obavljanja djelatnosti na PPDS zaposlio rad-
nike s prebivalištem i boravištem na PPDS.
Iznimno, obrtnici koji obavljaju samostalnu
djelatnost na području Grada Vukovara i zapošlja-
vaju više od dva radnika u radnom odnosu na ne-
određeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika
ima prebivalište i borave na područjima posebne
državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područji-
ma najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju,
oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak deset
(10) godina. To znači od 2005. do 2014., a nakon
toga im se dohodak smanjuje za 75%.
Cilj je propisane olakšice da porezni obveznici
obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara
i područjima posebne državne skrbi i zapošljava-
ju osobe s prebivalištem i boravištem na istom po-
dručju. Nije bitno da porezni obveznik ima sjedište
obrta na tom području, nego da tamo i posluje. To
znači da djelatnost može obavljati i putem izdvo-
jene poslovne jedinice i sl., ali o tome treba voditi
4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI,
GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE
R. br. PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA
1 2
1. PRVA SKUPINA I GRAD VUKOVAR
2. DRUGA SKUPINA
3. TREĆA SKUPINA I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA
Pretpostavimo (ali samo za ovaj primjer izraču-
na, ne i za cijeli primjer prijave na Obrascu DOH za
obrt „TRGOVAC“ jer ne posluje na području držav-
ne skrbi) da obrtnička radnja obavlja dio djelatno-
sti na području državne skrbi druge skupine te da
svota dohotka (smanjena za poticaj zapošljavanja,
svotu državne potpore za obrazovanje i izobraz-
bu te za naukovanje i dr. prema čl. 56. i 57. Zakona)
iznosi 64.500,00 kn. U odnosu na ukupno iskazani
dohodak u Obrascu DOH pod t. 5 – SVEUKUPNO
DOHODAK poreznog obveznika, udjel ostvarenog
dohotka na području državne skrbi treba izračunati
na sljedeći način:
64.500,00
x 100 = 58,26
110.712,50
Ako postavimo, primjerice, da je ukupna porezna
obveza za obrtnika koji posluje izvan područja dr-
žavne skrbi i dijelova na području državne skrbi u
svoti od 11.300,00 kn, smanjenje se porezne obveze
treba u našem primjeru izračunati na sljedeći način:
51
zasebne evidencije – podatke za primjenu navede-
ne porezne olakšice. Nadalje, ako obrtnik ima samo
sjedište obrta na području posebne državne skrbi
ili Grada Vukovara, a djelatnost obavlja izvan toga
područja, ne smatra se poreznim obveznikom na
kojeg bi se odnosila olakšica.
Ako obrtnik dio djelatnosti obavlja na tom po-
dručju, a dio izvan, porezna olakšica se primjenju-
je, uz propisane uvjete, samo na ostvareni dohodak
na tom području. Navedeni kriterij se ne bi odnosio
na neke posebne djelatnosti, npr. prijevozništvo,
graditeljstvo i dr. te se ukupno ostvareni dohodak
tih i sličnih djelatnosti smatra ostvarenim dohot-
kom na području državne skrbi ako su zadovoljeni
ostali uvjeti.
Pravilnikom o porezu na dohodak (u dijelu Sadr-
žaj godišnje porezne prijave – Obrazac DOH, čl. 88.
st. 2. t. 17.) navedeno je da se smanjenje svote poreza
na dohodak na područjima od posebne državne skr-
bi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima
izračunava na temelju udjela iskazanog na tim po-
dručjima u ukupnom dohotku, u postotku. Navede-
ni udio je osnovica za utvrđivanje dijela ukupne go-
dišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak koja se može smanjiti prema čl. 55. Zakona.
Ostvareni dohodak na navedenim područjima,
uz zadovoljenje propisanih uvjeta porezni obvezni-
ci trebaju iskazati na Obrascu DOH pod t. 4.2.6., a
ako je riječ o obrtniku koji obavlja djelatnost na po-
dručju druge skupine, podatke treba evidentirati na
sljedeći način:
UDIO (4.2.6. stup. 3. /
IZNOS DOHOTKA sveukupni dohodak pod 5.)
u postotku
3 4
64.500,00 58,26
(11.300,00 x 58,26%) x 75% = 4.937,54 kn
11.300,00 – 4.937,54 = 6.362,46 kn smanjena pore-
zna obveza obrtnika koji posluje na području po-
sebne državne skrbi
Navedeni postotak za izračun smanjenja pore-
zne obveze u odnosu na ukupno iskazanu poreznu
obvezu treba primijeniti pod t. 9.6. Obrasca DOH
u PRILOG-u UPO. Ukupno iskazana porezna ob-
veza (prema novim poreznim razredima + prirez)
smanjuje se za izračunanih 58,26%, upravo koliki
je udio ostvarenog dohotka na području druge sku-
pine u odnosu na ukupno ostvareni dohodak pore-
znog obveznika.
OBRAZAC DOH – 5. SVEUKUPNO DOHODAK
POREZNOG OBVEZNIKA, UPLAĆENI POREZ I
PRIREZ
Na ovoj se poziciji iskazuje zbroj svih oblika do-
hodaka i plaćenog poreza i poreza evidentiranih na
52 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
prethodnim dijelovima Obrasca DOH. To je ujedno
i podatak o svim mogućim odbitcima neke fizičke
osobe, a obrtnik npr. u ovom dijelu može pribroji-
ti i ostvareni dohodak od povremena samostalnog
rada (za članstvo u nadzornom odboru, autorski
honorar, dohodak od ugovora o djelu i dr.), što ih
na temelju potvrde isplatitelja treba evidentirati
u Obrascu DOH, a nikako kao primitak u Obrascu
KPI. Ali s motrišta PDV-a, sve je račune R-2 (napla-
ćene) trebalo evidentirati u knjigu I-RA, neovisno o
tome jesu li računi u vezi s obavljanjem obrtničke
djelatnosti ili povremenog samostalnog rada – npr.
dohodak autora će se također do 28. veljače 2013.
zajedno iskazati u Obrascu PDV-K.
5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ
I PRIREZ (u kunama i lipama)
(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.)
OBRAZAC DOH – 6. PODATCI O OLAKŠICA-
MA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA
Podatci koje obrtnik treba evidentirati pod ovim
red. br. Obrasca DOH nemaju utjecaja na već utvr-
đeni dohodak. Imaju informativno značenje prema
navedenim točkama.
6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA
R br. OPIS
1 2
1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24 st. 2. Pravilnika)
2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46. st. 5. Pravilnika)
3. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22. st. 1. t. 1. Zakona)
4. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)
5. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53. st. 1. Zakona)
UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM
6.
PODRUČJIMA (čl. 55. Zakona)
OBRAZAC DOH – 9. UTVRĐIVANJE POREZA I
PRIREZA
Prilog UPO, iako nije obvezan za prijavu, zapra-
vo je rekapitulacija dohotka i iskorištenih olakšica,
smanjenja te osobnih odbitaka u poreznom razdo-
blju za koju se predaje godišnja porezna prijava te
stoga i preporučujemo da se obvezno ispuni kako bi
se mogla utvrditi porezna obveza, odnosno kako bi
se moglo usporediti izračune s rješenjem PU nakon
obrađene Porezne prijave.
Sadržaj Priloga UPO – DOH podijeljen je na četiri
osnovna dijela:
1. dio: utvrđuje se pod 9.1. osnovni osobni odbi-
tak svakog poreznog obveznika te pod 9.2. prenosi
već utvrđen osobni odbitak (pod 3.5.) za plaćene
doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i
dana darovanja, sveukupno godišnji osobni odbitak
se evidentira pod 9.3.
2. dio: utvrđuje se godišnja porezna osnovica
(pod 9.5.1). Ukupan godišnji dohodak/gubitak evi-
dentiran u t. 5. obrasca DOH − ukupan dobitak, po-
SIJEČANJ
Ako je u poreznom razdoblju porezni obveznik
poslovao s gubitkom (negativan dohodak) od obav-
ljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnog za-
nimanja, gubitak treba iskazati pod t. 4.2.1., stupac
6 Obrasca DOH. Rješenje o gubitku odnosi se samo
na gubitak od samostalne djelatnosti za koje se vode
poslovne knjige.
Pod t. 5. Obrasca DOH porezni obveznik treba
zbrojiti sve ostvarene i prijavljene dohotke u pore-
znom razdoblju, a u našem primjeru, za obrtničku
radnju „TRGOVAC“ dohodak od samostalne djelat-
nosti treba evidentirati na sljedeći način:
UPLAĆENI
DOHODAK POREZ I PRIREZ
84.712,00 –
Pod t. 6., red. br. 9., porezni obveznici koji su obav-
ljali djelatnost na području državne skrbi ili brdsko-
planinskim područjima, trebaju evidentirati svotu
poreza za koju je smanjena ukupna porezna obveza.
To je podatak koji se dobije izračunom pod t. 9.6. Pri-
loga prijave – UPO.
U našem su primjeru to sljedeći podatci:
IZNOS
(u kunama i lipama)
3
19.300,00
rez i prirez, smanjuje se za ukupan godišnji osobni
odbitak prethodno izračunan pod 9.3.
3. dio: utvrđuje se svota godišnjeg poreza i prire-
za primjenom sljedećih poreznih stopa:
12% do 26.400,00 kn
22,83% od 26.400,00 kn do 43.200,00 kn
25% od 43.200,00 do 105.600,00 kn
37,50% od 105.600,00 do 129.600,00
40% iznad 129.600,00 kn.
4. dio: utvrđuje se razlika poreza i prireza za
uplatu/povrat. Sukladno rješenju Porezne uprave,
ovu razliku treba uplatiti, odnosno ako je riječ o po-
vratu, može se zahtijevati povrat ili prebiti s obveza-
ma tekućeg, odnosno budućeg razdoblja.
Obračunana svota godišnjeg poreza osnovica je za
obračun prireza i to za tuzemne porezne obveznike s
prebivalištem i uobičajenim boravištem, za gradove i
općine koje su propisale obvezu plaćanja prireza.
Pregled gradova i općina koje su propisale nave-
denu obvezu plaćanja prireza te visine stopa i da-
tume primjene daju se u PRILOGU, RRiF br. 10/12
– STRUČNE INFORMACIJE – vidjeti na www.rrif.hr
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 53

Utvrđivanje porezne obveze na PRILOGU UPO 99 Tablica 12. Pregled poslovnih primitaka i izda-
daje se na sljedećoj stranici: taka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012.
U našem je primjeru obrtnik Ivan ŠARIĆ na teme-
OIB poreznog obveznika: 11112345678
lju dohotka od samostalnog obrta i udjela u zajed-
ničkom dohotku utvrdio poreznu obvezu u svoti od Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 3
24.392,00 kn. Obveza je smanjena na temelju isko- Pregled primitka i izdataka
rištenih „dodatnih” osobnih odbitaka i poreznih Tek.
opis iznos
olakšica. Kako je obrtnik u 2011. ostvario gubitak, br.
1 2 3
nije u tijeku 2012. plaćao akontacije poreza na doho-
dak tako da utvrđena porezna obveza, zajedno s pri- 1. Ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.2.) 502.830,00
rezom (grad Varaždin- 10%) za 2012. je 3.219,74 kn. 1.1. poslovni primici 502.830,00
1.2. primici u svezi s otuđenjem –
3.2. OBVEZNI PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU 2. Ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 398.860,00
PRIJAVU 2.1. poslovni izdaci 326.260,00
2.2. izdaci otpisa 53.300,00
Uz Obrazac DOH, a sukladno čl. 89. st. 1. Pravilni-
2.3. izdaci reprezentacije 19.300,00
ka, poreznoj prijavi za dohodak od samostalne dje- 2.4. izdaci za premije osiguranja –
latnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede 2.5. izdaci u svezi s otuđenjem –
i šumarstva i dohodak kojeg se oporezuje kao doho- 3. Dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 103.970,00
dak od samostalne djelatnosti, treba priložiti sljede-
će dokumente: Na dan 31. prosinca 2012. obrtnička radnja „TR-
Ø izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku- GOVAC“ ima u radnom odnosu 3 zaposlenika. Bu-
pnim primitcima i ukupnim izdatcima pri čemu dući da Pregled primitaka i izdataka nije propisan
se posebno iskazuju podatci o svoti otpisa, po- obrazac, može sadržavati i neke druge podatke, npr.
rezno priznatim izdatcima reprezentacije te po- primitke i izdatke iskazane prema načinu napla-
datak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. te (na žiro-račun, u gotovini, u naravi), podatke o
prosinca (ako izvadak nije priložen prijavi o za- PDV-u sadržanom u primitcima i izdatcima te svotu
jedničkom dohotku); dohotka (u našem primjeru) na temelju udjela u za-
Ø popis dugotrajne imovine, ako nije priložen pri- jedničkom obrtu i dr.
javi o zajedničkom dohotku; 99 Tablica 13. Pregled poslovnih primitaka i iz-
Ø ugovor i isprave o otuđenju radnje ili njihovih dataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca
dijelova, za poreznog obveznika pojedinca; 2012. za obrtnike koji posluju na području posebne
Ø isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako već državne skrbi i brdsko-planinskim područjima
nisu predane nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
OIB poreznog obveznika: 2222234567
Za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obav-
ljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se Broj zaposlenih radnika koji imaju prebivalište i borave na
područjima posebne državne skrbi i brdsko – planinskim
oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja po- područjima na dan 31. prosinca = 5 zaposlenika
trebno je predati preslike naloga ili ugovora o pri-
Primici, izdaci, dohodak/gubitak ostvareni na područjima
mljenim svotama u novcu ili u drugim dobrima koja posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim
se prema odredbama čl. 20. Zakona o pravima sa- područjima
mostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjet- Područja poseb-
ničkog stvaralaštva i čl. 24. st. 2. Pravilnika ne opore- iznos
Tek. ne državne skrbi i
primici izdaci dohotka/
zuju, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice. br. brdsko – planinska
gubitka
Za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjet- područjima
ničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način 1 2 3 4 5
propisan za samostalnu djelatnost iz čl. 19. - 24. Za- 1. Grad Vukovar
kona (čl. 22. Zakona o pravima samostalnih umjet- 2. Prva skupina
3. Druga skupina 250.300,00 185.800,00 64.500,00
nika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvara- 4. Treća skupina
laštva i čl. 46. st. 5. ovoga Pravilnika) potrebno je Brdsko – planinska
5.
priložiti potvrde nadležne strukovne umjetničke područja
udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, Porezne olakšice korištene na područjima posebne državne
na temelju kojih su rabljene porezne olakšice. skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim područjima
99 Napomena: U skladu s Uputom o sastavljanju Tek.
Porezna olakšica za: iznos
br.
godišnje porezne prijave, u Izvatku iz poslovnih
1 2 3
knjiga treba evidentirati samo dohodak od obavlja-
1. Plaća novozaposlenih
nja samostalne djelatnosti. U našem primjeru (pod 12.400,00
osoba
red. br. 10., 11. i 12.) unesen je udio u zajedničkom
2. Nagrade učenicima
dohotku te je vidljivo koji su sve dohodci sadržani na praktičnom radu i 3.300,00
u Obrascu DOH. naukovanju
Pregled poslovnih primitaka i izdataka – izvadak 3. Izdatke školovanja i
7.900,00
iz poslovnih knjiga, prema podatcima iz Obrasca stručnog usavršavanja
4. Izdatke istraživanja i
KPI obveznika PDV-a, u našem primjeru (u skladu s −
razvoja
Uputom – za obveznike PDV-a) može sadržavati slje- 5. Ukupno porezne olakšice
deće podatke: 23.600,00
(r. br. 1. do r. br. 4.)
54 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

PRILOG UPO
(u kunama i lipama)

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA __2012.__ GODINU

9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE
UKUPNI FAKTOR IZNOS IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA
OSOBNOG PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE IZNOS
NA PPDS I DRUGIM OSOBNI ODBITAK
ODBITKA SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMA MJESEČNOG
MJESEC IZVAN PPDS PODRUČJIMA UMIROVLJENIKA
I DRUGIH IZVAN PPDS OSOBNOG
P1 P2 P3, P4 (DO 3.200,00)
PODRUČJA P1 P2 P3 i P4 I DRUGIH ODBITKA
PODRUČJA (3.840,00) (3.200,00) (2.400,00)
6 (st. 2 x 7 (st. 3 x 8 (st. 4 x 9 (st. 5 x 11
1 2 3 4 5 10
1.800,00) 3.840,00) 3.200,00) 2.400,00) (6 + 7 + 8 + 9 + 10)
I. 2,20 3.960,00 3.960,00
II. 2,20 3.960,00 3.960,00
III. 2,20 4.840,00 4.840,00
IV. 2,20 4.840,00 4.840,00
V. 2,20 4.840,00 4.840,00
VI. 2,20 4.840,00 4.840,00
VII. 2,20 4.840,00 4.840,00
VIII. 2,20 4.840,00 4.840,00
IX. 2,20 4.840,00 4.840,00
X. 2,20 4.840,00 4.840,00
XI. 2,20 4.840,00 4.840,00
XII. 2,20 4.840,00 4.840,00
UKUPNO 9.1. 56.320,00
9.2. I ZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO
4.000,00
OSIGURANJE U TUZEMSTVU I DANA DAROVANJA (pod 3.3.)
9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (9.1. + 9.2.) 60.320,00
9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE
9.4.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 84.712,00
9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK
60.320,00
(pod 9.3.) < ili = 9.4.1.
9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. - 9.4.2.) 24.392,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 24.392,00
9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12% 24.392,00
9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 kn
DO 43.200,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 22,83% –
(NA IDUĆIH 16.800,00 kn)
9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 43.200,00 kn
DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% –
(NA IDUĆIH 62.400,00 kn)
9.5.5. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 kn
DO 129.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 37,5% –
(NA IDUĆIH 24.000,00 kn)
9.5.6. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 129.600,00 ZA PRIMJENU STOPE 40% –
9.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12% (9.5.2. x 12%) 2.927,04
9.5.8. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 22,83% (9.5.3. x 22,83%) -
9.5.9. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25% (9.5.4. x 25%) –
9.5.10. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 37,5% (9.5.5. x 37,5%) –
9.5.11. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40% (9.5.6. x 40%) –
9.5.12. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.7. + 9.5.8. + 9.5.9. + 9.5.10 + 9.5.11) 2.927,04
9.5.13. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.12. x stopa prireza) 10% 292,70
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 55

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

9.6.1. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.12. + 9.5.13.) 3.219,74

9.6.2. PROSJEČNA POREZNA STOPA (9.6.1. / 5.*100) –
9.6.3. DOHODAK IZ INOZEMSTVA IZUZET OD OPOREZIVANJA –
9.6.4. UKUPNI OPOREZIVI DOHODAK
–
(ukupni dohodak pod 5. - dohodak iz inoz. pod 9.6.3.)
9.6.5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.2. * 9.6.4.) –
9.6.6. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS
–
PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA1
9.6.7. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS
–
DRUGE SKUPINE2
9.6.8. U
 MANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS
–
TREĆE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA3
9.6.9. U
 KUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
–
(9.6.6. + 9.6.7. +. 9.6.8.)
9.6.10. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI4 –
9.6.11. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.5. – 9.6.9. – 9.6.10.) –
9.6.12. UPLAĆEN PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) –
9.6.13. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1. stup 6) –
9.6.14. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI
–
(= ili < 9.6.13.)
9.6.15. UKUPNO UPLAĆEN POREZ I PRIREZ (9.6.12. + 9.6.14.) –
9.6.16. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.11. – 9.6.15.) 3.219,74
9.6.17. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.15. – 9.6.11.) –

1
I znos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. grada Vukovara i prve skupine)] * 100%
2
Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. druge skupine)] * 75%
3
Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. treće skupine i brdsko-planinska područja)] * 25%
4
Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.1.4.)] * postotak invalidnosti. Ako se stupanj invalidnosti
mijenja tijekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa- temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom
mostalnu djelatnost na područjima posebne dr- porezu u inozemstvu, a prema čl. 82. Pravilnika).
žavne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-
područjima iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj manja to znači da će se od utvrđene godišnje pore-
prijavi) posebno svotu dohotka/gubitka i svotu ko- zne obveze odbiti plaćeni porez i prirez porezu na
rištenih olakšica iz čl. 56. i 57. Zakona na tim po- dohodak koji je porezni obveznik uplaćivao na ra-
dručjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog čun zajedničkih prihoda državnog, županijskih,
područja ili i izvan područja za koja su propisane gradskih i općinskih proračuna, brojčana oznaka
porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja. vrste prihoda 1430 – Predujam poreza i prireza na
dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelat-
3.3. PLAĆANJE UTVRĐENOG POREZA PO nosti, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja pri-
GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI hoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za
Svota obračunanog poreza na dohodak i prire- financiranje drugih javnih potreba za 2012.
za u godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH pod U našem primjeru obrtnik „TRGOVAC“ je u 2011.
9.6.1. nije i stvarna obveza koju porezni obveznik ostvario gubitak te u 2012. nije plaćao predujmove
treba uplatiti. Nakon podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak.
od obračunane se ukupne svote poreza na dohodak Konačna porezna obveza kao razlika poreza i
i prireza za godinu za koju se dohodak i porez utvr- prireza utvrđuje se nakon odbitka plaćenih preduj-
đuje mogu odbiti predujmovi poreza i prireza koji mova u tijeku godine za koju se porez obračunava,
su plaćeni u tijeku te iste godine u tuzemstvu (po može biti:
rješenju Porezne uprave i po odbitku) i inozemstvu Ø pozitivna, porezni obveznik treba platiti razliku
(porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno poreza i prireza u roku od petnaest dana od dana
uračunavati – na temelju potvrde inozemnog pore- dostave rješenja o utvrđenom porezu, sukladno
znog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na čl. 37. st. 6. Zakona i čl. 81. st. 5. Pravilnika.
56 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

Poreznu obvezu treba platiti preko računa kod jest obveza (u trenutku naplate), PDV iz primitka
ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima po- knjiži se u stupac 8, a ukupni primitci iz stupca 9
rezni obveznici vode novčana sredstva; smanjuju se za jednaku svotu PDV-a. Prema tome,
Ø negativna, riječ je o preplati poreza i prireza za obveznike PDV-a zaračunani PDV u ulaznim i
za koju porezni obveznik može pisanim putem izlaznim računima ne utječe na primitke i izdatke
zahtijevati povrat, odnosno preplaćena se svo- obrtnika, neutralan je i u pravilu ne može biti ni pri-
ta može uračunati u predujam poreza i prireza mitak niti izdatak za obrtnike i slobodna zanimanja
tekućeg poreznog razdoblja (čl. 37. st. 7. Zakona koji su u sustavu PDV-a.
i čl. 81. st. 6. Pravilnika).
U našem primjeru porezni je obveznik za 2012. Zaračunani PDV djeluje potpuno suprotno
ostvario dohodak u svoti od 139.818,00 kn (ukupno u primljenim računima dobavljača, obrtnika i
od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom obrtu) slobodnih zanimanja koji nisu u sustavu PDV-
koji je iskazan pod red. br. 4.2.1. Obrasca DOH. Svo- a te se zajedno sa cijelom svotom računa knjiži
ta dohotka smanjena je za plaće novozaposlenih, za (nakon plaćanja) u izdatak. Pritom u stupcu 13
svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu obrasca KPI (PDV u izdatcima) nema podatka, a
u svoti od 29.105,50 kn i na ime osnovnog osobnog ukupni izdatci − stupac 15 sadrži i svotu PDV-a. I
odbitka i donacije 60.320,00 kn te porezna osnovica izlazni – ispostavljeni računi također ne sadrže
iznosi 24.392,00 kn. Porezna obveza za 2012. iskaza- svotu PDV-a jer ga poduzetnik koji nije u sustavu
na je u svoti od 3.219,74 kn, a predujmovi poreza na PDV-a ne može niti zaračunati pa se tako i u stu-
dohodak u tijeku 2012. nisu plaćani jer je obrtnik u pac 8 u trenutku naplate robe ili usluga ne unosi
2011. ostvario gubitak. podatak, a ukupni primitci – stupac 9 također ne
Kako je obrtnik po godišnjoj poreznoj prijavi sadrže svotu PDV-a.
iskazao obvezu poreza i prireza porezu na dohodak,
Bitno je naglasiti da načelo blagajne pri evidenti-
nakon dobivenog rješenja Porezne uprave obvezu
ranju primitaka i izdataka primjenjuju i obveznici
bi trebao uplatiti na račun zajedničkih prihoda dr-
PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a. I jedni i drugi
žavnog, županijskih, gradskih i općinskih proraču-
vode jednake porezne evidencije (s motrišta propi-
na, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda
sa o dohotku) te na jednak način utvrđuju dohodak
proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za finan-
što se prijavljuje na Obrascu DOH.
ciranje drugih javnih potreba u 2012. (rješenje se is-
Pritom izvadak iz poslovnih knjiga – pregled pri-
postavlja u tijeku 2013.) i to na račune otvorene na
mitaka i izdataka koji je sastavni dio – prilog uz go-
razini grada/općine. Tako svaki grad ili općina ima-
dišnju poreznu prijavu obveznika iz čl. 18. st. 1., 2. i
ju svoj račun, a uplatni račun za Opatiju je:
3. Zakona treba sadržavati sljedeće podatke, a budu-
1001005 - 1747212000 ći da nije propisan obrazac, može imati oblik kako
se prikazuje u nastavku.
U pozivu na broj odobrenja u pretpolje, uplatitelji Pregled poslovnih primitaka i izdataka (prema
fizičke osobe upisuju broj modela „68”, a u nastavku uputi) porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a,
polja brojčanu oznaku za vrstu poreza i prireza po- a koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18.
rezu na dohodak kojeg se plaća − Porez i prirez na Zakona odnosno dohotka, utvrđuju na način pro-
dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi 1619 te OIB pisan člancima 19. – 24. Zakona, mogu sastaviti na
obrtnika Ivana Šarića (11 znamenaka). sljedeći način (u ovaj pregled primitka i izdatka ne
unose se podatci o primicima i izdatcima iz zajed-
68 1619 - OIB (11 znamenki)
ničke djelatnosti koji su sadržani u Obrascu DOH-Z).
Ako se razliku poreza i prireza po poreznoj prijavi 99 Tablica 14. Pregled poslovnih primitaka i iz-
ne plati u propisanom roku, treba obračunati i plati- dataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca
ti zateznu kamatu u visini od 12% godišnje. 2012. za obrtnika koji nije obveznik PDV-a
Mjesečni predujam za 2013., odnosno za naredno OIB poreznog obveznika:
porezno razdoblje za obveznike poreza na dohodak Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 11
od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani- Pregled primitka i izdataka
manja utvrđuje se prema rješenju Porezne uprave, Tek.
sukladno čl. 47. st. 1. Zakona. opis iznos
br.
1 2 3
4. P
 OSEBNOSTI PRI UTVRĐIVANJU DOHOTKA 1. Ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.4.) 293.300,00
OD OBRTNIČKIH, SLOBODNIH I DRUGIH 1.1. primici na žiro-račun 255.920,00
SAMOSTALNIH DJELATNOSTI − ZA OBRTNIKE 1.2. primici u gotovini 35.100,00
KOJI NISU OBVEZNICI PDV-A 1.3. primici u naravi 2.280,00
Temeljna je razlika između obrtnika – obveznika 1.4. primici u svezi s otuđenjem –
PDV-a i ostalih koji nisu prijavljeni u sustav PDV-a u 2. Ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 161.200,00
načinu kako PDV utječe na primitke i izdatke obrt- 2.1. izdaci putem žiro-računa 131.600,00
nika, odnosno u načinu evidentiranja PDV-a u pore- 2.2. izdaci u gotovini 11.200,00
znim knjigama i evidencijama obveznika. 2.3. izdaci u naravi –
Obveznici PDV-a zaračunani PDV iz ulaznih ra- 2.4. izdaci otpisa 12.500,00
čuna dobavljača priznaju kao pretporez nakon 2.5. izdaci reprezentacije 5.900,00
obavljenog plaćanja, a u Obrascu KPI navedena svo- 2.6. izdaci za premije osiguranja –
ta PDV-a knjiži se u stupac 13 te se smanjuje izdatak 2.7. izdaci u svezi s otuđenjem –
u stupcu 15. Zaračunani PDV u izlaznim računima 3. Dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 132.100,00
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.
Godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH-Z i
Obrascu DOH obrtnici i slobodna zanimanja koji
nisu u sustavu PDV-a predaju također nadležnoj is-
postavi Porezne uprave do kraja siječnja (DOH-Z),
odnosno veljače (DOH) tekuće godine za prethod-
nu poslovnu godinu (do 28. veljače 2013.) kako je
pokazano i za obveznike PDV-a.
5. O
 STALE OBVEZE OBRTNIKA I SLOBODNIH
ZANIMANJA
Osim predaje godišnje porezne prijave na Obrascu
DOH, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od
obavljanja djelatnosti obrta i djelatnosti slobodnih
zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i
dohodak od imovine po kojoj su i obveznici poreza
na dodanu vrijednost i utvrđuju dohodak kao razli-
ku primitaka i izdataka u Obrascu KPI, trebaju naj-
kasnije do 28. veljače 2013. nadležnoj PU dostaviti i
sljedeće obračune:
1. Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost
na Obrascu PDV-K
2. Konačni obračun članarine turističkim zajed-
nicama – Obrazac TZ
3. Obračun spomeničke rente - Obrazac SR
4. Obračun komorskog doprinosa na Obrascu KD
5.1. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA NA
OBRASCU KD
Obveznici plaćanja doprinosa Hrvatskoj obrtnič-
koj komori su obrtnici – fizičke osobe koje obavljaju
registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zako-
na o obrtu. Za obrtnike obveza plaćanja doprinosa
koji obavljaju djelatnost samostalno ili u zajednič-
kom obrtu, nastaje danom upisa u obrtni registar, a
prestaje brisanjem iz obrtnog registra.
Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt, sva-
ka je fizička osoba obveznik plaćanja doprinosa
koji se plaća u postotku od 0,40% iz dohotka odno-
sno dobitka, a za plaćanje doprinosa u paušalnoj
svoti obveznik plaćanja doprinosa je osoba ovla-
štena za predstavljanje i zastupanje zajedničkog
obrta, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti.
Komorski doprinos plaća se i za vrijeme privre-
mene obustave obrta, a plaćaju ga i obrtnici koji
djelatnost obavljaju sezonski, i to za razdoblje od
dana upisa u obrtni registar do dana brisanja iz
obrtnog registra.
Temeljni je propis koji određuje obvezu plaća-
nja Odluka o obveznicima, osnovici, visini, stopi
te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvat-
skoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02.,
204/03. i 41/06., dalje: Odluka).
Prema navedenoj Odluci, doprinos se plaća po
dvije osnove:
Ø u paušalnoj svoti,
Ø prema stopi od 0,40% od stečenog dohotka od-
nosno dobitka (za obrtnike „dobitaše”).
5.1.1. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori plaća se
paušalno u svoti 15,00 kn, a Udruženju obrtnika,
Područnoj obrtničkoj komori u svotama kako je na-
vedeno u Izvatku iz Odluke o plaćanju doprinosa u
57
NATI !
Š TO T R E B A Z
Rokovi predaje prijava poreza na dohodak – izvje-
šća za 2012., kao i način utvrđivanja dohotka nisu se promi-
jenili su se odnosu na prethodnu godinu.
Godišnju poreznu prijavu za 2012. na Obrascu
DOH, i to za samostalne djelatnosti koje utvrđuju dohodak
na temelju evidentiranih primitaka i izdataka u Obrascu
KPI te sve ostale fizičke osobe treba predati najkasnije do
28. veljače 2013.
Prije toga obrtnici koji obavljaju djelatnost u supo-
duzetništvu trebaju predati prijavu na Obrascu DOH-Z naj-
kasnije do 31. siječnja 2013.
Poslovni primitci i poslovni izdatci su samo oni koji
se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti, a trebalo
ih je u Obrazac KPI evidentirati prema „načelu blagajne”.
IIzdatci otpisa – amortizacije obračunavaju se u
Obrascu DI te su porezno priznati ako su u okviru porezno
dopustivih stopa navedenih u čl. 12. Zakona o porezu na
dobit.
Dohodak od samostalne djelatnosti smanjuje se za
svotu plaća novozaposlenih osoba, svotu državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu, izdatke za istraživanje i razboj
te za preneseni gubitak.
Dohodak se smanjuje i za svotu osobnih odbitaka
poreznog obveznika i uzdržavanih članova kao i za dana
darovanja i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u
tuzemstvu.
Uz Obrazac DOH za 2012. obrtnici trebaju predati
pregled poslovnih primitaka i izdataka – Izvadak iz poslov-
nih knjiga. Obveza se odnosi na obrtnike koji su u sustavu
PDV-a i koji nisu obveznici PDV-a.
Do 28. veljače 2013., uz Obrazac DOH treba
predati i konačni obračun za obvezu plaćanja
turističke članarine na Obrascu TZ i spome-
ničke rente na Obrascu SR te konačan obra-
čun komorskog doprinosa na Obrascu KD.
paušalnoj svoti udruženjima obrtnika, područnim
obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj ko-
mori za 2012. godinu (Nar. nov., br. 146/11. i 11/12).
Doprinos u paušalnoj svoti obveznici su trebali u
2012. uplaćivati u rokovima dospijeća prema sljede-
ćem rasporedu:
99 Tablica 15. Rokovi dospijeća plaćanja doprino-
sa HOK-u u paušalnoj svoti
Nadnevak u tekućoj godini Zaduženje za
Tromjesečje
zaduženja dospijeća razdoblje
I. 15. 02. 28. 02. siječanj – ožujak
II. 15. 05. 31. 05. travanj – lipanj
III. 15. 08. 31. 08. srpanj – rujan
IV. 15. 11. 30. 11. listopad – prosinac
58 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

Napominjemo da je kod zajedničkog obavljanja U 2012. ostvaren je dohodak od obavljanja:

obrtničke djelatnosti obveznik plaćanja doprinosa 1. Samostalnog obrta 103.970,00 kn
u paušalnoj svoti samo nositelj zajedničkog obrta. 2. Udjela u zajedničkom obrtu 35.848,00 kn
Za 2012. obrtnici su trebali doprinos u paušalnoj 3. UKUPNO 139.818,00 kn
svoti Hrvatskoj obrtničkoj komori, Udruženju obrt- 4. Godišnja obveza (red. br. 3 x 0,40%) 559,27 kn
nika i Područnoj obrtničkoj komori plaćati u svota- 5. Polugodišnji predujam za 2013.
ma navedenim u tablici − Izvadak iz odluka... (na (red. br. 4 : 2) = 279,64 kn
sljedećim stranicama).
Obvezu je trebalo uplaćivati sukladno Naredbi o na- Treba napomenuti da razliku po konačnom obra-
činu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih dopri- čunu obveznici trebaju platiti u rokovima i na način
nosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba propisan za obračun i uplatu poreza na dohodak,
u 2012. godini na račun grada/općine obveznika. odnosno poreza na dobitak.
Utvrđenu obvezu uplaćuje se, sukladno Naredbi,
99 Na primjer: na račun u kojem je sjedište županije, a u našem pri-
Varaždin 1001005-1747252363 mjeru to je:
Zagreb: 1001005-1713352360 Varaždin 1001005-1747252419
Opatija: 1001005-1730252363 Zagreb: 1001005-1713352417
U pozivu na broj odobrenja upisuje se: Opatija: 1001005-1737352416
- za pravne i fizičke osobe
U pozivu na broj odobrenja upisuje se:
67 OIB - za pravne i fizičke osobe
5.1.2. Plaćanje doprinosa prema stopi od 0,40% 67 OIB
Obveznici plaćanja ovog doprinosa trebali su
plaćati, osim doprinosa u paušalnim svotama, i do- 5.1.3. Izvješće o obračunanim i plaćenim
prinos obračunan prema stopi od 0,40% na doho- doprinosima
dak ili dobitak.
Obveznici plaćanja doprinosa trebaju nadležnoj
Predujam doprinosa prema stopi od 0,40% od Poreznoj upravi dostaviti izvješće o obračunanim
osnovice obveznici su trebali obračunavati i uplaći- i plaćenim doprinosima za 2012. na Obrascu KD.
vati polugodišnje (odnosi se i na obrtnike „dobita- Obrazac se predaje zajedno s Obrascem DOH najka-
še”) i to u rokovima kako slijedi: snije do 28. veljače 2013. za prethodnu godinu. Obrt-
- do 31. ožujka za prvo polugodište tekuće godine, nici obveznici poreza na dobitak trebaju ga predati
- do 30. rujna za drugo polugodište tekuće godine. najkasnije do 30. travnja 2013. Za obrt „TRGOVAC“,
Obrtnici koji su plaćali porez na dobitak jednako Obrazac KD može imati sljedeće elemente:
kao obveznici pravne osobe trebali su obračunavati
Obrazac KD
doprinos s primjenom navedene stope na dobitak, a
druge pravne osobe, dragovoljni članovi, neprofitne OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA ZA OBRTNIKE
za razdoblje od 1. I. do 31. XII. 2012. godine
udruge, na višak prihoda nad rashodima.
Na temelju upute Porezne uprave, osnovica za ko- Red.
Opis Svota
morski doprinos je: broj
1 2 3
Osnovica za obračun komorskog doprinosa za A. PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS
obveznike poreza na dobit je red. br. IV. 38. prijave 1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −
poreza na dobit za 2012. 2 Obveza za obračunsku godinu (12 x 83,00) 996,00
Osnovica za obračun komorskih doprinosa za 3 Obveza za kamate −
obveznike poreza na dohodak utvrđuje se na slje- 4 UKUPNO (1 + 2 + 3) 996,00
deći način, ovisno je li u aplikaciji godišnje pore-
5 Uplaćeno tijekom obračunske godine 996,00
zne prijave popunjeno polje 4.2.1. „Uv. gubitak” ili
6 Razlika za uplatu (4 − 5) −
„Um. Dohodak”.
7 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −
Ako je u polju upisana svota „Uv. gubitak”, toj se
svoti pribraja svota iskazana u poljima „umanj./ B. DOPRINOS OD DOHOTKA, ODNOSNO DOBITKA
uveć.” dohodak pojedinca i zajedničkog dohotka, a 1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −
ako je dobiven svota veća od nule, ona je osnovica 2 Osnovica za obračunsku godinu (dohodak, dobitak x 0,40) 559,27
za obračun komorskog doprinosa. 3 Obveza za kamate −
Ako je u polju 4.2.1. upisana svota „Um. doho- 4 Ukupno (1 + 2 + 3) 559,27
dak”, toj se svoti pribraja svota iskazana u poljima 5 Uplaćeno tijekom obračunske godine −
„umanj./uveć.” dohotka pojedinca i zajedničkog 6 Razlika za uplatu (4 − 3) 559,27
dohotka, a dobivena svota je osnovica za obračun 7 Razlika za povrat (4 − 3) −
komorskog doprinosa. 8 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −
9 Polugodišnja akontacija za naredno razdoblje (2 : 2) 279,64
Obračun doprinosa prema stopi od 0,40% na
dohodak u našem primjeru za obrtničku radnju u ...........................................................................................................................
2012. prikazujemo u nastavku: (Osoba odgovorna za sastavljanje obrasca) (Odgovorna osoba)
 SIJEČANJ PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. 59

99 Napomena: Naziv područne Visina doprinosa u paušalnom iznosu za:

- Doprinos je u paušalnoj svoti plaćao samostalni obrtničke komore
i naziv udruženja
obrt „TRGOVAC“, a u zajedničkom obrtu obveznik je Red.
obrtnika/U:O:/
Područnu Hrvatsku Ukupno
Udruženje
bio supoduzetnik. Plaćena svota je knjižena u Obra- broj obrtničku obrtničku mjesečno
pripadnosti ob- obrtnika
zac KPI u izdatak. komoru komoru 3 + 4 + 5
veznika doprinosa u
- Doprinos prema stopi od 0,40% (kao predujmove) paušalnom iznosu
također je knjižena u Obrazac KPI kao izdatak. 1 2 3 4 5 6
U zajedničkom obrtu obvezu je plaćao supoduzet- 26 U.O. NOVSKA 38,00 35,00 18,00 91,00
27 U.O. PETRINJA 40,00 35,00 18,00 93,00
nik. Obrazac KD predaje se za ukupno ostvareni do-
28 U.O. SISAK 50,00 35,00 18,00 103,00
hodak u 2012., odnosno samostalni dohodak i udio u
29 U.O. TOPUSKO 38,00 35,00 18,00 91,00
zajedničkom dohotku te se obračunava razlika. 30 U.O. GLINA 40,00 35,00 18,00 93,00
Sukladno čl. 19. Odluke o obveznicima, osnovi- U.O. HRVATSKA
ci, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa 31 50,00 35,00 18,00 103,00
KOSTAJNICA
Hrvatskoj obrtničkoj komori donesen je Izvadak iz OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu 32 U.O. KARLOVAC 35,00 40,00 18,00 93,00
Udruženju obrtnika, područnim obrtničkim komo- 33 U.O. DUGA RESA 35,00 40,00 18,00 93,00
rama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2012. koje u 34 U.O. OZALJ 37,00 40,00 18,00 95,00
35 U.O. OGULIN 35,00 40,00 18,00 93,00
cijelosti navodimo u nastavku za potrebe kontrole
36 U.O. SLUNJ 40,00 40,00 18,00 98,00
ispunjenih obveza plaćanja.
OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE –
37 U.H.O. IVANEC 33,00 25,00 18,00 76,00
IZVADAK 38 U.H.O. LUDBREG 34,00 25,00 18,00 77,00
IZ ODLUKA O PLAĆANJU DOPRINOSA U PAUŠALNOM 39 U.H.O. NOVI MAROF 34,00 25,00 18,00 77,00
IZNOSU UDRUŽENJIMA OBRTNIKA, PODRUČNIM OBRT- 40 U.H.O. VARAŽDIN 40,00 25,00 18,00 83,00
NIČKIM KOMORAMA I HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI OBRTNIČKA KOMORA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE –
ZA 2012. GODINU 41 U.O. KOPRIVNICA 38,00 30,00 18,00 86,00
42 U.O. KRIŽEVCI 47,00 30,00 18,00 95,00
Naziv područne Visina doprinosa u paušalnom iznosu za:
43 U.O. ĐURĐEVAC 38,00 30,00 18,00 86,00
obrtničke komore
i naziv udruženja OBRTNIČKA KOMORA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE –
Red. Područnu Hrvatsku Ukupno 44 U.O. BJELOVAR 42,00 30,00 18,00 90,00
obrtnika/U:O:/ Udruženje
broj obrtničku obrtničku mjesečno 45 U.O. ČAZMA 40,00 30,00 18,00 88,00
pripadnosti ob- obrtnika
komoru komoru 3 + 4 + 5 46 U.O. DARUVAR 38,00 30,00 18,00 86,00
veznika doprinosa u
paušalnom iznosu 47
U.O. GAREŠNICA,
38,00 30,00 18,00 86,00
1 2 3 4 5 6 GRUBIŠNO POLJE
OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB OBRTNIČKA KOMORA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE –
1 U.O. GRADA ZAGREBA 70,00 15,00 18,00 103,00 48 U.O. CRES-LOŠINJ 44,00 18,00 18,00 80,00
2 U. TRGOVACA ZAGREBA 50,00 15,00 18,00 83,00 49 U.O. CRIKVENICA 39,00 18,00 18,00 75,00
U. UGOSTITELJA 50 U.O. ČABAR 40,00 18,00 18,00 76,00
3 120,00 15,00 18,00 153,00
ZAGREBA 51 U.O. DELNICE 40,00 18,00 18,00 76,00
U. AUTOTAKSISTA 52 U.O. KRK 44,00 18,00 18,00 80,00
4 0,00 15,00 18,00 33,00
GRADA ZAGREBA 53 U.O. OPATIJA 48,00 18,00 18,00 84,00
U. AUTOPRIJEVOZNIKA 54 U.O. RAB 40,00 18,00 18,00 76,00
5 105,00 15,00 18,00 138,00
ZAGREBA 55 U.O. RIJEKA 45,00 18,00 18,00 81,00
6 U.O. DUGO SELO 60,00 15,00 18,00 93,00 56 U.O. VRBOVSKO 40,00 18,00 18,00 76,00
7 U.O. VELIKA GORICA 80,00 15,00 18,00 113,00 57 U.O. NOVI VINODOLSKI 39,00 18,00 18,00 75,00
8 U.O. SESVETE 45,00 15,00 18,00 78,00 U.O. VIŠKOVO-KASTAV-
9 U.O. SAMOBOR 52,00 15,00 18,00 85,00 58 48,00 18,00 18,00 84,00
JELENJE-KLANA
10 U.O. JASTREBARSKO 47,00 15,00 18,00 80,00 OBRTNIČKA KOMORA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE –
11 U.O. ZAPREŠIĆ 50,00 15,00 18,00 83,00 59 U.O. GOSPIĆ 37,00 27,00 18,00 82,00
12 U.O. SVETI IVAN ZELINA 35,00 15,00 18,00 68,00 60 U.O. NOVALJA 37,00 27,00 18,00 82,00
13 U.O. VRBOVEC 45,00 15,00 18,00 78,00 61 U.O. OTOČAC 40,00 27,00 18,00 85,00
U.O. DUBRAVA 62 U.O. SENJ 37,00 27,00 18,00 82,00
14 60,50 15,00 18,00 93,50
VRBOVEČKA OBRTNIČKA KOMORA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE –
15 U.O. IVANIĆ GRAD 40,00 15,00 18,00 73,00 63 U.O. VIROVITICA 39,00 32,00 18,00 89,00
OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE – 64 U.O. SLATINA 39,00 32,00 18,00 89,00
16 M. U.O. DONJA STUBICA 25,00 25,00 18,00 68,00 65 U.O. PITOMAČA 38,00 32,00 18,00 88,00
17 U.O. KLANJEC 45,00 25,00 18,00 88,00 66 U.O. ORAHOVICA 39,00 32,00 18,00 89,00
U.O. KRAPINA I OPĆINA UDRUGA O. I
18 25,00 25,00 18,00 68,00
ĐURMANEC 67 PODUZETNIKA OPĆINE 38,00 32,00 18,00 88,00
U.O. OPĆINE KRAPINSKE ZDENCI
19 39,00 25,00 18,00 82,00
TOPLICE OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE –
U.O. PREGRADA, HUM 68 U.O. POŽEGA 38,00 30,00 18,00 86,00
20 40,00 25,00 18,00 83,00
NA SUTLI, DESINIĆ
69 U.O. PAKRACA I LIPIKA 37,00 30,00 18,00 85,00
U.O. SVETI KRIŽ
21 50,00 25,00 18,00 93,00 OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE –
ZAČRETJE
22 U.O. BEDEKOVČINA 38,00 25,00 18,00 81,00 70 U.O. SLAVONSKI BROD 25,00 21,00 18,00 64,00
23 U.O. ZABOK 29,00 25,00 18,00 72,00 71 U.O. NOVA GRADIŠKA 34,00 21,00 18,00 73,00
24 U.O. ZLATAR 44,00 25,00 18,00 87,00 OBRTNIČKA KOMORA ZADARSKE ŽUPANIJE –
OBRTNIČKA KOMORA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE – 72 U.O. ZADAR 35,00 25,00 18,00 78,00
25 U.O. KUTINA 25,00 35,00 18,00 78,00 73 U.O. BIOGRAD 35,00 25,00 18,00 78,00
60 PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ

Naziv područne Visina doprinosa u paušalnom iznosu za: Naziv područne Visina doprinosa u paušalnom iznosu za:
obrtničke komore obrtničke komore
i naziv udruženja i naziv udruženja
Red. Područnu Hrvatsku Ukupno Red. Područnu Hrvatsku Ukupno
obrtnika/U:O:/ Udruženje obrtnika/U:O:/ Udruženje
broj obrtničku obrtničku mjesečno broj obrtničku obrtničku mjesečno
pripadnosti ob- obrtnika pripadnosti ob- obrtnika
komoru komoru 3 + 4 + 5 komoru komoru 3 + 4 + 5
veznika doprinosa u veznika doprinosa u
paušalnom iznosu paušalnom iznosu
1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6
74 U.O. PAG 50,00 25,00 18,00 93,00 107 U.O. LABIN 65,00 23,00 18,00 106,00
75 U.O. BENKOVAC 40,00 25,00 18,00 83,00 108 U.O. PAZIN 50,00 23,00 18,00 91,00
76 U.O. OBROVAC 35,00 25,00 18,00 78,00 109 U.O. POREČ 115,00 23,00 18,00 156,00
77 U.O. GRAČAC 35,00 25,00 18,00 78,00 110 U.O. ROVINJ – 50,00 23,00 18,00 91,00
OBRTNIČKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE – 111 U.O. UMAG 70,00 23,00 18,00 111,00
78 U.O. BARANJE 45,00 30,00 18,00 93,00 OBRTNIČKA KOMORA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE –
79 U.O. ĐAKOVO 30,00 30,00 18,00 78,00 112 U.O. DUBROVNIK 43,00 35,00 18,00 96,00
80 U.O. DONJI MIHOLJAC 40,00 30,00 18,00 88,00 U.O. KORČULA-
113 30,00 35,00 18,00 83,00
81 U.O. NAŠICE 40,00 30,00 18,00 88,00 LASTOVO
82 U.O. OSIJEK 45,00 30,00 18,00 93,00 114 U.O. METKOVIĆ 30,00 35,00 18,00 83,00
83 U.O. VALPOVO 40,00 30,00 18,00 88,00 115 U.O. PLOČE 37,00 35,00 18,00 90,00
OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE – U.O. AUTOTAKSI
116 PRIJEVOZNIKA 105,00 35,00 18,00 158,00
84 U.O. ŠIBENIK 47,50 30,00 18,00 95,50
DUBROVNIK
U.O. TISNO, MURTER;
85 60,00 30,00 18,00 108,00 OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
PIROVAC
117 U.O. ŽUP. MEĐIMURSKE 30,00 24,00 18,00 72,00
86 U.O. VODICE 60,00 30,00 18,00 108,00
U. UGOSTITELJA
87 U.O. DRNIŠ 50,00 30,00 18,00 98,00 118 45,00 24,00 18,00 87,00
MEĐIMURJA
88 U.O. KNIN 50,00 30,00 18,00 98,00
OBRTNIČKA KOMORA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE –
6. ZAKLJUČAK
89 U.O. VINKOVCI 45,00 25,00 18,00 88,00
90 U.O. VUKOVAR 30,00 25,00 18,00 73,00 Prije izrade godišnje porezne prijave i utvrđiva-
91 U.O. ŽUPANJA 50,00 25,00 18,00 93,00 nja dohotka porezni obveznici trebaju kontrolirati
92 U.O. ILOK 40,00 25,00 18,00 83,00 knjiženje primitaka i izdataka te utvrditi dohodak.
OBRTNIČKA KOMORA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE – Potom treba smanjiti dohodak za plaće novozapo-
93 U.O. BRAČ 30,00 20,00 18,00 68,00 slenih osoba, naukovanje učenika te za izdatke ob-
94 U.O. HVAR 22,00 20,00 18,00 60,00 razovanja i izobrazbe. Osobni odbitak obrtnika i uz-
95 U.O. IMOTSKI 22,00 20,00 18,00 60,00 državanih članova također smanjuje dohodak kao
96 U.O. MAKARSKA 25,00 20,00 18,00 63,00
poreznu osnovicu. Za 2012. treba zbog promjene
97 U.O. OMIŠ 25,00 20,00 18,00 63,00
osobnog odbitka i poreznih razreda u tijeku godine
98 U.O. SINJ 30,00 20,00 18,00 68,00
99 U.O. SPLIT 30,00 20,00 18,00 68,00
primijeniti stope poreza na dohodak koje su mate-
100 U.O. TROGIR 28,00 20,00 18,00 66,00 matički izračun stopa koje su vrijedile do 1. ožujka
101 U.O. KAŠTELA 55,00 20,00 18,00 93,00 2012. i onih koje su se primjenjivale do kraja godine.
102 U.O. VRGORAC 22,00 20,00 18,00 60,00 Nadalje, prijava se daje na novom Obrascu DOH
103 U.O. GRADAC 27,00 20,00 18,00 65,00 koji je promijenjen u odnosu na prošlu godinu zbog
104 U.O. VIS 22,00 20,00 18,00 60,00 povećanja osobnih odbitaka te zbog promjene sto-
OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE – pa poreza na dohodak.
105 U.O. PULA 75,00 23,00 18,00 116,00
106 U.O. BUZET 60,00 23,00 18,00 101,00

pretplatite se na novo internet izdanje Vaših 11

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB – TISKANICA

Računovodstvo
2012.

®
R

Revizija i Financije
R
i
F

E . Č. E I

omiljenih stručnih časopisa.

A
D
OSL TVO RA Č. CIJ O IS VO
A P A
N VO V. P R N R
I K A D
S O O A TV R
O P
EZ D
O
P
R GO VO SK N FIN NIŠ P O
R A N I ČK
O TR NO ČU FIT NE T
P IN N
O
KO ČU A O V R TE VA
D R B
ĆE A R
EP SLO ŽIŠ GO
LA R NJS RA O O
P VA P
R N P
O TR T R 10000 ZAGREB Vlaπka 68

AKTUALNO:
SEMINARI U STUDENOM:
 PROVEDBA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA
I FINANCIRANJA TERORIZMA– str. 9.
 OBRAČUN I ISPLATA DNEVNICA I OSTALIH PUTNIH TROŠKOVA - str. 10-11.
 POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI I ŠTO ČINITI – str. 12.
 NOVI OVRŠNI ZAKON - str. 14.
 KONAČNI OBRAČUN POREZA NA PLAĆE - str. 15.
 PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA ZA 2012.
I NOVOSTI ZA 2013. - str. 16.

11
POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB – TISKANICA 11 više na www.rrif.hr
Računovodstvo
STUDENI 2012.
2012.

®
GODINA XXII.
R

Revizija i Financije
R POŠTARINA PLAÆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA
i
F 10
2012.

sjećaš li se, ivane, onih krasnih vremena kad su se

E . . E
A
D
O
SL .
VO RAČ AČ NCIJ O SI
PI RAV
O
računi plaćali za tri-četiri mjeseca! www.rrif.hr
I K
N . PO ST O R O P ISSN 0353-8087
O AV OV D O NA TV R
EZ D PR RG O SK TN FI IŠ P O
R A OV N I ČK
O U FI NE RTN
P IN N
O OT UN AČ O ŠT
E
VA
E D SK R R OV OB
AĆ A NJ RAČ O EP SL ŽI GO
R N
PL VA PR PO TR TR 10000 ZAGREB Vlaπka 68

AKTUALNO:
SEMINARI U STUDENOM:
 PROVEDBA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA
I FINANCIRANJA TERORIZMA– str. 9.
 OBRAČUN I ISPLATA DNEVNICA I OSTALIH PUTNIH TROŠKOVA - str. 10-11.
^ASOPIS ZA PRAVNU I EKONOMSKU TEORIJU I PRAKSU

10
POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA
 POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI I ŠTO ČINITI – str. 12. 49
12 .
 NOVI OVRŠNI ZAKON - str. 14.
ČLANCI – iz sadržaja TUMAČENJA

PREGLED
 KONAČNI OBRAČUN POREZA NA PLAĆE - str. 15.
x OBVEZNO PRAVO I STAJALIŠTA
 PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA ZA 2012.
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj MINISTARSTVO FINANCIJA
I NOVOSTI ZA 2013. - str. 1 6 .
nagodbi / rokovi ispunjenja novčanih obveza Porezna uprava
PREGLED PROPISA / Stanje na dan 1. X. 2012.

PROPISA
- Damir PAVIČIĆ – Porez na dodanu vrijednost

x STEČAJNO PRAVO
– Porez na promet nekretnina ®
– Porez na dobitak
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj – Drugi porezi, pristojbe
nagodbi / predstečajna nagodba i davanja
- mr. sc. Jelena ČUVELJAK Carinska uprava
3G 4:08 PM – Carine
listopad 2012. USKLAĐENO SA

49
x PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA GODINA XXI.
Prikaz posljednjih novela Zakona o trgovačkim
– Posebni porezi S TA N J E M N A DA N
1. X. 2012.
POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

11
49
12 .
društvima DOMAĆA I INOZEMNA U
PRIPREMI
PREGLED - prof. dr. sc. Vilim GORENC
x GRAĐANSKO PRAVO
SUDSKA PRAKSA
I STAJALIŠTA BRANKO VUKMIR
„ Propisi domaüeg prava
„ MeĂunarodni ugovori
PREGLED PROPISA / Stanje na dan 1. X. 2012.

PROPISA ® Osiguranje obveza iz kupoprodaje nekretnine (II.) PITANJA I ODGOVORI KRATKI KOMENTARI
OPĆIH UVJETA FIDIC POŠTARINA PLAÆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

- doc. dr. sc. Hano ERNST; doc. dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ PREGLED NOVIH 10
2012.

x RADNO PRAVO PROPISA Listopad 2012.

USKLAĐENO SA
Kratki komentari
Crvene knjige
Žute knjige GODINA XIV.

49
S TA N J E M N A DA N
Srebrne knjige

Pojedinačni akti koji se donose prema Zakonu o radu Zlatne knjige

Harmoniziranih uvjeta

ISSN 1333−2619
1. X. 2012.
Kratkog ugovora

- Nikola KNEŽEVIĆ
„ Propisi domaüeg prava
„ MeĂunarodni ugovori x PRAVO EUROPSKE UNIJE – EUROPSKE INTEGRACIJE
STUDENI 2012. ZAGREB, 2012. USKORO
„Žrtva“ pred Europskim sudom za ljudska prava ^ASOPIS ZA PRAVNU I EKONOMSKU TEORIJU I PRAKSU

10
Listopad 2012.
GODINA XIV. GODINA XXII. - mr. sc. Nevenka ŠERNHORST BRANKO VUKMIR
ČLANCI – iz sadržaja TUMAČENJA
I STAJALIŠTA
ISSN 1333−2619 KRATKI KOMENTARI x OBVEZNO PRAVO
MINISTARSTVO FINANCIJA
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj
OPĆIH UVJETA FIDIC
SEMINARI U LISTOPADU:
nagodbi / rokovi ispunjenja novčanih obveza Porezna uprava
- Damir PAVIČIĆ – Porez na dodanu vrijednost
USKORO x STEČAJNO PRAVO
– Porez na promet nekretnina
– Porez na dobitak
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj – Drugi porezi, pristojbe

ˆ POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI

BRANKO VUKMIR

Kratki komentari nagodbi / predstečajna nagodba i davanja

KRATKI KOMENTARI Crvene knjige - mr. sc. Jelena ČUVELJAK Carinska uprava
listopad 2012.
I ŠTO ÷INITI
OPĆIH UVJETA FIDIC Žute knjige
– Carine
x PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
sjećaš li se, ivane, onih krasnih vremena kad su se
Srebrne knjige
Zlatne knjige – Posebni porezi GODINA XXI.
Harmoniziranih uvjeta Prikaz posljednjih novela Zakona o trgovačkim
Kratkog ugovora društvima DOMAĆA I INOZEMNA U

ˆ PRIMJENA ZAKONA O FINANCIJSKOM

Kratki komentari
- prof. dr. sc. Vilim GORENC SUDSKA PRAKSA PRIPREMI

računi plaćali za tri-četiri mjeseca!

Crvene knjige
Žute knjige

I STAJALIŠTA
www.rrif.hr
Srebrne knjige

x GRAĐANSKO PRAVO
Zlatne knjige BRANKO VUKMIR
Harmoniziranih uvjeta

PITANJA I ODGOVORI
POSLOVANJU
Kratkog ugovora
KRATKI KOMENTARI
Osiguranje obveza iz kupoprodaje nekretnine (II.) OPĆIH UVJETA FIDIC
- doc. dr. sc. Hano ERNST; doc. dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ PREGLED NOVIH
ISSN 0353-8087 PROPISA
x RADNO PRAVO Kratki komentari
Crvene knjige

ˆ NOVI OVRŠNI ZAKON www.rrif.hr

Žute knjige

Pojedinačni akti koji se donose prema Zakonu o radu

Srebrne knjige

ZAGREB, 2012.
ZAGREB, 2012. Zlatne knjige

Više na www.rrif.hr
Harmoniziranih uvjeta
Kratkog ugovora

- Nikola KNEŽEVIĆ
x PRAVO EUROPSKE UNIJE – EUROPSKE INTEGRACIJE
ZAGREB, 2012.

Nakladnik: „Žrtva“ pred Europskim sudom za ljudska prava

- mr. sc. Nevenka ŠERNHORST

Nakladnik: SEMINARI U LISTOPADU:

ˆ POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI
I ŠTO ÷INITI
ˆ PRIMJENA ZAKONA O FINANCIJSKOM
POSLOVANJU
ˆ NOVI OVRŠNI ZAKON Više na www.rrif.hr
www.rrif.hr