Fanuc 21 - Glodanje PDF

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE
CNC glodanje
GE Series Fanuc 21-MB

Fanuc 21 MB – CNC glodanje
Zagreb, travanj 2006.
Stranica 2
1 Kontrolna tipkovnica - objašnjenje tipki
S desne strane monitora nalazi se

tipkovnica sa slijedećom tipkama:
RESET – prekida alarm, resetira

CNC, prekida program, ....
HELP – menu za pomoć
SHIFT – odabire druge funkcije

tipke
CURSOR – odabire funkcije

«gore – dole»
PAGE – pomiče stranicu gore dole
Stranica 3
ALTER – zamijenjuje riječi (promjena)
INSRT – umeće riječi, počinje novi program
DELET – briše riječ, blok, program
EOB – End Of Block – kraj bloka
CAN – briše unos
INPUT – unos riječi, unos podataka
1.1 TIPKE ZA UNOS PODATAKA
Svaka tipka ima više funkcija (brojeve,

karaktere)
Ponovljenim pritiskom na tipku,
Automarski se prebacuje na slijedeću
funkciju.
1.2 FUNKCIJSKE TIPKE
Funkcijske tipke se kod korištenja PC tipkovnice mogu

prikazati kao tipke na ekranu pomoću <F12 >
POS – označava trenutnu poziciju

PROG – uređivanje i prikazivanje programa, unos podataka
u MDI modu,
pokazivanje komande u automatskom modu
OFFSET SETTING – postavlljanje i pokazivanje ofset vrijednosti, podataka o alatima,
varijabli,...
SYSTEM - postavlljanje i pokazivanje parametara i pokazivanje dijagnostike
MESSAGES – alarm i prikaz poruka
GRAPH – grafički prikaz
CUSTOM – ???
MMC / CNC – ???
Stranica 4
1.3 STROJNO – UPRAVLJAČKA TIPKOVNICA
Sastoji se od više podgrupa upravljačkih funkcija. Ovisn o tipu i opremi stroja sve
funkcije ne mogu biti aktivne.
SKIP – preskočeni blok se neće izvršiti
DRY RUN – ispitivanje programa (test)
OPT STOP – zaustavljanje programa kod naredbe M01
1x – EMCO tipka
RESET
SBL - Rad stroja blok po blok
STOP / START
Zaustavljanje / izvršavanje programa
Ručno pokretanje alata po osima
-4 i +4 EMCO tipke
Pozicioniranje u Nul – točku po svim osima
FEED STOP / START

Zaustavljanje / pokretanje posmaka
Rotacija glavnog radnog vretena
smanjivanje / 100% / povećavanje
Stranica 5
SPINDELSPEED STOP / START

Zaustavljanje / pokretanje glavnog radnog vretena
Tipke koje su aktivne sa napravama koje se mogu pridodati NC

stroju
. Okretanje diobene glave
Odvođenje strugotine
Tipka za pomak revolverske glave glodalice za jedno mjesto.
Tipka za uključivanje / isključivanje rashladne tekućine.
Otvaranje / zatvaranje vrata
Otpuštanje / stezanje škripca
Preklopnik načina rada
Regulator brzine posmaka od 0 – 120 %.
Stranica 6
1.4 PC - TIPKOVNICA
Osim tipkovnice EMCO NC stroja

moguće je korištenje standardne
tipkovnice za osobno računalo.
Tipkom <F1> prikazuju se

funkcijske zipke (MEM, EDIT,
MDI, ..)
Tipkom <F12> prikazuju se na

ekranu funkcijske tipke (POS,
PROG, OFSET, SYSTEM..)
Značenje kombinacija tipki je

ovisno o modelu stroja koji se
koristi
Stranica 7
2 OSNOVE NC UPRAVLJANJA
2.1 NUL točke
M – strojna nul točka (Machine

zero point)
Pozicija ove točke se ne može
mijenjati. Određena je od strane
proizvođača NC stroja. Ona je
ishodište koordinatnog sustava.
R – Referentna točka (Reference

point)
Točka u radnom području
stroja koja je determinirana sa
krajnjim prekidačima. Pozicija se
prijavljuje kontrolnom uređaju čim se
klizači približe točki R
N – Referentna točka alata (Tool

mount reference point)
Početna točka od koje se
mjere svi alati. Leži u osi držača
alata. Određena je od strane
proizvođača i ne može se mijenjati.
W – Nul točka obratka (Workpiece

zero point)
Točka vezana za obradak.
Slobodno se mijenja prema potrebama konstrukcije ili izrade.
2.2 NUL TOČKA W
Kod EMCO glodalice strojna nul točka (M) leži na lijevom prednjem kraju radnog
stola stroja. Kako ova točka nije pogodna kao početna točka rada, koordinatni sistem
je moguće promijeniti i postaviti ga na
drugu povoljnu točku u radnom
prostoru NC stroja.
U registru OPERATING AREA
PARAMETAR – Zero Offset moguće
je odrediti 4 nul točke. Te će se
vrijednosti pridodati NC naredbama
G54 – G57 te će se nul točka
promijeniti iz pozicije M (strojne nul
točke) u W (nul točku obratka) koliko
god puta je to potrebno.
Stranica 8
Stranica 9
2.3 Koordinatni sustavi

Pravilo desne ruke:
Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog
sistema slijedi položaj prstiju desne ruke,
odnosno: Palac pokazuje u pozitivnom
smjeru os X, kažiprst u pozitivnom smjeru osi
Y, dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer
osi Z.
Koordinatni sustav kod EMCO

glodalice je za os:
X – paralelan sa prednjim rubom
radnog stola
Y – paralelan sa bočnim rubom
radnog stola
Z – okomit na radni stol
Na slici su prikazani apsolutni

koordinatni sustav koji je vezan za
fiksnu točku na stroju (M ili W ) i
inkrementni koordinatni sustav
koji je vezan za referentnu točku
alata ( N ili T ).
Stranica 10
3 POSTAVLJANE W nul-
točke
NUL točke W se postavljaju na

slijedeći način
1. Na konrtolnoj
tipkovnici pritisnuti
funkcijsku tipku
ili na PC tipkovnici pritisnut

<F12> da se pojave funkcijske
tipke te odabrati OFFSET (F5)
Odabire se W.SHFT (F5)
2. Otvara se prozor za upisivanje slijedečih referentnih točaka:
3. Upisuju se podaci (koordinate) za

W nul-točke
00 – osnovna nul točka
02 – G55
01 – G54
03 – G56
4. tipkom PAGE prelazi

se na slijedeću stranicu te se upisuju
sllijedeće W nul-točke
04 – G57
05 – G58
06 – G59
5. Pod X, Y i Z se unose vrijednosti

(koordinate) distance između strojne
M točke i odabrane pozicije W točke. Podaci (koordinate) se upisuju jedan po
jedan te se nakon upisa tipkom INSERT (ili na PC tipkovnici tipkom ENTER) unose
u predviđeno polje
6. Pomicanje kursora na željenu poziciju na kojoj se mogu upisati nove

koordinate W točke.
Stranica 11
4 Definiranje alata
Svrha mjerenja alata.
CNC stroj koristi alat prema centru na čelnoj

površini, a ne prema točki montaže alata.
Zato se svaki alat mora izmjeriti.
Mjeri se udaljenost između točke montaže i
čela alata (prikazano na slici: Z).
Svaka se udaljenost se pridodaje H

parametru - korekcijskom broju alata u
OffsetRegister (OFFSET)
Korekcijski broj može biti bilo koji

broj u registru, ali se mora poklapati
sa alatom koji se poziva u
programu.
Korekcija duljine alata z mjeri se

poluautomatski, dok se radijus R
upisuje ručno isto kao H parametar.
Radijus alata je potreban samo kod

korištenja kompenzacije alata.
Kod G17 – odabira XY ravnine

Mjerenje alata je
Z apsolutna udaljenost od N.točke
R radijus noža alata
4.1 Mjerenje alata pomoću «grebanja»
Postupak
• Umetne se obradak u škripac.

Točka mjerenja na obratku
mora biti dohvatljiva držaču
alata praznom i s montiranim
alatom.
• Odabere se JOG mod
• Postavi se tanki list papira na
obradak.
• Držačem alata polako se prilazi
obratku, dok se ne pritisne
papir.
Stranica 12
• Pritisnuti funkcijsku tipku

POS te odabrati opciju REL sa ekrana.
• Prikazati će se relativna pozicija

alata na ekranu.
• Pritisnuti tipku
na kontrolnoj tipkovnici ili tipku Z na PC
tipkovnici
Z na ekranu poćinje blinkati.
• Tipkom CAN
resetita se vrijednost Z na nulu.
• Nakon resetiranja Z vrijednosti montira se alat
• Prelazi se na rad u MDI modu
U MDI modu isprogramirati broj okretaja i smjer okretanja te pokrenuti stroj
S1000 M3 (Pritisnuti tipku NC START)
• Ponovo se prelazi u JOG mod
• Pritisnuti tipku MENU OFSET
Dok se alat vrti polako prići obratku te ga minimalno alatom «zagrebati» u istoj točki u
kojoju je prije bio prazan držač alata.
• Sada se na ekranu pojavljuje razlika dulina između praznog držača i

montiranog alata (u Z relativno)
• Odabere se adekvatni parametar H u offset registru korištenjem kursora.
Vrijednost prikazana kao Z uzima se kao parametar H u offset registru i prebacuje se

upotrebom tipke INPUT.
Stranica 13
5 IZBORNIK NAČINA RADA I RADNOG PODRUČJA
5.1 Tipkom <F1> otvara se izbornik sa opcijama načina rada:
AUTO <F3>
EDIT <F4>
MDI <F5>
JOG <F6>
ZRN <F7>
proširenje izbornika ostvaruje se odabirom tipke
S1 <F3>
S10 <F4>
S100 <F5>
S10000 <F6>
Povratak u prethodni izbornik ostvaruje se tipkom
MEM <F3>
Rad programa u MEM operativnom modu:

kontroler poziva blok po blok programa i izvršava ih
EDIT <F4>
Rad programa u EDIT operativnom modu:

omogućava pisanje programa, ispravljanje, unošenje podataka
MDI <F5>
Rad programa u MDI operativnom modu:

može se uključiti glavno vreteno i zaokranuti spremnik s alatima
kontrola radi s upisanim blokom i briše privremenu memoriju za novi unos.
Stranica 14
JOG <F6>
JOG mod služi za ručno upravljanje. Pomicanje klizača alata po X, Y ili Z osi može
biti kontinuirano ili prebacivanjem u posebne oblike JOG moda segmentno –korakom
od:
S1 – pomak od 1/1000 mm - tisučinkom
S10 – pomak od 10/1000 mm - stotinkom
S100 – pomak od 100/1000 mm - desetinkom
S1000 – pomak od 1000/1000 mm - milimetrom
REF <F7>
U ovom operativnom modu stroj odlazi u referentnu točku.

Približavanjem referentnoj točki aktuelna pozicija koja se prikazuje na ekranu dobiva
vrijednost postavljene referentne točke. Ovime se može kontrolirati prepoznavanje
pozicije klizača u radnom području.
U referentnu točku se mora pozicionirati:
Nakon paljenja stroja
Nakon glavnog isključenja (gljiva)
Nakon poruke alarma («Aproach reference point» ili «Ref. Point not reached»)
Nakon kolizije kod koje se klizači «zabiju» zbog preopterećenja
5.2 Tipkom <F12> otvara se izbornik sa opcijama radnog područja:
POS <F3>
PRGRM <F4>
OFFSET <F5>
PARAM <F6>
ALARM <F7>
proširenje izbornika ostvaruje se odabirom tipke
GRAPH <F3>
Povratak u prethodni izbornik ostvaruje se tipkom
Ove se opcije mogu

koristiri direktno preko
kontrolne tipkovnice
na stroju
Stranica 15
5.3 Prilaženje refeentnoj točki
Kod prilaženja referentnoj točki upravljanje se sinhronizira sa strojem.
• Prebacivanje preklopnika u REF mod
• Pritisnuti najprije tipku za os Z , zatim za os X iY

kako bi se stoj pozicionirao u referentnu točku.
• Na PC tipkovnici moguće je pritisnuti tipku REF ALL (broj 5 na

numeričkoj tipkovnici)
Nakon pozicioniranja u referentnu točku stroj je sinhroniziran s kontrolnom jedinicom.
5.4 Postavljanje radnog direktorija i jezika
Radni direktorij
Moguće je kreirati radni direktorij u koji će se spremati programi i iz kojih će se
izvršavati. Radni direktorij je poddirektorij programskog direktorija koji se kreira
prilikom instalacije.
U izborniku odabrati SYSTEM
Pritiskati tipku PAGE Down dok se ne pojavi ekran PARAMETAR GENERAL
Pozicionirati se u liniju
PROGRAM PATH i upisati
ime novog direktorija (max
8 karaktera)
Pritisnuti tipku INPUT na
strojno-upravljačkoj
tipkovnici ili Enter na PC
tipkovnici i novi direktorij je
kreiran.
Stranica 16
Odabir jezika
Moguće je odabrati jedan od ponuđeni jezika za komunikaciju s programom.
Potrebno je upisati oznaku jezika u polje LANGUAGE i jezik je postavljen.
DT - njemački
EN - engleski
FR - francuski
SP - španjolski
6 Programiranje
Programi i podprogrami se upisuju u EDIT modu
Pozivanje programa
• Aktivirati EDIT mod

• Pritisnuti tipku PROG ili tipkom <F12> pozvati meni na ekran i
odabrati opciju PROG
• Pomoću opcije DIR prikazati će se svi postojeći programi
• Upisati broj programa O...
• Upisivanje novog programa – pritisnuti tipku INSERT ili ENTER na

PC tipkovnici
• Postojeći program se odabire tipkom OPRT i O SRH.
Stranica 17
Pisanje programa:
na PC tipkovnici na kontrolnoj tipkovnici
N5 Enter
G1 Enter
X30 Enter
.....
kraj rečenice 2 x
Enter
Nije potrebno upisivati redni broj naredbe, on se dodaje automatski. Da bi se ova

mogućnost ukinula – nema automatskog numeriranja blokova – treba se odabrati
SYSTEM - otvara se prozor PARAMETER MANUAL i u polju SEQUENCE NO
promijeniti vrijednost 1 u 0.
Brisanje programa

• Upisati broj programa (npr O0002) i pritisnuti tipku DELETE kao i na
PC tipkovnici.
• AKO SE BRIŠU SVI PROGRAMI

• Opisati broj programa O0-9999 i pritisnuti tipku DELETE
Stranica 18
Input – output podataka
• Pritisnutu tipku SYSTEM
Na ekranu se pojavi prozor PARAMETER MANUAL
• U polju I/O može se odabrati:

- 1 – serijski interface
- 2 – serijski interface
- A – disketna jedinica A
- B – disketna jedinica B
- C – disk C
- P – printer
Kod odabira diska C

podaci se upisuju / čitaju
sa radnog direktorija koji
je postavljen tijekom
instalacije ili iz radnog
poddirektorija koji se
kasnije kreirao.
Program output
• Preći u EDIT mod

i upiše se u adresa polju I/O
• Pritisnuti PROG:
• Pritisnuti OPRT.
• Pritisnuti F11 ili
Stranica 19
• Pritisnuti PUNCH
• Upisati broj programa O00.. koji se šalje
• Pritisnuti EXEC i program će se poslati na odabrani port, medij il printer
Program input

• Pritisnuti PROG:
• Pritisnuti READ
• Kod učitavanja sa diskete ili diska potrebno je upisati broj programa (npr O0023,
ako se uvosi više programa upisuje se O0022-0055 i svi programi sa O0022 i O0055 biti će
učitani)
• Pritisnuti EXEC
Stranica 20
Podaci o alatu - output

• Pritisnuti OFFSET
• Pritisnuti PUNCH
• Pritisnuti EXEC
Podaci o alatu - input

• Pritisnuti tipku OFFSET
• Pritisnuti READ
• Pritisnuti EXEC
Stranica 21
6.1 Izvršenje programa
Start NC programa
Prije izvođenja programa provjeriti da li su kontrolna jedinica i stroj spremni za

pokretanje programa.

• Pritisnuti tipku PROG ili tipkom <F12> pozvati meni i
odabrati opciju PROG
• Upisati broj programa O...
• Odabrati ga tipkom CURSOR, (kao i na PC tipkovnici).
• Promjeniti mod u MEM
• Pritisnuti tipku START
6.2 Ekran pri izvršavanju programa
1 Odabirom funkcijske tipke PRGRM
- na ekranu će
se za vrijeme
rada prikazivat
aktualni blok
Stranica 22
2. Odabirom funkcijske tipke CHECK
na ekranu će se
za vrijeme rada
prikazivat aktualni
blok, trenutna
pozicija alata,
aktivne G i M
komande, brzina
okretanja alata,
posmak i alat.
Pozicje alata
mogu se vidjeti u
APS - apsolutnom
koordintnom
sustavu ili REL -
inkrementnom
koordinatnom
sustavu.
3. Odabirom funkcijske tipke CURRNT
na ekranu će se
za vrijeme rada
prikazivat aktivna
G naredba
(komanda).
Stranica 23
6.3 Pretraživanje blokova
Korištenje ove funkcije omogučuje start programa iz bilo kojeg bloka. Kod
traženja bloka izvršavati će se iste naredbe kao kod normalnog puštanja programa,
ali se alat neće micati.
• Odabrati program koji će se izvršavati
• Pomicati CURSOR, do bloka koji će se izvršavati
• Promjeniti mod u MEM
• Pritisnuti tipku START
6.4 Utjecanje na izvršenje programa
DRY RUN
DRY RUN se koristi pri testiranju programa. Glavno vreteno se ne uključuje, a sva
gibanja se izvedu u brzom hodu – DRY RUN hodu.
Ako se aktivira DRY RUN na kontrolnoh tipkovnici na ekranu će se u prvom redu
pojaviti informacija DRY.
SKIP
SKIP se koristi kod neizvršavanja označenih programskih rečenica – blokova. Ako je
red označen «/»(kosom crtom), taj se red neće izvršiti, program se nastavlja dalje s
prvim slijedećom redom koji nema znak «/». (npr. /N100 G0 X120 Y40..)
Ako se aktivira SKIP na kontrolnoh tipkovnici na ekranu će se u prvom redu pojaviti
informacija SKP.
6.5 Prekidanje izvođenja programa
Rad u modu BLOK PO BLOK
Nakon svakog izvršenog reda NC stroj stane i čeka nastavak tipkom START.
Naredba M00
Nakon naredbe M00 – programski STOP NC stroj stane i čeka nastavak tipkom
START.
Naredba M01
Ako je na kontrolnoj tipkovnici aktivirana opcija OPT STOP (u prvom redu ekrana
prikazano je OPT), nakon naredbe M01 – (uvjetni STOP) NC stroj stane i čeka
nastavak tipkom START.
Stranica 24
6.6 Simulacija programa
NC programi se
mogu grafički
simulirati.
Pritiskom na tipku
GRAPH
Ili korištenjem <F12>
i odabirom opcije
GRAPH otvara se
prozor za
postavlljanje grafičke
simulacije.
Područje simulacije je
pravokutni prozor koji
je definiran dole
lijevim i gore desnim
krajem.
ULAZNI PODACI:
AXIS P – upisuje se broj površine u kojoj se želi simulacija

0 XY površina
1 XZ površina
2 YZ površina
MINIMUM / MAXIMUM
Ovdje se upisuju podaci za veličinu prozora simulacije
X, Y i Z su koordinate desno gore
I, J i K su kordinate lijevo dole
Svi ostale unosi i opcije SOLID i AUX nisu aktivne.
Pritiskom na otvara se opcija
Win 3D View je opcija koja nije uključena u osnovnu verziju software-a
Odabirom opcije EXEC <F4> otvara

se prozor s novim mogućnostima
odabira.
Opcije SCALE i POS nisu aktivne.
Stranica 25
Opcija EXEC otvara prozor za simulaciju programa sa slijedećim mogućnostima.

START - pokreće grafičku simulaciju,
STOP - zaustavlja simulaciju
RESET - poništava simulaciju.
Brzi hod je prikazan isprekidanom linijom dok su radni hodovi prikazani punom linijom.
3DVIEW je opisan na kraju skripte.
Stranica 26
7. G naredbe
G00 linearno (pravocrtno) gibanje u brzom hodu
G01 linearno (pravocrtno) gibanje u radom hodu
G02 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satu
G03 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom kazaljki sata
G04 kratka stanka u radu
G15 naredba za kraj polarne interpolacije
G16 naredba za početak polarne interpolacije
G17 izbor radne površine XY
G18 izbor radne površine XZ
G19 izbor radne površine YZ
G20 mjerni sustav u inchima
G21 mjerni sustav u milimetrima
G28 prilaženje referentnoj točki
G40 isključena kompenzacija alata
G41 uključena kompenzacija alata LIJEVA
G42 uključena kompenzacija alata DESNA
G43 pozitivna kompenzacija duljine alata
G44 negativna kompenzacija duljine alata
G49 ukidanje kompenzacije duljine alata
G52 lokalni koordinatni sistem - prebacivanje W nul točke
G53 strojni koordinatni sistem – M točka
G54 - G59 radne nul točke (W)
G63 urezivanje navoja
G68 - G69 rotacija koordinatnog sistema
G90 apsolutni mjerni sustav
G91 inkrementni mjerni sustav
G94 naredba za posmak u mm/min
G95 naredba za posmak i mm/okretu
G97 okretaju u minuti
7.1 Ciklusi
G73 – Ciklus bušenja sa lomljenjem strugotine

G74 – Ciklus urezivanja lijevog navoja
G76 – Ciklus za izbušivanje rupe
G80 – Naredba za prekidanje ciklusa bušenja
G81 – Ciklus bušenja
G82 – Ciklus bušenja sa stankom
G83 – Ciklus povratnog bušenja
G84 – Ciklus urezivanja navoja
G85 – Ciklus razvrtanja rupe
G86 – Ciklus bušenja rupe sa zaustavljanjem rotacije alata
G87 – Ciklus natražnog izbušivanja džepa rupe
G88 – Ciklus bušenja rupe sa programiranim zaustavljanjem
G89 – Ciklus razvrtanja rupe sa zaustavljanjem
G98 – Povratak na startnu površinu
G99 – Povratak na povratnu površinu
Stranica 27
G00 - naredba za linearno gibanje u brzom hodu
Format naredbe
N... G00 X... Y... Z...
Alat se kreće maksimalnom brzinom prema

zadanoj poziciji.
Maksimalna brzina je određena od proizvođača.
Primjer sa slike
U apsolutnom koordinatnom sustavu G90:

G00 X40 Y56
U inkrementnom koordinatnom sustavu G91:

G00 X-30 Y-30.5
G01 - naredba za linearno gibanje u radnom hodu
Format naredbe
N... G01 X... Y... Z...
Alat se kreće programiranom brzinom –

posmakom prema zadanoj poziciji.
Primjer sa slike
U apsolutnom koordinatnom sustavu G90:

G94 (posmak u mm/min)
...
G00 X40 Y20.1 F500
U inkrementnom koordinatnom sustavu G91:

G94 F500 (posmak u mm/min)
...
G00 X20 Y-25.9
Stranica 28
Zakošenja i zaobljenja
Kod programiranja moguće je umetnuti

zakošenje ili zaobljenje korištenjem
parametara C ili R između dvije naredbe
G00 ili G01
Format naredbe
N... G00 X... Y... C
ili
N... G01 X... Y... R
Programiranje zakošenja ili zaobljenja

moguće je samo u aktivnoj radnoj
površina (npr G17).
G02 - naredba za kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satu

G03 - naredba za kružno gibanje obrnuto od smjera kazaljke na satu
Format naredbe
N... G02 X... Y... Z... I... J... K... F...
N... G03 X... Y... Z... R... F...
Alat se kreće
programiranom brzinom –
posmakom prema zadanoj
poziciji po definiranom
luku.
X, Y, Z - krajnja točka luka
I, J, K – inkrementne
koordinate središta luka
F... - posmak
R... – radijus luka
Primjer sa slike
G02 X160 Y130 I30 J40 F500

G02 X160 Y130 R50 F500
Stranica 29
G04 – kratka stanka
Format naredbe
N... G04 X... (sec)
N... G04 P... (msec)
Gibanje alata će biti zaustavljeno za vrijeme određeno u naredbi G04 u krajnjoj točki
narebe. Sa naredbom P ne mogže se koristiti decimalni zarez i rezolucija je 100msec
Maksimalno trajanje stanke je 2000 sec.
Primjer
G04 X2.5 (stanka 2.5 sec)
G04 P1000 (stanka 1000 msec – 1sec)
G09 – točno zaustavljanje - egzaktni stop
Format naredbe
N... G09
Blok će se izvršavati dok se alat ne zaustavi na 0.

Zato krajevi ne mogu biti zaokruženi, što rezultira
preciznim pomacima.
G10 – postavljanje podataka
Naredba G10 dopušta promjenu controlnih podataka, parametara programiranja,

upisivanje podataka o alatu, .... G10 se često koristi za programiranje W nul-točke.
POSTAVLANJE NUL TOČKE
Format naredbe
N... G10 L2 Pp IP...;
p=0 vanjske W nul-točka (osnovna nul točka – vidjeti «Postavljanje nul točke»)
p1-6 W nul točke koje odgovaraju koordinatnim sistemima 1-6
IP W nul točka za nekoliko osi. Kod programiranja IP se zamjenjuje
slovima osi (X,Y,Z)
KOMPENZACIJA ALATA
Format naredbe
N... G10 L11 P... R... ;
P broja alata koji se kompenzira

R vrijednost kompenzacije u apsolutnom modu G90
Kod inkrementnog programiranja G91 vrijednost kompenzacije se pridodaje već
postojećoj vrijednosti
Stranica 30
G15 - naredba za kraj polarne interpolacije

G16 - naredba za početak polarne interpolacije
Format naredbe
N... G16
...
N... G15
Između naredbe G16 i G15 pozicije se

mogu definirati polarnim koordinatama.
Radne površine se odabiru naredbama
G17, G18 ili G19.
Adresa prve koordinate programira radijus, dok adresa druge koordinate programira
kut u odnosu na W radnu točku.
Primjer sa slike
G17 G16 (odabir XY radne površine, početak polarne interpolacije)

...
G01 X50 Y30 (prva os – radijus X=50, druga os – kut Y=30)
G17 – naredba za rad u XY ravnini

G18 – naredba za rad u XZ ravnini
G19 – naredba za rad u YZ ravnini
Format naredbe
N... G17
N... G18
N... G19
Kod NC programiranja
moguće je biranje radne površine u
kojoj će se izvoditi obrada.
Postavljena radna površina obrade
kod glodanja je G17 XY površina,
dok je kod tokarenja G18 XZ
površina
Stranica 31
G20 – naredba za mjerenje u inch-ima
Format naredbe
N... G20
Kod NC programiranja nakon upisivanja naredbe G20 sve veličine će se

konvertirati u inche.
Posmak F iz mm/min u inch/min ili iz mm/o u inch/o
Nul točke W, duljine i promjeri alata iz mm u inch
Pomicanje alata po osima iz mm u inch
Prikaz vrijednosti trenutnih vrijednosti na ekranu iz mm u inch
Brzina rezanja iz m/min u feet/min
G21 – naredba za mjerenje u milimetrima
Format naredbe
N... G21
Kod NC programiranja nakon upisivanja naredbe G21 sve veličine će se konvertirati

u milimetre. Vodeća postavka – ako se ništa ne upiše sistem radi u mm.
Posmak F (mm/min ili mm/o)
Nul točke W, duljine i promjeri alata u mm
Pomicanje alata po osima u mm
Prikaz vrijednosti trenutnih vrijednosti na ekranu u mm
Brzina rezanja u m/min
G28 – prilaženje referentnoj točki
Format naredbe
N... G28 X... Y... Z...
X,Y i Z su kordinate međutočke
Korištenjem naredbe G28 pozicioniranje u referentnu točku ide preko međutočke

zadane koordinatama X, Y i Z.
Prvo je gibanje po osi X, pa gibanje po osi Y zatom po osi Z i nastavak gibanja do
referentne točke. Sva gibanja odgovaraju naredbi G00.
Stranica 32
Kompenzacija radijusa alata
Korištenje kompenzacije radijusa alata kontrolna jedinica automatski proračunava put

paralelan s programiranom konturom i udaljen za radijus alata te tako kompenzira
radijus alata.
G40 – ukidanje kompenzacije radijusa alata
Format naredbe
N... G40
Ukidanje kompenzacije je dozvoljeno samo u kombinaciji s linearnim gibaljem (G00,

G01). Najčešće se G40 programira sa povratom u točku promjene alata.
G41 – lijeva kompenzacija radijusa alata
Format naredbe
N... G41 H...
Kod programiranja G41 alat će se gibati s

lijeve strane programirane konture gledano u
pravcu posmaka.
Za proračun radijusa mora se pozvat H

parametar iz offset registra (OFFSET) koji
prezentira radijus alata i programirati s G41.
Nije moguće direktno prelaziti iz lijeve u

desnu korekciju (G41 u G42) niti obrnuto.
Mora se učiniti međukorak za poništavanje kompenzacije naredbom G40.
G42 – desna kompenzacija radijusa alata
Format naredbe
N... G42 H...
Kod programiranja G42 alat će se gibati s

desne strane programirane konture gledano
u pravcu posmaka.
Stranica 33
G43 – pozitivna kompenzacija duljine alata

G44 – negativna kompenzacija duljine alata
Format naredbe
N... G43 H...
N... G44 H...
Sa G43 i G44 vrijednost iz offset registra (OFFSET) će biti pridodana ili oduzeta kao
duljina alata. Kod aktivne radne XY površine - G17 u programu će vrijednost iz
registra biti dodana ili oduzeta kod svih Z gibanja.
Primjer
N.. G43 H05
Vrijednost iz registra upisana pod H05 biti će dodana svim slijedećim Z gibanjima kao
duljina alata.
G49 – ukidanje kompenzacije duljine alata
G52 – lokalni koordinatni sistem
Format naredbe
N... G52 X... Y... Z...
Sa naredbom G52 trenutni koordinatni sistem (W nul točka) mijenja položaj za

vrijednost X,Y i Z koordinata. Ovom naredbom se kreira koordinatni podsustav i
ostaje aktivan dok se na zamijeni nekim novim sistemom.
G53 – strojni koordinatni sistem – M točka
Format naredbe
N... G53
Strojna nul točka (M) je određena kod proitvođača stroj. Izvjesne radnje npr.
promjena alata, uvijek se obavljaju u istoj poziciji unutar radnog područja stroja.
Naredbom G53 poništava se radna točka za jedan blok (jednu programsku rečenicu)
i strojni koordinatni sistem je aktivan za taj blok.
G54 – G59 – W radne nul točke
Format naredbe
N... G54
Kod upravljačke jedinice FANUC moguće je definirati 6 radnih nul-točaka u opciji

Menu – Offset .
Stranica 34
G61 – egzaktni stop mod
Format naredbe
N... G61
Blok će se izvršavati dok se alat ne zaustavi na 0.

Zato krajevi ne mogu biti zaokruženi, što rezultira
preciznim pomacima.
G61 je aktivan dok se ne ukine naredbom G62 ili G64.
G63 – urezivanje navoja
Format naredbe
N... G33 Z... F...
Z – dubina navoja
F – korak navoja u mm
Ovom naredbom mogu se urezivati navoji.
Posmak i brzina vrtnje su 100% i nije ih
moguće promijeniti.
G64 – mod rezanja
Format naredbe
N... G62 / G64
G62 i G64 imaju isti efekt.

Prije pozicioniranja u tangentnu točku po
Xosi zapoćeti će se gibanje po Yosi. Ovo
rezultira nepromjenjivom brzinom kod
konturnog gibanja. Konturno gibanje nije
egzaktno oštrokutno.
Veličina konturnog gibanja je normalno u
skladu sa tolerancijama na nacrtu.
Stranica 35
G68 / G69 – rotacija koordinatnog sistema
Format naredbe
N... G68 α... β... R...
...
...
N... G69
G68 - uključena rotacija koordinatnog sistema

G69 - isključena rotacija koordinatnog sistema
a/b – koordinate centra rotacije u radnoj površini
R – kut rotacije
Rotacije se izvodi u aktuelnoj radnoj površini G17, G18 ili G19.
Primjer:
N5 G54 ; odabir nul točke

N10 G43 T1 H10 M6 ; pozitivna kompenzacija duljine alata T1 sa adrese H10,
aktiviran alat
N15 S2000 M3 F300 ; 2000 o/min u smjeru kazaljke sata, pposmak 300mm/min
N20 M98 P030100 ; poziv podprograma O0100, izvršiti ga 3 puta
N25 G00 Z50 ; podizanje alata u brzom hodu na 50 mm
N30 M30 ; kraj programa
Podprogram O0100
N10 G91 G68 X10 Y10 R22.5 ; rad u inkrementnom sustavu, rotacija koordinatnog
sistema – središte rotacije na koordinati x10 y10 za
kut 22.5º
N15 G90 G00 X30 Y10 Z5 ; rad u apsolutnom sistemu, brzim hodom na poziciju
N20 G1 Z-2 ; u radnom hodu spuštanje po Z-osi na poziciju -2mm
N25 X45 ; u radnom hodu gibanje po X-osi na poziciju 45mm
N30 G00 Z5 ; podizanje alata u brzom hodu na poziciju Z – 5mm
N35 M99 ; kraj podprograma – povratak u glavni program
Stranica 36
7.1 CIKLUSI
Ciklus za bušenje
G98 Nakon bušenja do definirane dubine

alat se vraća u startnu ravninu
G99 Nakon bušenja do definirane dubine

alat se vraća u povratnu ravninu
definiranu s parametrom R
Ako se ne upiše G98 ili G99 alat se vraća u startnu ravninu.

Korištenjem G99 parameter R mora biti programiran. Iznos R parametra je različit u
apsolutnom i inkrementnom sustavu.
G90 – apsolutni sustav definira R kao točku (ravninu) iznad radne površine (W).
G91 – inkrementni sustav R definira kao točku (ravninu) udaljenu od zadnje Z
startne pozicije ciklusa bušenja).
Gibanje alata
1. Alat se u brzom hodu giba os startne
pozicije do ravnine definirane R
parametrom.
2. Odvija se specifični ciklus u radnom
hodu do definirane dubine
3. alat se vraća u G98 ili G99 poziciju
ovisno koja je programirana u brzom
hodu
Broj ponavljanja
K parametar definira broj ponavljanja
ciklusa.
Kod apsolutnog sustava G90 ponavljala bi
se bušenja uiste rupe.
Kod inkrementnog sustava G91 alat se
svaki put pomiče za iznos X i Y pa to je
najlakši način programiranja bušenja
redova.
Stranica 37
Format
N... G98 G73 X... Y... Z... (R...) P... Q... F... K...
ili
N... G99 G73 X... Y... Z... (R...) P... Q... F... K...
G98 / G99 – povrata u startnu / povratnu

ravninu
X – pozicija rupe po X osi
Y – pozicija rupe po Y osi
Z – dubina rupe apsolutno ili inkrementno
R – vrijednost (pozicija) povratne površine
P – vrijeme stanke na dnu rupe (msec)
P1000 = 1 sec
Q – rezni dio – dubina rezanja po hodu
F – posmak
K – broj ponavljanja
Alat prodire u radnom hodu u obradak

za Q – dubinu rezanja, vraća se u brzom hodu
1 mm kako bi slomio strugotinu, ponovo
prodire u obradak, vraća se.... dok ne dostigne
zadanu dubinu te se u brzom hodu vraća na
programiranu G98 ili G99 poziciju.
Ovakav način bušenja rupa se koristi

kod dubokog bušenja i kod materijala sa lošim
reznim svojstvima.
G74 – Ciklus urezivanja lijevog navoja
Format
N... G98 G74 X... Y... Z... (R...) F... P... K...
Ovim ciklusom se izrađuju lijevi navoji. Svi parametri kao za izradu desnog navoja
G84
Stranica 38
Format
N... G98 G76 X... Y... Z... (R...) F... Q... K...
Ovim ciklusom se proširuju rupe sa čeonim ili

bušnim glavama.
Alat se u brzom hodu giba do povratne

površine, programiranim posmakom do dna
rupe, vratilo se zaustavlja, alat se
horizontalno odmiče u brzom hodu za
vrijednost Q, zaustavlja te se u brzom hodu
vraća u poziciju na početnoj (povratnoj) površini.
G98 / G99 – povrata u startnu / povratnu ravninu

Q – vrijednost horizontalnog odmicanja
G80 – Naredba za prekidanje ciklusa bušenja
Format
N... G80
Ciklusi bušenja su modalni i moraju se prekinuti naredbom G80 ili nekom naredbom
iz grupe 1 ( G00, G01,..)
Stranica 39
G81 – Ciklus bušenja
Format
N... G98 G81 X... Y... Z... (R...) F... K...
Ovim ciklusom se alat giba u radnom hodu do

dna rupe te se u brzom hodu vraća u poziciju
na početnoj (povratnoj) površini.

G81 – ciklus za bušenje rupe
F – posmak
Ovakav način bušenja se koristi kod bušenja plitkih rupa i kod materijala sa dobrim
reznim svojstvima.
G82 – Ciklus bušenja sa stankom
Format
N... G98 G82 X... Y... Z... (R...) P... F... K...
Ovim ciklusom se alat giba u radnom hodu do

dna rupe, zadrži se na dnu da ju bolje počisti,
te se u brzom hodu vraća u poziciju na
početnoj (povratnoj) površini.

G81 – ciklus za bušenje rupe
P – vrijeme stanke na dnu rupe P1000 = 1sec
F – posmak
Ovakav način bušenja se koristi kod bušenja

plitkih rupa i kod materijala sa dobrim reznim
svojstvima.
Stranica 40
G83 – Ciklus povratnog bušenja
Format
N... G98 G83 X... Y... Z... (R...) P... Q... F... K...
ili
N... G99 G83 X... Y... Z... (R...) P... Q... F... K...

ravninu
G83 – Ciklus bušenja sa povratom zbog
lomljenja strugotine
P1000 = 1 sec
Q – rezni dio – dubina rezanja po hodu
F – posmak
Alat prodire u radnom hodu u obradak

za Q – dubinu rezanja, vraća se u brzom hodu
na startnu površinu G98 ili povratnu površinu
G99 (koja je programirana) kako bi slomio
strugotinu u izbacio je iz rupe, ponovo se
spušta u brzom hodu do 1 mm iznad dubine
prethodnog bušenja, ponovo prodire u obradak
u radnom hodu za slijedeču dubinu Q, vraća
se.... dok ne dostigne zadanu dubinu te se
vraća na u brzom hodu na programiranu G98
ili G99 poziciju.
Ovakav način bušenja rupa se koristi

kod dubokog bušenja i kod mekanih materijala
sa trakastom strugotinom.
Stranica 41
Format
N... G98 G84 X... Y... Z... (R...) F... P... K...
ili
N... G99 G84 X... Y... Z... (R...) F... P... K...

ravninu
Z – dubina rupe apsolutno ili
inkrementno
R – vrijednost (pozicija) povratne
površine
F – posmak po okretaju – korak navoja
P1000 = 1 sec
Alat programiranim posmakom, smjerom okretanja u pravcu kazaljke sata,

ulazi u rupu do dubine Z, stane za vrijeme P, prebacuje vrtnju vratila u smjer obrnuti
od kazalje sata i izlazi programiranim posmakom do površine G98 ili G99
Ureznica mora biti u steznoj glavi s kompenzacijom visine.

Brzina okretanja vratila i posmak moraju biti postavljeni na 100%.
Format
N... G98 G85 X... Y... Z... (R...) F... K...

F – posmak
Alat programiranim posmakom ulazi u rupu do dubine Z i izlazi programiranim

posmakom do površine G98 ili G99.
Stranica 42
G86 – Ciklus bušenja rupe sa zaustavljanjem rotacije alata
Format
N... G98 G85 X... Y... Z... (R...) F...

ravninu
G86 – Ciklus bušenja rupe
F – posmak
Alat programiranim posmakom ulazi u rupu do dubine Z. Na dnu rupe zaustavlja se

rotacija alata i alat izlazi u brzom hodu do površine G98 ili G99.
G87 – Ciklus natražnog izbušivanja džepa rupe
Format
N... G87 X... Y... Z... R... Q... F...
G87 – Ciklus natražnog izbušivanja džepa

rupe
R – dubina natražnog izbušivanja
Q – vrijednost horizontalnog pomaka
F – posmak
Postojeća rupa se može s jedne strane proširiti

bušnom glavom.
Alat se pozicionira po X i Y osi, orijentira,

zaustavlja.
Horizontalno se pomiče za vrijednost Q.
Vertikalno se spušta na poticiju R (ne obrađuje).
Vraća se za vrijednost Q (obrađuje)
Pomiče se vertikalno do pozicije Z (obrađuje)
Na dubini Z rotacija vretena se zaustavlja i alat se pomiče za vrijednost Q.
U brzom hodu alat izlazi iz rupe na startnu površinu.
Horizontalno se pomiče za vrijednost Q i vraća u poćetnu poziciju X, Y.
Stranica 43
G88 – Ciklus bušenja rupe sa programiranim zaustavljanjem
Format
N... G88 X... Y... Z... (R...)P... F... M
G88 – Ciklus bušenja rupe sa programiranim

zaustavljanjem
P1000 = 1 sec
F – posmak
Alat programiranim posmakom ulazi u rupu do dubine Z. Na dnu rupe nakon

programirane stanke se zaustavlja rotacija alata. Izlazi se ručno.
G89 – Ciklus razvrtanja rupe sa zaustavljanjem
Format
N... G98 G85 X... Y... Z... (R...) F... K... P...

F – posmak
P1000 = 1 sec
Alat programiranim posmakom ulazi u rupu do dubine Z, zadrži se na dnu za vrijeme

P i izlazi programiranim posmakom do površine G98 ili G99.
Stranica 44
G90 – Apsolutni koordinatni sustav
Format
N... G90
Sve mjere i udaljenosti ostalih točaka mjere se od

jedne početne točke u prostoru. Početna točka
W – nul-točka - je mjerodavna i za putanju alata.
Svi putovi alata su također mjereni od te točke.
Ako na početku NC programa nije upisana
naredba G90, program će to uzeti kao vodeću
vrijednost bez obzira što nije napisana i raditi će u
apsolutnom sustavu.
A (10,15) - 10 mm po osi X, 15 mm po osi Y od NUL točke

B (20,35) - 20 mm po osi X, 35 mm po osi Y od NUL točke
C (30,35) - 30 mm po osi X, 36 mm po osi Y od NUL točke
Apsolutni sustav ima JEDNU nepromjenjivu

referentnu NUL točku
G91 – Inkrementni koordinatni sustav
Format
N... G91
Mjere i udaljenosti jedne točke mjere se od druge

točke. Početna točka - NUL točka - je mjerodavna
samo za prvu točku. Zato se sustav zove
inkrementni (prirast) ili slijedni ili lančani. Kako se
alat giba od jedne točke prema drugoj tako točka
do koje stigne postaje NUL točka slijedećeg
gibanja. Kod rada u inkrementnom sustavu
potrebno je napisati naredbu G91.
A (10,15) - 10 mm po osi X, 15 mm po osi Y od NUL točke

B (10,20) - 10 mm po osi X, 20 mm po osi Y od točke A
C (10, 0) - 10 mm po osi X, 0 mm po osi Y od točke B
Inkrementni sustav ima onoliko referentnih

točaka koliko ima daljnjih naredbi
pozicioniranja tj. svaka operacija ima za
referentnu točku (početnu točku) zadnju poziciju prethodne operacije.
Moguće je prelaziti iz jednog sustava u drugi koliko god je puta potrebno.
Stranica 45
G92 – Postavljanje koordinatnog sistema
Format
N... G92 X... Z...
Ponekad je potrebno promijeniti nul točku unutar programa i to se radi naredbom

G92. Ova naredba je modalna i ne prestaje naredbom G30 ili RESET. Zato je
potrebno aktivirati prethodnu nul toču prije završetka programa.
G94 – Posmak u mm/min
Format
N... G94
Vrijednosti posmaka mjeriti će se u mm / min. – Postavljena vrijednost kod glodanja.
G95 – Posmak u mm / okr
Format
N... G95
Vrijednosti posmaka mjeriti će se u mm / okr. Postavljena vrijednost kod tokarenja.
G97 – Okretaju u minuti
Format
N... G97
Vrijednosti S su u okr / min
G98 – Povratak na startnu površinu
Format
N... G98
G99 – Povratak na povratnu površinu
Format
N... G99
Stranica 46
7.2 M naredbe
M00 – naredba za programski STOP
M01 – naredba za uvjetni STOP
M02 – naredba za kraj glavnog programa
M03 – naredba za uključenje rotacije glavnog radnog vretena (alata) u smjeru
kazaljke sata
protivnom kazaljki sata
M05 – naredba za zaustavljaje rotacije glavnog radnog vretena (alata)
M06 – naredba za izmjenu alata
M08 – naredba za uključivanje rashladne tekučine
M09 – naredba za isključivanje rashladne tekučine
M27 – naredba za okretanje diobene glave
M71 – naredba za uključivanje ispuhivanja
M72 – naredba za isključivanje ispuhivanja
M98 – naredba za poziv podprograma
M99 – naredba za kraj podprograma, naredba za skok
M00 – naredba za programski STOP
Format N... M00
Program se zaustavlja. Vrtnja radnog vretena, posmak i dotok rashladne tekučine se

gase. Strojna vrata se mogu otvoriti.
Tipkom pokreće se NC program sa istim parametrima kod kojih je bio
prekinut.
M01 – naredba za uvjetni STOP
Format N... M01
Program se zaustavlja ako je kontrolnoj tipkovnici pritisnuta tipka .

Ako tipla OPT. STOP nije aktivirana naredba M01 nema funkciju.
Vrtnja radnog vretena, posmak i dotok rashladne tekučine se gase. Strojna vrata se
mogu otvoriti.
Tipkom pokreće se NC program sa istim parametrima kod kojih je bio
prekinut.
Format N... M02
Sve se zaustavlja i prestaje s radom.
Stranica 47

kazaljke sata
Format N... M03
Alat rotira u smjeru kazaljke sata gledano iz držača alata prema vrhu alata – prema
reznoj oštrici.

protivnom kazaljki sata
Format N... M04
Alat rotira u smjeru protivnom kazaljki sata gledano iz držača alata prema vrhu alata
– prema reznoj oštrici.
M05 – naredba za zaustavljaje rotacije glavnog radnog vretena (alata)
Format N... M05
Alat prestaje rotirati.
M06 – naredba za izmjenu alata
Format N... M06
Primjer N100 T05 M6 ; aktivirati alat broj 5

N110 G43 H4 ; uključiti pozitivnu kompenzaciju duljine alata pod brojem 4
Vrijedi samo kod strojeva koji imaju automatsku izmjenu alata.
M08 – naredba za uključivanje rashladne tekučine
Format N... M08
Rashladna tekučina počinje teći.
M09 – naredba za isključivanje rashladne tekučine
Format N... M09
Rashladna tekučina prestaje teći.
Stranica 48
M27 – naredba za okretanje diobene glave
Format N... M27
Diobena glava će se zakrenuti za jedan korak (korak kuta zakretanja je mehanički

određen).
Format N... M30
Sve se zaustavlja i prestaje s radom, program se vraća na prvu naredbu.
M71 – naredba za uključivanje ispuhivanja
Format N... M71
Samo kod strojeva koji imaju takav uređaj. Uključiti će se uređaj za ispuhivanje.
M72 – naredba za isključivanje ispuhivanja
Format N... M72
Samo kod strojeva koji imaju takav uređaj. Isključiti će se uređaj za ispuhivanje.
Stranica 49
M98 – naredba za poziv podprograma
Format N... M98 P...
P - zadnje 4 brojke označavaju broj programa

koji se poziva, dok brojke ispred toga
označavaju broj ponavljanja
podprograma
M98 se može pisati u istom bloku sa

komandama gibanja alata (npr G01 X25 M98
P129001 – 12 puta izvrši program 9001)
Ako se ne specificira broj ponavljanja
podprogram se izvršava samo jedanput (npr
M98 P9001 – 1 put izvrši program 9001)
Moguće je izvesti dvije petlje
podprograma – podprogram u podprogramu.
M99 – naredba za kraj podprograma, naredba za skok
Format N... M99

N... M99 P...
M99 je zadnja naredba u podprogramu
M99 u podprogramu:
- bez adrese (N... M99) vraća se u glavni program na prvu naredbu ispod naredbe
kojom je podprogram pozvan
- s adresom (N... M99 P...) skače na programirani blok (NP) u glavnom programu
M99 u glavnom programu:

- bez adrese (N... M99) skače na početak,
- s adresom (N... M99 P...) skače na programirani blok (NP)
Stranica 50
SADRŽAJ
Oznaka Naslov Stranica
1. Kontrolna tipkovnica - objašnjenje tipki 3
2. Osnove NC upravljanja 8
2.1 NUL točke 8
2.2 W nul-točka 8
2.3 Koordinatni sistem 9
3. Postavljanje W nul-točke (G54 – G59) 11
4. Definiranje alata 12
4.1 Mjerenje alata pomoću «grebanja» 12
5. Izbornik načina rada i radnog područja 14

5.1 Izbornik sa opcijama načina rada 14
5.2 Izbornik sa opcijama radnog područja 15
6 Programiranje 17
6.6 Simulacija programa 25
7. G naredbe 27
G00
G01
Zakošenja i zaobljenja
G02
G03
G04
G09
G10
G15
G16
G17
G18
G19
G20
G21
G28
G40
G41
G42
G43
G44
G49
G52
G53
G54 - G59
Stranica 51
G68 - G69
G90
G91
G94
G95
G97
7.1 Ciklusi 37
G73
G74
G76
G80
G81
G82
G83
G84
G85
G86
G87
G88
G89
G98
G99
7.2 M naredbe 47
M00
M01
M02
M03
M04
M05
M06
M08
M09
M27
M30
M71
M72
M98
M99
Stranica 52
Stranica 53

Fanuc 21 - Glodanje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fanuc 21 - Glodanje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

GE Series Fanuc 21-MB

Zagreb, travanj 2006.

1 Kontrolna tipkovnica - objašnjenje tipki

S desne strane monitora nalazi se

RESET – prekida alarm, resetira

HELP – menu za pomoć

SHIFT – odabire druge funkcije

CURSOR – odabire funkcije

PAGE – pomiče stranicu gore dole

ALTER – zamijenjuje riječi (promjena)

INSRT – umeće riječi, počinje novi program

DELET – briše riječ, blok, program

EOB – End Of Block – kraj bloka

CAN – briše unos

INPUT – unos riječi, unos podataka

1.1 TIPKE ZA UNOS PODATAKA

Svaka tipka ima više funkcija (brojeve,

1.2 FUNKCIJSKE TIPKE

Funkcijske tipke se kod korištenja PC tipkovnice mogu

POS – označava trenutnu poziciju

1.3 STROJNO – UPRAVLJAČKA TIPKOVNICA

SKIP – preskočeni blok se neće izvršiti

DRY RUN – ispitivanje programa (test)

OPT STOP – zaustavljanje programa kod naredbe M01

SBL - Rad stroja blok po blok

Ručno pokretanje alata po osima

Pozicioniranje u Nul – točku po svim osima

FEED STOP / START

Rotacija glavnog radnog vretena

smanjivanje / 100% / povećavanje

SPINDELSPEED STOP / START

Tipke koje su aktivne sa napravama koje se mogu pridodati NC

. Okretanje diobene glave

Tipka za pomak revolverske glave glodalice za jedno mjesto.

Tipka za uključivanje / isključivanje rashladne tekućine.

Otvaranje / zatvaranje vrata

Otpuštanje / stezanje škripca

Preklopnik načina rada

Regulator brzine posmaka od 0 – 120 %.

Osim tipkovnice EMCO NC stroja

Tipkom <F1> prikazuju se

Tipkom <F12> prikazuju se na

Značenje kombinacija tipki je

2.1 NUL točke

M – strojna nul točka (Machine

R – Referentna točka (Reference

N – Referentna točka alata (Tool

W – Nul točka obratka (Workpiece

2.2 NUL TOČKA W

2.3 Koordinatni sustavi

Koordinatni sustav kod EMCO

Na slici su prikazani apsolutni

NUL točke W se postavljaju na

ili na PC tipkovnici pritisnut

Odabire se W.SHFT (F5)

2. Otvara se prozor za upisivanje slijedečih referentnih točaka:

3. Upisuju se podaci (koordinate) za

4. tipkom PAGE prelazi

5. Pod X, Y i Z se unose vrijednosti

6. Pomicanje kursora na željenu poziciju na kojoj se mogu upisati nove

Svrha mjerenja alata.

CNC stroj koristi alat prema centru na čelnoj