02 Mala Abeceda PDF

You might also like

You are on page 1of 48

MALA

ABECEDA
za drugi razred osnovne {kole
SADR@AJ
OVO JE MOJE IME . . . . . . . . . . . . . . . 3 @ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
A ............................. 4 F . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
M ............................. 5 Nj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
I .............................. 6 \ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
T.............................. 7 D` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
O ............................. 8 VE@BA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
VE@BA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 [TAMPANA I PISANA SLOVA . . . . . 40
N . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 MA^AK IDE MI[U U SVATOVE
Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . 41
S . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
DVE KOZE
E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Dositej Obradovi} . . . . . . . . . . . 42-43
R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
PISMO NEKOME KOGA VOLIM . . . 44
J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
RE^NIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45-47
U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
VE@BA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
L . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
UPUTSTVO
Lj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Draga deco,
[ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Da biste se bolje sna{li u ovoj knjizi,
K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 potrebno je da upoznate i pratite ove
znake:
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
G . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 zadatak
VE@BA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
bojimo
P . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Z . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 pi{emo
VE@BA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
razgovaramo
V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 re{avamo
C . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
^ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Re~nik
Ako na nekoj od strana
VE@BA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
vidite ovaj znak, to zna~i da
] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 obja{njenje manje poznatih re~i sa te
H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 strane mo`ete na}i u Re~niku na kraju
knjige.
A, be, ce, de,
ma~ka prede,
a mi{ mota
oko plota,
a ma~i}i
kô |a~i}i
slova u~e
jo{ od ju~e.

OVO JE MOJE IME


Ovde nacrtaj sebe. Dole napi{i latinicom svoje ime
ili slovo kojim po~inje tvoje ime, ako zna{.

motati 3
AVION
A je kao avion,

Aa a auto, aparat,
a Afrika, a a`daja,
autobus i alat.

1 2

1 2
3

1
2
2
3 3
1

ALO, ALO Kvadrati se oboje, pa se slovo dobije.


– Alo, alo, apoteka?
– Alo, alo, Amerika.
– Auh, alo, apoteka?
– Alo, atlas i ananas,
i arena i antena.
– Alo, akrep i ajkula,
aligator, ajduk, ala.
– Au, au, aparati aljkavi!
– Alo, ali – aprililili!

Upi{i slovo A.

J K U L

U T O @ B

4 aparat, atlas, arena, akrep, ala, aljkav


MA^KA
M je ma~ka, m je mama,

Mm m je more i marama.
M je mrav, m je med,
m je mesec i medved.

2
1 4
1
2 3

3
1 2 4

3 1

Oboj bele kru`i}e u crveno,


a zatim ih spoj linijom.
MAZA
Mama mazi Milu:
– Ma~e moje malo!
„Mau, mau!“ – Milino
ma~e maukalo.

Prepi{i ove re~i.

Mama

5
IGLA
I je izvor, i je igla,

Ii i igra~ka, i je igra.
I je ispod, i je izvan,
i imanje, Ida, Ivan.

1 2
1

1 2
3
2
1

IGRA
Iva ima igra~ke. Igra se.
I Ivani se igra.
Ivana je izmislila igra~ke.
– Izvoli, Ivo, izmi{ljenu igra~ku.
Igrajmo se.
Iva se iznenadio.

Mama i Mima
Upi{i slovo I.

K T S R
B K @ R

6 imanje, izmisliti
TORTA
T je tegla, t je tata,

Tt t je tramvaj, t je torta.
T je tikva i taraba,
t je to~ak, truba, torba.

2
1 1
2

1 2
2 3

TANJA
Tanja tera trotinet.
Tetka tra`i toalet.
Tanja tre{nje tamani.
Tetka telo tanji.
Tigar tenis trenira.
Tele telefonira.

Kvadrati se oboje, pa se re~ dobije. Tata i mama

tikva, taraba, trotinet, toalet, tamaniti 7


OKO
O je oko, o je obraz,

Oo o je obru~, ogledalo.
O je osam, o je oluk,
ovo, ono i ostalo.

1
1

2
3
1

ORAO
Orao osmatra okolinu.
Ogladneo.
Ovce i ostali opazi{e orla.
Otvori{e o{tro o~i.
Orao oseti: obra}e orahe
i odlete u oblake.

Upi{i slovo O.
Toma i Moma
S A N J
N S S M

8 obru~, oluk, o{tro, obrati orahe


Zaokru`i i jednako oboj veliko i njegovo malo slovo.

9
NOSOROG
N je nos, n je noga,

Nn nos i noga nosoroga.


N je no}, n je nada,
n nedelja i nagrada.

2
1 3
1
2

12

1
3

NAO^ARE
Neko nosi nao~are,
neko nosi nanule.
Neko nosi nekakve,
neko nema nikakve.

Nana ima mene.


Zavr{i ova zapo~eta slova.

10 nanule, nekakav, nikakav


SUNCE
S je sat, slavuj, sunce,

Ss s su sanke, skije, srce.


S je sloga, san i sre}a,
s se skita, s se se}a.

1
1

SLON
Slon se sladi sladoledom,
svitac svetli sredom.
Sova sitno secka sir,
svira slavuj Slavimir.

Upi{i slovo S.
Sima ima sat.
A T
O K

sloga, skitati se, sladiti se, svetliti 11


EKSER
E je ekser i ekser~e,

Ee e je Era, e je Er~e.
E je kao ekskurzija,
e je ekran, energija.

2
1
3
2 1
4

1
2

1 2

EVROPA
Evo Eme, Emilije,
evo ekstra emisije.
Elegantna Evo,
i Engleza i Eskima
i ekipe iz Evrope, ej, evo.

Ema ima sina.


Upi{i slovo E.

T L P I L
M A ^ P A ^

12 Era, Er~e, ekskurzija, ekran, energija, ekstra, emisija, elegantan, ekipa


RU@A
R je riba, reka, ribar,

Rr r je ruka, r je rudar.
R je ru`a, ris i roda,
r je radost, razonoda.

2
1
2
1
3

1
2

REP
Riba rekla ribici:
– Rep ra{iri,
rep raspleti,
repom raka
raspameti.

Upi{i slovo R.

O G Mi rastemo.
A M
U K A O D A

ris, razonoda, rasplesti, raspametiti 13


JAGODA
J jabuka, j je jaje,

Jj j je jastuk, jarac, jare.


J je jesen, jelen, Jovan,
j jagoda i jorgovan.

1 2
1

2
1
3
2
1

JE@ Kvadrati se oboje, pa se slovo dobije.

Je` jede jabuke. Jelen je`u:


– Jede{ jabuke?
– Jeste.
– Jednu jelenu?
– Jok.
– Je li? Jako je jadno.
– Jok. Jednu i jednu jelenu,
jednu i jednu je`u.
– Joj, je`u, jesi jak.

Upi{i slova.

E
Noj nosi jaje.
J E
A J E
J A J E

14 jok, jako je jadno


USTA
U je uvo i ulica,

Uu usta, ura, utakmica.


U u~enik, u u`ina,
u je ukras, udolina.

1
1 2

2
1
2 3

UJA
Ujak ujnu upla{io, Upi{i slovo U.
u ugao utr~ao, V O
uzviknuo: „Uja!“
Ujna je uzdrhtala,
uzdahnula: „Uh, uh, uja!“
S T A

M V A

Zavr{i ova zapo~eta slova.


Usta se smeju.

ura, udolina 15
Prona|i i zaokru`i re~i.

I J M I U S T A O M
O S E J A J E N T O
A R R U K A O I T U
B U M I R O I A I T
T S R A S A T N J S
K R S I R T O A S A
J T N E O S A M J O
N A N O S E O M N I
RUKA USTA JAJE SAT SIR
MIR NOS OSAM
16
LISICA
L je lasta, lopta, lovac,

Ll l lisica, luk i lonac.


L je labud, le{nik, la|a,
l je leptir, leto, le|a.

1 1

Spoj i oboj.
Upi{i slovo L.
LAV
Lav lavici liznu lice:
U K
– Lutko moja, lepotice.
E D

A A

K O A

Laste se sele.

17
LJUBI^ICA
Lj je ljiljan i Ljiljana,

Lj lj lj je ljubav i Ljubana.
Lj je ljuto, ljubi~ica,
lj su Ljutko i Ljubica.

1 2 1 2
1 1
2

2 2

LJULJA[KA
Ljubinka ljulja Ljubisava.
Ljiljana ljuta, ljubomorna.
– Ne ljuti se, Ljiljana.
Ljulja}emo Ljubisava,
ljulja}emo Ljubinku,
ljulja}emo Ljiljanu,
ljulja}emo ljulja{ku.
Spoj i oboj.
Upi{i slova.
A
N A Ljilja se ljulja.
A N A
Lj A N A
I Lj A N A
Lj I Lj A N A

18 ljubomoran
[ATOR
[ je {uma, {e{ir, {iljak,

[{ { je {kola, {ator, {ipak.


[ je {erpa, {al, {ibica,
{e}er, {ljiva i {oljica.

2
1 2
1

2
1

[ALA
[umar {eta {umom:
{trap, {trap. [epuri se.
[u{ti {iroka {uma.
[armira {umara.
[ta {u{nu u {ipragu?
[eva? [i{mi{?
[impanza?
[umar {akom {iri {iblje.
[ta {u{nu? [ta?
[u{nula {arena {ala!
Upi{i slovo [.

A L E I R [uma {u{ti.
A H A R A N
K O D O B O

{ipak, {trap, {epuriti se, {armirati, {iprag 19


KONJ
K je konj, knjiga, kos,

Kk k ki{obran i kokos.
K je kljun, ku}a, kapa,
k se kupa, ka{lje, kopa.

1 2 1
2
3
3

2
1 3

4
1 3
2

Upi{i slovo K.
KO JE TO
Ko kora~a?
S O O
– Kornja~a.
Ko kija? O S
– Kapija.
Ko kuca ko{ po ko{?
– Koko{.
Ko kida karanfil?
– Krokodil.
Ko kuva kupus?
– Ker kus.
Kvadrati se oboje, pa se re~ dobije.
Ko to kija?

20 kus
DRVO
D je drvo, div i dinja,

Dd d je duga, d je dunja.
D je dobo{, dosadan,
d je drugar, dlan i dan.

2
1 1
2

DE^AK
De~ak drvo dira,
drvetu dosa|uje.
Deda de~ka doziva:
– Drvo decu daruje,
divno je i dobro je.

Spoj i oboj.

Upi{i slovo D.

B R O Deda sadi drvo.


L A N
U G A

21
GOLUB
G je golub, guska, gavran,

Gg g je glumac, glava, golman.


G je gu{ter, gusenica,
g gitara i grlica.

1 1
2
2

1
2

GNEZDO
Golub gradio
gnezdo na grani.
Gladno golup~e gu~e.
Golub grabi gra{ak,
griz, gusenice.
– Gore glavu, gutaj!
Golup~e guta.
Golub ga grli i gu~e:
gu, gu, gu.

Upi{i slovo G.

U S K A R O M Goran se igra.
R I Z R A D
S N E B R E

22 grlica, griz, gukati, grom


Pomozi psu da na|e kost. Obele`i put od jedne do druge re~i. .

JA SAM GLADAN GDE JE KOST

J A D E

A S G J

M A N E

G D O K

L A S T

23
PISMO
P je pismo, pas, patuljak,

Pp p je pile, put, pupoljak.


P je p~ela, pita, Pal~i},
p petao i poto~i}.

2
1
2
1

1
2
2
3
1

PATKA
Pliva patka po potoku,
pi{e pismo patku:
– Pa~i}i plivali,
poparu pokljucali,
prili~no pojeli,
pasli pa porasli.

Spoj i oboj.

Upi{i slovo P.

A S Pas nosi pismo.


E T
U T

24 Pal~i}, popara, prili~no


ZEBRA
Z je zec, zvezda, zolja,

Zz z je zima, zubobolja.
Z je zebra, zora, zlato,
z je zmaj, za{to, zato.

1
2
1
2

3 3

2
1

4 2
1

3 3

ZEC
Zec zubara zavoleo. Za{to?
Zeca zub zaboleo.
Zubar zecu:
– Zini, ze~e!
Zazujalo zu, zu.
– Zub zale~en. Zdravo, ze~e!
Upi{i slovo Z.

Kvadrati se oboje, pa se re~ dobije. U B

Zmaj ima zelen rep.

zolja 25
Pove`i crte`e sa njihovim nazivima.

JAGODE

KUPUS

LUK

KROMPIR

[ARGAREPA

SLADOLED

SOK

JAJE
26
VEVERICA
V je kao veverica,

Vv v je vo}e, vodenica.
V je voda, vatra, vranac,
vetrenja~a, vetar, venac.

1 2
1 2

VUK
Vuk vreba vevericu.
Veverica vrda, vere se, vi~e:
– Voli, vu~e, vanilice,
visoko su veverice.
Vu~ici se vrati,
ne vredi varati.
Spoj i oboj.

Upi{i slovo V.
Vetar ne duva.
O

M R A

vodenica, vranac, vetrenja~a, vrebati, vrdati, verati se, vanilica 27


BALON
B je bubanj, balon, baba,

Bb b je bunar, bara, buba.


B je brat, biljka, biber,
b je brod, brada, biser.

2
1 1 2
3

1
2

BORANIJA
Baba bere boraniju.
Ba{ta bogata. Bira bolju.
Bi}e blaga boranija
babinim bucama Bilji i Bori.
Branislavu bi}e bljak.

Baba broji bombone.


Upi{i slovo B. Napi{i pravilno.
B A [ T A
E A
U A

28 blag, bljak
CIPELA
C je kao cipela,

Cc cvekla, cigla, cer,


c je cvr~ak, cucla,
Crvenkapa, cev.

1
1

1
2

CARICA
Carevali car i carica.
Cakli se carstvo – cvet ciklame.
Carica cepa cele cipele.
Car cepti: – Cena cipela!
Carica cupka, cvili:
– Cipele, cipele,
crvene, crne, cele!
Car crveni:
– Celo carstvo cipelama!
Cirkus, carice!

Carica voli cipele.


Zavr{i ova zapo~eta slova.

cer, carevati, cakliti se, cepteti 29


^OKOLADA
^ je ~a{a, ~aj, ~inija,

^~ ~ je ~orba, ~arolija.
^ ~iviluk i ~etkica,
~okolada, ~a~kalica.

2
2
1
1

1 3
2
1

^I^AK
^i~a ~uva ~arape. ^esto ~isti.
^i~ak ~vrsto ~u~i na ~i~inoj ~arapi.
^i~a ~upa, ~e{lja, ~erupa.
– ^ik, ~i~a! – ~ika ~i~u ~i~ak. – ^uvaj ~arapu.
– ^ekaj, ~ekaj, ~u}e{ ~i~inu ~etku! – ~avrlja ~i~a.

Spoj i oboj.

Upi{i slova.

K
A K ^i~a ~uva ~arape.
^ A K
I ^ A K
^ I ^ A K

30 ~arolija, ~iviluk, ~a~kalica, ~i~ak, ~erupati, ~ikati, ~avrljati


Prona|i i zaokru`i nazive `ivotinja.

^ O N S R
L Z T V U G
LJ E C P Z K

R E G
P [ K
V K O
R A LJ
T Z A
Z D S
E R K

O S T V K Z
P V R E R D
K C A U A L
D B N B V A
31
]UPRIJA
] je }uran, }ebe, }up,

]} } je }urka, }umez, }ud.


] je }umur i }uprija,
}ufta, }ar i }uskija.

2
1 2
1

1
3
2
1

]UK
]ubasti }uk
u }o{ku }uti.
]urka i }uran
}askaju.
]uri}i }eretaju.
]udljivi }uk, Upi{i slovo ].
}aknute }urke.
U P
Spoj i oboj.
K U A
]up je u }o{ku.

32 }uprija, }umez, }ud, }umur, }ar, }ufta, }uskija, }uk, }askati, }eretati, }aknut
HIJENA
H je hleb i haljina,

Hh harmonika, hladovina.
H je hotel, higijena,
h je hrt i hijena.

1 2 1 2
3

2
1 3

Upi{i slova.
HRAST A
Hrast ho}e hranu. N A
– Ho}e{ hranljivu hartiju? –
I N A
hvali hr~ak.
– Hladna! – huk}e hrast. Lj I N A
– Ho}e{ harfu? A Lj I N A
– Hu, hrapava!
H A Lj I N A
– Ho}e{ humus?
– Hvala, ho}u!
Hrast halapljivo hvata humus
ham, ham, ham.

Spoj i oboj.
Hrast je visok.
Upi{i slovo H.

L E B
A Lj I N A

higijena, hrt, hijena, hranljiv, huktati, harfa, hrapav, humus, halapljivo 33


@IRAFA
@ je `aba, `ir i `ena,

@` ` `irafa, `ivot, `elja.


@ je `urka, `ica, `ito,
` je `eljno, `edno, `uto.

1 2 4
1 2

3 3
5

1 2
4
4 2
1

3 3

@ABAC
@abac `iveo u `abokre~ini.
@arko `eleo `ap~e.
@uri `abi. @eni se `abom.
@abac, `aba i `ap~e
`ive u @abljaku.

Upi{i slovo @.

I R
Na koja slova ti li~e predmeti sa slike?
N O @abac ima `ap~e.
R U
P U

34 `abokre~ina, `arko
FENJER
F je fenjer, familija,

Ff f flauta i folija.
F je film, f je frula,
f fotelja, fiskultura.

2
1 1
3
2

1
2
3

1
2

[TA FALI
Fini frak fali foki.
Farba fali fioki.
Fudbaleru fudbal fer,
a fazanu fijaker.

Upi{i slovo F.

I O K A
Spoj i oboj.
R U L A
K O E R Foka snima film.
O T E Lj A
U D B A L

fenjer, folija, frak, fer, fijaker 35


NJIVA
Nj je njiva,

Nj nj nj je nju{ka,
nj se nji{e,
nja~e, nju{ka.

2
1 3 5 4
4 1 3
2

12

4 2

1
3

NJU[KANJE
Njegova nju{ka nju{ka: njuc, njuc.
Njena nju{ka nju{ka: njuc, njuc.
Njuc, njuc, njucece,
nju{kaju se nju{kice.

Upi{i slovo Nj.

K O
Nju{ka ne{to nju{i.
K O A N I K

K O I C A

36 njihati se, njakati


\ON
\ je |evrek, | je |ak,

\| | je |on i |ur|evak.
\ |in|uva, | je |eram,
| je |ilko{, | je |erdan.

2
1 1
3
3 2

3
2 2
1

\OGAT
\ak |uskao: |i, |i.
\ogat |ipao: |iha, |iha.
\avola, |aku |ogat je |er|ef,
a |evrek mu je |erdan.

Kvadrati se oboje, pa se re~ dobije.

\ak nosi |evrek.

|evrek, |eram, |ilko{, |erdan, |uskati, |ogat, |ipati, |er|ef, |in|uva 37


D@EMPER
D` je d`ep, d`ak i d`ip,

D` d` d` je D`on, d`udo, d`in.


D` je d`em i d`emper,
d` je d`ez i d`ezer.

2 1 6
1 6
4 4
3 2 3

5 5
1

3 3
2

2
1

D@ILITANJE
D`andrljivi D`on
d`ilitnu d`ezvu.
D`andrljivi D`on
d`ilitnu d`ak.
D`ilitnu d`udistu,
d`okeja. D`umbus!
D`ip d`ilitnuo D`ona.
D`on d`unglom d`aka,
d`onja, d`avrlja:
d`av, d`av, d`av.

Upi{i slovo D`.


D`in vozi d`ip.
E P I P

E M I N

38 d`udo, d`udista, d`ez, d`ezer, d`ilitanje, d`andrljiv, d`ilitnuti, d`ezva, d`okej, d`umbus, d`akati, d`onjati, d`avrljati
Oboj polja u kojima su slova i dobi}e{ sliku.

A A B
A B B
D F B B
D A G
A AD G
F A B B B
D D A
A A A G G
A D A G B
A A H
A D ND B H G G B
A A
B G B
D A D A B G
B
A D B E B
A G G B
D B B G
A A G
D B B
D D D D D E B
A D D D B
D D A B B B B
A A A A A
C H
E B B
A C C
C
C
C C A
A C C E C
F G C C
G F C
E C C F C C C B
C F C C
E H E
C H E A E E C
C
A C C C E
E H
C C E
H E C C C D
F G E C
G F
C A E E E
E E C
C C
B B C C E C F
A C
C E
C E G
D E C C
C
G C H

39
^itaj slova abecede po redu.

[tampana slova

Aa Bb Cc ^6~ ]} Dd D`d` \| Ee Ff

Gg Hh Ii Jj Kk Ll Lj lj Mm Nn Nj nj

Oo Pp Rr Ss [{ Tt Uu Vv Zz @`

Pisana slova

Ba{ je lepo {to sad znamo latinicu da ~itamo!

40
Jovan Jovanovi} Zmaj
MA^AK IDE MI[U U SVATOVE
@enio se mladi mi{ Pro~itaj ovu pesmu. Na osnovu nje napi{i
u selu [alali, kratku pri~u pisanim slovima latinice.
vodili su devojku
ma~ka nisu zvali.
Ma~ak reko: „^ekajte
i gosta nezvana!”
U s’onice upreg’o
~etiri zekana.
Ali neko poru~i
mi{u brzojavom:
„Sakrijte se, svatovi,
ne {al’te se glavom!”
Ma~ak sti`e prekasno,
jer za ~asak tili
veseli su svatovi
svi u rupi bili.

voditi devojku, nezvan gost, poru~iti, brzojav, {aliti se glavom, za tili ~as (za ~asak tili) 41
Dositej Obradovi}
DVE KOZE
Srele se dve koze na uzanoj stazi. Iznad staze be{e stena kao zid, a ispod staze provalija.
Zamislile se koze – {ta sad da rade? Nisu se mogle okrenuti da bi se vratile natrag.
Jedna koza le`e i polo`i se kao daska po zemlji. Druga pa`ljivo pre|e preko nje.
Tako obe odo{e `ive i zdrave svojim putem.

42 polo`iti se
Pro~itaj ovu basnu. Podvuci re~enice iz kojih se vidi
na koji su na~in koze re{ile svoj problem

Uporedi ove dve koze sa dva jarca iz basne „Dva jarca” Dositeja Obradovi}a.
Napi{i {ta zaklju~uje{.

Prepri~aj pisanim slovima latinice basnu „Dve koze”.

[ta bi bilo s kozama da nisu na{le dobro re{enje?

43
Napi{i kratko pismo nekome koga voli{
da mu se pohvali{ kako si nau~io latinicu.

44
RE^NIK
A ~arolija - 1. ~ini, vrad`bina 2. dra`, ~ar, }umur - drveni ugalj
akrep - {korpija, zglavkar srodan privla~nost }uprija - gra|evina koja povezuje dve
paucima s donjom vilicom u obliku ~avrljati - govoriti, pri~ati, }askati, obale reke ili dve me|usobno odeljene
{tipaljki i s otrovnom `aokom; re~ brbljati; uporedi: d`avrljati, }eretati strane, most
ozna~ava i ru`nu, zlu osobu
~erupati - vuku}i kidati, otkidati ne{to s }uskija - gvozdeni alat u obliku poluge
ala - po narodnom verovanju: krilata, za podizanje tereta
ne~ega, ~upati
pro`drljiva neman, srodna a`daji i
zmaju ~i~ak - vrsta biljke sa glavicama na D`
aljkav - nemaran u odevanju ili radu, vrhu stabljike koje se lako lepe, ka~e na
d`akati - glasno govoriti, `agoriti
neuredan; nemarno ura|en `ivotinjsku dlaku, vunu, za odelo i sl.
d`andrljiv - koji mnogo prigovara,
aparat - ure|aj, sprava za obavljanje ~ikati - izazivati nekoga prkose}i mu i svadljiv, d`angrizav
neke radne operacije (na primer: aparat govore}i mu: "^ik, ~ik!" d`avrljati - vidi: ~avrljati
za brijanje) ~iviluk - stalak s kukama za ve{anje d`ez - vrsta muzike nastala od muzike
arena - peskom posut prostor za odela; letva s kukama prikucana za zid ameri~kih crnaca
predstave ili takmi~enja, borili{te na koju se ka~e kaputi d`ezer - muzi~ar koji komponuje ili
atlas - zbirka geografskih karata u ] izvodi d`ez-muziku, d`ezista
obliku knjige d`ezva - metalna posuda s dr{kom za
}aknut - luckast, budalast, {a{av,
B blesav kuvanje crne kafe
blag - ovde zna~i: koji je prijatnog }ar - dobitak, zarada, korist d`ilitanje - koprcanje, bacakanje
ukusa, koji nije ni ljut, ni preslan d`ilitnuti - ritnuti, pra}aknuti, {utnuti
}askati - razgovarati o sitnim,
bljak - uzvik kojim se izri~e, iskazuje d`okej - profesionalni jaha~ na
svakodnevnim doga|ajima, }eretati,
ga|enje ili prezir konjskim trkama
naduga~ko pri~ati; uporedi: ~avrljati i
brzojav - poruka koja se brzo prenosi, d`onjati - dugo ~ekati, obi~no pred
d`avrljati
telegram ne~ijim vratima, a zna~i i: spavati
}eretati - opu{teno pri~ati, neobavezno
d`udista - osoba koja trenira d`udo i
C razgovarati; uporedi: }askati, ~avrljati i u~estvuje u takmi~enjima
cakliti se - sijati se kao staklo, blistati d`avrljati
d`udo - japanska borila~ka ve{tina
carevati - vladati carevinom, }ud - ljudska priroda, karakter, narav; d`umbus - zbrka, nered; vesela graja,
gospodariti kao car na~in pona{anja, temperament vreva
cepteti - drhtati, podrhtavati (od besa, }ufta - pr`ena loptica od samlevenog
zime, straha i sl.) mesa u sosu od paradajza \
cer - drvo iz roda hrasta |eram - naprava za va|enje vode iz
}uk - vrsta no}ne ptice iz porodice sova
bunara
^ }umez - 1. `ivinarnik za koko{ke, |erdan - ogrlica od bisera, zlata ili
~a~kalica - tanko za{iljeno drvce za koko{injac 2. prljava, mra~na, dragog kamenja koja se nosi kao ukras
otklanjanje ostataka hrane izme|u zuba zapu{tena soba oko vrata

45
|er|ef - okvir na koji se razapinje folija - vrlo tanak list od metala ili I
.

tkanina po kojoj se veze plastike imanje - poljoprivredni posed, imovina


|evrek - vrsta peciva od kuvanog testa, frak - crni sve~ani mu{ki sako, kratak koju neko ima, vlasni{tvo, svojina
prstenastog oblika napred, a pozadi sa dugim krajevima izmisliti - ovde zna~i: stvoriti u
|ilko{ - razmetljivi seoski kico{, mladi} uobrazilji, ma{ti i prikazati kao istinito,
koji mnogo voli da se doteruje, kiti i G stvarno
odeva po modi, a ne voli da radi griz1 - pokret zuba pri ugrizanju, ujed, J
|in|uva - zrno, obi~no stakleno, ugriz jako je jadno (pona{anje) - u
razli~ite veli~ine, oblika i boje, koje se griz2 - a. bra{no od krupno mlevenih razgovornom jeziku zna~i: tvoje
upotrebljava kao ukras, perla `itarica (obi~no p{enice) b. vrsta jela pona{anje izaziva prezrenje,
|ipati - skakati, poskakivati; propinjati (ka{a) od tog bra{na nedrugarsko je; sebi~an si
se (o `ivotinjama, posebno konjima)
grlica - ptica iz porodice golubova sa jok - turska re~ca za odricanje: ne
|ogat - konj bele dlake, belac
{arom u obliku ogrlice oko vrata K
|uskati - igrati, plesati
grom - prasak izme|u oblaka i zemlje, kus - koji je kratkog repa ili bez repa
E pra}en sevanjem i tutnjavom
ekipa - a. grupa ljudi koja je okupljena LJ
radi istog zadatka b. igra~i ili igra~ice iz gukati - ogla{avati se glasom "gu-gu" ljubomoran - a. ispunjen ose}anjem
istog sportskog tima (o golubu i grlici) uznemirenosti i ozloje|enosti zbog
ekran - deo televizora ili kompjuterskog H sumnje da voljena osoba gaji naklonost
monitora na kojem se pojavljuje slika halapljivo - nezasito, pro`drljivo prema nekom drugom b. obuzet
ekskurzija - a. grupno putovanje u ose}anjem zavisti zbog ne~ijeg uspeha,
harfa - muzi~ki instrument sa `icama
zabavne, sportske ili nau~ne svrhe, blagostanja ili sre}e
zajedni~ka poseta nekom mestu, po kojima se, prebiraju}i, dodiruju}i
prstima, svira M
spomeniku b. osobe koje u~estvuju u
higijena - nauka, grana medicine koja motati - jedno od zna~enja je: tr~ati,
takvom izletu
kretati se vijugavo, vijugati, krivudati,
ekstra - ovde zna~i: poseban, izuzetan, se bavi ~uvanjem i negovanjem zdravlja
a ovde zna~i da mi{ namotava ono {to
izvrstan i odr`avanjem ~isto}e
ma~ka isprede
elegantan - otmen, lepo i ukusno hijena - divlja `ivotinja, grabljivica, koja
odeven N
se hrani uginulim `ivotinjama
emisija - ovde zna~i: deo programa nanula (obi~no u mno`ini) - vrsta
hranljiv - koji ima visoku prehrambenu
koji se prenosi preko radija ili televizije papu~e s drvenim |onom za koji je
vrednost; koji se mo`e upotrebljavati pri~vr{}ena traka od ko`e ili tkanine
energija - jedno od zna~enja je:
kao hrana
spremnost na rad, snaga, odlu~nost, nekakav - ovde zna~i: bilo kakav, ma
polet hrapav - 1. koji ima ispup~enja i kakav, svejedno kakav
Era - ~ovek iz Hercegovine ili iz u`i~kog udubljenja, neravan 2. koji je nezvan - koji se nalazi u nekom
kraja; duhovita i mudra osoba koja se neravnomernog, ne~istog tona 3. o{tar, dru{tvu, a nije zvan, nepozvan
pravi glupa, {eret neotesan Izr. nezvan gost nepo`eljan gost;
Er~e - mali Era, Erin sin hrt - vrsta lova~kog psa vitkog tela i iznenadan, nepredvi|en gost
F dugih nogu nikakav - ovde zna~i: ni jedan,
fenjer - svetiljka u obliku staklene huktati - othukivati (od umora, brige, ni ovakav-ni onakav
posude u kojoj gori sve}a ili fitilj `alosti), ispu{tati uzvike "hu, hu" Nj
fer - ispravno, po{teno; u redu humus - plodna zemlja nastala njakati - ogla{avati se njakanjem,
fijaker - vrsta ko~ije koju vuku konji, a raspadanjem biljnih i `ivotinjskih magare}im glasom
koja je slu`ila za gradski prevoz ostataka njihati se - klatiti se, ljuljati se

46
O [ verati se - peti se i spu{tati se, pentrati se
obrati orahe (izr.) - zlo pro}i, propasti, {aliti se glavom (izr.) - izlagati se vetrenja~a - mlin na vetar
nagrabusiti (zna~i isto {to i izraz: obrati velikoj opasnosti, dovoditi `ivot u vodenica - mlin koji pokre}e voda; mlin
zelen bostan) pitanje nepromi{ljenim postupcima uop{te: za mlevanje kafe, bibera i sl.
obru~ - prstenasti predmet u obliku {armirati - o~aravati, osvajati nekoga, voditi devojku (izr.) - i}i s mladom
kruga, kolut, kotur, alka, karika privla~iti nekoga {armom, umiljato{}u, mlado`enjinoj ku}i
oluk - limena cev kojom oti~e voda, izgledom i sl. vranac - konj vrane, crne dlake
obi~no ki{nica s krova {epuriti se - dr`ati se oholo, razmetati vrdati - 1. i}i, kretati se menjaju}i
o{tro - ovde zna~i: jako, veoma, se, praviti se va`an pravac, {evrdati 2. izbegavati da se
mnogo {ipak - divlja ru`a i njen plod ka`e istina, uvijati, lagati
{iprag - gusto izraslo {iblje, `bunje, vrebati - ~ekati skriven da neko nai|e,
P grmlje pro|e
Pal~i} - de~ak, lik iz bajke, mali kao {trap - zvuk koji se javlja prilikom
palac {trapanja, hodanja po barama koje Z
polo`iti se - pole}i, postaviti se u le`e}i izaziva prskanje, {ljapkanje za tili ~as, za ~asak tili (izr.) - odmah,
polo`aj smesta, za~as
T
popara - jelo napravljeno od starog zolja - vrsta ose; tako se naziva i osoba
hleba, skuvanog u vodi i zama{}enog tamaniti - uni{tavati, satirati; ovde: jesti ljutite prirode, prznica, svadljivac
u ogromnim koli~inama
poru~iti - obavestiti porukom, javiti
taraba - ograda od letava ili dasaka, plot @
prili~no - dosta, u dovoljnoj meri
tikva - jednogodi{nja biljka iz familije `abokre~ina - zeljasta vodena biljka
R bundeva; posuda napravljena od tvrde koja raste po ustajalim vodama; re~
raspametiti (nekoga) - oduzeti nekome kore te biljke, koja slu`i za no{enje ozna~ava i mrtvilo, dru{tvo u kojem
pamet, sposobnost rasu|ivanja (obi~no te~nosti nema promena
svojom lepotom), izludeti toalet - kupatilo sa klozetom ili druga `arko - vatreno, strasno, veoma
rasplesti - raspustiti, razviti, rastaviti prostorija za dovo|enje u red {minke i
ono {to je bilo upleteno (kosu, ode}e; WC
pletenice, rep) trotinet - prevozno sredstvo sa
razonoda - zabava, prijatno provo|enje upravlja~em i dva to~ka, na kojem se
vremena jednom nogom stoji, a drugom se,
opiranjem o plo~nik, pokre}u to~kovi
ris - vrlo opasna zver iz porodice ma~aka

S U
skitati se - i}i od mesta do mesta bez udolina - uska dolina koja se prote`e
posla, ne smiruju}i se, lutati, bazati, me|u brdima i planinama
lunjati ura - sat
sladiti se - ose}ati slast, u`ivati u hrani V
sloga - podudaranje, sklad u mi{ljenju i vanilica (obi~no u mno`ini) - vrsta
postupcima dva ili vi{e lica okruglog kola~i}a filovanog d`emom,
svetliti - ~initi svetlim, obasjavati posutog {e}erom u prahu i zamirisanog
svetlo{}u, osvetljavati vanilin-{e}erom

47
MALA ABECEDA
za drugi razred osnovne {kole
prvo do{tampano izdanje

autor Dr Simeon Marinkovi}

ilustrovala Neda Doki}

re~nik izradila Violeta Babi}

recenzenti Prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet u Beogradu


Branka Popovi}, u~iteljica, O[ "Veljko Dugo{evi}" u Beogradu
Sla|ana Ili}, profesor iz Beograda

lektor i redaktor Violeta Babi}

grafi~ko oblikovanje Neda Doki}

tipografsko oblikovanje Slobodan Miladinov

izdava~ Kreativni centar


Gradi{tanska 8 CIP - Katalogizacija u publikaciji
Beograd Narodna biblioteka Srbije
Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659 37.016:003.344-028.31(075.2)
MARINKOVI], Simeon
urednik An|elka Ru`i} MALA ABECEDA : za drugi razred osnovne
{kole / ²autor Simeon Marinkovi} ;
za izdava~a Mr Ljiljana Marinkovi} ilustrovala Neda Doki} ; re~nik izradila
Violeta Babi}³. - 1. do{tampano izd. -
Beograd : Kreativni centar, 2005 (Beograd
{tampa Publikum : Publikum). - 48 str. : ilustr. ; 23 x 24
cm
tira` 20.000 Podatak o autoru preuzet iz kolofona. -
Tira` 20.000. - Re~nik: str. 45-47.
copyright © Kreativni centar, 2005 ISBN 86-7781-308-X
COBISS.SR-ID 121695244

Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavanje i upotrebu ovog ud`benika u prvom razredu osnovne {kole
za {kolsku 2005/06. godinu re{enjem broj 6-00-28/2005-06/08 od 21. januara 2005. godine.

You might also like