Sveučilište J.J.

Strossmayera u Osijeku
Odjel za matematiku
Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike

Mirela Ćapko

Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i

prirodoslovlja (TIMSS)

Diplomski rad

Osijek, 2014.
 Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Odjel za matematiku
Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike

Mirela Ćapko

Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i

prirodoslovlja (TIMSS)

Diplomski rad

Mentor: doc. dr. sc. Ivan Matić

Komentor: dr. sc. Ljerka Jukić Matić

Osijek, 2014.
 1

Sadržaj
Uvod 1

1 IEA organizacija 3
1.1 Provedba TIMSS istraživanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

2 TIMSS 2011 5
2.1 TIMSS 2011 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2.2 Matematički okviri: sadržajne i kognitivne domene . . . . . . . . . . . . . . 6
2.3 Primjeri zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
2.4 Način bodovanja i rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2.5 Kontekstualni okviri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

3 Usporedba obrazovnih sustava 34

3.1 Obrazovni sustav Singapura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
3.2 Hrvatski obrazovni sustav u odnosu na Singapur . . . . . . . . . . . . . . . 35

4 Zaključak 37

Literatura 38

Sažetak 39

Summary 40

Životopis 41
2

Uvod
Uz promjene u društvu u kojem živimo mijenja se i sustav obrazovanja. Ne samo da
svjedočimo novim situacijama u nastavi matematike, već se i sama matematika kao znans-
tvena disciplina uvelike razvila od svojih početaka. Začeci današnje matematike mogu se
pronaći još u starom Egiptu i Babilonu. Tada je matematika bila shvaćena kao isključivo
primijenjena disciplina.
Matematika kao deduktivna znanstvena disciplina razvija se u vrijeme stare Grčke, uglav-
nom kroz geometriju, a kasnije ta znanja preuzimaju Arapi i Indijci i šire ih na Zapad.
U to vrijeme u Europi bile su u uporabi rimske brojke koje su polako bivale istisnute od
arapskih. U stoljećima koja slijede uglavnom su se prevodili i izučavali stari matematički
spisi, a od 16.st. Europa doživljava procvat i tada nastaje moderna matematika kakvu
imamo i danas. Razvojem matematike prirodno je očekivati da se događaju i paralelne
modifikacije sadržaja u nastavi matematike. No, to nije tako.
U vrijeme velikih kurikulumskih promjena, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, treba dobro
razmisliti kakva bi trebala biti nastava matematike. Svjetska istraživanja i studije iz po-
dručja metodike nastave matematike donose važne zaključke o tome. Ti zaključci utječu
na promjene kurikuluma u zemljama u kojima ti stručnjaci djeluju. Jednako tako, na
nove planove utječu i velika međunarodna istraživanja znanja kao što su PISA- program
međunarodnog procjenjivanja znanja i vještina učenika i TIMSS- međunarodno istraži-
vanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja. Takva ispitivanja imaju utjecaj na
prosvjetne i političke vlasti pojedinih zemalja da usmjere plan i program u smjeru zahtjeva
takvih natjecanja s ciljem što boljih rezultat narednih natjecanja.
Velika važnost provođenja ovakvih istraživanja je što ispunjavaju nove matematičke zah-
tjeve koje vrijeme u kojem se nalazimo zahtjeva od učenika.
 3

1 IEA organizacija
Međunarodna organizacija za vrjednovanje obrazovnih postignuća IEA (International
Association for the Evaluation of Educational Achievement) provodi dvije vrste istraži-
vanja: TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study), međunarodno
istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja, i PIRLS (Programme for In-
ternational Student Assessment), međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti.
Tim se istraživanjima objektivno i standardizirano, vrlo osjetljivim instrumentima, mjere
stečena znanja. IEA organizacija došla je na ideju provođenja takvih ispitivanja kako bi
upoznala odgovorne u obrazovanju s rezultatima učenja i poučavanja matematike, pred-
meta prirodnih znanosti i čitanja s razumijevanjem.
IEA organizacija osnovana je 1959. i broji više od 60 zemalja članica. Tajništvo organiza-
cije nalazi se u Nizozemskoj, u Amsterdamu, a Centar za istraživanja i obradu podataka
(DPC) u Njemačkoj, u Hamburgu. U svakom ciklusu povećava se broj zemalja koje žele
sudjelovati pa se 2015. godine očekuje da će ta brojka prijeći 70. Osnovni cilj njenog osni-
vanja bila je provedba usporednih istraživanja koja proučavaju obrazovne politike i prakse
u cijelom svijetu proučavajući učenička postignuća i obrazovne okvire tih postignuća.
IEA organizacija je svojim istraživanjima prikupila visokokvalitetne informacije o znanju
učenika o različitim temama i predmetima i time ukazala na stanje u obrazovanju unutar
pojedinih zemalja i u širim međunarodnim okvirima.
Kako bi unaprijedili nastavni proces i pratili trendove u obrazovanju, osim provjere znanja,
prikupljaju se informacije o obrazovnim sustavima, nastavnim planovima i programima,
učinkovitosti nastave, karakteristikama učenika i njegova načina učenja, te karakteristike
nastavnika i škola.
Rezultati vrjednovanja kompetencija djece osnovnoškolske dobi, zajedno s informacijama
dobivenim od roditelja, nastavnika i ravnatelja mogu pomoći u:

• određivanju globalnih edukacijskih standarda;

• određivanju relativno slabih i jakih strana ispitivanog znanja;

• ukazati na trend promjena tijekom ispitivanog vremena;

• informiranje i prikupljanje podataka o školskom okružju, o školskom kurikulumu i

nastavnom procesu;

• proučavanju mogućnosti jednakosti pristupa školovanju.

4

1.1 Provedba TIMSS istraživanja

TIMSS istraživanje provodi se u sklopu IEA organizacije od 1995. i ponavlja se svake

četiri godine. TIMSS projekt za matematiku i prirodoslovlje prati primjene nastavnih pla-
nova i programa i identificira najbolje nastavne prakse širom svijeta. Budući da se ciklusi
TIMSS-a provode svake četiri godine moguće je pratiti napredak učenika koji sudjeluju u
više ciklusa ispitivanja.
Za uspješnu provedbu i sigurnost TIMSS ispitivanja neizostavna je uključenost stručnjaka
za područje kurikuluma i mjerenja obrazovnih postignuća, te spremnost zemalja na za-
jednički rad i suradnju s ciljem unaprjeđenja nastave. Podaci u istraživanju svih zemalja
sudionica prikupljani su u različitim razdobljima u zemljama Južne i Sjeverne polutke. U
zemljama Južne polutke školska godina završava u studenome ili prosincu pa se ispitivanje
provodi od rujna do prosinca. U zemljama Sjeverne polutke, gdje školska godina završava
u lipnju, ispitivanje se provodi od ožujka do svibnja naredne godine.
Zemlje koje sudjeluju u istraživanju samostalno odlučuju hoće li u ispitivanje uključiti
učenike četvrtih, osmih ili učenike obaju razreda. Razvijene zemlje ispitivanje obavljaju
nad učenicima šestih i devetih razreda.
Kako bi poboljšali vezu između ispitivača i ispitanika svaka zemlja dobiva svoga koor-
dinatora. On je odgovoran za cjelokupno vođenje istraživanja na nacionalnoj razini te
implementaciju vrjednovanja učeničkih postignuća na ispitivanom području u svojoj zem-
lji. Sastanci nacionalnih koordinatora omogućuju da svaka zemlja sudionica istraživanja
bude u cijelosti uključena u procese odlučivanja svakog prijedloga i postupka.
TIMSS ispitivanje koristi kurikulum kao glavni organizacijski pojam. Prikupljeni po-
daci imaju tri aspekta i odnose se na svaku zemlju koja je uključena u ispitivanje. To su
planirani, provedeni i postignuti kurikulum. Planirani kurikulum odnosi se na planiranje
i ostvarivanje ciljeva, nastavnih sadržaja, nastavnih metoda i organizacije nastave kako ga
definiraju država ili obrazovni sustav. Provedeni kurikulum čini stvarno trenutno stanje
u provedbi planiranog kurikuluma. On obuhvaća sadržaje koji se podučavaju u nastavi
matematike, uključujući načine podučavanja i usvajanja kompetencija, karakteristike nas-
tavnika i modela njegova rada. Postignuti kurikulum prikazuje stvarno postignuće učenika
iz matematike i njegove stavove o ispitivanome sadržaju, metodama i procesima poduča-
vanja.
 5

2 TIMSS 2011
2.1 TIMSS 2011

Posljednja studija TIMSS 2011. obuhvatila je oko 600 000 učenika četvrtih razreda
osnovne škole u 52 zemlje:

U istraživanje koje je provedeno s četvrtim razredima bilo je uključeno i 7 referentnih

sudionica:
Abu Dhabi – Ujedinjeni Arapski Emirati; Alberta – Kanada; Dubai – Ujedinjeni Arapski
Emirati; Florida – Sjedinjene Američke Države; Ontario – Kanada; Sjeverna Karolina –
Sjedinjene Američke Države; Quebec – Kanada.
Svoje učenike osmih razreda ispitale su ove zemlje:
Armenija, Australija, Bocvana, Čile, Engleska, Finska, Gana, Gruzija, Honduras, Hong
Kong (PUR NR Kine), Indonezija, Islamska Republika Iran, Italija, Izrael, Japan, Jordan,
Južnoafrička Republika, Katar, Kazahstan, Kineski Tajpeh, Kraljevina Bahrein, Libanon,
Litva, Mađarska, Malezija, Maroko, Norveška, Novi Zeland, Oman, Palestinska Auto-
nomna Područja, Republika Koreja, Republika Makedonija, Rumunjska, Rusija, Saudij-
ska Arabija, Singapur, Sirijska Arapska Republika, Sjedinjene Američke Države, Slovenija,
Švedska, Tajland, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Ukrajina.
U istraživanje koje je provedeno s osmim razredima bilo je uključeno i 14 referentnih
sudionica:
6

Abu Dhabi – Ujedinjeni Arapski Emirati; Alabama – Sjedinjene Američke Države; Alberta
– Kanada; Colorado – Sjedinjene Američke Države; Connecticut – Sjedinjene Američke Dr-
žave; Dubai – Ujedinjeni Arapski Emirati; Florida – Sjedinjene Američke Države; Indiana
– Sjedinjene Američke Države; Kalifornija – Sjedinjene Američke Države; Massachusetts –
Sjedinjene Američke Države; Minnesota – Sjedinjene Američke Države; Ontario – Kanada;
Sjeverna Karolina – Sjedinjene Američke Države; Quebec – Kanada.

2.2 Matematički okviri: sadržajne i kognitivne domene

Svaki ciklus TIMSS istraživanja sastoji se od opsežnog nacrta na temelju kojega se

procjenjuju znanja i vještine stečene učenjem matematike i predmeta prirodnih znanosti.
U nacrtu se detaljno opisuju sadržajne i kognitivne domene koje opisuju razinu znanja
učenika određenog razreda.
Sadržajna domena odnosi se na gradivo koje se ispituje, a kognitivna domena na znanje
činjenica, njihovu primjenu i zaključivanje. Svaka sadržajna domena sastoji se od neko-
liko tematskih cjelina koje su prikazane unutar popisa obrazovnih ciljeva u matematičkom
kurikulumu većine zemalja sudionica TIMSS-a. Kognitivna dimenzija obuhvaća misaone
procese kojima se opisuje očekivano ponašanje učenika pri rješavanju matematičkih zada-
taka.
Sadržajne i kognitivne domene podjednake su u svakom ciklusu ispitivanja. Sljedeće do-
mene pojavile su se u posljednjem održanom ciklusu, TIMSS 2011. kada je i Hrvatska
prvi puta sudjelovala.

Kognitivna domena zastupljena u ciklusu TIMSS 2011. obuhvaćala je znanje, pri-

mjenu i zaključivanje.

Znanje:
1) PRISJEĆANJE definicija, terminologije, osobina brojeva, geometrijskih karakteristika,
notacija.
2) PREPOZNAVANJE matematičkih objekata, oblika, brojeva, izraza, ekvivalentnih raz-
lomaka, decimalnih brojeva i postotaka, rotacija jednostavnih geometrijskih figura.
3) RAČUNANJE: izvođenje algoritamskih procedura za računske operacije s racionalnim
brojevima.
 7

4) MJERENJE: koristiti mjerne instrumente; pravilno upotrijebiti mjerne jedinice.

5) KLASIFICIRATI/POREDATI objekte, oblike, brojeve i izraze prema zajedničkim ka-
rakteristikama ili svojstvima.

Primjena:
1) ODABIR odgovarajuće operacije, metode ili strategije rješavanja problema za koji pos-
toji poznat algoritam ili metoda rješavanja.
2) PREDSTAVLJANJE matematičkih informacija i podataka u dijagramima, tablicama
ili slikama te izraditi prikaz zadane matematičke jedinice ili odnosa.
3) MODEL: Izraditi prikladan model geometrijskog lika ili dijagrama pri rješavanju zada-
taka.
4) IMPLEMENTACIJA/PROVEDBA: Primijeniti matematičke upute za izradu dijagrama
ili drugih grafičkih prikaza.
5) RJEŠAVANJE RUTINSKIH PROBLEMA: Rješavati zadatke slične onima koji se rje-
šavaju na nastavi ili se rješavaju po nekom obrascu.

Zaključivanje:
1) ANALIZA odnosa među varijablama ili vrijednostima u matematičkim zadacima.
2) IZVOÐENJE/UOPĆAVANJE dobivenih rezultata na slične zadatke.
3) SINTEZA/POVEZIVANJE matematičkih činjenica, pojmova i postupaka kako bi došli
do rezultata.
4) POTKREPLJIVANJE rješenja poznatim matematičkim rezultatima ili svojstvima.
5) RJEŠAVANJE NERUTINSKIH ZADATAKA u matematičkom okviru ili u okviru stvar-
nog života s kojim se učenici nisu susretali te primijeniti matematičke činjenice, pojmove
i postupke na nepoznate ili složene okvire.

Sadržajne domene četvrtog razreda osnovne škole: Brojevi, Geometrijski likovi i

mjerenje, Prikaz podataka.

Brojevi:
Sadržajna domena brojeva obuhvaća četiri tematske cjeline: prirodne brojeve, razlomke i
decimalne brojeve, jednadžbe s prirodnim brojevima te odnose među brojevima.
Učenici četvrtih razreda trebali bi znati računati s prirodnim brojevima; procijeniti zbroj,
8

razliku, umnoške i količnike te rješavati složenije matematičke zadatke. Trebali bi razu-

mjeti odnose između mjernih jedinica te znati pretvarati iz jedne mjerne jedinice u drugu.
Istraživanjem TIMSS ispituje se razumijevanje osnovnih algebarskih pojmova naučenih
tijekom prve četiri godine osnovnoškolskog obrazovanja koji se tijekom daljnjeg školovanja
nadograđuju kako bi učenici razvili formalniji, algebarski način razmišljanja. Ispituju se
i brojevni nizovi i jednostavne jednadžbe s jednom nepoznanicom koje uključuju četiri
osnovne računske operacije. U četvrtom razredu osnovne škole učenici bi trebali znati
uspoređivati razlomke i decimalne brojeve.

Geometrijski likovi i mjerenje:

Domena geometrijskih likova i mjerenja sastoji se od dvije tematske cjeline: dužine, pravci
i kutovi te dvodimenzionalni likovi i trodimenzionalna tijela. Učenici četvrtih razreda tre-
bali bi znati opisati, predočiti i nacrtati pravac, različite oblike kutova, trokut, četverokut
i druge poligone te se znati koristiti geometrijskim priborom.

Prikaz podataka:
Domena prikaza podataka sastoji se od dvije tematske cjeline: čitanje i interpretiranje po-
dataka te organiziranje i prikazivanje podataka. Učenici četvrtih razreda trebali bi znati
čitati jednostavnije grafičke prikaze podataka.

Detaljnije ćemo opisati sadržajnu domenu osmog razreda koja obuhvaća brojeve,
algebru, geometriju, podatke i vjerojatnost.
Brojevi:
Sadržaji koji se ispituju: 1) Prirodni brojevi,
2) Cijeli brojevi,
3) Razlomci i decimalni brojevi,
4) Omjer, proporcija, postotak.
1) Prirodni brojevi
Učenici bi trebali:

• demonstrirati znanje mjesne vrijednosti, prikaz broja simbolom, riječima i dijagra-

mom, uspoređivati brojeve;

• vršiti četiri osnovne računske operacije, poznavati djelitelje i višekratnike svakog

broja;
 9

• rastaviti broj na faktore, identificirati proste brojeve;

• koristiti svojstvo komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti;

• rješavati problem računanjem, zaokruživanjem i procjenjivanjem;

• izračunavati stupnja broja i kvadratnog korijena prirodnih brojeva do 144;

• rješavati jednadžbe s prirodnim brojevima.

2) Cijeli brojevi
Učenici bi trebali:

• uspoređivati cijele brojeve i uočiti pravilo po kojem se brojevi slažu u niz;

• vršiti računske operacije i rješavati problemske situacije;

• prepoznavati višekratnike i djelitelje.

3) Razlomci i decimalni brojevi

Učenici bi trebali:

• uspoređivati razlomke i decimalne brojeve;

• uočiti pravilo po kojem se brojevi slažu u niz;

• poznavati mjesnu vrijednost i njihov prikaz na brojevnom pravcu;

• pravilno izvoditi računske operacije;

• prepoznati i zapisati ekvivalentne razlomke;

• pretvaranje razlomaka u decimalne brojeve i obrnuto;

• znati prikazati određeni udio u cjelini;

• rješavati probleme računanjem, zaokruživanjem i procjenjivanjem;

• rješavati problemske situacije iz svakodnevnog života.

4) Omjer, proporcija, postotak

Učenici bi trebali:

• identificirati i odrediti ekvivalentne omjere;

• zapisivati omjere, dijeliti prema danom omjeru;

10

• vršiti pretvorbu između postotka, razlomka i decimalnog zapisa;

• modelirati danu situaciju pomoću omjera.

Algebra:
Sadržaji koji se ispituju: 1) Obrasci/modeli,
2) Algebarski izrazi,
3) Jednadžbe, funkcije i formule.
1) Obrasci/modeli
Od učenika se očekuje:

• proširivanje brojnih algebarskih i geometrijskih obrazaca ili nizova upotrebljavajući

riječi, simbole ili dijagrame (određivanje člana koji nedostaje);

• generalizacija odnosa među članovima u nizu ili među količinama koristeći brojeve,
riječi ili algebarske izraze;

• prepoznavanje uzoraka i generaliziranje uzorka odnosa u slijedu.

2) Algebarski izrazi
Od učenika se očekuje:

• određivanje stupnja izraza koji sadrže varijable;

• izračunavanje vrijednosti izraza za dane numeričke vrijednosti varijable;

• pojednostavljivanje ili uspoređivanje algebarskih izraza za određivanje ekvivalencije;

• rješavanje stvarnih problema pomoću algebarskih modela.

3) Jednadžbe, funkcije i formule

Od učenika se očekuje:

• razumijevanje linearnih odnosa i pojam varijable;

• rješavanje jednostavnih linearnih jednadžbi i nejednadžbi, sustava jednadžbi s dvije

nepoznanice;

• prepoznavanje i zapisivanje linearnih jednadžbi, nejednadžbi, sustava, funkcija za

modeliranje dane situacije;

• prepoznavanje i generiranje ekvivalentnih funkcija dane preko uređenog para, tablice,

grafa ili riječima;
 11

• rješavanje problemskih situacija.

Geometrija:
Sadržaji koji se ispituju: 1) Geometrijske figure,
2) Geometrijska mjerenja,
3) Položaj i preslikavanje.
1) Geometrijske figure
Od učenika se očekuje:

• klasificiranje i crtanje kutova;

• znanje odnosa kutova uz transverzalu, kutova s paralelnim kracima, simetrale kutova;

• upotreba geometrijskih osobina mnogokuta;

• konstrukcija i crtanje jednostavnijih mnogokuta;

• prepoznavanje veze između trodimenzionalnih figura i njihovog dvodimenzionalnog

prikaza (mreža);

• primjena Pitagorinog poučka.

2) Geometrijska mjerenja
Od učenika se očekuje:

• procjena, crtanje i mjerenje veličine danog kuta;

• procjena, crtanje i mjerenje duljine, površine i volumena;

• uporaba odgovarajućih formula za mjerenje;

• određivanje mjera složenih figura.

3) Položaj i preslikavanje
Od učenika se očekuje:

• upotreba uređenog para, jednadžbi, odsječaka, presjeka;

• crtanje simetričnih figura;

• prepoznati i koristiti geometrijske transformacije dvodimenzionalnih oblika;

• interpretirati ili stvoriti gornji ili bočni pogled na objekte i koristiti svoje razumije-
vanje sličnosti i podudarnosti.
12

Podaci i vjerojatnost:
Sadržaji koji se ispituju: 1) Organizacija i prezentacija podataka,
2) Interpretacija podataka,
3) Vjerojatnost.
1) Organizacija i prezentacija podataka
Od učenika se očekuje:

• iščitavanje podataka iz tablica i raznih grafikona;

• organiziranje i prikaz podataka koristeći tablice i grafikone;

• grupiranje podataka.

2) Interpretacija podataka
Od učenika se očekuje:

• uspoređivanje karakteristika skupa podataka koristeći srednju vrijednost, medijan i

distribuciju;

• prepoznavanje i opisivanje mogućih izvora grešaka prilikom organizacije, grupiranja

i prikazivanja podataka;

• interpretirati razne brojeve, simbole i bodove u podatkovnom prikazu.

3) Vjerojatnost
Od učenika se očekuje:

• procjena vjerojatnosti ishoda kao siguran, malo vjerojatan i nemoguć;

• upotreba podataka iz eksperimenta za predviđanje vjerojatnosti budućeg ishoda;

• koristiti vjerojatnost ishoda za rješavanje problema.

 13

2.3 Primjeri zadataka

SADRŽAJNA DOMENA : BROJEVI

• Primjer 1.
Koji od sljedećih izraza prikazuje broj 36 kao produkt prostih brojeva:
A) 6·6
B)4 · 9
C)4 · 3 · 3
D)2 · 2 · 3 · 3

TEMATSKA CJELINA: cijeli brojevi

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: D)

– Primjer 2.
•

4 
Razlomci 14 i 21 su jednaki. Koja je vrijednost  ?
A) 6
B) 7
C) 11
D) 14

TEMATSKA CJELINA: razlomci i decimalni brojevi

KOGNITIVNA DOMENA: primjena
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: A)

– Primjer 3.
•
14

P i Q su dva racionalna broja prikazana na brojevnom pravcu iznad i vrijedi P · Q =

N . Koji od sljedećih brojevnih pravaca prikazuje lokaciju broja N ?

TEMATSKA CJELINA: razlomci i decimalni brojevi

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: D)

• Primjer 4.

Petar, Jakov i Andrej imaju po 20 pokušaja kako bi zabili koš. Popunite tablicu:
IME BROJ USPJEŠNIH POSTOTAK USPJEŠNIH
POKUŠAJA POKUŠAJA
Petar 10 od 20 50%
Jakov 15 od 20 
Andrej  od 20 80%

TEMATSKA CJELINA: omjer, proporcija, postotak

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 2
RJEŠENJE:
IME BROJ USPJEŠNIH POSTOTAK USPJEŠNIH
POKUŠAJA POKUŠAJA
Petar 10 od 20 50%
Jakov 15 od 20 75%
Andrej 16 od 20 80%
 15

NAPOMENA: Rješenje zadataka koji nose više od 1 boda bude određeno uputama
kako bi ocjenjivači bili što objektivniji pri dodjeljivanju bodova.

• Primjer 5. Smjesti brojeve 3,5 7 i 9 u kvadratiće kako bi množenjem ta dva broja

dobili najveći mogući broj.
 X 

TEMATSKA CJELINA: cijeli brojevi

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: 75 i 93 ili 93 i 75.

SADRŽAJNA DOMENA: ALGEBRA

• Primjer 1.

Taksi služba usluge taksija naplaćuje na sljedeći način: početak vožnje(start)

25 zeda i 0.2 zeda po prijeđenom kilometru. Koji od sljedećih izraza opisuje
cijenu taksija za vožnju od n kilometara?
A) 25 + 0.2n
B) 25 · 0.2n
C) 0.2 · (25 + n)
D) 0.2 · 25 + n

TEMATSKA CJELINA: algebarski izrazi

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: A)

– Primjer 2.
•
16

Koja je vrijednost X u sljedećem obrascu/uzorku?

TEMATSKA CJELINA: algebarski izrazi

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: 24

• Primjer 3.

Riješite nejednadžbu:

9x − 7 < 4x + 3

TEMATSKA CJELINA: jednadžbe/formule

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: x < 2 ili 2 > x

• Primjer 4.

a + b = 25. Koliko je 2a + 2b + 4?

TEMATSKA CJELINA: jednadžbe/formule

KOGNITIVNA DOMENA: primjena
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: 54
 17

• Primjer 5.
Koliko je 3p2 + 2p + 2p2 + p ?
A) 8p
B) 8p2
C) 5p2 + 3p
D) 7p2 + p

TEMATSKA CJELINA: algebarski izrazi

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: C)

SADRŽAJNA DOMENA: GEOMETRIJA

– Primjer 1.
•

Koji od sljedećih oblika ima os simetrije?

A)

B)

C)

D)

TEMATSKA CJELINA: geometrijske figure

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: B)
18

– Primjer 2.
•

Kolika je površina zatamnjenog dijela u cm2 ?

A) 24
B) 44
C) 48
D) 72

TEMATSKA CJELINA: mjerenje

KOGNITIVNA DOMENA: primjena
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: D)

– Primjer 3.
•

Koje od sljedećih transformacija, redom, su prikazane na slici iznad?

A) osna simetrija i translacija
B) osna simetrija i rotacija
C) rotacija i translacija
D) centralna simetrija i osna simetrija

TEMATSKA CJELINA: položaj i preslikavanje

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
 19

MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1

RJEŠENJE: B)

– Primjer 4.
•

U trokutu 4ABC vrijedi: |AC|=|BC| i stranica |AB| je dva puta dulja od stra-
nice |CX|. Koliki je kut pri vrhu B?

TEMATSKA CJELINA: geometrijski oblici

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: 45 stupnjeva

• Primjer 5.

Točke A, B i C leže na jednom pravcu, pri čemu je točka B između točaka A i

C. Ako je |AB|= 10cm i |BC|= 5.2cm kolika je udaljenost polovišta dužina AB
i BC?
A) 2.4cm
B) 2.6cm
C) 5.0cm
D) 7.6cm

TEMATSKA CJELINA: geometrijski oblici

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
20

RJEŠENJE: D)

SADRŽAJNA DOMENA: PODACI I VJEROJATNOST

– Primjer 1.
•
480 učenika napisalo je koji sport najviše voli. Rezultati su napisani u tablici.

Koristeći tablicu nacrtajte graf-pitu i označite dijelove.

TEMATSKA CJELINA: organizacija i prezentacija podataka

KOGNITIVNA DOMENA: primjena
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 2 (1 bod za ispravno nacrtani graf i 1 bod za
ispravne oznake)
RJEŠENJE: hokej 18 , nogomet 83 , tenis 14 , košarka 14 .

• Primjer 2.

Tvrtku The Real Burger Company čine 5 restorana. Broj zaposlenika u njima
iznosi redom 12, 18, 19, 21 i 30.
A) Koja je aritmetička sredina broja zaposlenika u 5 restorana?
B) Odredite medijan broja zaposlenika u 5 restorana.
C) U restoranu koji zapošljava 30 ljudi zaposlilo se još 20 ljudi, kako to utječe
na aritmetičku sredinu i medijan?
 21

TEMATSKA CJELINA: interpretacija podataka

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE:
A) 20
B) 19
C) Aritmetička sredina će se povećati a medijan ostaje isti. Ako učenik to argu-
mentira brojčano prihvatit će se vrijednost geometrijske sredine između 21 i 29, i
vrijednost za medijan koju je napisao pod B).

– Primjer 3.
•

U vreći je 10 kuglica: 5 crvenih i 5 plavih. Ana na slučajan način izvlači kuglicu

iz vreće. Izvukla je crvenu kuglicu i zatim ju vratila natrag u vreću. Kolika je
vjerojatnost da ona pri sljedećem izvlačenju izvuče crvenu kuglicu?
1
A) 2
4
B) 10
1
C) 5
1
D) 10

TEMATSKA CJELINA: vjerojatnost

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: A)

– Primjer 4.
•

U vreći je 10 crvenih, 8 plavih i 4 bijele kockice. Kolika je vjerojatnost da ćemo

izvući plavu ili bijelu kockicu?
4
A) 22
8
B) 22
10
C) 22
12
D) 22
22

TEMATSKA CJELINA: vjerojatnost

KOGNITIVNA DOMENA: zaključivanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: D)

– Primjer 5.
•

U aparatu sa slatkišima izmješano je 100 bombona, pri čemu je jednak broj

plavih, rozih, žutih i zelenih bombona. Bombona ispadne kad se pritisne ručica
na aparatu. Megan je stisnula ručicu i iz aparata je ispala roza bombona. Na-
kon nje ručicu je stisnuo Petar. Koliko je vjerojatno da će i Petar dobiti roza
bombon?
A) Njegov bombon će sigurno biti rozi.
B) Petar ima veću vjerojatnost nego što je imala Megan.
C) Petar ima jednaku vjerojatnost kao i Megan.
D) Manja je vjerojatnost od one koju je imala Megan.

TEMATSKA CJELINA: vjerojatnost

KOGNITIVNA DOMENA: znanje
MAKSIMALAN BROJ BODOVA: 1
RJEŠENJE: D)
 23

2.4 Način bodovanja i rezultati

Prema TIMSS-u, na skali za bodovanje su utvrđene četiri istaknute točke koje su oz-
načene kao međunarodne referentne razine: napredna međunarodna referentna razina od
625 bodova, viša međunarodna referentna razina od 550 bodova, srednja međunarodna
referentna razina od 475 bodova i osnovna međunarodna referentna razina od 400 bodova.
Učenici na naprednoj međunarodnoj razini primjenjuju zaključivanje i znanje u raz-
ličitim relativno složenijim zadacima te mogu obrazložiti svoje zaključke; rješavaju neru-
tinske zadatke zadane riječima te pokazuju bolje razumijevanje razlomaka i decimalnih
brojeva; primjenjuju znanje geometrije u različitim zadacima i pomoću podataka iz ta-
blica i grafova donose zaključke koje mogu argumentirano objasniti. Učenici prepoznaju
neoznačene vrijednosti na skali i rješavaju zadatke zadane riječima koji uključuju mjerenje
i zaključivanje o razmjerima.
Učenici na višoj međunarodnoj razini znaju rješavati zadatke zadane riječima koji zah-
tijevaju računske radnje s cijelim brojevima te znaju interpretirati i upotrijebiti podatke
iz dijagrama i tablica kako bi došli do rješenja zadataka. Pri rješavanju matematičkih
zadataka danih riječima primjenjuju znanje i razumijevanje.
Učenici na srednjoj međunarodnoj razini pokazuju razumijevanje cijelih brojeva, mogu
predočiti trodimenzionalna geometrijska tijela pomoću dvodimenzionalnih geometrijskih
likova. Pri rješavanju jednostavnih zadataka znaju interpretirati stupčane i kružne di-
jagrame, slikovne prikaze i tablice. Učenici primjenjuju osnovno znanje matematike u
neposrednim situacijama.
Učenici na osnovnoj međunarodnoj razini mogu obavljati jednostavne računske ope-
racije, prepoznati neke geometrijske likove te pročitati podatke prikazane u jednostavnim
dijagramima i tablicama.
Na visoko prvo mjesto u istraživanju TIMSS 2011. dospio je Singapur. Hrvatska se
prema nacionalnom prosjeku postignutih rezultata nalazi na 30. mjestu od ukupno 50 ze-
malja. Prosječni nacionalni rezultat iznosi 490 bodova, što je statistički značajno niže od
postignutog međunarodnog prosjeka koji iznosi 500 bodova. Rezultati učenika iz Hrvatske
mogu se usporediti s rezultatima učenika iz Norveške, Novog Zelanda i Rumunjske.
Rezultati koje su postigli učenici u Hrvatskoj upućuju na općenito slabiji rezultat od među-
narodnog prosjeka, pa je tako samo 2% učenika u Hrvatskoj postiglo naprednu referentnu
razinu što je dva puta manje od međunarodnog prosjeka. Višu referentnu razinu posti-
glo je 19% učenika, što je za 9% manje od međunarodnog prosjeka. Hrvatska ima 60%
učenika koji su postigli srednju referentnu razinu, što je za 9% manje od međunarodnog
prosjeka. Ukupno, 90% učenika u Hrvatskoj postiglo je 400 bodova i time se ubrojalo u
24

osnovnu razinu, što je istovjetno s međunarodnim prosjekom, ali istodobno pokazuje da

10% četvrtaša u Hrvatskoj ne može riješiti matematičke zadatke na osnovnoj razini.
Učenici u Hrvatskoj bili su jednako uspješni u svim ispitivanim sadržajnim domenama.
Kad je riječ o kognitivnim domenama, učenici u Hrvatskoj bili su najuspješniji u činjenič-
nom znanju. 55% učenika četvrtih razreda uspješno je riješilo zadatke za čije su rješavanje
potrebni misaoni procesi najniže kognitivne razine. Zadatke za čije su rješavanje bili po-
trebni misaoni procesi iz kognitivne domene primjene uspješno je riješilo 46% učenika,
dok je u misaono najzahtjevnijoj domeni, zaključivanju, uspješno bilo 38% učenika četvr-
tih razreda.
 25

2.5 Kontekstualni okviri

U okviru TIMSS 2011. provedena su anketiranja učenika, roditelja, nastavnika i rav-

natelja o uvjetima za učenje matematike i predmeta prirodnih znanosti. Prikupljene su
informacije o obrazovnim sustavima, nastavnim programima, nastavnoj praksi, karakteris-
tikama učenika, nastavnika i škola čime je omogućen cjelovitiji pregled nastavnog procesa
i učenja i poučavanja matematike i predmeta prirodnih znanosti.
Ovakva vrsta istraživanja detaljno prate i uspoređuju vrijedne zaključke i rezultate i detek-
tiraju područja na kojima bi se trebala poboljšati matematička postignuća na nacionalnoj
razini i nude prijedloge za podizanje kvalitete obrazovanja i bolje ishode učenja.

Istraživanja su jasno pokazala kako je obiteljsko okruženje važno za uspjeh u školi.

TIMSS ukazuje na snažnu vezu između postignuća učenika i obiteljske pozadine mjerene
kroz broj sredstava i knjiga koje određena obitelj posjeduje u svome domu. Također je
vrlo važan čimbenik govori li se u određenoj obitelji jezikom koji se rabi na ispitivanju.
Čimbenici koje su ocjenjivali roditelji:
S obzirom na broj sredstava koje učenik ima za učenje u svom domu ustanovljeno je:

– Obitelji u Hrvatskoj imaju znatno manje sredstava za čitanje u skupini veliki broj
•
sredstava, svega 7% što je znatno niže od međunarodnog prosjeka koji iznosi 17%.

• Najveći broj učenika u Hrvatskoj nalazi se u skupini srednji broj sredstava, njih 88%
što je za 14% više od međunarodnog prosjeka.

• U skupini mali broj sredstava nalazi se samo 5% učenika u Hrvatskoj, što je za 4%

manje od međunarodnog prosjeka.

• Prosječan rezultat najveće grupe učenika iz skupine srednji broj sredstava iznosi 489
bodova, što je za 48 bodova manje od učenika iz skupine veliki broj sredstava, koji
postižu visokih 537 bodova.

• Brojčano najmanja grupa učenika, ona iz skupine mali broj sredstava, u prosjeku
postiže 47 bodova manje od učenika iz skupine srednji broj sredstava, odnosno 95
bodova manje od učenika iz skupine veliki broj sredstava.

S obzirom na obrazovanje koje roditelji očekuju za svoje dijete:

• Samo 9% učenika u Hrvatskoj ima roditelje koji od njih očekuju da završe poslije
diplomski studij i ti učenici postižu najbolje nacionalne rezultate, od 436 do 518
bodova.
26

• Očekivano dobar rezultat, 516 bodova, postigli su i učenici čiji roditelji od njih
očekuju da završe sveučilišni studij. Takva skupina obuhvaća 34% učenika.

• Najveća skupina učenika, njih 48%, ima roditelje koji od njih očekuju da završe
stručni, ali ne i sveučilišni studij, što je 32% više od međunarodne razine.

• Najslabije rezultate imaju učenici čiji roditelji očekuju da završe srednju školu ili
manje. takvih je 9% i prosječno su postigli 436 bodova.

Pohađanje predškolskih ustanova:

• Postotak učenika koji su pohađali predškolske ustanove najmanje tri godine iznosi
44%, a idućih 19% učenika pohađalo je takvu ustanovu između jedne i tri godine.
Manje od jednu godinu predškolsku ustanovu pohađalo je 10% učenika iz Hrvatske.

• Učenici koji su dulje vrijeme pohađali predškolsku ustanovu ostvarili su bolje pro-
sješne rezultate nego njihovi vršnjaci koji su je pohađali jednu godinu ili kraće,
odnosno postigli su 16 bodova više.

• Prema međunarodnom prosjeku, učenici koji nisu pohađali predškolske ustanove

postigli su najslabiji rezultat. Međutim, postotak učenika koji nisu pohađali nijednu
takvu ustanovu iznosi 27%, s prosječnim postignutim rezultatom od 475 bodova, što
je za 4 boda više nego su postigli učenici koji su predškolsku ustanovu pohađali do
jedne godine.

Sposobnost učenika u rješavanju jednostavnih matematičkih zadataka pri polasku u os-

novnu školu:

• 27% učenika ima roditelje koji smatraju da su njihova djeca veoma dobro rješavala
jednostavne matematičke zadatke prije polaska u osnovnu školu. Rezultati tih uče-
nika puno su bolji od rezultata učenika koji su prilično loše rješavali jednostavne
matematičke zadatke. Takvih je 72% a ostvarili su 481 bod što je za 35 bodova
manje od bodova koje su ostvarili učenici iz prve skupine.

Indeks koji obuhvaća ekonomski, socijalni i kulturološki status pojedinog učenika, jedan
je od najsnažnijih čimbenika koji utječe na školski uspjeh. Međutim, slabiji uspjeh u školi
ne slijedi nužno iz loših socioekonomskih uvjeta u obiteljskom domu. Što su učenici ranije
svrstani u određene ustanove i programe to je jači utjecaj koji prosječni socioekonomski
status ima na njihov uspjeh.
Značajke škole koje utječu na veća postignuća učenika uvelike se razlikuju od zemlje do
 27

zemlje te njihov učinak treba tumačiti u kontekstu kulture i obrazovnog sustava zemlje.
Prema upitnicima za učenike, učitelje i ravnatelje:
Škole u kojima se u prvi razred upisuju učenici s predmatematičkim vještinama:

• Prosječno 21% učenika četvrtih razreda pohađalo je školu u kojoj je više od 75%
učenika koji su prije polaska u školu posjedovali predmatematičke vještine. To je za
11% manje od međunarodnog prosjeka.

• Navedeni učenici ostvarili su bolje prosječne rezultate od skupine učenika koji su

pohađali školu u kojima je manje od 25% učenika posjedovalo predmatematičke
vještine.

• U prosjeku je 28% učenika pohađalo škole u kojima je od 51% do 75% upisanih

učenika imalo razvijene predmatematičke vještine.

Škole prema imovinskom stanju učenika:

• Rezultati za Hrvatsku pokazuju da je 38% učenika pohađalo osnovne škole u kojima

je veliki postotak učenika iz obitelji boljeg imovinskog stanja i njihovi su prosječni
rezultati iznosili 498 bodova. Učenici iz takvih škola postigli su 13 bodova više od
učenika koji su pohađali škole u kojima četvrtina ili više učenika potječe iz obitelji
lošijeg imovinskog stanja.

Lokacija škole:

• U Hrvatskoj je najveći postotak učenika, njih 61%, pohađalo škole u ruralnim po-
dručjima, a njihov je prosječni rezultat 484 boda.

• 23% učenika pohađalo je škole u prigradskim naseljima i ostvarili su rezultat od 493

boda.

• 16% učenika pohađalo je škole u urbanom području i postigli su rezultat od 509

bodova, što je za 25 bodova bolje od rezultata koji su postigli učenici u ruralnim
područjima.

Škole s nedostatkom sredstava za matematiku:

• U Hrvatskoj je 34% učenika četvrtih razreda koji pohađaju škole u kojima nedostatak
sredstava nikako ne utječe na nastavu, te ostvaruju neznatno niži rezultat od učenika
koji pohađaju škole u kojima nedostatak sredstava malo utječe na nastavu.
28

Opremljenost školske knjižnice:

• Postotak učenika četvrtih razreda koji pohađaju osnovne škole s vrlo dobro oprem-
ljenim školskim knjižnicama, s više od 5000 knjiga različitih naslova, iznosi 39% i
oni u prosjeku postižu rezultat od 493 bodova.

• Postotak učenika koji pohađaju škole s dobro opremljenom knjižnicom koje imaju
između 501 i 5000 knjiga različitih naslova iznosi 53%, a njihov je prosječni rezultat
489 bod.

• Škole koje imaju lošije opremljene knjižnice s manje od 500 knjiga različitih naslova
pohađa 8% učenika u Hrvatskoj, a postignuti rezultat tih učenika iznosi 474 bodova.

Škole koje raspolažu računalima za uporabu u nastavi:

• Samo 12% učenika pohađa škole koje raspolažu jednim računalom za svakog učenika
ili jednim računalom za dva učenika, što je za 26% manje od međunarodnog prosjeka.

• Škole koje raspolažu jednim računalom za tri do pet učenika pohađa 21% učenika,
dok najviše učenika, njih 50%, pohađa škole koje raspolažu jednim računalom za
šest ili više učenika.

• Rezultati koje su učenici postigli u navedenim se skupinama škola značajno ne raz-

likuju i iznose 496 bodova za učenike u školama u kojima tri do pet učenika dijele
jedno računalo, odnosno 490 bodova za učenike u školama u kojima se šest i više
učenika koristi jednim računalom. Slično tome, rezultati učenika u školama koje ne
posjeduju računala iznose 488 bodova.

Poticanje uspjeha u školi:

• Prema međunarodnom prosjeku za četvrti razred, 8% učenika pohađa škole u kojima

je razina poticanja uspjeha vrlo visoka, a pokazatelji za Hrvatsku vrlo su slični i iz-
nose 9%, no rezultati koje su postigli učenici u Hrvatskoj slabiji su od međunarodnog
prosjeka (499 prema međunarodnom prosjeku od 511 bodova).

• Na međunarodnoj razini u prosjeku 58% učenika pohađa škole u kojima je razina

poticanja uspjeha visoka, a u Hrvatskoj je takvih 70%, s postignutim prosječnim
rezultatom od 492 boda, što je za 7 bodova manje od učenika koji pohađaju škole u
kojima je razina poticanja uspjeha vrlo visoka, i za 4 boda manje od međunarodnog
prosjeka u istoj skupini.
 29

• Škole u kojima je razina poticanja uspjeha srednje visoka pohađa 21% učenika u
Hrvatskoj te postižu 479 bodova, što je za značajnih 20 bodova manje od učenika
koji imaju vrlo visoku razinu poticanja uspjeha.

Disciplina i sigurnost u školi:

• Prema međunarodnom prosjeku za četvrti razred, više od polovine učenika, njih

61% ubraja se u skupinu gdje gotovo nema problema. Rezultati za osnovne škole u
Hrvatskoj pokazuju da je taj postotak viši i iznosi 66%.

• Učenici iz Hrvatske koji pohađaju škole koje gotovo nemaju problema s disciplinom
i sigurnosti postižu u prosjeku 492 boda, što je za 8 bodova bolji rezultat od 31%
učenika iz škola s manjim problemima.

• Samo 2% učenika u Hrvatskoj pohađa škole u kojima postoje umjereni ili ozbiljni
problemi s disciplinom i sigurnosti.

Nasilje među učenicima u školi:

• Prema međunarodnom prosjeku za četvrti razred, 48% učenika gotovo nikad nije
doživjelo nasilje u školi.

• Većina učenika u Hrvatskoj, njih 61%, izjavljuje da gotovo nikad nisu bili žrtve
nasilničkog ponašanja, a postigli su rezultat od 497 bodova.

• Postotak učenika u hrvatskim osnovnim školama koji su jedanput u mjesecu bili

izloženi nekom obliku nasilja iznosi 28%, što je 4% manje od međunarodnog prosjeka.
Navedeni učenici postižu za 10 bodova niži rezultat od učenika koji gotovo nikad nisu
bili izloženi nasilju.

• Najmanji postotak učenika u Hrvatskoj izložen je čestom nasilju od svojih vršnjaka,

jedanput u tjednu, njih 11%, a takvi učenici postižu značajno niži rezultat od ostalih.

Poticanje učenika na sudjelovanje u nastavi:

• U Hrvatskoj 87% učenika ima učitelje koji ih potiču na aktivno sudjelovanje u nas-
tavi. Prema tako velikom postotku poticanja Hrvatska se nalazi među prvih deset
zemalja.

• Učenici koji su na svakome ili gotovo svakom nastavnom satu poticani ostvaruju
bolji uspjeh od onih koji su poticani otprilike svaki drugi sat, 491 prema 484 boda.
30

Aktivnosti učenika na računalu tijekom nastave matematike:

• Hrvatska je prema rezultatima ispitivanja aktivnosti učenika na računalima tijekom

nastave matematike među posljednjim zemljama. Postotak učenika kojima su dos-
tupna računala za nastavu matematike iznosi samo 10%.

• Za razliku od međunarodnih prosječnih rezultata, u kojima nema korelacije između

postignuća i korištenja računala, u Hrvatskoj su učenici koji imaju mogućnost kori-
štenja računala u nastavi matematike nešto uspješniji.

Odnos učenika prema matematici:

• Prema međunarodnom prosjeku, gotovo polovina učenika četvrtih razreda ubraja se

u skupinu jako vole učiti matematiku, što je za 32% više učenika nego u skupini
učenika koji ne vole učiti matematiku. Ostalih 36% učenika četvrtih razreda ubraja
se u skupinu donekle vole učiti matematiku.

• Kada usporedimo motivaciju učenika s postignutim rezultatima, možemo potvrditi

da je motivacija izravno povezana s postignućem, pa tako najmotiviraniji učenici
postižu i najbolji prosječni rezultat od 505 bodova, dok su manje motivirani učenici
postigli slabiji rezultat (487 i 480 bodova).

Samouvjerenost učenika u matematici:

• Prema samouvjerenosti, učenici u Hrvatskoj su na visokom 14. mjestu u svijetu.

Vrlo samouvjerenih ili samouvjerenih učenika u matematici u četvrtim razredima
ima 40% i ti učenici postižu prosječni rezultat od visoka 523 boda.

• Donekle samouvjerenih učenika ima 37% i postižu znatno slabiji rezultat od 482
boda.

• Udio učenika koji nisu samouvjereni u matematici iznosi 23% i njihov je prosječni
postignuti rezultat za 75 bodova manji od vrlo samouvjerenih učenika, te je istovje-
tan međunarodnom prosjeku.

Aktivnost učenika na nastavi matematike:

• Prema međunarodnom prosjeku, najviše se učenika ubraja u skupinu donekle aktivni,

njih 49%, a u prosjeku su ostvarili 482 boda.

• Vrlo aktivnih ili aktivnih učenika ima 42%, dok je malo aktivnih ili neaktivnih tek
8% (507 prema 464 boda).
 31

• U Hrvatskoj se najveći postotak učenika četvrtih razreda ubraja u skupinu donekle

aktivni, njih 52%, a u prosjeku su ostvarili 488 bodova.

• Vrlo aktivnih ili aktivnih učenika ima 38%, dok je malo aktivnih ili neaktivnih uče-
nika 10% (497 prema 480 bodova).

Radni uvjeti učitelja/nastavnika:

• U Hrvatskoj 51% učenika pohađa škole u kojima postoje manji problemi s radnim
uvjetima učitelja i njihov je rezultat za 8 bodova bolji od rezultata učenika iz škola
koje gotovo nemaju problema s radnim uvjetima.

• Škole za koje učitelji smatraju da imaju ozbiljnih problema pohađa 21% učenika i
prosječni rezultat tih učenika iznosi 491 bod, što nije značajno različito od rezultata
postignutih u školama s manjim problemima.

Formalno obrazovanje učitelja/nastavnika:

• U četvrtom razredu samo 1% učenika ima učitelje koji su završili poslijediplomski

sveučilišni studij, što je značajnih 21% manje od međunarodnog prosjeka.

• Postotak učenika koje podučavaju učitelji sa završenim sveučilišnim studijem iznosi

30%, dok je najveći postotak učitelja završio stručni studij, njih 69%, što je značajno
nepovoljniji omjer prema međunarodnih 15%.

Godine iskustva učitelja/nastavnika:

• Vrlo iskusne učitelje razredne nastave, s dvadeset ili više godina iskustva, ima 56%
učenika u hrvatskim osnovnim školama, za razliku od međunarodnog prosjeka koji
iznosi 41%.

• 30% učenika ima učitelje s najmanje deset, ali manje od dvadeset godina iskustva,
što je jednako rezultatu međunarodnog prosjeka. Učitelje s najmanje pet, ali manje
od deset godina radnog iskustva ima ukupno 9% učenika u Hrvatskoj, dok učitelje s
manje od pet godina iskustva ima njih 5%.

• Na međunarodnoj razini uobičajeno je da učenici koje podučavaju iskusniji učitelji

postižu bolje rezultate, no u Hrvatskoj to nije jasno izraženo, te učenici postižu
podjednake rezultate neovisno o radnom iskustvu učitelja.

Samouvjerenost učitelja/nastavnika u podučavanju matematike:

32

• U Hrvatskoj 88% učenika podučavaju učitelji koji se smatraju vrlo samouvjerenima

u korištenju različitim nastavnim metodama pri podučavanju matematike i njihovi
učenici u prosjeku postižu 489 bodova.

• Samo 12% učenika podučavaju učitelji koji se ubrajaju u skupinu donekle samouvje-
reni ili nisu samouvjereni te njihovi učenici postižu bolji rezultat, odnosno ostvarili
su u prosjeku 501 bod.

Pripremljenost učitelja/nastavnika za podučavanje matematičkih tematskih cjelina zas-

tupljenih u TIMSS ispitivanju:

• Rezultati za učitelje u Hrvatskoj pokazuju da su u svim ispitivanim sadržajnim do-

menama učitelji dobro pripremljeni, osim za domenu prikaza podataka, gdje samo
18% učenika ima učitelje koji se osjećaju pripremljenima za podučavanje ove temat-
ske cjeline.

• Ukupno 79% učenika u Hrvatskoj ima učitelje koji smatraju da su dobro pripremljeni
za podučavanje tematskih cjelina ispitanih u istraživanju TIMSS.

Zadovoljstvo učitelja/nastavnika karijerom:

• Prema rezultatima zadovoljstva učitelja karijerom, učitelji u Hrvatskoj najzadovolj-

niji su učitelji u svijetu. Prema upitniku za učitelje donekle zadovoljnih ili nezado-
voljnih ima zanemarivih 1%.

• Čak 83% učenika ima vrlo zadovoljne učitelje i oni postižu prosječni rezultat od
489 bodova. Prema međunarodnom prosjeku, glavnina učenika koje podučavaju
vrlo zadovoljni učitelji postiže rezultat od 494 boda i njih je malo više od polovine
(54%).

• Ostalih 16% učenika u Hrvatskoj podučavaju zadovoljni učitelji te postižu prosječni

rezultat od 495 bodova.

Broj nastavnih sati matematike:

• Ukupni broj nastavnih sati u četvrtom razredu osnovne škole u Hrvatskoj iznosi 776,
što je 121 sat manje od međunarodnog prosjeka.

• Zemlje se razlikuju prema ukupnom broju nastavnih sati i prema nastavnim satima
predviđenima za matematiku. Potrebno je naglasiti da je broj nastavnih sati važan
čimbenik, ali nije dovoljan za uspješno učenje.
 33

Podučavanje matematičkih tematskih cjelina zastupljenih u TIMSS ispitivanju:

• Prema međunarodnom prosjeku, 72% učenika imalo je u nastavi matematike zas-

tupljene sve ispitivane TIMSS-ove tematske cjeline.

• U Hrvatskoj najviše učenika, njih 70%, uči tematske cjeline koje se odnose na ge-
ometrijske likove i mjerenje. Tematsku cjelinu brojevi uči 48% učenika, a najmanje
učenika, njih 16% uči tematsku cjelinu prikaza podataka.
34

3 Usporedba obrazovnih sustava

3.1 Obrazovni sustav Singapura

Nakon provedbe istraživanja u ciklusu TIMSS 2011. na internet stranicama IAE or-
ganizacije objavljena je enciklopedija gdje su detaljno prikazani obrazovni sustavi u svim
zemljama sudionicama istraživanja. Kako je Singapur dospio na visoko prvo mjesto pro-
učit ćemo koje su to sličnosti i razlike u obrazovnim sustavima Singapura i Hrvatske.
Obrazovni sustav Singapura usmjeren je na razvijanje učenikovih potencijala. Tre-
nutni obrazovni sustav započeo je 1997. prijelazom na tkz. škole koje misle ( "Thinking
Schools, Learning Nation"). Škole koje misle njeguju kontinuirano učenje. Ta reforma i
novi kurikulum omogućili su fleksibilnost i veću autonomiju škole kao obrazovne ustanove.
Ministarstvo je tu odluku podupiralo financijski i zakonom. Uvođenje promjena trajalo je
dugo jer je najveći problem bio kako starije nastavnike prilagoditi novim načinima učenja
i podučavanja.
Ono što je iz te reforme proizašlo je obrazovni sustav koji se nalazi na vrhu ljestvica mno-
gih istraživanja i pokazuje zavidne rezultate obrazovnih postignuća svojih učenika.
Singapur, kao razvijena zemlja, u TIMSS istraživanju ispituje svoje učenike šestih i deve-
tih razreda a ciklusi obrazovanja su slični kao i u ostalim zemljama sudionicama.
Nakon predškole koja nije obvezna, djeca starosti 6 godina upisuju se u obveznu šesto-
godišnju osnovnu školu. Nakon šestog razreda polažu ispit i prema svojim rezultatima
nastavljaju školovanje do devetog razreda. U školama se govori Engleskim iako učenici
uče i svoj materinji jezik. Iako škola nakon šestog razreda nije obvezna upisuje se više
od 98% učenika. Srednja škola traje 4 ili 5 godina ovisno o interesima učenika, a zatim
učenici mogu otići na viša ili visoka učilišta. Bez obzira koju školu učenici upišu, oni imaju
mogućnost slušati i predavanja drugih škola (to im se vodi kao završetak tečaja). U višim
školama koje svoj kurikulum temelje na matematici i prirodoslovlju, učenici imaju pravo
na mentora iz nekog Singapurskog sveučilišta. Razlog tome je što Singapur veliku važnost
pridaje tehnologiji, matematici i znanosti.
Nakon dobivenih rezultata TIMSS ispitivanja sastaju se učitelji, nastavnici, profesori i mi-
nistar obrazovanja kako bi proučili greške koje su činili učenici i dogovaraju se o načinima
poboljšavanja nastave i usmjeravaju kurikulum u tom smjeru.
Matematički kurikulum (Slika 1.) u osnovnim školama i u nižim razredima srednje škole u
središte stavlja rješavanje matematičkih problema. Pri tome rješavanje pretpostavlja kon-
cepte, vještine, procese, metakogniciju i stavove učenika. Vještine i koncepti u potpunosti
se podudaraju s matematičkim okvirima TIMSS ispitivanja.
 35

Slika 1: Matematički kurikulum

3.2 Hrvatski obrazovni sustav u odnosu na Singapur

2006. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta uveo je Hrvatski nacionalni obrazovni

standard (HNOS) kojim su iz nastavnog plana i programa izostavljeni sadržaji za čije
uvođenje nema znanstvenog opravdanja na razini srednje škole. U srpnju 2010. uveden
je Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obrazovno
i srednjoškolsko obrazovanje. Temeljno obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je
prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od
dosadašnjega koji je bio usmjeren na sadržaj. S Nacionalnim se okvirnim kurikulumom
postiže usklađivanje svih razina odgoja i obrazovanja koje prethode visokoškolskoj razini
(koja je svoj sustav promijenila uvođenjem bolonjskoga procesa).
Matematičko područje podijeljeno je na koncepte i procese, odnosno na sadržaje koje uče-
nik određene dobi treba poznavati i na umijeća primjene za koje treba biti osposobljen.
Matematički procesi obuhvaćaju prikazivanje i komunikaciju, povezivanje, logičko miš-
36

ljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje i

primjenu tehnologije.
Matematički koncepti podijeljeni su na brojeve, algebru i funkcije, oblik i prostor, mjere-
nje, podaci i infinitezimalni račun(gimnazija).
Povlačeći paralelu s matematičkim kurikulumom Singapura možemo zaključiti da sadr-
žajne i kognitivne domene TIMSS-a prate oba obrazovna sustava. Za razliku od Singa-
purskih učenika koji kreću u školu sa 6 godina, Hrvatska u prvi razred upisuje učenike
sa 7 godina. Osnovna škola (8 razreda) podijeljena je na dva dijela, po četiri razreda u
svakom i obvezna je za sve učenike. 2010. obvezna postaje i srednja škola koja traje 3-4
godine ovisno o izabranom programu. Za upis u srednju školu uzima se prosjek ocjena
učenika iz 7. i 8. razreda osnovne škole. Na nacionalnoj razini učenike se ispituje tek po
završetku srednje škole (Državna matura), a rezultati se koriste za upis na visoka učilišta
ili veleučilišta.
U odnosu na Hrvatsku Singapur je u prednosti s obzirom na broj nastavnih sati matema-
tike. Ako to pomnožimo s brojem sati u godini koju učenici u Singapuru idu dulje u školu
dobivamo jak čimbenik za njihovu visoku uspješnost. Prema broju računala Hrvatska je
među posljednjima u svijetu dok u Singapuru na svakog učenika dolazi po jedno računalo
i što je još važnije ima veću uporabu u nastavi matematike nego u Hrvatskoj.
 37

4 Zaključak
Cilj obrazovanja u svakoj zemlji jest pružiti učenicima obrazovanje koje će im omogu-
ćiti stjecanje temeljnih kompetencija u matematici i prirodoslovlju. Znanje koje učenici
postižu u osnovnim školama podloga je za postizanje budućih obrazovnih ciljeva, kao i
važno sredstvo u njihovu svakodnevnu životu i radnom ozračju. Moderno društvo zah-
tjeva od pojedinca primjenu znanja i razumijevanja matematike do te razine da on bude
sposoban donositi odluke kako u osobnom životu tako i na društvenoj i globalnoj razini.
Članovi IEA organizacije došli su na ideju provedbe različitih istraživanja kako bi uvidjeli
stanje u obrazovanju i time ukazali na probleme koji se javljaju. Jedno od takvih istraživa-
nja je i TIMSS- međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja.
TIMSS istraživanje provodi dvije vrste ispitivanja: znanje učenika po završetku pojedinog
ciklusa učenja i čimbenike koje utječu na uspješnost učenja.
Zemlje sudionice istraživanja samostalno odlučuju hoće li ispitivati učenike četvrtih raz-
reda osnovne škole, osmih razreda ili učenike obaju razreda. TIMSS 2015. bit će prošireno
dodatkom "TIMSS za napredne" za ispitivanje učenika završnih razreda srednje škole.
Kako je u Hrvatskoj veliki nesklad u planu i programu za osnovnu i srednju školu bilo bi
dobro kad bi se na sljedećem ciklusu TIMSS ispitivanja našli učenici i osnovnih i srednjih
škola. Možda bi se tada pokrenule neke veće reforme u našem školstvu.
38

Literatura
[1] J. Buljan Culej, TIMSS 2011.: izvješće o postignutim rezultatima iz matematike,
Zagreb, 2012
http://dokumenti.ncvvo.hr/TIMSS/Dokumenti/TIMSS2011mat.pdf

[2] I.V.S. Mullis, M.O. Martin, C.A. Minnich, G.M. Stanco, A. Arora,
V.A.S. Centurino, C.E. Castle, TIMSS 2011 Assessment Frameworks, TIMSS
& PIRLS International Study Center, Lynch School of Education, Boston College,
2011.
http://timssandpirls.bc.edu/timss2011/frameworks.html

[3] I.V.S. Mullis, M.O. Martin, C.A. Minnich, G.M. Stanco, A. Arora, V.A.S.
Centurino, C.E. Castle, TIMSS 2011 Encyclopedia: Education Policy and Cur-
riculum in Mathematics and Science, MA: TIMSS & PIRLS International Study
Center, Chestnut Hill, Boston College,2012.
http://timssandpirls.bc.edu/timss2011/encyclopedia-timss.html
 39

Sažetak
Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja
(TIMSS)

Međunarodno istraživanje trendova o znanju matematike i prirodoslovlja (TIMSS) pro-

vodi se u sklopu Međunarodne organizacije za vrjednovanje obrazovnih postignuća(IAE)
od 1995. godine. Svojim istraživanjima prikupili su visokokvalitetne informacije o znanju
učenika o različitim temama i predmetima i time ukazali na stanje u obrazovanju unutar
pojedinih zemalja i u širim međunarodnim okvirima.
Ispitivanje se provodi nad učenicima četvrtih i osmih razreda, a prije provedbe ispitivanja
točno se definiraju sadržajne i kognitivne domene koje učenici moraju savladati kako bi
postigli što bolje rezultate.
Osim ispitivanja znanja provodi se i anketiranje roditelja, nastavnika i ravnatelja kako bi
se proučili čimbenici koji utječu na uspjeh učenika.
U ciklusu TIMSS 2011. prvi puta sudjeluje i Hrvatska i u konkurenciji s 51 zemljom
osvaja 30. mjesto. Na prvo mjesto dospio je Singapur pa sam u radu dala kratak pregled
obrazovnog sustava Singapura i usporedila ga s našim.

Ključne riječi: TIMSS, IEA, istraživanje, obrazovanje, obrazovna postignuća, obrazovni

sustav, kurikulum
40

Summary
Trends in International Mathematics and Science Study (TIMSS)

Because of the educational importance of mathematics and science, IEA’s Trends in

International Mathematics and Science Study, widely known as TIMSS, is dedicated to
providing countries with information to improve teaching and learning in these curricu-
lum areas. Conducted every four years on a regular cycle, TIMSS assesses achievement in
mathematics and science at the fourth, eighth or both grades. Mathematics Framework
describing content and cognitive domains in mathematics and science. The cognitive
domains describing the thinking students should be doing within the mathematics and
science content domains.
The achievement data are collected together with extensive background information about
the availability of school resources and the quality of curriculum and instruction. Con-
textual Framework describing the types of schooling situations and factors associated with
students’ learning in mathematics and science. The questionnaires completed by students,
their teachers, and schools.
TIMSS provides countries with an unprecedented opportunity to measure progress in
educational achievement in mathematics and science together with empirical information
about the contexts for schooling.

Key words: TIMSS, IEA, Education, Educational Achievement, Mathematics Framework,

Curriculum
 41

Životopis
Zovem se Mirela Ćapko. Rođena sam 19.07.1990. u Vukovaru. Živim u Petrovcima.
Osnovnu školu pohađala sam u Petrovcima i Vukovaru u Osnovnoj školi Antuna Bauera.
U osnovnoj školi sudjelovala sam na regionalnom natjecanju iz matematike. Kao odlična
učenica 2005. godine upisala sam Gimnaziju Vukovar. Maturirala sam 2009. te sam iste
godine upisala Preddiplomski studij matematike i informatike na Odjelu za matematiku
Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku. Na trećoj godini studija prebacila sam se na
Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike.