ETNOLINGVISTICKI PRISTUP JEZIKU Ljudsko ponaSanje kao predmet etnolingvistike NEDA PINTARIC ee Filozofski fakultet 41000 Zagreb Fen i 1989. D, Salaja 3 ‘U ovom se radu analiziraju granice i moguénosti interdisciplinarnog, ristupa Proutavanju jezitnog. Ponasanfe Koje je videslojno: ekstralingvisti¢ko, paralin- Evistitko, lingvistieko i metalingvisti¢ko. Bududl da se cjelokupno jeziéno ponafanje ne moze uspjeino proutavati djelomitnim pristupima pojedinih znanstvenih discipline, autorica predlade transdisciplinarni pristup proutava- nju komunikacije u gjelini koji bi se temeljio na stvaranju sistemskih modela. Problem proudavanja judskog ponaSanja (verbalnog i neverbalnog) tema jo razliitih znanstvenih disciplina pa tako i etnolingvistike. U okviru li ponaganjem se bavi jezitna pragmatika, a u okviru etnologije (antropologije) tzv. etnografija govora (komunikacije) ili etnolingvistika (usporedi: 9, 7, 15 i drugi). Ljudska komunikacija (ponadanje radi sporazumijevanja) moze se definirati kao sveukupnost kulturnog ponaganja u danom drustvenom kontekstu. Covjek (pojedinac) koristi se verbalnim i neverbalnim (ckstra~ i paralingvisti¢kim) izra- Yavanjem u svojoj kulturnoj sredini. Verbalno ponaSanje kao svjesno i naueno izraavanje govorom ima svoju gramatiku, dok je neverbalno izraZavanje tek djclomitno osvijesteno i treba ga gramatikalizirati. P. Guberina neverbalna sredstva izrazavanja zove »vrednotama govornog jezikaci unjih ubraja neleksitka sredstva izrazavanja kao Sto su: intonacija, ritam, intenzitet, napetost, pauza, retenitni tempo, mimika, geste, poloZaj i napetost tijela. Ovdje vidimo da pod terminom »govorni jezik« Guberina podrazumijeva Yudsku komunikaciju u svim njenim oblicima pa tako u vrednote govornog jezika ubraja jo8 i »tijelo opéenito« (polozaj tijela prema drugome), zatim situaciju, kontekst i drudtvenu sredinu, psiholoske aspekte govora i, konaino, afektivnost i motivaciju subjekta prilikom govora. (6, str. 5) Poljska znanstvenica K. Pisarkowa pokudava sistematizirati neverbalno ponaganje kao siri kontekst jezitnog (verbalnog) ponasanja te razlikuje: 1. fizitke elemente govornog akta (sredstva prijenosa informacija, vrijeme, mjesto, sudionici govornog procesa), 2. socijalne timbenike u govornom aktu (odnos i hijerarhija medu partnerima, spol, uzrast, drudtvena pripadnost, porijeklo, religijska opredi- jeljenost, profesija i stupanj obrazovanosti komunikatora), 3. tematsko odredenje govornog akta (razgovor o sebi, 0 obitelji, postu, znanosti, obrazovanju, slobodnom vremenu, kulturnom tivotu, uslugama, ideologiji, politici, vjeri itd.) kao i 4. 85Etnolodka tribina 12 (1989) str. 85-88 formalne oblike izraZavanja (Zanrovska strukturiranost govornog akta: pozdravi, destitke, kondolencije itd.) (16, str. 17-20). E. T, Hall vigeslojnost ljudskog ponaSanja vidi'u 10 osnovnih oblika primar- nih sistema poruka, a to su: interakcija (spremnost prepoznavanja podrazaja iz okoline), asocijacija (udruzivanje stanica u organizme i organizama pojedinaca u druétvene klase), subzistencija (odriavanje opstanka zadovoljavanjem sistema potreba), biseksualnost (razlikovanje mugko-Zenskih obiljezja u kulturi), teritori- jalnost (omedivanje Zivotnog prostora), temporalnost (koristenje prirodnih ritmo- va kao modela za stvaranje umjetnih ritmova Zivota), uéenje (mehanizam preno- denjai konzerviranja znanja u vremenu i prostoru), igra (oblik stimuliranja fizickog i psihickog razvoja organizma pomotu natjecanja ili pak »iznijansiranog uziva- nja«), obrana (sistem zastite od prirodnih i drustvenih opasnosti) i eksploatacija (koristenje sredine za stvaranje raznih kulturnih produzetaka — izuma) (7, str. 45-63). Covjek se oduvijek izraZavao cjelokupno, totalno (gestama, mimikom, dedi- rom, mirisom, zvukom, glasom, subperceptivnim elementima), ali jo’ i danas komunicira samo djelomitno, parcijalno, tj. samo je jedan dio svog izraZavanja osvijestio, dok je veliki dio neverbalnog izrazavanja 2a sada joS uvijek neosvijesten. Prve pokudaje znanstvenog osvjeStavanja neverbalnog izrazavanja uéinio je Ch. Darwin joS 1872. svojom knjigom »The Expression of the Emotions in Man and Animals«, Birdwhistell je 1952. knjigom »Introduction to Kinesics« otpogeo eru gramatikalizacije pokreta kao svjesne, naudene geste. Onje po uzoru na gramatitke apstraktne jedinice kao Sto je fonem, morfem, uveo termin kinem kao jedinicu za znaéenjski pokret u neverbalnoj komunikaciji. Od 33 osnovna kinema dobio je tak 700 tisuéa gestovnih varijanata, Sto je otit znak vaZnosti neverbalne komunikacije koja se temelji na percepeiji i kratkorotnoj memoriji. Od potetka komuniciranja ¢ovjeka uz prvotno gestovno izrazavanje ide i zvuk, ali on nema tada samostalnog znaéenja glasa, nego igra ulogu pomoénogkoda kojim se samo prosiruju semantitke mogu¢nosti gestovnog izraZavanja. Osnovna gramatitka struktura te tzv. spacijalne komunikacije bila je osmerokraka orijen- tacija u prostoru: ispred-iza, lijevo-desno, gore-dolje, blize-dalje (11, str. 46). KombinirajuG te osnovne pokrete-smjerove u odnosu na sebe samog 8 raznim zvukovnim efektima prvobitni je komunikator oboga¢ivao osnovne kineme. Zahva- Yjujud tom svjesno-nesvjesnom izraZavanju pokreta i zvuka (5) tijekom 1,5 mili- juna godina neprestano jata zvukovni element koji se negdje oko 500 tisu¢a godina pretvara u glasovni, time dolazi do velike revolucije u komunikaciji, do prijelaza iz dominacije gestovno-zvukovnog koda na dominaciju glasovnog (verbalnog) keda. Afirmacijom verbalne komunikacije koja je temporalna, tj. pronosi se kroz vrijeme éovjek je razvio i nove psihitke kvalitete: paméenje (dugorotnu memoriju) i. predodzbu (reducijarnu, apstrahiranu percepciju). Tada nastaje eksplozija verbal- ne komunikacije u obliku mitova i rituala kojima se ponavijalo i pamtilo najvaznije poglede na svijet. Iz geste-pokreta razvija se njenim ozvuéavanjem verbalna 86'N. Pintarié: Etnolingvistekt pristup jeaiiuu Gezitna) gesta pomoéu koje se izvraio prijelaz iz neverbalnog u verbalni kod — jezik — koji se slusi pojmom kao najvisim oblikom iskazivanja simboli¢kog misljanja. Eksplozija verbalne komunikacije i dugorotnog paméenja stvorila je nago- milano znanje koje je trebalo »konzervirati« radi prenoSenja iskustva na potom- stvo. Ideja zapisa ostvarena je veé u prvim spiljskim slikarijama koje su bile podgjetnici prvih stetenih znanja o lova pa ih mozemo smatrati prvom skolom i prvim pismom. Razvoj pisma tekao je tako od zapisa cijelog teksta slikom preko biljeZenja pojedinih rijeti (slikovno pismo), pa morfema (slogovno pismo) i konaé- no, do biljeZenja pojedinih glasova (danaSnja abeceda kao fonemski zapis). Zahva- JjujuG pismu kao produzetku paméenja izvan mozga pojedinca mogla su se dalje gomilati nova znanjai otkriéa u prostoru i vremenu, ato je dovelo do nove revolucije, do tiska i Gutenbergove galaksije koja se odréala sve do nagih dana, kad je na pomolu nova, kompjutorska revolucija koja filmskim zapisom omoguéuje brzo prozimanje i ujedinjavanje svih znanosti i svih judi pomoéu unificiranog sistema zapisa (UNISIST). Ta nova revolucija odrazila sei na lingvistitka istrazivanja u kojima umjesto pisanog jezika centralno mjesto potinje zauzimati prouéavanje totalne komunika- eije u govornom procesu, Potinje se proutavati govorni akt i govorna djelatnost (1) koji lingvistiku povezuju neposredno s etnografijom komunikacije i sociologijom pa i drugim antropoloskim znanostima. Zato je potrebno organizirati transdisci- plinarno proudavanje fenomena ljudskog ponaganja ¢iji zadaci su: 1, ukljudivanje sireg kruga znanosti o éovjeku u proutavanje strukture i funkeije komuniciranja, 2. sintetsko proudavanje fenomena jezika, 3. gramatikalizacija neverbalne komunikacije kao prajezika, 4. izgradivanje transdisciplinarnog metodologkog sistematskog instrumen- tarija za proudavanje komunikacije u njenoj cjelokupnosti. LITERATURA Austin, J. L., How to Do Things with Words, Oxford Univ. Press, 1962. Birdwhistell, R. L., Kinesics and Context, New York, 1976. Ekman, P. i Friesen, W. V., The Repertoire of Nonverbal Behavior: Categories, Origins, Usage and Coding, Semiotica I: 1 Formanovskaja, N. I, Russkij reéevoj etiket, Russkij jazyk, Moskva, 1982. Guberina, P., Zvuk i pokret u jeziku, Matica hrvataka, Zagreb 1952. Guberina P Lingvistika govora kao lingvisticka osnova verbotonainog sistema i u opéoj lingvistici, Govor 1, Zagreb, 1988, Hath E.T,, Nemi jezik, BIGZ, Beograd, 1976. Hinde, R. H. (ed.), Non-Verbal Communication, Univ. Press Cambridge, USA, 1972. Hymes, Dell, Etnogrofija komunikacije, BIGZ, Beograd, 1980.