Professional Documents
Culture Documents
3
Obnovljivi izvori energije, ne uključujući hidroenergiju, se koriste za proizvodn-
ju manje od 1% ukupno prozvedene energije u svijetu. Taj procenat u budućnosti
treba znatno povećati, jer neobnovljivih izvora energije (ugalj, nafta, gas) ima
sve manje, a štetni uticaji koji nastaju njihovim korištenjem su sve izraženiji u
zadnjih nekoliko decenija. Sunce na Zemlju isijava 15 000 puta više energije
nego što je trenutna potrošnja čovječanstva, što pokazuje ogromne mogućnosti
obnovljivih izvora energije, koje su trenutno neiskorištene.
4
ENERGIJA VJETRA
Ljudi su počeli da iskorištavaju energiju vjetra unazad nekoliko milenijuma, u
početku za pokretanje brodova sa jedrima, a kasnije za vjetrenjače za mljevenje
žita, pumpanje vode i slično. Danas je iskorištavanje energije vjetra najperspek-
tivniji vid proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina
turbine na vjetar znatno su poboljšane.
Najbolji primjer je njemačko tržište vjetroturbina na kojem se prosječna snaga od
470 kW 1995. godine povećala na 1280 kW u 2001. godini. Ovo povećanje snage
postiglo se odgovarajućim povećanjem veličine vjetro-
turbina , a trenutno se koriste vjetroturbine snage 5 MW.
Trenutna cijena vjetroturbina je viša od cijene termoelek-
trane po MW instalirane snage (vjetroturbina košta oko
1000 €/kW instalirane snage, tremoelektrana 700 €/kW),
ali razvojem tehnologije ta razlika je sve manja.
6
kolektori se jednostavno montiraju na krovove kuća i zgrada i predstavljaju je-
dan od najjeftinijh i najefikasnijih načina upotrebe obnovljivih izvora energije u
domaćinstvu. Da bi na taj način dobijena topla voda bila dostupna tokom čitave
godine, uobičajeno je energiju Sunca koristiti u kombinaciji sa nekim drugim iz-
vorom energije, koji se koristi kada energija Sunca nije dovoljna da voda dosegne
željenu temperaturu (npr. energija biomase, energija vjetra, električna energija
i sl.) U prosjeku, ovakvi sistemi umanjuju potrošnju drugih izvora energije za
dvije trećine, i na taj način se značajno umanjuju računi za električnu energiju i
neželjeni uticaji na životnu sredinu.
Sistem za grijanje prostora pomoću energije Sunca može biti pasivan, aktivan, ili
kombinacija pasivnog i aktivnog.
Sunčeve elektrane mogu biti malih snaga (od desetak kW) i služiti za snabdije-
vanje izolovanih ruralnih područja električnom energijom, pa do velikih elek-
7
trana spojenih na prenosnu električnu mrežu, snage i do nekoliko stotina MW.
8
ENERGIJA BIOMASE
Biomasa je sunčeva energija pohranjena u vidu hemijskih supstanci u materi-
jalima biljnog i životinjskog porijekla, a počela je da se koristi još otkrićem vatre.
Do sada biomasa ne samo da je obezbjeđivala hranu, već i energiju, građevinski
materijal, papir tekstil, ljekove i hemikalije. Danas, biomasa se može koristiti za
veliki broj različitih potreba, od grijanja prostorija do pokretanja automobila i
napajanja računara električnom energijom.
Biomase su stvari koje se obično smatraju otpadom (papir, vrtni i kuhinjski or-
ganski otpad, granje piljevina iz pilana, stajsko đubrivo, itd), a postoji veliki broj
tehnoloških načina iskorištavanja biomase za dobijanje energije. Veoma je bitno
9
znati da upotreba biomase ne ubrzava proces klimatskih promjena. Biljke koriste
ugljen dioksid (CO2) tokom svog rasta i pohranjuju ga u svoje organe (korijen,
stabla, grane i sl.). Kada se biljke spale, pohranjena količina CO2 se ispusti u at-
mosferu, a druge biljke u svom rastu koriste taj otpušteni CO2. Dakle, upotrebom
biomase, zatvara se krug očuvanja ugljen dioksida.
Ugljen dioksid (CO2) je gas koji, kad ga ima previše, što se u polijednjih neko-
liko decenija posebno primjećuje, uzrokuje «efekat staklene bašte» i klimatskih
promjena. Upotreba biomase u energetici je prihvatljiva za životnu sredinu, ali se
mora paziti da ne ugrozi zadovoljavanje drugih potreba stanovništva. U posljed-
nje vrijeme se pojavio problem korištenja biomase za proizvodnju biogoriva iz
biljaka uljarica, čime se pokušava riješiti problem sve veće cijene nafte na sv-
jetskom tržištu za zadovoljavanje i dalje rastućih potreba automobilske , ali i
drugih industrija koje koriste naftne derivate.
10
GEOTERMALNA ENERGIJA
Vruća voda i para iz dubine zemlje su se koristile od davnina, prvobitno u različite
banjske svrhe, a kasnije i u tekstilnoj industriji. Zemlja ovdje služi kao veliki
bojler koji zagrijava vodu, a ta se voda na pojedinim mjestima izliva na površinu
ili nalazi na dubinama sa koje je moguće iskorištavati za potrebe proizvodnje
toplotne električne energije.
Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim što se para ne proiz-
vodi izlaganjem goriva već se dobija iz zemlje. Dalji postupak sa parom je isti
kao kod konvencionalne elektrane. Izgradnja jedne elektrane koja koristi geoter-
malnu energiju je relativno jeftina u odnosu na to da u svom radnom vijeku nema
troškova sirovine, kao što je to slučaj kod termoelektrane na ugalj ili gas. Cijena
se kreće oko 1500 €/kW.
11
Direktno korištenje geotermalne energije za zagrijavanje domaćinstava ili
drugih objekata
12
ENERGIJA MALIH HIDROELEKTRANA
Hidroenergija se ranije na ovim prostorima koristila, prije svega, za pokretanje
mlinova za mljevenje žita, a sada je tu energiju moguće iskorištavati i za proiz-
vodnju električne energije.
13
odnosno do 10 MW), a nikakao velike hidroelektrane.
14
15
Zeleni Resursni Centar je neformalni savez ekoloških NVO koji okuplja sve ekološke
NVO u Crnoj Gori, koje su spremne da aktivno učestvuju u unapredjivanju i doslednoj
primjeni legislative iz oblasti zaštite životne sredine.
Zeleni Resursni Centar je osnovan i zbog želje za većom participacijom NVO i zbog
potrebe značajnijeg učešća javnosti u procesima donošenja odluka, zakona i drugih
pravnih akata od značaja za zaštitu životne sredine, kao i dosledne primjene zakonske
regulative u praksi i potrebe ukazivanja na promjene u životnoj sredini koje su posledica
nebrige i nepoštovanja postojećih zakona.
16