Professional Documents
Culture Documents
Tehnoloski Vodic Za Odgoj I Eksploataciju Nosilja Konzumnih Jaja PDF
Tehnoloski Vodic Za Odgoj I Eksploataciju Nosilja Konzumnih Jaja PDF
TEHNOLOŠKI VODIČ
ZA ODGOJ I
EKSPLOATACIJU
NOSILJA KONZUMNIH
JAJA
Drugo dopunjeno izdanje
Uvod........................................................................ 5
Performanse........................................................... 6
Šta je to farma?...................................................... 8
Prijem pilića i gustina naseljenosti..................... 8
Prostirka.................................................................. 9
Grijanje.................................................................. 11
Ventilacija............................................................. 13
Osvjetljenje........................................................... 14
Eksploatacija.........................................................15
Napajanje.............................................................. 16
Ishrana.................................................................. 18
Zdravstvena zaštita............................................. 23
Kanibalizam i skraćivanje kljunova..................25
Kupovina i prseljenje nosilja..............................27
Remont farme i čišćenje D.D.D......................... 28
3
UVOD
Autori
5
PERFORMANSE (Proizvodne osobine)
Proizvodnja jaja:
Karakteristike jaja:
Potrošnja hrane:
Težina nosilja:
Uginuće:
6
Put do «BRAON» hibridne nosilje
(Lohman šema)
7
ŠTA JE TO FARMA
8
Ako se nosilje drže u kavezima, tada se poštuje tehnologija
proizvođača kaveza zbog različitih veličina, a najčešće je 4 – 5 nos-
ilja po kavezu.
PROSTIRKA
9
Kada je riječ o prostirci a naročito o debljini nanesenog sloja
nailazimo na različita rješenja.
Dugo je u praksi bio metod da se prostirka nanosi na pod u
debljini od deset centimetara. Smatralo se da nije dovoljna izo-
lacija i odbrana od rashlađivanja nogu pilića ako je prostirka tanja
od deset centimetara.
Neki centri su su dokazali da prostirka deblja od tri centimetra
izaziva probleme sljepljivanja, zbog vlaženja i samim tim dovodi
do rashlađivanja. Prostirka od 2-3 centimetra lako se zagrijava
(obavezno zagrijavanje 24 sata prije useljenja), održava se suvom
jer je pilići stalno prevrću. Velike savremene farme posjeduju
mašine koje raspršuju slamu isjeckanu na 10 cm.
10
2. GRIJANJE
Lokalno zagrijavanje
Zagrijavanje čitavog objekta
Zona pilića Objekat
Prvi dan 32 - 34 °C 32 - 33 °C 28 - 30 °C
Drugi dan 31 - 32 °C 31 - 32 °C 27 - 28 °C
3-7 dana 30 – 31 °C 30 – 31 °C 25- 26 °C
Nakon toga:
11
Uobičajeno ponašanje pilića prema temperaturi ilustrovano je
grafičkim prikazom:
1. PREVISOKA TEMPERATURA
Pilići dahću, šire krila i udaljava-
ju se od izvora toplote,
2. PRENISKA TEMPERATURA
Pilići se pojačano oglašavaju i
grupišu se ispod izvora toplote,
3. PROMAJA
Pilići se sakupljaju na jednoj
strani objekta
4. OPTIMALNA TEMPERATURA
Pilići se ravnomjerno
raspoređuju po podu
12
Izvor: Vodič za tov brojlerskih pilića, Cobb 500 brojler
VENTILACIJA
13
Na bazi ovih principa određuje se sistem ventilacije, brzina stru-
janja vazduha, kapacitet i obim ventilacije i broj ventilatora. Brzina
strujanja vazduha u prostoru gdje borave pilići ne smije iznositi
više od 0,25 do 0,30m/sek., a na ulaznim vratima ne preko 1m/
sek. Veća brzina vazduha od navedenih normativa stvara, naročito
ako ima tzv. "mrtvih uglova" u objektu, promaju, a ujedno isušuje
vazduh i prostirku, te podiže prašinu. Kapacitet ventilacije određen
je biomasom (broj grla i njihova ukupna težina), zapreminom ob-
jekta i tehničkim karakteristikama ventilacionih uređaja. Potrebna
količina svježeg vazduha po jednoj pilenki iznosi 4m3 za 1kg težine
na 1 sat.
OSVJETLJENJE
Odgoj
14
8.-15. sed. 9 ( 10 ) 5-10
16. sed. 11 5-10
17.sed. 12 5-10
EKSPLOATACIJA
15
tivne posljedice kasnije, u toku proizvodnje jaja, kad nastaje pad
proizvodnje i neki zdravstveni problemi. Velike posljedice ima i
preseljenje polno zrelih nosilja. Svako preseljenje treba obaviti do
18-te sedmice.
Osvjetljenje
NAPAJANJE
16
Ako postoji rezervoar, mora biti pokriven, da se voda ne zapraši,
i zaštićen od smrzavanja i pregrijavanja. Rezervoar služi za reduk-
ciju pritiska na niplama automatskih pojilica i za doziranje medi-
kamenata. U slučaju nestanka vode u vodovodu do objekta, rezer-
voar osigurava zalihe vode za kraće vrijeme ( ovisno o kapacitetu).
Pilići se napajaju prvih 5 do 6 dana iz “ručnih” pojilica zaprem-
ine 3 do 5 litara. Kasnije, u toku cijelog odgoja pilići se napajaju
preko okruglih automatskih visećih pojilica, ili nipl sistema, popu-
larno nazvanog “kap po kap”.
Kod pojilica je važno :
• da je dovoljan broj pojilica (na 80 komada pilića 1 pojilica),
• da su sve pojilice napunjene vodom, i
• da pojilice nisu prepune (do 1-3 dubine žlijeba), jer se u pro-
tivnom voda prelijeva. Kod nipl sistema važno je održavanje,
a sve drugo sistem reguliše sam.
Uzrast g/grlo/
Napomene
nedelja dan
18 150 Potrebe rastu sa rastom temperature. Iznad
19 160 20 C nema normativa. Potrošnja zavisi i od
temperature vode. Naprimjer na temperaturi
20 170 25 C, a vode 14 C, potrošnja se povećava za
20 %.
Period 200 Sistem napajanja bez rastura vode
nošenja 300 Sistem sa protočnim pojilicama
17
ISHRANA
Odgoj
18
Ishrana i tjelesna težina u odgoju (Lohmann Brown)
19
Očekivana tjelesna težina u periodu odgoja
Eksploatacija
20
Samo ujednačeno jato sa životinjama koje imaju dobru kondic-
iju, čvrst skelet i mišićnu masu bez masnih depoa može dati vr-
hunske rezultate u proizvodnji. Zato je, naročito, odgovorna pravil-
na ishrana i režim osvjetljenja. Mnogi tehnološki zahvati u proiz-
vodnji jaja neće biti uspješni ako odgoj do 18-te sedmice nije bio
pravilan. Osim bjelančevina i energije koji se obezbjeđuju kroz
standardne komponente ( kukuruz, soja i dr.) pravo bilansiranje
ostalih, takođe važnih elemenata, se odigrava dodavanjem kvalitet-
nog premiksa ( predsmješa). Zbog toga su premiksi veoma složeni
proizvodi koji su odgovorni za pravilno snabdjevanje organizma
vitaminima, mineralima, mineralima organskog porijekla, karoti-
noidima, enzimima, nekim aminokiselinama, probioticima i dr.
Obrok se razlikuje ovisno za koju starosnu kategoriju se pri-
prema ali i od temperature okoline. Naime, već je odavno uvedeno
programiranje zimskog i ljetnog obroka koji se razlikuju u količini
bjelančevina, energije i ostalih elemenata. Razlog tome je manji
dnevni unos hrane za vrijeme velikih vrućina ( oko 10-20%). Da bi
nosilja dobila istu količinu ljeti kao i zimi neophodno je povećati
nivo zadanih elemenata. Dakle, u ljetnim mjesecima kokoš teba da
u 100 grama hrane dobije sve ono što zimi dobije u 115 grama. U
suprotnom pitaćemo se što je opala nosivost, što je mekana ljuska,
što opada perje, što se kljucaju, što su mršave itd.
Postoje periodi u toku proizvodnje jaja kad je potrebno vršiti
dodatnu vitaminizaciju iako je jato u dobrom kondicionom stanju.
To je vrijeme kad su nosilje podložne stresu kao:
• prilikom preseljenja u proizvodni objekat.
• za vrijeme špice proizvodnje (nosivost preko 90%)
• dva do tri dana uz vakcinaciju
Grit ( pijesak )
21
kalcija. Naročito je važno dnevno vrijeme dodavanja pijeska u ko-
rita gdje se nalazi hrana. Naime, s obzirom na to da se proces us-
vajanja kalcijuma i izgradnja ljuske odvija, uglavnom, noću, pijesak
je neophodno dodati 2-3 sata pred gašenje svijetla u objektu. U
praksi je poznata slijedeća primjena:
• Poslije treće proizvodne sedmice dodati jednom sedmično
1 g pijeska po životinji veličine 3-4 mm.
• Poslije devete proizvodne sedmice dodati dva puta sedmično
3g pijeska po životinji veličine 4-6 mm.
Odgoj Eksploatacija
od 17 od 5%
Nutritivni 0–5 6 – 10 11 – 16 sed. proiz 50 +
element sed. sed. sed. do 5% do 50 sed.
proiz. sed.
2900- 2800- 2700- 2700- 2750- 2720-
ME (kcal/kg)
3000 2900 2900 2900 2900 2900
ME ( MJ/kg) 12-12,4 11,6-12 11,2-12 11,2-12 11,4-12 11,3-12
Sir. protein % 20-21 18,5-19,5 16-17,5 16,5-17,5 17,5-18,5 17-18
Linolenska kiseli-
1,5-1,6 1,4-1,5 1,3-1,4 1,3-1,4 1,4-1,6 1-1,3
na (min) %
Metionin (u) % 0,51-0,53 0,44-0,45 0,33-0,36 0,39-0,41 0,42-0,46 0,4-0,45
Metionin + cistin
0,86-0,89 0,74-0,77 0,62-0,67 0,68-0,73 0,71-0,77 0,67-0,75
(u) %
Lizin (u) % 1,12-1,16 0,96-0,99 0,74-0,8 0,8-0,86 0,83-0,9 0,79-0,88
Kalcijum % 1,05-1,1 1 – 1,1 0,95-1,05 2,2-2,6 3,55-3,9 3,4-3,8
Isk. fosfor % 0,45-0,5 0,42-0,48 0,4-,45 0,42-0,48 0,42-0,48 0,37-0,42
Natrijum % 0,18-0,22 0.16-0,2 0,16-0,2 0,16-0,2 0,16-0,2 0,16-0,2
22
Hlor % 0,16-0,22 0,16-0,2 0,16-0,22 0,16-0,22 0,16-0,22 0,15-0,25
Gvožđe % 60 60 60 60 60 60
Mangan % 80 80 80 80 80 80
Bakar % 10 10 10 10 10 10
Cink % 80 80 80 80 80 80
Jod % 1 1 1 1 1 1
Selen % 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2
Vitamin A ij 15000 10000 10000 10000 10000 10000
Vitamin D3 ij 3000 2000 2000 2500 2500 2500
Vitamin E mg 50-100 30-100 30-100 20-50 20-50 20-50
Vitamin K3 mg 3 2 2 3 3 3
Vitamin B1 mg 3 2 2 2 2 2
Vitamin B2 mg 8 6 6 5 5 5
Pantotenska kise-
15 10 10 12 12 12
lina mg
Holin mg 300 600 600 700 700 700
Niacin mg 60 40 40 40 40 40
Vitamin B6 mg 4 3 3 5 5 5
Folna kiselina mg 1,5 1 1 0,75 0,75 0,75
Biotin H mg 0,2 0,1 0,1 0,05 0,05 0,05
Vitamin B12 mg 0,02 0,01 0,01 0,05 0,05 0,05
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
23
primjenjuju prve vakcine, pa do 16-te sedmice, neki veterinarski
centri predlažu zaštitu od sljedećih bolesti:
• Marekove bolesti • Avijerni encefalomijelitis
• Infektivnog bronhitisa • Pada nosivosti
• Gamborske bolesti • Salmoneloze
• Njukastlske bolesti • Mikoplazmoza
• Infektivnnog laringotraheitisa • Pastereloze
• Zarazne anemije pilića • Korice
• Reo virusne infekcije • Kokcidioze
• Boginja i difterije
Program imunoprofilakse.
Starost Vakcina
sedmica
valenje marek, inf. Bronhitis
1. kokcidoza
2. gumborska bolest X2
3. gumborska bolest
4. NCD
5. inf. Bronhitis
6. NCD
9. inf. bronhitis
10. AE
11. NCD
iselenje boginje, EDS, NCD, IB
24
Uzgajivači pilenki koji su uredno, pod kontrolom veterinara,
provodili program zdravstvene zaštite, mogu biti sigurni da su
njihove pilenke zaštićene od atipične kuge peradi, ali nisu ako se
podvrgavaju mitarenju. Naglašavamo da pilenke zaštićene od
atipične kuge peradi nemaju zaštićen i jajnik. To znači da u
slučaju infekcije imunog jata (zaštićenog jata) virusom atipične
kuge peradi praktično ne dolazi do oboljenja i uginuća, ali proiz-
vodnja jaja može značajno opasti. Nakon mjesec dana proizvod-
nja se ponovo vraća, ali nikad na prethodni nivo.
Radi toga treba ozbiljno shvatiti upozorenje, da perad u seoskim
uzgojima, posebno onim oko farmi (oko farmi ne bi smjelo biti
druge peradi) moraju biti stalno u imunom stanju, što se postiže
cijepljenjem tih životinja svakih četiri do šest mjeseci. Imali smo
priliku da i na našem području vidimo farme čija je dnevna proiz-
vodnja jaja iznosila nekoliko hiljada, pala na par stotina nakon in-
fekcije virusom atipične kuge peradi. Pošto već godinama naše
okruženje nema problema sa ovom bolešću, nadamo se da je ovo
prošlost.
25
Kljucanje se najčešće javlja kod nosilja za vrijeme uzgajanja na
podu gdje može poprimiti masovni oblik protiv kojeg se teško
boriti. Međutim javlja se i u vrijeme nošenja jaja, naročito u vrijeme,
ili neposredno poslije, najveće nosivosti.
Paraziti pomazu pojavu kljucanja jer iscrpljuju životinju. U sva-
kom slučaju kad kljucanje poprimi (više od 2-3 životinje) maso-
vniju sliku neophodno je učiniti bitne korake:
• smanjiti intenzitet svjetla do minimuma ( da životinje tek
vide naći hranu i vodu)
• dati pijesak da se životinje zabave
• nekoliko dana davati vodu sa kompleksom vitamina kao
antistres sredstvo
26
KUPOVINA I PRESELJENJE NOSILJA
27
REMONT FARME, ČIŠĆENJE I D.D.D.
28
u prvom turnusu novoizgrađenog objekta. Takav objekat nazivamo
“djevičanski”, jer je nezasićen mikroorganizmima.
Nakon dezinfekcije korisno je izvršiti i dezinsekciju sa nekim
od efikasnih sredstava protiv ektoparazita, jer sve više nanose štete
životinjama, a i smetaju radnicima na radu. Naročito je teška borba
kad se ektoparaziti usele u farmu nosilja. Tada smo, gotovo,
bezuspješni a desi se da se proizvodnja jaja svede na trećinu. Veliki
doprinos infestaciji sa parazitima daje upotreba stare ambalaže.
Najznačajniji spoljašnji parazit živine je crvena kokošija grinja
(Dermanyssus galinae) čiji parazitizam potencijalno uključuje i
čovjeka. Štetni uticaj ovog parazita u peradarstvu ima svoj medi-
cinski, veterinarski, ekonomski i ekološki aspekt.
Grinje parazitiraju na koži peradi, smatra se da je njihov ubod
bolan te se na ubodenom mjestu stvara jak svrab što uznemiruje
živinu i remeti spavanje, posebno kod mladih životinja. Prema
raznim autorima, infestirana kokoška svake noći može da izgubi
između 3-5 % krvi od ukupne količine, te dolazi i do značajanog
pada eritrocita, što dovodi do stanja anemije. Posljedica malokrvnos-
ti i ostalih štetnih uticaja kokošijih grinja su smanjivanje tjelesne
težine nosilja, pad nosivosti (15-20%), smanjen kvalitet jaja te
povećana uginuća ( i do 50%). Problemi se javljaju i kod distibu-
cije jaja za konzum usljed odbojnosti potrošača zbog prisustva
gmižućih parazita ili pojave krvavih mrlja. Teškoće se javljaju i kod
klanja infestiranih jata nosilja na kraju eksploatacije.
Crvena kokošija grinja ima negativan uticaj i na čovjeka. Njeno
prisustvo je praćeno svrabom, urtikarijom i osipom, te značajno
iritira svojim kretanjem po koži. Naročito su osjetljive žene.
Odbrana od ove napasti je dosta neefikasna.Praparat „Taktit“
kojim se vrši antiparazitski tretman sve je više neefikasan. Ovaj
parazit ima brzu reprodukciju i veliku prilagodivost. Dermanizusi
preko dana obitavaju zavučeni u šupljinama opreme (ispod limova
kaveza i tu miruju dok god je svjetla u objektu. Zbog ovakvog
načina života ovog nametnika neki su, špricanjem naftom po li-
movima uspjeli smanjiti broj istih. Noć je za njihov „vampirski“
posao kad prelaze na životinje.
29
Neki odgajivači izvještavaju da imaju „neke dvije baje“, malu
crnu i veću crvenu. Ista je to „baja“. Kad je bez krvi ona je mala i
tamna , a kad se nasiše poveća se i pocrveni.
Deratizacija (uništavanje glodara) mora biti permanentan posao.
Poslije ovih operacija trebalo bi da objekat miruje nekoliko
dana (biološko mirovanje).
Nosivost – Lohman
30
Praćenje redovne proizvodnje
31
Izgled pilića u toku
nekih bolesti prikazujemo u
sledećim stranicama.
32
33
34
35
36