UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
Odsjek za elektroenergetiku
Treći ciklus - doktorski studij
Napredne tehnologije u oblasti proizvodnje električne energije

UTICAJ PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ

VJETROPARKOVA NA AUTOMATSKU REGULACIJU NAPONA
Seminarski rad

Kandidati: Dejan Bešlija 56-III-13/EE Mentori: Doc. dr. Senad Smaka

Kyong-Hoe Kim 50-III-13/EE Doc. dr. Selma Hanjalić

Sarajevo, Decembar 2015.

 
 
Sažetak

Integracija vjetroparkova značajne snage u visokonaponsku (VN) mrežu mijenja

filozofiju vođenja i upravljanja mreže. Vjetar je nepredvidiv izvor energije i u toku 24h može
više puta dostići kritične (ekstremene) vrijednosti. Ovo za posljedicu ima promjenu snage na
pragu vjetroparka. Promjena snage dalje utiče na vođenje drugih proizvodnih objeakta (baznih
elektrana i regulacionih elektrana, hidroelektrana). Ukoliko regulacione elektrane nisu
upravljački usklađene može doći do značajnih problema u vođenju elektroenergetskog
sistema (EES). Promjena snage na pragu vjetroparka utiče i na naponske prilike u VN mreži.

Prelazak sa VN na srednjenaponsku (SN) mrežu se vrši pomoću transformatora sa

automatskom regulacijom napona, tzv. ARN sistema. Sistem automatske regulacije napona
osigurava da potrošači imaju napon u određenim granicama. ARN u konceptu bez vjetroparka
ima potrebu za proradu samo kada se u VN mreži mijenja konfiguracija ili poizvodnja
pojedinih proizvodnih jedinica, dok na njegovo djelovanje najviše utiču potrošači.

Uvođenjem vjetroparkova, ARN sistem se aktivira mnogo više puta, nego bez
prisustva vjetroparkova. U okviru ovog rada su provedene simulacijske analize na realnim
primjerima, te je na osnovu realnih podataka izvšeno predviđanje povećanja broja prorada
ARN po uvođenju vjetroparkova u mrežu.

Kvaliteta električne energije (KEE) i pojedini parametri iste su povezani sa proradama

ARN sistema, te je u radu napravljen njihov pregled. U budućnosti treba razmišljati o
uvođenju monitoringa regulacionih sklopki kako bi se mogao procijeniti njihov životni vijek.
Monitoring može biti zasnovan na principu mjerenja napona i struje na izlazu iz
transformatora ili mjerenja pojedinih parametara kvalitete električne energije.

Ključne riječi - vjetropark; regulaciona sklopa; automatska regulacija napona; kvaliteta

električne energije.

2 
 
SADRŽAJ

Uvod ........................................................................................................................................... 4
1. Regulaciona sklopka energetskog transformatora.............................................................. 5
2. Uloga automatske regulacije napona u elektroenergetskom sistemu ................................. 6
3. Uticaj prorade arn sistema na kee ...................................................................................... 8
4. Simulacijski primjer ......................................................................................................... 10
4.1. Definisanje problema ................................................................................................. 10
4.2. Pristup modeliranju problema ................................................................................... 10
4.3. Model vjetroagregata ................................................................................................. 12
4.4. Analiza rezultata simulacije....................................................................................... 14
4.5. Analiza interakcije potrošača u sn mreži i vjetroparka u vn mreži............................ 16
5. Zaključna razmatranja ...................................................................................................... 19
Literatura .................................................................................................................................. 20

3 
 
UVOD

Energija vjetra dobija na sve većem značaju širom svijeta. Istraživanja u domeni
iskorištenja energije vjetra u svrhu proizvodnje električne energije, te tehnološki razvoj i
napredak u ovoj oblasti su kulminirali u posljednjih 50 godina, pri čemu je instalisani
kapacitet za proizvodnju električne energije koristeći vjetar u konstantnom porastu, a cijene
ovako proizvedene električne energije u padu [1]. U ranijem periodu razvoja proizvodnje
električne energije pomoću vjetra, uticaj na rad i upravljanje elektroenergetskog sistema je bio
neznačajan. Uslijed rapidnog porasta broja i instalisane snage tzv. vjetroparkova (eng. wind
farm), ovaj uticaj postaje sve izraženiji [2]. U kombinaciji sa tim, stohastična priroda vjetra i
izražena varijabilnost i nepredvidivost u proizvodnji ovih elektrana, postavljaju vrlo težak i
složen zadatak sa aspekta kvalitetnog upravljanja EES.

Varijacija izlazne snage vjetroagregata je uzrokovana promjenom gustine zraka, intenziteta

(brzine), turbulentnosti, učestanosti i smjera vjetra. Varijacija izlazne snage je kvantificirana
faktorom koji se određuje kao razlika između najniže i najviše vrijednosti tokom osam
perioda unutar jedne minute [3]. Vrijednost ovog faktora za pojedinačne vjetroagregate se
kreće između 0.9 i 0.6, dok je za vjetroparkove vrijednost ovog faktora niža, te se kreće od
0.25 do 0.4, uslijed djelimičnog ujednačavanja među vjetroagregatima [4]. Također postoji i
efekat sjene stuba [5], koji uzrokuje periodične varijacije izlazne snage.

Prema tome, uloga vjetroparkova u modernim elektroenergetskim sistemima, kao

intermitentnog varijabilnog izvora električne energije, je da podržava rad baznih elektrana pri
pokrivanju dijagrama opterećenja. Međutim, treba imati u vidu da priroda proizvodnje
električne energije iz vjetroparkova može uzrokovati smanjenje efikasnosti konvencionalne
proizvodnje uslijed rada termalnih ili hidroelektrana ispod njihovog optimuma [6]. Ovaj
negativan uticaj na elektroenergetski sistem se u određenoj mjeri može umanjiti tačnim
prognoziranjem proizvodnje vjetroparka. Također, integracija varijabilnih i intermitetnih
izvora električne energije je mnogo manje složena ukoliko se priključuju na prenosni EES,
koji može iskoristiti prednosti varijablinih izvora različite prirode. Velika geografska
rasprostranjenost vjetroparkova smanjuje nivo varijabilnosti i povećava predvidivost njihove
proizvodnje, čime je integracija u velikoj mjeri olakšana [6].

Uvođenjem vjetroparkova u elektroenergetski sistem dolazi do povećanja broja prorade

sistema automatske regulacije napona [7]. Iz tog razloga su od izuzetnog značaja istraživanja i
razvoj novih prediktivnih strategija upravljanja EES [8]-[9], kao i simulacijskih modela za
analizu integracije vjetroparkova značajne snage u EES [10]-[11]. Pri tome je kao jedan od
ključnih kriterija potrebno uzeti broj prorada regulacione sklopke, sa konačnim ciljem
produženja njihovog životnog vijeka [12].

Kroz ovaj rad je na primjeru modificirane 14-sabirničke IEEE mreže [13] analiziran uticaj
integracije vjetroparkova u EES. Kriterij po kojem je vršeno upravljanje regulacionim
sklopkama transformatora je minimiziranje gubitaka snage u dijelu EES. Na osnovu
provedenih simulacija i analiza su prepoznati problemi koji se javljaju pri integraciji

4 
 
vjetroparkova značajnih snaga u EES, u pogledu vođenja EES i dugoročnog poboljšanja
naponskih prilika u mreži, te su predložene mjere za praćenje broja prorada ARN sistema i
identifikaciju (prevenciju) eventualnih kvarova regulacionih sklopki zasnovanih na mjerenju
parametara kvalite električne energije, s ciljem produženja njihovog životnog vijeka.

1. REGULACIONA SKLOPKA ENERGETSKOG

TRANSFORMATORA

Izražena varijablinost izlazne snage vjetroparka koja se injektuje u elektroenergetski

sistem ima znatan uticaj na promjenu tokova snage i profila napona na mjestu priključenja. Sa
ciljem održavanja zadanog naponskog profila u VN mreži, instaliraju se energetski
transformatori sa promjenjivim prenosnim odnosom pod opterećenjem, (eng. on-load tap-
changers - OLTC), Sl.1. Ovi transformatori posjeduju regulacionu sklopku, koja ima
mogućnost samostalne diskretne mehaničke promjene broja namotaja koji učestvuju u
transformaciji energije [10]. Ovakav tip energetskih transformatora implementira upravljačku
strategiju automatske regulacije napona.

Sl. 1.1 Izgled regulacione sklopke trfoaznog energetskog transformatora i njegova zamjenska
shema [14]

Rad energetskog transformatora ovisi o performansama i pogonskoj pouzdanosti regulacione

sklopke tokom cjelokupnog (očekivanog) životnog vijeka od 30-40 godina [15]. Regulacione
sklopke energetskih transformatora su historijski sklone kvarovima, što u velikoj mjeri
smanjuje pouzdanost energetskog transformatora. Regulacione sklopke koje su u stanju vršiti
promjenu prenosnog odnosa energetskog transformatora pod opterećenjem podliježu
redovnim inspekcijama i pregledima, s ciljem održavanja visokog nivoa pouzdanosti. Posebna
pažnja se mora posvetiti motornom pogonu regulacione sklopke, iz razloga što se najveći broj
kvarova u pogonu dešava uslijed mehaničkih problema povezanih s pogonskim mehanizmom
(poluge, osovine, opruge, itd.).
5 
 
Mnogi proizvođači su primjenom vakuumske tehnologije uspjeli reducirati broj kvarova
regulacionih sklopki [16], dok se u novije vrijeme sve više koriste upravljive elektronske
komponente velike snage (tiristori, IGBT, MOSFET) za manipulaciju regulacionom
sklopkom [17]-[18]. Ovim se postiže promjena prenosnog odnosa energetskog transformatora
bez pojave luka, reducira se broj pokretnih mehaničkih elemenata, te se na taj način znatno
reducira vjerovatnoća pojave mehaničkih kvarova.

2. ULOGA AUTOMATSKE REGULACIJE NAPONA U

ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU

Uloga automatske regulacije napona je upravljanje transformatora sa promjenjivim

prenosnim odnosom pod opterećenjem sa ciljem održavanja sekundarnog napona unutar
propisanih granica, te na taj način obezbijediti tehničke uslove za normalno vođenje i
optimalno upravljanje elektroenergetskim sistemom. Većina potrošača električne energije
dugoročno može tolerisati devijaciju napona od nominalne vrijednosti u granicama od ±5%.

Sistem automatske regulacije napona se bira na osnovu veličine i lokacije transformatorske

stanice (TS), broja transformatora, sabirnica i načina rada transformatora. Najjednostavniji
slučaj predstavlja TS sa jednim transformatorom sa regulacionom sklopkom (Sl. 1.1).
Mjerenje napona se vrši na sekundarnoj strani (MT). ARN sistem vrši poređenje izmjerenog i
zadanog referentnog napona i na osnovu toga generiše komandne impulse.

Ovi impulsi pokreću izvršnu opremu regulacione sklopke, koja se sastoji od motornog
pogonskog mehanizma i pomoćnih releja. Pri tome je potrebno ispravno implementirati
vremensko zadršku prorade ARN sistema [19] i kompaundaciju mjernog napona (eng. Line
Drop Compensation) [20]. Ispravan odabir vremenske zadrške prorade ARN sistema je bitno
kako bi se spriječilo nepotrebno djelovanje regulacione sklopke u slučaju kratkotrajne
devijacije napona u mreži. Kompaundacija mjernog napona se vrši da bi se automatskom
regulacijom napona obuhvatio i pad napona uslijed proticanja struje kroz vodove od TS do
krajnjeg potrošača.

Da bi se to postiglo, ARN sistemu je potreban i uzorak struje potrošača. Time se principijelna

shema s Sl. 2.1 proširuje sa dodatnim strujnim mjernim transformatorom. Naponski signal
koji je proporcionalan struji potrošača se ispravlja i protufazno dodaje mjernom naponu, što
znači da ARN sistem prepoznaje povećanje struje potrošača kao dodatno smanjenje mjernog
napona. Na ovaj način ARN sistem kompenzuje i pad napona na vodovima.

Na Sl. 2.2 je prikazan primjer djelovanja ARN sistema na devijaciju napona van regulacionog
opsega napona Uref. U trenicima t1, t6 i t9 napon izlazi van podešenih granica. U prva dva
slučaja, nakon unaprijed podešenog vremena zadrške, t2 - t1 i t7-t6 respektivno, napon se ne
vraća unutar zadanog regulacionog opsega. Iz tog razloga, ARN sistem preko komandnog
releja (U> i U<, respektivno) daje komandni impuls regulacionoj sklopki energetskog
transformatora da snizi, odnosno povisi napon. Ukoliko je napon nakon prvobitne regulacije u
trajanju od naredne vremenske zadrške i dalje van zadanih granica, kao u prvom slučaju (t4 -

6 
 
t3), regulacionoj sklopki se daje novi komandni impuls. Takav rad ARN sistema se nastavlja
sve dok se napon na vrati unutar zadanog naponskog regulacionog opsega.

Sl. 2.1 Princip rada automatske regulacije napona u TS sa jednim transformatorom sa

promjenjivim prenosnim odnosom [21]

Sl. 2.2 Princip djelovanja automatske regulacije napona na devijaciju napona izvan zadanog
regulacionog opsega napona Uref

7 
 
U drugom slučaju, naredna regulaciona komanda nije bila potrebna, pošto se napon unutar
vremenskog intervala t7 do t8 samostalno vratio unutar regulacionog opsega, dok u trećem
slučaju uopšte nije bilo potrebe za proradom ARN sistema, pošto se napon prije isteka
vremenske t11-t9 vratio unutar zadanih granica (trenutak t10).

Ovo znači da ukoliko je fluktuacija napona privremena, kao npr. u slučaju starta motora ili
prolaznog kvara u mreži, ARN sistem neće reagovati ukoliko je podešenje vremenske zadrške
dovoljno dugo. Algoritmi automatske regulacije napona zavise od vrste korištenog regulatora
i implementirane logike regulacije. Neki regulatori su programabilni i omogućavaju
implementaciju upravljačkih algoritama prilagođenih konkretnoj situaciji u mreži unutar koje
se instaliraju.

Realni snimak mjerenja višestruke prorade ARN sistema energetskog transformatora tokom
24h je prikazan na Sl. 2.3, gdje se vidi da je ukupan broj prorada ARN sistema iznosio samo
17 puta u toku 24h. Za slučaj koji se razmatra u okviru ovog rada, gdje upravljenje ARN
sistemom nije samo zasnovano na prethodno objašnenom algoritmu, već je cilj postići i bolje
performanse rada EES, kao npr. kontrolu gubitaka, broj reagovanja ARN sistema se znatno
povećava.

Sl. 2.3 Mjerenje porade ARN sistema u realnim uslovima u toku 24h [11]

3. UTICAJ PRORADE ARN SISTEMA NA KEE

Mjerenje, ocjena i analiza KEE razmatra četrnaest pokazatelja KEE. Prorada ARN
sistema može uticati na sljedeće parametre: brze promjene napona, treperenje (fliker), prelazni
prenaponi između faznih vodiča i zemlje, naponi viših harmonika, naponi međuharmonika i
RVC (eng. Rapid Voltage Change) parametar.

Međuharmonici, harmonici, flikeri i RVC su definisani graničnim vrijednostima, dok su ostali

navedeni parametri predmet ugovora između distributera i potrošača. Statističkom obradom
harmonika i međuharmonika u EES nije moguće egzaktno pratiti uticaj ARN, pošto je njihova
pojava kratkotrajne prirode. U slučaju da postoji konstantna učestanost prorade ARN sistema,
moguće je pronaći koorelaciju između flikera i prorade ARN sistema, ali je vjerovatnoća
pojave ovih događaja veoma niska, te stoga nije uzimana u razmatranje u ovim istraživanjima.

8 
 
S obzirom da prorada ARN sistema u mreži lako može biti detektovana preko parametra
RVC, dalje istraživanje se vezalo za ovaj pokazatelja KEE.

Nagla promjena napona je jedan od parametara kvaliteta električne energije koje treba
analizirati prilikom integracije vjetroparkova u EES (Sl. 3.1). RVC predstavlja brzu tranziciju
vrijednosti napona između dva stacionarna stanja pri čemu efektivna vrijednost napona ne
prelazi prag propada i skoka napona. Za mreže nazivnog napona 0.23kV < U < 35kV prema
IEC 61000-4-30 dozvoljeni broj RVC-a u 24h iznosi 24, odnosno 12 za mreže naponskog
nivoa U > 35kV [22].

Sl. 3.1 RVC - nagla promjena napona [23]-[24]

Primjer nagle promjene napona uslijed prorade regulacione sklope je prikazan na Sl. 3.2.
Poređenjem definicije parametra RVC i promjene napona kod prorade ARN sistema, može se
uočiti da do prekoračenja dozvoljenih vrijednosti parametra RVC može doći, kako u VN, tako
u SN i NN mrežama.

Ovaj problem nije posebno izražen ukoliko se granice ARN-a prilagde granicama norme EN
50160 [25]. Izlazak napona van propisanih granica proradom ARN sistema, po definiciji ne
predstavlja RVC.

9 
 
 Sl. 3.2 Primjer nagle promjena napona uslijed prorade regulacione sklopke transformatora
[21], [26]

4. SIMULACIJSKI PRIMJER

4.1. Definisanje problema

Provedene simulacije su vršene na reprezentativnom testnom primjeru IEEE 14-

sabirničkog sistema s sljedećim modifikacijama (Sl. 4.2.1):

 na sabirnici 6 se ne vrši kompenzacija reaktivne snage;

 sabirnica 3 postaje PQ sabirnica na koju se priključuje vjetropark, čiji se uticaj na EES

analizira.

Vrši se minimizacija gubitaka u SN dijelu mreže optimalnom manipulacijom regulacionih

sklopki na sva tri regulaciona transformatora. Analize se provode za slučaj sa i bez prisustva
vjetroparka. Vjetropark obuhvata ukupno 75 vjetroagregata. Faktor snage ovog vjetroparka
iznosi 0.95. Dijagrami opterećenja sabirnica koji su korišteni za simulacije su tipični dnevni
dijagrami opterećenja za različite vrste konzuma (domaćinstava, naučno-obrazovne
institucije, te razne vrste industrije) [27]-[29]. Korišteni dnevni dijagrami opterećenja
sabirnica testnog sistema su prikazani na Sl. 4.2.2.

4.2. Pristup modeliranju problema

Ključni parametar pri modeliranju prorade ARN sistema je vremenska zadrška.

Postoje dva različita načina implementacije vremenske zadrške pri ARN. Neki ARN sistemi

10 
 
imaju konstantnu vremensku zadršku [26], [30]-[31], dok se u nekim regulatorima
implementirana vremenska zadrška koja je inverzna funkcija zadane vremenske zadrške,
naponske greške i regulacionog opsega [16]. Tipične vrijednosti vremenske zadrške se nalaze
u intervalu od 15 do 60s. Značajnu ulogu također igra i podešenje regulacionog opsega
regulatora. Širi regulacioni opseg smanjuje broj prorada ARN sistema, po cijeni većih
odstupanja napona od zadane vrijednosti. S druge strane, uži regulacioni opseg obezbjeđuje
bolju regulaciju napona, a time i kvalitet električne energije, ali se zato broj prorada ARN
sistema značajno povećava.

Sl. 4.2.1 Modifikovani 14-sabirnički IEEE sistem

Odabrano je da se rješavanje optimizacionog problema minimizacije gubitaka u mreži,

odnosno određivanje optimalne pozicije regulacionih sklopki, provodi svakih 60s.
Zbog postojanja samo tri regulaciona transformatora, sa regulacionim dijapazonom od
±12.5% (±11x2.5%), vrši se primitivno pretraživanje svih mogućih kombinacija položaja
regulacionih sklopki, te se odabire optimalna kombinacija sa aspekta gubitaka snage u mreži.

11 
 
 Sl. 4.2.2 Dnevni dijagram opterećenja sabirnica testnog sistema: aktivna (gore) i reaktivna
snaga (dole)

4.3. Model vjetroagregata

U provedenim analizama je korišten vjetroagregat nominalne snage 2MW [32].

Karakteristika aktivne izlazne snage jediničnog vjetroagregata u ovisnosti o brzini vjetra je
prikazana na Sl. 4.3.1. Uključenje ovog vjetroagregata je moguće tek za brzine veće od 3m/s,
dok svoju nazivnu proizvodnju dostiže pri brzini od 10m/s.
Modelirana je stvarna dnevna promjena brzine vjetra (Sl. 4.3.2) u dijapazonu od 2 do 10m/s.
Ovim se u obzir uzimaju sva pogonska stanja vjetroagregata i njihov uticaj na naponske
prilike u EES.

12 
 
 Sl. 4.3.1 Karakteristika aktivne izlazne snage jediničnog vjetroagregata

Sl. 4.3.2 Dnevni dijagram projmene brzine vjetra [33]

13 
 
Imajući u vidu broj vjetroagregata u vjetroparku i njegov faktor snage, na osnovu
karakteristike aktivne izlazne snage vjetroagregata i dnevnog dijagrama promjene brzine
vjetra može se odrediti ukupna dnevna proizvodnja aktivne i reaktivne snage modeliranog
vjetroparka, što je prikazano na Sl. 4.3.3.

Sl. 4.3.3 Dnevni dijagram proizvodnje vjetroparka

4.4. Analiza rezultata simulacije

Rezultati provedenih simulacija se koriste za analizu uticaja injektiranja značajne

snage iz vjetroparka na promjenu ukupnih gubitaka u mreži, kao kriterija optimizacije, i s
time povezane promjene broja manipulacija svakog od tri analizirana regulaciona
transformatora.

14 
 
Na Sl. 4.4.1 su prikazani ukupni gubici aktivne snage u analiziranoj mreži za slučajeve sa i
bez priključenog vjetroparka. Posebno je izražen nagli porast gubitaka aktivne snage u
periodu od 3 do 3:30h, koji se dešava uslijed naglog porasta proizvodnje vjetroparka u
periodu slabog opterećenja EES.

Sl. 4.4.1 Aktivni gubici snage u analiziranoj mreži sa i bez vjetroparka

U vremenskim intervalima kada nema proizvodnje električne energije iz vjetroparka, ove

dvije krive se preklapaju, dok su u preostalom dijelu gubici aktivne snage manji za slučaj sa
proizvodnjom iz vjetroparka, što je posljedica optimizacije položaja regulacionih sklopki
transformatora.

Ova činjenica se jasno vidi na Sl. 4.4.2, gdje je prikazana promjena položaja regulacione
sklopke za sva tri transformatora u toku 24h za slučaj sa i bez prisustva vjetroparka u EES.
Posebno je uočljiva učestalija prorada regulacione sklopke transformatora u periodima
značajnije proizvodnje vjetroparka.

15 
 
 Sl. 4.4.2 Promjena položaja regulacionih sklopki za T1, T2 i T3 (s vrha prema dnu) sa i bez
vjetroparka

Broj prorada regulacione sklopke tokom 24h za promatrana tri transformatora sa i bez
prisustva vjetroparka u analiziranom EES je dat na Sl. 4.4.3.

4.5. Analiza interakcije potrošača u SN mreži i vjetroparka u VN mreži

Osim evidentnog povećanja broja manipulacija regulacionih sklopki transformatora,

prisustvo vjetroparka uzrokuje povećane gubitke snage u SN mreži. Kao što je prethodno
ilustrovano na Sl. 4.4.1, ovaj efekat posebno dolazi do izražaja u periodima slabog
opterećenja EES, a značajne proizvodnje vjetroparka. Proizvodnja referentne sabirnice se u
tim vremenskim periodima smanjuje (Sl. 4.5.1), a tok snage se preusmjerava po vodovima od
vjetroparka prema SN mreži. Jednostrano napajanje potrošača u SN mreži iz vjetroparka
uzrokuje nepovoljan tok snage u ovom dijelu EES, te povećanih gubitaka energije. Ovi gubici
su posebno izraženi na trasama prstena koje čine sabirnice 6, 9 i 13.
16 
 
 Sl. 4.4.3 Usporedba broja manipulacija regulacionom sklopkom transformatora u periodu od
24h sa i bez vjetroparka

Sl. 4.5.1 Proizvodnja referentne sabirnice sa i bez vjetroparka: aktivna (gore) i reaktivna
snaga (dole)
17 
 
Najveće dodatno opterećenje u odnosu na slučaj bez vjetroparka, kao i najveći udio u
povećanim gubicima snage, se javlja na trasi između sabirnica 9 i 14, što je prikazano na Sl.
4.5.2 i 4.5.3, respektivno.Ovaj efekat je znatno manje izražen u periodima većeg opterećenja
sistema, pošto tad proizvodnja vjetroparka nije dovoljna da pokrije potrebe konzuma.

Sl. 4.5.2 Tok snage na trasi između sabirnica 9 i 14 analizirane mreže sa i bez vjetroparka:
aktivna (gore) i reaktivna snaga (dole)

Sl. 4.5.3 Gubici snage na trasi između sabirnica 9 i 14 analizirane mreže sa i bez vjetroparka:
aktivna (gore) i reaktivna snaga (dole)
18 
 
5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Povećana potražnja za električnom energijom u svijetu, uz nastojanja da se u što većoj

mjeri reducira uticaj njene proizvodnje na okoliš, uvjetuje povećanu potrebu za obnoviljivim
izvorima električne energije. Energija vjetra u tom pogledu dobija na posebnom značaju u
posljednjih nekoliko decenija. Imajući u vidu veoma izraženu varijabilnost proizvodnje
energije iz vjetroparka, upravljanje radom EES se znatno usložnjava, posebno ukoliko se radi
o vjetroparkovima.

Upravljačka strategija automatske regulacije napona se provodi koristeći energetske

transformatore opremljene regulacionim sklopkama. Izražena intermitentnost i varijabilnost u
proizvodnji vjetroparkova neminovno dovodi do povećanja broja prorade ARN sistema, što
značajno može reducirati životni vijek regulacione sklopke.

Analize provedene u okviru ovog rada potvrđuju prethodno navedeno. Pošto ARN sistem
predstavlja 30% do 40% ukupne cijene energetskog transformatora, a najčešći kvarovi se
dešavaju upravo na regulacionim sklopkama, vrlo je bitno posvetiti pažnju produženju
njihovog životnog vijeka. Osim toga, negativan uticaj povećanog broja prorade ARN sistema
se ogleda i u povećanom broju naglih promjena napona, što se odražava i na kvalitet
električne energije. Monitoring i analiza naglih promjena napona u blizini transformatora, kao
parametra KEE čiji je uzrok prorada regulacione sklope transformatora, može biti moćan alat
pri ocjeni pogonske pouzdanost i otkrivanju eventualnih problema u njihovom radu. Iako već
postoji širok spektar metoda mjerenja mehaničkih, termičkih i električnih karakteristika
regulacione sklopke zbog velikog značaja regulacionih transformatora u EES, ovaj vid
praćenja rada regulacionih sklopki u budućnosti treba uvesti kao dodatnu mjeru praćenja
njihovog rada.

Također, razvoj novih realnijih simulacijskih modela, optimizacionih algoritama i strategija

upravljanja EES, s konačnim ciljem smanjenja broja prorada ARN sistema, kao i primjena
poluprovodničkih komponenti energetske elektronike u ovoj oblasti predstavlja izazov za
dalja istraživanja.

19 
 
LITERATURA

1. M. R. Patel, Wind and Solar Power Systems, U.S. Merchant Marine Academy, Kings
Point, New York, USA, 1999.
2. F. Blaabjerg and Z. Chen, Power Electronics for Modern Wind Turbines, 1st ed.,
Institute of Energy Technilogy, Aalborg University, Denmark, 2006.
3. J. F. Manwell, J. G. McGowan, A. L. Rogers, Wind Energy Explained: Theory,
Design and Application, University of Massachusetts, Amherst, USA, 2006.
4. M. Stiebler, Green Energy and Technology: Wind Energy Systems for Electric Power
Generation, Faculty of Electrical Engineering and Computer Science, Technical
University of Berlin, Germany, 2008.
5. M. Reiso, “The Tower Shadow Effect in Downwind Wind Turbines,” Faculty of
Engineering Science and Technology, Norwegian University of Science and
Technology, Trondheim, Norway, 2013.
6. T. Ackerman, Wind Power in Power Systems, Royal Institute of Technology,
Stockholm, Sweden, 2005.
7. S. Nursebo, P. Chen, O. Carlson, “The Effect of Wind Power Integration on the
Frequency of Tap Changes of a Substation Transformer,” IEEE Transactions on Power
Systems, vol. 28, no. 4, 2003.
8. Qiu-Yu Lu et al., “Integrated Coordinated Optimization Control of Automatic
Generation Control and Automatic Voltage Control in Regional Power Grids,”
Energies 2012, no. 5, 2012.
9. C. Gao and M. A. Redfern, “Automatic Compensation Voltage Control Strategy for
On-Load Tap Changer Transformers with Distributed Generations,” IEEE
International Conference on Advanced Power System Automation and Protection
(APAP), Beijing, China, 2011.
10. X. Liu, X. Niu, Y. Zhu, “Influence of Regulation of OLTC Transformation Ratio on
Voltage Stability,” 4th International Conference on Digital Manufacturing and
Automation (ICDMA), Qindao, Shandong, China, 2013.
11. D. S. Romero, “Voltage Regulation in Distribution Systems - Tap Changer and Wind
Power,” Faculty of Engineering, Lund University, Sweden, 2010.
12. I. Erlich, W. Nakawiro, M. Martinez, “Optimal Dispatch of Reactive Sources in Wind
Farms,” IEEE Power and Energy Society General Meeting (PES), Detroit Michigan,
USA, 2011.
13. Information Trust Institute, University of Illinois, "IEEE 14-Bus System," [Online]
Available: http://publish.illinois.edu/smartergrid/ieee-14-bus-system/, 2015.

20 
 
14. S. Sadović, Analiza elektroenergetskih sistema, Faculty of Electrical Engineering,
University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 2004.
15. S. V. Kulkarni and S. A. Khapadre, Transformer Engineering: Design and Practice,
Indian Institute of Technology, Bombay, Mumbai, India, 2004.
16. L. L. Grigsby, Electric Power Engineering Handbook: Power Systems, 2nd ed.,
Samuel Ginn College of Engineering, Auburn University, USA, 2007.
17. L. L. Grigsby, Electric Power Engineering Handbook: Electric Power Generation,
Transmission and Distribution, 2nd ed., Samuel Ginn College of Engineering, Auburn
University, USA, 2007.
18. G. R. C. Mouli, P. Bauer, T. Wijekoon, and E. M. Bärthlein, “Design of a Power-
Electronic-Assisted OLTC for Grid Voltage Regulation,” IEEE Transactions on Power
Delivery, vol. 30, no. 3, 2015.
19. C. Gao and M. A. Redfern, “A Review of Voltage Control Techniques of Networks
with Distributed Generations using On-Load Tap Changer Transformers,” 45th
International Universities Power Engineering Conference (UPEC), Cardiff, United
Kingdom, 2010.
20. M. A. Redfern, C. A. Smith, S. C. Potts, “Autonomous Control Strategies for On-Load
Tap-Changer Automatic Voltage Control Relays,” 18th International Conference and
Exhibition on Electricity Distribution (CIRED), Turin, Italy, 2005.
21. I. C. Constantin, C. Constantin, S. S. Iliescu, “Transformer's Automatic Local Voltage
Control in Electrical Power Systems,” U.P.B. Science Bulletin, series C, vol. 74, iss. 4,
2012.
22. K. Brekke, H. Seljeseth, O. Mogstad, “Rapid voltage changes - definition and
minimum requirements,” 20th International Conference and Exhibition on Electricity
Distribution - Part 2 (CIRED), Prague, Czech Republic, 2009.
23. I. Novaković, “RVC Events: Terms and Definitions,” Tectra d.o.o., Zagreb, Croatia,
2015.
24. H. Leite, H. Y. Li, N. Jenkins, P. F. Gale, “Real-Time Voltage Regulation of
Distribution Networks with Distributed Generation,” 17th International Conference on
Electricity Distribution (CIRED), Barcelona, Spain, 2003.
25. European Committee for Standardization: EN 50160:2010 - Voltage characteristics of
electricity supplied by public electricity networks, Edition 3., 2011.
26. T. A. Short, Electric Power Engineering: Electric Power Distribution Handbook, 2nd
ed., Electric Power Research Institute - Power Electronics Applications Center (EPRI-
PEAC), New York, USA, 2004.
27. Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini, “Izvještaj o tokovima električne
energije na prijenosnoj mreži u BiH za 2015. godinu,” Sarajevo, Bosnia and
Herzegovina, 2015.

21 
 
28. M. Hajro and S. Bišanović, Industrijski i distributivni elektroenergetski sistemi,
Faculty of Electrical Engineering, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina,
2012.
29. ENTSO-E – European Network of Transmission System Operators for Electricity,
Consumption Data – Hourly Load Values for Bosnia and Herzegovina, Brussels,
Belgium, 2015.
30. A. Hagehaugen, “Voltage Control in Distribution Network with Local Generation,”
Faculty of Engineering Science and Technology, Norwegian University of Science and
Technology, Trondheim, Norway, 2014.
31. J. H. Harlow, Electric Power Engineering Handbook: Electric Power Transformer
Engineering, 2nd ed.,Harlow Engineering Associates, Mentone, USA, 2006.
32. Leitwind GmbH, Technical data – LTW 104 2000 kW / 2500 kW IIIA (IIA), Gießhübl
bei Wien, Austria, 2015.
33. J. Diebel, J. Norda, O. Kretchmer (2015), WeatherSpark – Beautiful Weather Graphs
And Maps [Online] Cedar Lake Ventures, Inc., San Francisco, USA [Available]
https://weatherspark.com/ [Accessed 13 October 2015]

22