mRrsroR2

\t

STEDLJIVIJ
GRIJANJE
MAJSTOR'
prvaknjiga

|zDAVAE
Majstorpressd.o.o.

DIREKTOR
JurajJustinijanovi6

GLAVNIUREDhIK
Tomislav
Toth

UREDNICA
LidijaOre5kovi6

LEKTURAI KOREKTURA
JagodaBojani6-Cesarec

GRAHEKOOBLIKOVANJE
Valentina
Toth
LarisaOre5kovi6

DOKUMENTACIJA I
TNFORMATTCXA pOOnSXn
DenisDuvandi6

MARKETING
AlanEckhel

GRAFIEKAPRIPREMA ZA TISAK
Majstorpressd.o.o.

CRTEAI FOTOGRAFIJE
Majstorpressarhiva

LIKOVNOOBLIKOVANJE
KORICA
Tomislav
Toth

TISAK
Zrinskid.d.
eakovec

tsBN 978-953-7590-00-0
Majstorpressd.o.o.
Copyright

Ve6ernjilist d.d.,2008.
www.vecernji.hr

MAJSTOR PRESSd.o.o..2008.
Odranska
5
Zagreb
www.majstor.hr
majstor@majstor.hr

CIP zapis dostupanu radunalnomkataloguNacionalnei sveudili5neknji2niceu Zagrebupod brojem657362

 TomislavToth

Stedljivije grijanje
Rijed urednika

SerijuknjigakojazapodinjenaslovomSteA\ivilegrijanjepripre-
milismo u kreativnojsuradnjis Veiernjimlistomi to je zasigurno
nesvakida5nji izdavadkipothvat.Osebujnesu po sadrZaju,kom-
poziciji,formi...i nisunastaleu jednomdahu.Za njihsmo iz bo-
gateMajstoroveriznice odabraliononajvrednijeiz razdobljakoje
obuhvacanekolikogodinajer svojimznacajemi edukacijskim
pristupomotvaraput u svijetpraktidnihznanjai novihsaznanja.
lakoje uglavnomrijedo praktidnoj tehniciu raznimpodrudjima,
bit 6e korisnoi razumljivo i onimakojitakvoStivone citajuprede-
sto.
Kako imamodugo iskustvoureduju6itu vrstustrudnepublici-
stike- uz osamnaestgodinau SAM-uskupilismo i Sesnaestu
Majstoru- dobro znamoStona5editateljenajvi5ezanimaiSto ih
mucipri rje5avanju svakodnevnih praktidnih problema.
Zapravo,glavnipoticajza taj pothvatje i do5aood citateljakoji
sve udestalijetraZeodabraneteme po pojedinimpodrucjima.
To potvrdujei na5ainternet-anketa premakojojsmo i odabrali
tematskapodrucjaza prvih pet knjigaserijalaMAJSTORNA
KVADRAT.
Majstorima trajnuvrijednostpa smo ve6inudosada5njihgodi-
Starasprodalii u oblikuuvezanihkompleta,tako da sad mnogi
ditateljilra2e raznetematskeclankepo pam6enju,a njihjedno-
stavno - viSenema.
lakosu knjigeMAJSTORNA KVADRATtematskecjelinenisu
strukturirane kronolo5ki, a nemani striktnosistematiziranih po-
glavljana uobicajeninacin- od jednostavnogaka sloZenome.
Svakopoglavljeje pridaza sebe pa ih moZeteditatiod podetkai
napreskokce, u malimdozama,ili otvoritistranicukojavas trenu-
tadnozanima.Svakaje tema cjelinaza sebe i ne ovisiprevi5eo
onimakojejoj prethodeili slijedenakonnje.
Pripremaju6i ove knjigeprolistalismo paZljivotisu6eobjavljenih
stranica,pa kona6anizbori odabirmaterijala nijebio nimalolak.
Mnogoje togatrebaloprilagoditi vremenu,obnovitii dopuniti. Jer,
rijecje o temamau kojimasu stalnepromjenejednaod glavnih
odlika.Mnogoje togaostalovani, za nekudrugupriliku- budete
lijetraZili.

Tomislav Toth

fr-,;b*4
Lidija Oreikovi6

|'a,'a6+tr,;'
4 Stedljivogrijanje

I
 Prije 6itanja

K n j i g ao S t e d l j i v i j e mg r i j a n j un i j e t e h n i d k p
i r i r u d n i ka, n e m a
ni mnogouputaza intervencijeu svakodnevnojprimjeni.To je
prijesvega pregledpraktidnihmogu6nostiza Stednjusve sku-
plje energijei ilustrativan opis tehnidkihrje5enjakojimabismo
mogli istodobnoStititisvoj Zivotnistandardi usporitiuniStavanje
okoliSa.
lzlaziu trenutkukad cijelisvijetpocinjetresti nova, ovaj put
moZdai konadnanaftnagroznica,a energijapostajeZivotnopi-
Ianjeza svih Sestmilijardistanovnika.
S v j e t s k ec i j e n ee n e r g e n a t ap o k a z u j un e p o p r a v l j i vu z l a z n i
trend,a posljedice pogadajuljudena svimkontinentima.
R i j e d si t r u j a ,l o Z i v ou l j e ,p l i n . . .o d m a ha s o c i r a j un a n e k a k v o
poskupljenje, brige,odricanja...
I n f o r m a c i j eo k l i m a t s k i mp r o m j e n a m ai o p c e m z a t o p l j e n j u
predstavljajuse kao pojavakoja nema nikakveizravneveze sa
svakodnevicom.
Neupu6enito prihva6ajus olak5anjem,vjerujuciu blagodati
i mogu6eu5tedezbog toplihzima dok se u na5emumjerenom
klimatskompojasuu potro5njienergijeneprimjetno izjednaduje
zimskai ljetnabilanca.Ono Stou5tedimozimipotroSimo ljeti.
je
JoS manjeinformacija o tome da klimatskepromjeneizazi-
vaju velikunestabilnost, s nepredvidljivim vremenomkroz sva
godi5njadoba. Eto,ba5 ovih danaAmerikusu pogodilestotine
neodekivanih tornada,a Kina grca u nezapamcenojhladnoci.
Takvoludo vrijemenece zaobicini nas pa nam se usred blage
zime mole dogoditii polarnastuden.
Svjetskistrudnjaciopet potvrdujuda su lo5a klimatskapredvi-
danjavjerojatnija od onih umiruju6ih, pa i pitanjeenergijeSirom
svijetapostajenajvaZniji ekonomski,politidkii dru5tvenidimbe-
nik.
Ovih dvadesetpoglavljanije bilo lako odabratii mnogoje toga
ostalo zaneka budu6aizdanja.
Kako razboritoiStedljivogrijanjepri suvremenomstanjuteh-
nikejednostavno nijezamislivobez dobroizoliraneku6e,prvije
dio knjigeposvecenba5tomu - toplinskojza5titikojasa stajali5ta
ku6nogproraduna vrijediblagai zimii ljeti.Misliteli da ne moZete
sami mnogopromijeniti, proditajtei drugidio, s obiljemprovje-
renihtehnickihrjeSenjakojase danasprimjenjuju u zemljamas
mnogonepovoljnijim okruZenjem. Sansesu na na5ojstrani,no
trebaznatida mogucnostpostoji.

Tomislav Toth

S:edljivogrijanje 5
Podiktatu
klime
Pri6ao klimatskimpromjenama,global-
nomzatopljenjui efektustaklenikatraje
tridesetakgodina,no joi je svine shva-
cajuozbiljno.Nakonpojavesmrtono-
snihozonskihrupaipakje zabranjena
proizvodnjai upotrebafreona,no to
je tekprvi korakpa nestabilnaklima
izazivaidalje mukes komforom.Kako
se Majstorvec petnaest godinabavii
utjecajemtehnikena okoliS,pozivana
Stednjuenergijei izbjegavanjeStetnih
zahvatau prirodi,duini smobarem
vamakoji voliterjeiavati probleme
tehniEkimmetodamaobjasnitio iemu
je rijec.
Glavne opasnosti nisuvidlji- ve6inegolionajkojiizaziva CO2,ta neprimjetna
ve,novru6aljeta,kratke zimei sibirska opasnost dobiva noverazmjere.
neuobicajene vremenske poja- Jednake su pojavevidljivei naAljasci, gdjeu
ve u uskojsuvezisa5tetno56u permafrost tone grad Fairbanks, a transamericki
fosilnihgorivai staklenidkimse naftovod jedvaspa5ava.
olinovima u atmosferi. Znanstvenici tvrdedasmose pribliZili kriticnoj
NaZalost, problem s global- tockikaddaljnje povecanje globalne temperature
nimzagrijavanjem premreZenmoieizazvatidramaticne i nepovratne promje ne
je raznim utjecajima i kombina- u okoli5u.
cijamanaizgled nepovezanih Sirojjavnosti to nijepoznato jertoplija ljeta,ka-
jo5
pojavapa traZimnogoznanja snijei kracezime nezvonenaop6uuzbunu.
Sundevezrake (1) koje promjena. No,izgovor kakoje zagrijavanje prirodna pojava
osvjetljuju Zemlju kakobiseshvatila logika klimatskih
manjim se dijelom je
Jasno da bez zajednickog djelovanja svih vi5e ne palijer je dokazano da je covjek svojim
reflektiraju u svemir zemalja i svihznanstvenih potencijala necemo djelovanjem redovitim ciklickim promjenama pri-
(2), dok glavnina stiZe posti6imnogojer investiranje u taj pothvatne dodaoupravo onakriticna dva-tri stupnja kojisu
do tla (3). No,iZarivanje
zagrijanog tla u svemir daje izravni profitvec dugorodnu korist- spas postali okidad nesagledivih promjena.
(4) kojim se pri Eistoj klime,ljudii planeta kakavpoznajemo. Metan s morskog dna
atmosferi uspostavlia A p u t k r j e 5 e n jjue n a j p r i j -e p r a v o d o b n a Tijekombu5enja morskog dna u potraziza
toplinska ravnoteia mir naftom nadene sunemjerljive kolicine smrznutog
ovdjeje umanjenojer u
informacija. Svise slaZukakotrebaodrZati
visinskimslojevimaima i ravnoteZu izmedu mradnih ocekivanja i pozitiv- metana -lzv.clathrafa kojise krijepodmuljem.
mnogoCO"imetana pa nogpristupa problemu uzstimulaciju potrage za Toje uzbudilo naftnekompanije kojesu clathrate
se i nfracrv-enetoplin ske mogu6im globalnim tehnidkim rje5enjem. odmahpreradunale u profiti bacilese u potragu
zrake reflektiraiu (5)
i dodatno griju cijeli Krozposljednjih desetak godina skupljena su zatehnologijom datajcisiimetanizvuku napovr-
planet. neprocjenjiva saznanja i razvijene istraZivackeSinu.Sre6om, znanstvenici su sprijeciliveceza-
metodekojeomogu6uju oditavanje podataka hvatejerbiprckanje ponestabilnim sedimentima
iz dalekepro5losti, a potomi procjenu mogucih mogloizazvati katastrofalne odrone, tsunamije i
buducih trendova. gigantske metanske mjehure na morskoj povr5i-
U Sibiru se prviputnakon11.000 godina per- n t .
mafrostotapana povr5ini vecojod Njemacke Timpojavama protumacena je i tajnaBermud-
i F r a n c u s koea i z o m e k 5 a nle d e n em a s ei skogtrokuta. Naletili brodnapovr5inski plinski
modvarnog tlaodlazeu atmosferu milijarde tona mjehur izgubit 6eistisninu, ostatibezArhimedo-
metana.Znamoli daje utjecajmetanana glo- vogzakona i propasti u vodenu rupujerkad me-
balniefektstaklenika u atmosferi 20 do30 puta tanodletiu atmosferu moresesklopizanekoliko

6 Stedljivijegrijanje
 IEII I ARHIUOITMITIJUNGOIIINA
POTARNI

Segmentduljine 19cm izrezan iz ledenejezgre imadene iz buSotineGISP2na

Grenlandu,s dubine od 1885metara. Sadrii 11 godiinjih slojeva u kojima
su jasno vidljivi svjetliji ljetni slojevi sniiega (oznadeni strelicama)omedeni
tamnijim zimskim slojevima. Uzorci izvadeni s vedih dubina - i mnogo dalje
proilosti - imaju znatno tanje slojeve stlaiene tijekom tisudagodina milijuni-
ma tona ledenihnaslaga.

Uzorci ledenihjezgri inailenih iz raznih dubina antarffiiEkogleda. Pod

teretom novoga snijega donji su slojevi stlaieni u zrnati kristalni led (gore),
na vecim su dubinama jasnije izraileni stladenigodi6nji slojevi debljine
nekoliko centimekra (u sredini), dok najdublji dio buiotine otkriva led obojen
pijeskom i muljem (dolje).

Prije11.000godina-

Prije21.000godina
Vrhunacposljednjeg
ledenogdoba

420.000
Ledenejezgreiz bu5otinau anlarktidkoj
bazi
LakeVostokse2udotog razdoblja.
Usporedba izbuienihjezgri
dvijuparalelno
dalaje identicne
rezultate.

450.000
buSotina Stage11iz razdoblja
kadje ZemljinaorbitaokoSuncaimalaoblik
vrloslicandanaSnjemu

780.000godina
preokret
Zemljinog polja(180")
magnetnog
Najvainije podatkeprikuplja se na licu mjesta,
ponekadi iz jezgri dugaEkihdo tri metra. Jezgre 3200metara
se prevoze u Europu, a prouEavajuse u pravim godina
Prije1.000.000
hladnjadama.

Stedljivijegrijanje
 Topljenje leda i oceani
Porasttemoerature ztakaikracazaledenost u
rijekama polarnog krugapospjeSuju isparavanje
vode,obilnije oborine i nagliprodorlak5eslatke
vodeu oceanu. To utjecena kolicinu kisikau
morima, napromjenu morskih struja, alii nadra-
stidnu promjenu slanosti.
Uoceane seslijevaju velike vodene masedruk-
cijihkemijskih ifizikalnihosobina, strujemijenjaju
dubinu, mijenja im se povr5inska temperatura,
a savribljisvijetdobivanepovoljno okruZenje.
Kakosu morai oceaniglavnispremnici CO2iz
atmosfere, smanjivanjem slanosti pojacava se
kiselost... a timei specifidna teZina povr5inskih
vodakojesespu5taju u dublje slojeve.
Tamnoplava povr5ina morai oceana kojipokri-
vaju75 postoZemljine povr5ine boljeupijasun-
cevozradenje od relativno svjetlijeg kopnai sve
tanjihledenih kapanapolovima, paakumuliranje
toplineu toj nemjerljivoj vodenojmasidodatno
utjedenanizklimatskih cimbenika i mnogoizra-
Zenije promjene u atmosferi.
Tekdramaticna pojavaEl Ninhapokazala
je kolikomaloznamoo oceanima i globalnim
strujama. Nakonpotresa itsunamija u Indoneziji
njemadki oceanografi, seizmolozi i klimatolozi
uZurbano postavljaju skupealarmne plutace i
uredaje s vrlosloZenim instrumenlimaza dubin-
skamjerenja svihmogu6ih promjena. Vecnakon
Za strai uj u6e razaranj e nekoliko mjeseci sudavecinuznanstvenih
otkrili
nekoc tvrdog perma-
trosta koji se topi, lomi tvrdnjio morskim strujama i temperaturama treba
i odronjavana povrii- iztemelja mjenjati.
namakontinentalnih Klimatolozi su desetljecima u svojesimulacije
razmjera.Pritom u ukljucivali oceanekaokonstantus redovitim i
atmosferu dospijevaju
milijuni tona metana. ustaljenim oscilacijama temperature, slanosti i
Dobraje najnovijavijest uobicajenim strujanjem...
kojom je potvrdeno da Prvacjelovita mjerenja iz pedesetih nakojima
se ove godine trend mutniklimatski modelivi5enevaZe
otapanja barem nije su izradeni
ubrzao. jer primjenom dana5njih superkompjutora i sa-
telitskhopalanjamodelisu mnogodinamidniji,
realnijii lakoprovjerljivi, a rezultati neugodni.
Clathrati na morskom
Nakongodinamjerenja morskih strujanapo-
dnu golemesu naku- konje otkrivena najvaZnija pojava- termohalina
pine krutog metana cirkulacija ili conveyor belf- svojevrsna teku6a
koji povremeno izbija trakanajmo6nijeg morskog strujanja kojeu jedin-
na povriinu. Porastom pomicanju
temperatureod svega stvenom vodenih masaobuhvaca sve
nekoliko stupnjeva oceane.Uzroktomgibanju je slanost pojedinih
njihovo bi se raspadanje dijelova mora,temperaturne razlikei dotokrijec-
moglo i ubrzati. nihvoda.
Golfska struia
Tusujo5lokalne strujei strujice, noonaglavna
podmorska selidba vodeokoglobusa definitivno
je odredena kaopokretad svihostalih promjena.
sekundi.Velike meteorske kratere u moruispred A samkljuczemaljske klimekrijese u sjevernom
Yucatanageolozi i paleontolozitumaceudarom Atlantiku gdjesejavljatoplai brzaGolfska struja.
meteoraprije65 milijuna godinakojijedokrajcio Kad je pro5le godine osvanula malavijestda
dinosaurei njihove rodake. Golfska strujausporava za30do50postootkrilo
UZarena je kugla tresnulaba5 posred najde- se da je tu premalo plutaca za sustavno pokri-
bljihmetanskih naslaga, Stoje izazvalo
globalne vanjesvihvrludanja toplestruje,nomjerenja su
po2are,mrakiledenodoba. ipakdovoljno opseZna dapotvrde neugodnu pro-

8 Stedljivijegrijanje

-
mjenuu kratkom razdoblju od dvadeset-trideset Temperature i koncentraciiaCO,u atmosferi 400.000godina
tijekomproteklih
godrna. (naosnovipodataka iz ledsnihjezgriu baziVostok)
MoZda sepitate kakve vezeimaGolfska struja s CO,u ppm"
Koncentraciia
autoispuhom, idustrijskim dimnjacima, metanom 300
sastocnih farmi,spaljivanjem ugljena itro5enjem 2&
260
nafte? lma,itekako.
Milijarde tonaCO,kojeod '1850. 24
izbacujemo 220
u atmosferu nosesa sobomora5inu i cadu.Sve 200
180
to setaloZilo po ledenim polarnim kapama, cija 160
crljavapovr5ina reflektira svemanjesuncevog 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 t00.000 50.000 0
(1950.
g.)
zracenja. Potamnjeli ledupijasvevi6esunceve Temperaturnepromjene
("C)u odnosunasredinu20slolJeoa
topline, poputsolarnog kolektora. Ledse topi, 4"C
edenjaci se pretvaraju u potokei rijeke, a svata 2"C
0"c
slatka vodazavr5ava u morima.
-4"C
Raspr5en prljavisprej,metani CO,stvorili su $"c
.l tankomzracnom omotacu barijeru iZarivanju 4"C
:opllne kojimseZemlja hladila tisucljedima i na5li -10"c
400.000 350,000 50.000 0
smoseu pravom stakleniku. (1eso.
g.)
Leds Arktikanestaje topljenjem ledenjaka, u
Dugotrajnapotraga za vezomizmedu broinih prikupljenih podataka i zbunjujucih
sleverni seAtlantik slijevaju milijuni tonahladne indicija napokonie krajem proteklog stoljeca pretvorena u model koji je dosad
slatke vodei kre6uprema jugu.Morska bivoda izdrZaoi gnjev protivnika teorije o globalnom zatopljeniu i nemilosrdne provjere
cotonula, no hladna slatkaje mnogolak5ai od istomiSljenika.Dijagramisu sastavljenina osnovi buSotinas Arktika, Grenlanda
:cple,soljuzasicene Golfske strujekojatece iforaminifera Antarktike, a provjereni usporedbom godova u fosiliziranim stablima, analizom
iz morskih sedimenata te uobidajenim istraiivanjem geoloikih
sremasjeveru. slojeva. Kako su buiotine zahvatile iak pet toplih i hladnih razdoblja - vidljivih na
Kadse te dvijerazlicite vodenemasesudare dijagramu - pouzdano su utvrdeni ciklusi glacijacije koia ovisi o elipticnoj Zemlji-
.r2no o d l s l a n d a
i G r e n l a n dG a ,o l f s k sat r u j a noj putanji inagibu osi. lako podacipokazuiu velikeoscilacijei nepravilnosti,
prepoznaju se ledena doba od oko 100.000godina te toplija razdoblja od oko
r spofov?i gubi toplinu, mijenjalizikalnasvojstva 20.000godina. Po svemu,klima bi danastrebalapolako kliziti premasljededem
zajedno sa svomsoljuiz tropskih moranaglo temperaturnomminimumu - za nekoliko desetaka tisuca godina. Medutim,
:oneprema onu. Zemljaje u fazi naglog zatopljenja ito prati dosad nezabiljeZenarazina CO,u
Zanevolju, napotezu odSkotske, Faroe-otocjaatmosferi, a u to se savrieno uklapai metanpremaiujudi sve ito je izmjerEnoza
600.000godina.
lslanda,padojuZnog vrhaGrenlanda, naoce-
anskom se dnuproteZe visokarasjedna klisura,
codvodna barijera strujanju premaArktiku. Tako
svatoplina Golfske strujeostajeispredbarijere i
vracase premajugu- zajedno s izrazito hladnim
dubinskim strujanjem.
Zasadse pregrijani ogranciGolfskestruje
oslabljeni provlace podvodnim kanjonima izme-
du Europei Grenlanda, u arkticki bazen-gdje
cospje5uju topljenje plutaju6eg leda,nopitanje je
lrenutka kadce ih slatkai hladnavodaootisnuti
u vecudubinu.
StoseledbrZetopiu morujevi5eslatkeledene
vode,a Sanse zaodr2anje dosada5nje cirkulacije
svesu manje. Takoumjesto topleGolfske struje
u smjeru sjevera krecevrlohladna i manjeslana
vodas Arktika prema jugu.
A StoakoGolfska strujastane?Nebi biloprvi
put.Vecse dogodilo prijenekih12.000 godina,
u razdoblju postupnog zagrijavanja nakonduZeg posljedniih Dijagram nazvanhokejskom palicom (hockey stick) prikazuje razdoblje od
je 1000godina.lakoje 2001.godine napadnutdrvljem i kameniem,naj-
ledenog dobakoje potrajalo okotisu6u godina, novije su buSotinei ostalamjerenjapotvrdili visok stupanjvjerodostojnostr.Na
svedo neobja5njivog topljenja i podizanja tem- njemuje vidljivo i tzv. malo ledenodoba u 15.stoljedu,no najveceodstupanjeod
perature gotovona dana5nju razinu, oko8000. blago silaznog trenda pokazuju temperature(i CO") nakon pocetka industrijske
godine p.n.e. revolucije s nevidenim spaljivanjem ugljena, a pofom inafte. Ma kako razlike u
rasponuod 2' izgledalemale,valjaznati da se danainji globalniprosjeci i oni u
U tomse razdoblju dogodila i naglakatastrofaIedenomdobu razlikujuza svega6" do 10"stupnjeva.
u kojojsusemamutismrznuli s hranom u ustima.
lakoseto dogodilo u razdoblju zagrijavanja koje vecinasmrznutih Zivotinja, stabala, ljudii vo6a-
podsjeca nadana5nje, s porastom metana i CO2 ka u podrucju od Sibirado Kanade kaoticno je
u atmosferi, praviuzrokkatastrofe mogaobi biti razbacana i naglozalrpana pepelom izemljom.
vulkanili udarmeteora u polarnom krugu.Jer, Tlosesmrznulo u permafrost, a vecidioEurope i

Stedljivijegrijanje
 sjeverne hemisfere potomsuprekrili ledenjaci.
*' S timse preklapa i razdoblje nazvano Younger
v Drias,po otpornoj skandinavskoj biljcicineu-
t
ni5tiva sjemena. BaSje potraga za timsjemen-
{ kama u geolo5kim slojevima pomogla slavnom
znanstveniku Dansgaardu da uspostavi temelje
novogmodelarelativno nedavnih klimatskih i
geolo5kih promjena nasjevernoj hemisferi. Tamo
gdjeje dubokim slojevima sjemedriasanalazi
Z/"-L\ -' .
( se i granica izmedu blagihi o5trihklimatskih raz-
t--v !, doblja. Zahvaljujuci njegovim otkricima temeljito
v/7
I su istraZene i obja5njene mnogecinjenice o tom
razdoblju, a svjetska interdiciplinarna ekipaje u
proteklih nekoliko godinaobjasnila vi5esustava
klimatskih i geolo5kih zagonetki negoliparci-
KI|UEzemaljskeklime krije se u masivnomkruhnomtoku vodenihmasaod siever- jalnaistraZivanja pojedinaca tijekomproteklog
nog Atlantika do sievernog Pacifika.Na kraievimasu dvije kljucne zonepreokreta. stoljeca. Ne 2elimonicimumanjiti trudstotina
U Atlantiku se topla i vrlo slana Golfskastruja hladi i tone pa hladna voda u obliku znanstvenika kojisu prikupili nebrojene bitne
dubinske slanemorske struje teie oko cijeloga planetaprema Pacifiku. Tu se
postupnozagrijavai uzdiZekakobi potomponovnopoteklapovriinom prema komadice sloZenog mozaika zemljine klime, no
Atlantiku. Dakako,modelje poiednostavnjen,no danasse pouzdanozna da glavni- tekje ukljucivanje eksperata iz podrucja kemije,
na oceanskihmasakruii nataj nacin. fizike,mehanike, strojarstva, biologije, elektroni-
ke...donijelo zaokret u razumijevanju klime.
Trenutacno je najvaZnija spoznaja dapostupne
promjene u jednomtrenutku dosiZu todkukad
cijelisustav kolabira i mijenja sedotemelja.
Na dijagramu p r o m j e n ak r o z p o s l j e d n j i h
100.000 g o d i n at i s u c ug o d i n az a h l a d e n j a
pojavljuje kaoanomalija u redovitim ciklickim
izmjenama toplihi hladnih razdoblja. Kakoje u to
ukljuceno izaustavljanje Golfske strujeslatkom i
hladnom vodom, primjer je izdana5nje prespekti-
ve itekako zanimljiv.
Kako dubinastrujanjaovisi o slanostiitemperaturi globalni se sustav nazivai Danasu Sjevernoj Americi nemani pribliZno
termohalina cirkulacija ili globalna tekuca vrpca (global conveyor belt). Topla tolikoleda,a dugipodmorski lanactrajnoaktiv-
Golfska struja, zagrijava trajno hladne vjetrove s Labradorakoji potom Europi
donoseblagu klimu. nihvulkana naArktikune najavljuje dramatidne
erupcije. Neznamozapriblilavanje nekogsve-
mirskog tijelakojebi udariloba5u to podrucje,
no i beztih dramatur5kih rekvizita samismose
pobrinuli zalo5estanjeGolfske struje.
Topljenjem ledapotiskuju se toplevodene ma-
se premajugu,nasjevernom seAtlantiku otvara
slobodni prolazledenim vjetrovima kojistalno
pu5upremaistokuijugoistoku prekokanadske
plocei Labradora doEurope.
Glavnina Hrvatske nalazise izmedu43'i 46"
sjeverne geografske Sirine, Stonazapadu odgo-
Otapanjemarffiickog i grenlandskog leda u ocean se slijeva hladna i slatka
vodakoja na povriini potiskujetoplu i slanu Golfskustruju premajugu, a hladni varaMontrealu i poluotoku Labradoru, a nasu-
vjetrovi stiiu u Europu. protnoj straniZemljeMongoliji, japanskom otoku
Hokaido i Kurilima.
JoSje zanimljivije usporediti Dublinnaoko53"
sjeverne Sirine ili London maloispod52"sjever-
neSirine. Obagradasu iznadparalele kojapre-
laziprekoKanade i povezuje Vancouver s u5cem
rijekeSvetogLovrijenca i NewFoundlandom. I
doku juZnojlrskojuspijeva i mediteransko vo6e,
nasuprotnoj je strani Atlantika zaledeni Labrador
i dioAtlantika ispodGrenlanda pokojemu stalno
Zaustavi Ii se sadainja globalna cirkulacija, bez tople ce Golfske struje europsku
plutaju ledene sante. Na Pacifiku to su geo-
klimu odredivati samo Sunce i geografska Sirina.A to nam donosi i trajno grafske Sirine juZnog kraja Kamcatke, sjeverne
zahladenje. Mongolije...

10 Stedljivijegrijanje

i
 Kadbi temperature na Zemljibilenormalno <|_l
suzeno ml€nto
VRIJEME- u 000 godinaprijedana6njica
rasporedene premageografskim Sirinama, od

ffrffi
40 ds 30 2s &1s r€ 14 t2 rt io I
Zegenaekvatoru do smrzavice napolovima, mi
bismobili negdje u sredini, s hladnijim i duZim
zimama i kracim ki5nim ljetima, a klimau srednjoj U
i sjevernoj Europi bilabi slicnija onoju sjevernoj J
L

Kanadi ijuZnom Sibiru. F

U
Ali,kakohladni vjetrovi s Labradora stalnopre- zo
lazeAtlantik iznadvrlotopleGolfske struje doEu- 5 I
ropedolazedobrozagrijani i mijenjaju klimatsku
slikupana5ueuropsku povijest, razvojcivilizacije
i blagodati umjerenog podneblja zahvaljujemo
upravo globalnoj oceanskoj cirkulaciji- Golfskoj 3000m
strujikojatedepremasjeveru nadomak Europe.
Zagrijemo li Zemljujo5jadeGolfska ce struja
zastati, a hladnezracnestrujesa zapadapotpu- Poznati Dansgaardovtemperaturni dijagram iz 1993.godine koji u kombini-
ranommjeriluprikazuje meduovisnostdubine buienja ledenihjezgri i stotina
ro cepromijeniti europsku klimu. tisu6a godina do kojih se moZedoprijeti na pojedinim dubinama. Crvenimje
Podizanje morske razine oznadenorazdoblje younger driasa, ozbilian klimatski eksces s nedovoljno
Nakonociglednih promjena naArktiku, znan- objainjenim uzrocima.Zanimljivo je i razdoblje koje ie uslijedilo - s relativno
malimoscilacijamarelativnotoplog vremena- no i ono se pokazujekao neo-
stvenici ukazuju naslicnazbivanja naAntarktici.bjainjiva anomaliia tijekom koje se razvila danainja Ijudska civilizaciia. I novija
I tamose otkidaju golemiledenjaci i topese istraiivanja potvrduju kako smo u usporedbi sa slidnim razdobljima nakon pra-
clutanjem krozoceane. Kakoje rijeco milijunimavih ledenih doba proiivjeli nevjerojatno ugodnih 8000godina. Stogaje itekako
<ubicnih kilometara slatkevode,neminovne opravdana
su zabrinutost
sadainjim staniem.Jer, mi smona normalnei ocekivanepromjene
cromjene i u morima juZnehemisfere. No,tu je dodali toliko neumjerenih utjecaja da ni najmudriii zasad ne mogu predvidjeti
morska povr5ina neusporedivo vecaod kopna,
catermicki tromeoceanske vodedonekle uspo-
'avajutemperaturne promjene. GodlSnlaemlslla uglll6nog dlokslda u svlletu
lpak,vodaizarktickog ledaiAntaktike dovoljna - sAD i Kanada
1edapodigne morsku razinu zanekoliko metara. - zapadna Europa
Posljednje topljenje nakonledenog dobakoje - isto6na Azija, Kina
1e trajalo oko 20.000 godina, podiglo je razinu istocna Europa, Ruska federacija
morai oceana '120 Indija i jugoisto6naAzija
oko metara... tadasuvelike Australija,Japan, Oceanija
povrSine kontinenata bilepokrivene ledenjacima, - Srednja i Juzna Amerika
mjestimice debljim odkilometar-dva. - Srednji istok
U pravilu,zaledenu ZemljuobiljeZuje suSa - Afrika
s n i Z a v a nm j eo r s k er a z i n ed, o kt o p l i j ar a z -
d o b l j ao d l i k u j ou b i l n ek i 5 ei d u b l j am o r a . . .
Makakonamsesada5nji godi5nji porast morske
razineod nekoliko milimetara do centimetar-
dvaciniobeznacajnim, a mogu6nost uzdizanja 2000.
povr5ine godine
morske za petdo devetmetarau slje-
decihstotinu godinakaoznanstvena fantastika,
geoloSka naspovijest ucida nemaumjerenih ni ni mobitela... Nemanovina ni interneta, nema
kontinuiranih orocesa. radara...Sjetite se NewOrleansa i Katrine, a to
tislite li da vas se to ne ti6e je bilasamomalojadavremenska nepogoda.
MoZete odmahnuti rukom,noo na5ojsudbini Mi smosvojuuhodanu organizaciju za sludaj
odlucuje prirodai majdica Zemljakojojsmose e l e m e n t a r nni e h p o g o diai z v a n r e d nsi ht a n j a
popelinavrhglave.Nijerijedo bliskim katastro- razmontiralijo5 tijekom rata...U tomje svjetlu in-
fama,pretpostavlja se da cemomalora5cupanidikativan tzv.Pentagonski izvje5taj, kontroverzni
nekako dogurati dokrajaovogstoljeca. A poslije? dokument kojihladnokalkulira s posljedicama
ViSeni5tane6ebitikaodanas. naglihklimatskih promjena u svjetlumogucih
Zelimolizadrlatisvuljepotui raznolikost svog Stetapoamericku ekonomiju... cakse promi5lja
planeta kojinam je jedini domtrebarazmisliti od i mogu6nost migracije Skandinavaca i Nijemaca
cegace Zivjeti dvadeset milijardi na5ihpotoma- premaMediteranu. Alini rijecio smanjenju emi-
ka.Odakleimvoda,hranai struja?Cime6ese sijeCO2o potrazi za novimizvorima energije,
obraniti od suludeklime? A svezbogoholosti,boljem iskoriStenju sunca, odrZivijoj poljoprivredi,
pohlepe i komfora, prestiZne voZnjeu mocnom prosvjecivanju nerazvijenih...
terencu, mlaZnjacima ijahtama ...Zamislite svi- Cijenegorivai daljerastu,automobili dobivaju
jetbezstruje... nemasvjetla, grijanja,hladenja ni katalizatore, a ku6nalo2i5ta zahtijevaju preciznu
toplevode,nemakompjutora, televizije, vlakova k o n t r o l u , . .

Stedljivijegrijanje 11
 Gradite U postojecim

zahvatima,
individualnoj
kucama
l j i v ig u b i ctio p l i n e
a primjena
skupii uglavnom

izolacij-skih
gradnjidoZivljuje
nevid-
s p r e c a v asj ue s i m b o l i c n i m
materijala
sekaonuZno zloi
u

pametno nastoji
niskoene
sesvestinaStomanjitro5ak.

graditeljskoj
spomen
rgetskakuia ili pasivnakucau na5ojsu
praksicistaegzotika,
takvog pristupa projektanti
Pojmovi

pa i na sam
kao

i graditelji

izraGunaite
IvI
odmahuju rukom, kaodaje rijeco gradnji kuce
na Mjesecu. Tipiean je odgovor da za to nitko
nemani novcani razumijevanja, pacemuonda
inzistirati...

samr Kakogradnja
kontroli
baremu najnuZnijoj
zadovoljenje
poslovnih
na njimase toplinska

minimalnih
objekata

normi
za5tita
mjeri- tamankoliko
teZeizmide

- i ni5ta
pojavljuje
trebaza
viSe.
Stednlaenergijeodavnoje izaita iz podrudjaznanstvene Zatogotovoi nemamo objekta na kojemu je
teorije isve brie postajedio svakodnevnogiivljenja. paZnja premaukupnoj energetskoj bilanci prove-
O boljem iskori5tenjui manjojpotroinji plina, naftei denadonajsitnijeg detalja.
struje sveizravnijeovisi ekonomidnostindustrijei stano- NuZno izoliran zidsamposebiimakakvu{akvu
vanjapa iZivotni standardstanovniStva. toplinsku za5titu i formalno zadovoljava propi-
I dokje promiSljenoiskoriitenjeenergijeu nekimzemlja- sane zahtjeve, no ukupni ucinakumanjuju npr.
veliki prozori za koje vrijede blaZe norme paje
ma vecpostalostandardnielementrazvojapojedinih konacni rezultat uglavnom lo5.Pritom cirkulaciju
gospodarskihdjelatnostii ugradujese u normekvalitet- toplogi hladnog zrakau zatvorenom prostoru
nog stanovanja, kod nasje to i nadalje
teorijska kategorija.

blok-opeka
grailevinskoljepilo

fasadnistiropor
ili fasadnakamenavuna

gracfevinsko
ljepilo
(np(.samoterm)
F
-q
.9 mreiica
E polietilen,
(staklo, polipropilen
e ilikombinacije)
E
o graclevinsko
liepilo

tankoslojnafasadnaibuka
(mineralna,
obojena)

:
',,,,' Toplinskubilancu
,, VaSekUCe mOZete
, pobotjiatijedio vailixoi
: toplinskom zaititom.
Kako se kod nas ve6inom
zidaju pretanki zidovi
(oko 25 cm debljine) uspjeino
poboljianje moiete posti6i tek toplinskim
izolatoromkoji nije tanji od 10-12cm.
A tu je u prednosti izvedba viieslojnog zida u
kojemu svaki sloj preuzima tocno odredenu funkciju.
Zapamtite: najdeblji izolator uglavnom trebaju kuce grade-
ne betonskimblokovima ili masivnimbetonom.
DESNO:Umjestoobnoveoronule fasadecijeloj se ku6i
navlacidebeli topli kaput od stiropora.

12 Stedljivijegrijanje
odreduju toplinske razlike izmeduosrednje izo- Stogapametnom graditeljunepreostaje drugo
liranih zidovai hladnih staklenih povr5ina, Sto dolistisnuti zubepa svojukvalitetnu i Stedljivu
umanjuje i osjecajugode. A to se ondapopravlja ku6usagraditivlastitim bezpoticaja
sredstvima, i
intenzivnim grijanjemilihladenjem... olak5ica - iakotimepopravlja energetsku bilancu
I dokseprigradnji Skrtarilo nasvakom centime- cijeledrZave...
truizolacije, a sloZenijii energetski povoljnijide- Dobroizolirana ku6ane nudisamoizravnu
taljijednostavno suizbaceni izprojekta, naknadni u5tedu u novcuve6zajedno saza5titom odvlage
toplinski gubicipla6aju sebezrazmi5ljanja. odreduje ukupnu vrijednostkuce,udobnost i kva-
Pritomu vjetarodletii petputavi5enovcaod litetnostanovanje.
svotekojuje trebaloutro5iti za malokvalitetniju Gradnja kojazanemaruje ovadvadimbenika
gradnju. - toplinu
i vlagu- besmisleno je bacanje novcana
Nevoljaje u tomuStonarucitelji (investitori)izvedbu bezvrijednog objekta.
nemajupojmao gradevinskoj fizici,a projektanti Takvaseku6azaistasvodinakrovnadglavom,
i izvodaciZele po5to-poto pribaviti posao,pama- azalobibiladovoljna i plastidna
folijailinekakva
karrezultat biolo5. limenanastamba. Makakonaprvipogledizgle-
lsprikaje uvijekista:takoje htioinvestitor. dale,mnogena5ekucenisumnogoboljeod
U zemljikojau graditeljstvu jo5bauljaizmedu skloni5ta u nekomizbjeglidkom naselju. Skupa
prastarih JUS-standarda i - sadve6nedostiZnihograda,mramorni nogostup i satelitska antena
- europskih i DIN-normi, nepostoji nisvijest niau- stvaraju dobardojam,notajvizualni efektsamo
toritetkojibinametnuo pametnijisustav gradnje. prikriva nedostatke bijednog zdanja.
Stovi5e.za takav bi zaokrettrebalona- Jer,dobratoplinska za5titamoraposticineko-
jprije ukrotitinaftaSei proizvodace struje likobitnihciljeva:
kojimane odgovaraju alternativna rje5enja i o smanjenje potro5nje goriva
fosilnih
smanjenje potro5nje - -
o kojoj gleduda ovisii o manjenovcautro5enog naskupuuvoznunaftu
drZavni ororadun. .trajnuza5titu konstrukcije(podruma, temeljai
zidova)
o Stedljivostanovanjes minimalnim tro5kovima
o udobani zdravambijent.
Ada bistesveto ostvarilitreba razumjetibarem
najosnovije:
l. Sa stajaliStafizikehladno6a ne postoji-
onaneprodire, neSirisenitisemoZeukloniti.
Toje teknazivzaonoStona5aosjetila registriraju
priniskojokolnoj temperaturi.
2. Postojisamo toplinakaooblikpretvorene
energije kojumo2emo osjetitina koZi,licuili u
kostima. Kadnamje hladno, kadsmoprozebli,
kadnamse prisjedenju u sobijeZikoZa- nije
nasspopalahladnoda, vecsmoizgubilitoplinu.
Jer,toplinase Sirikrozsvakimaterijal, brZeili
sporije,prodireu strukturu,
bjeZii nestaje.
Toplinase(poputvodekojauvijektedenizbrdo)
trajnogibaodtoplijega premahladnijemu, u sva-
komematerijalu drukdije.
Akoje protoktoplinebrz,materijal je dobar
vodictopline.
Materijale
krozkojetoplina sporoprolazi nazi-
vamotoplinskim izolatorima.
K u c ug r a d i m ou o k r u Z e n jkuo j et o p l i n s k i
odretlujudva osnovnamedijapogodnaza
Sirenje topline- tlo i zrak.Akosu onihladniji od
unutra5njosti ku6e,toplina 6eotjecati iz stambe-
nogprostora svedokse ne izjednadi vanjskai
unutra5nja temperatura. Toje nezaustavljiv pro-
cespa ce i najbolje izolirana ku6as vremenom
izgubiti svojuzalihutopline i temperaturom se
izjednacitis okolinom.
Kolikoceto trajatiovisio svojstvima materijala
odkojegje sagradena.

13
 Kakobistesi lakie ZadrLavanie topline odreduju njihovutoplinskuvodljivost u odredenim
predociliuEinaktoplin- Tanak zid sagraden od materijala kojidobro vodi uvjetima, kaonpr.otporprolazu topline, koefici-
skezaitite tepotroinju, jent prijelazu (npr.
ali i mogude godiinje toplinu (npr. masivni beton) brzo ce ohladiti kucu. prijelazatoplinei otpor topline
uitede,zapamtite Dabismo tosprijeciliku6uzimigrijemo tro5enjemu graditeljstvuizzraka nazidi obrnuto).
pravilo nekogenergenta, a proizvedenom toplinskom lakosu svigradevinski materijalinaokoslicni,
o deseterostrukoje n e r g i j o m
p o k u 5 a v a mnoa d o k n a d t
i o
t i p l i n u pa mnogi pri odabiru najvi5e paZnje obracaju
U-vrijednosti (Ux 10):
kojaje pobjegla krozzidove. Stosuzidovilo5ije cijeni,nijenimalosvejedno od cegasu i kako
U x 10= .......Iitara izolirani, toplina brle curi-a minadoknadujemo napravljeni zidovi,krov,stropovi, podovi, prozori
(loZivog ulja gubitke pojadanim grijanjem i vecompotro5njomi vrata.Medutim, najvaZnije je datiprednost ma-
ili m3zemnogplina) plina, struje iliulja. kojiusporavaju
terijalima prolaz topline.
No,proces je reverzibilan. Kadsevanjski zrak Ioplinska vodljiuost
ljetipregrije, toplina ce prodirati premahladnijoj U gradevinskoj se fizicitoplinska vodljivost
unutra5njosti. Potraje li ljetnaZegaduZe,u ku6i oznaduje grdkim slovom lambda (tr)a izraZavase
namje podjednako nesnosno kaoi nadvori5tu. u vatima-po-metru-i-stupnju (npr.tr=O,87 Wm' K
KakobismopreZivjeli srpanjske vrucine, sve zavanjsku Zbuku).
de56eugradujemo rashladne i klima-uredaje.Toplinska je vodljivost jednoodbitnihsvojstava
Vi5aktopline kojinamse preliou ku6uizbacu- svakogmaterijala, a odreduje se premakolicini
jemododatnim hladenjem, opetnemilice tro5eci toplinekojau jednojsekundiprostrujikroz
struju. povr5inu odjednog detvornog metramaterijala (1
Stovi5e, kakoljetnosuncezagrijava itlo, pos- m'z) debljine jednogmetra(1 m),pritemperatur-
tupnoce porastii temperatura u podrumu pa nojrazliciizmedu dvijuvanjskih povr5ina od 1 K
cemohladenjem sobeiznadneizoliranog podas ( 1 " C ) ,
vremenom odvoditi i podrumsku toplinu...
DoduSe, podrum nijeizloZen suncupa je tu AT = Tr- Tz - l o n
_9 procesmnogosporiji. Ovisnoo vrstitla (zemlja,
.9
E kamen, suhoilivlaZno)temperaturne su razlike
;F manjeilivece,no u pravilu je podrum najtopliji
o
E
O krajem ljeta,a najhladniji u ranoprolje6e.
Stogatoplinsku za5titusvakepojedine pros-
torijetrebaprilagoditi svimgodi5njim dobima
n kakobismozadrlaliugodanambijent bezobzra
Loie:
U = 1,3 Wttf K naklimatsko stanjeokoline.
otkriva potroinju oko 13 Dabismounaprijed odredili cijelekuce
litara loZivog ulja svojstva
ili 13nf plina trebamalozaviriti u matematiku i fiziku.lakoje to
po detvornommetru posaoprojektanata i specijaliziranih strucnjaka,
vanjskog zida tijgkoy pribliZnu slikumoZemo stvoriti i sami,uvidomu Brojdane vrijednosti ovefizikalne osobine mo-
sezonegruanF.
obvezne tehnidke podatke o materijalima i el- gu se izmjeriti jedinou laboratoriju, prisrednjoj
ementima kojeugradujemo. temperaturi od '10"Ci predstavljaju tzv.mjerne
Zbogjednostavnosti i razumljivosti danasse vrijednosti na temeljukojihse potomiz-
(tr,0,,)
najce56e sluZimo tzv.U-faktorom (koeficijentomradunavaju tzv.nazivne vrijednosti (tr,)materijala
prolaza topline) kojijenaeuropskom trZi5tu naj- u pojedinim proizvodima.
popularniji podatak za nulnuprocjenu toplinskih Onese primjenjuju i kaoproradunske vrijed-
svojstava i pojavljuje seu ve6inipropisa i norm,. nosti,Stoje vrijednost (tr)manja,slabijaje i
Vrloje praktidan iomogu6uje lakoibrzorazumi- toplinska vodljivost, a materijal nudipovoljniju
jevanje ve6ineproblema toplinske za5tite. lpak, toplinsku za5titu. Jer,ku6ase sporijehladikad
to je izvedena jedinica, praktidan izrazu kojemu skupatoplina moraprocikrozdebljimaterijal.
se krijumnogadrugatoplinska svojstva materi- ManjiL znaciboljutoplinsku za5titu.
jalao kojimaovisiizbor,mjestoi nadinugradnje. Otpor prolazu topline
U praksise citatelji, graditelji i investitori ne R-vrijednosti ili toplinski otporje svojstvo o
moraju zamarati svimteorijskim detaljima o top- kojemu ovisidjelotvornost izolacijskog materijala
linskim svojstvima zgrada. odredene debljine. Jer,tu je uztoplinsku vodlji-
Medutim, korisno je znatidapriizboru materija-vostmaterijala ukljudena i debljinaugradenog
la kojiomogucuju kvalitetnu gradnju postoje bro- elementa. Tajse odnosiskazuje jednostavnim
jninevidljivi cimbenici zbogkojihje nuZan savjeti zrazomi
Zadovoljavaju6e: proradun strucnjaka. Rt=d/trn...
U = 0,3 Wttf K lakoje u ve6inislucajeva sasvimdovoljno za- ...pri6emud oznacuje debljinu pojedinog ele-
otkriva potroinju oko - opeke,
3litre loZivog ulja pamtiti kakozids U=0,2Wm2.Kimabitnobolje menta(sloja) stakla, betona, drva,stiro-
ili 3 nf plina t o p l i n s koes o b i n oe d ,r e c i m oz,i d ao d U = 0 , 8 poraisl.- u metrima (m),s obzirom na toplinsku
po detvornommetru van- Wm2.K,nijelo5eznatidatoplinska za5tita ku6e vodljivost materijala (tr,)izraZenu u...
iskog zida tiiekom s?p1e ovisiio nekim drugim osobinama materijala koje . . .W / m . K .
gNFNF,

14 grijanje
Stedtlivije

I
 No,kakoizracunati toplinski otporvi5eslojnog Koeficijent se oznacuje grckimslovoma/fa
vanjskog zida? (o/.Mjerise kolicina toplineu vatima(W)kojas
Akoje rijeco izoliranom ziduod Suplje blok- povr5ine od 1 m2nekogmaterijala u jednojse-
i
o p e k es u n u t r a 5 n j o mv a n j s k o m
Z b u k o mi , kundiprijede na okolni zrakili obrnuto.
recimo, s top-linskom za5titom od nalijepljenih Pritom je bitnodatemperaturnarazlika izmedu
plodastiropora - a proizvodad je duZaniskazati povr5ine materijala i zrakaiznosi1K (1"C).
fizikalne vrijednosti materijala u gotovom proiz- Ovapojavauvelike ovisio smjeruu kojemu
vodu- nijete5koustanoviti ukupni toplinskiotpor se odvijaprijelaz topline, o brzinikretanja zraka
zidai, barempribliZno, odreditiR,nekogdijela prekododirnepovr5ine te o uvjetima iZarivanja
buduce zgrade. topline iz materijala.
Jednostavnim zbrajanjem pojedinacnih otpora Mjerna jedinica je Wm2.K, a u izradunu seuzi- Kelyini i Gelzijusi
Kelvin (simbol za kelvin
kojioviseo debljini (d)pojedinih slojeva (Zbuke, mau obziro, (unutra5nji) i o"(vanjski) koeficijentje uvijek veliko slovo
opeke,izolatora) izracunaVamo kakvunamtop- prijelaza topline. K) je Sl-jedinicaza tem-
linsku za5titu pruZa npr.vanjski zid: lztogaproizlazii peraturu, a definira se
R,ukupno= zbirsvihd/tr" Otpor prijelazu topline kao 1/273,16dio termo-
temperature
Kakoje m2.K/W mjerna jedinica, otporprijelazu dinami6ke
trojne toEkevode.
toplinezapravo je obrnuta vrijednost koeficijentaJedinica je dobila ime
prijelaza topline, a izraiava se kaollarili 1lau. po WilliamuThomsonu,
Takose uz opisaniolporprolazutopline,koji prvom baronu Kelvinu,
zvanomi lord Kelvin
oznaduje svojstva pojedinih slojeva(npr.vanj- (1824.-1907.).
skogzida),ovdjepojavljuje i podatak o otporupri
prijelazutoplineiz slojau sloj,ovisnoo smjeru Takvomdefinicijom
postiglo se da je kelvin
toplinskog toka. (K)jednak Celzijevom
AtonammoZe otkriti i dodatna za5titna svojstva stupnju (C), ali se za
odredene kombinacije materijala. vrijednosti izraZeneu
Koeficijent prolaza topline kelvinima podrazumije-
va da su na apsolutnoj
Ovajje koeficijent (U-vrijednost) bezsumnje tem peraturnoi Ii estvi ci
najpopularniji podatak o toplinskim svojstvimakoja podinje od tzv.
gradevinskih elemenata. apsolutnenule, dok
oC
Na osnovitehnicko-toplinskih osobina njime su vrijednostiLt na
Celzijevojljestvici,pri
moZemo izrazilitoplinske gubitkegotovosvakog 6emu vrijedi numeriEka
dijelazgrade. formula
U-vrijednosti npr.zida,krova,prozora, vrala - 2 7 3 . 1 5 " C
= 0K
1,5cmunutra5nje Zbuke objedinjuju i svojstva materijala i debljinu ele- CelzijevaljestvicaviSe
tr"= 0,7Wm'K menta. nije detinirana preko
(2) 25cmSuplje blok-opeke Jedinicaje Wm2.K. lediita (0'C)
U-vrijednost je mjera toplinskog toka i poka- i vreliStavode(+100"C),
=
tr^ 0,32Wm.K iako su te vrijednosti
(3) toplinska za5tita debljine 8 cm zujenamkoliko topline je (uW) u jednoj sekundi (koje se ne mogu tako
(nalijepljene plocestiropora) pro5lokroznekidiozgradepovr5ine 1 m2,pri precizno mjeriti kao
tr^= 0,04Wm'K temperatu rno j r azlici izmedu vanjske i u n utra5nje trojna toika) ostale
p o v r 5 i n e oK d l( 1 " C ) . pribli2nona0il00"C.
Kakotankoslojna fasadnaLbukananesena Naprimjer, U = 0,3Wm'z.K oznacuje toplinski U normalnimuvjetima
na toplinski izolator sluZiovdjeuglavnom kao povoljniji materijalod, recimo, U = 0,5Wm2.K. Ied se topi pri 273,15K.
mehanicka za5titaizolatorai neznatno utjece
natoplinska svojstva zida,ne ukljucujemo je u
proradun: DebljinerazliCitihgradevinskihmaterijala
s jednakimtoplinskimu6inkom: Za razliku od Celzijaili
Farenhajta,kelvin se kao
IR, - R,ttt1R,(2)+fl,(e) Sl-jedinica treba pisati
I (kamena
izolatori vuna,stiropo| 2 cm bez oznakestupanj ili
>R' = 0,01510,2q-0,08=
2.Bm2.KM tl Porobeton 6 cm
stupnjevi,odnosnobez
0,7 0,32 0,04 simbolaza stupanj(").
drvnevlaknatice6,5cm Kelvin je uveden 1954.
X na 10.Generalnojkonfe-
Koeficijent prijelaza topline (o) I zemlianinaboisaslamom23,5cm renciji za mjere i teZine
(cGPM).
Tujevecprimijenjenomnogo vi5efizike,
znanja - klinker-opeka4o,5cm
i mjerenja.
Naime, prijelaztopli
nabrii ilisporiji ne
nadrugi(npr.sa zidanazrak rcl-ffitoscm
Tadaje vrijedio izraz
s jednogmaterijala stupanj kelvina, a uz
iliobrnuto)utjecu
mnogicimbenici - odtempera- slovo K stavljaose i
turnerazlike,relativne
vlaZnosti Nijesvejedno6ime gradite. Svaki ugradenimaterijal
zrakado brzine ima znak stupnja ("K).
svoja toplinska svojstva koja se uvelike razlikuju. Godine 1967.uklonjena
vjetra.Stogaseovajpodatak odredujeu standar- Energetski ucinkovite konstrukcije moiemo ie ta oznakai otadaie
diziranimlaboratorijskim
uvjetima. oblikovati samo kombiniranjem razliEitih materijala. kelvin samo K.

Stedljivijegrijanje 15
 VisokeU-vrijednosti
oznadujuveliketoplinske lzradunavanie U-urijednosti
gubitke
i obratno. Najprije u tablicipotraZite podatak za otpor
lmateli mogu6nost izboratoplinskeza5tite, prijelazu topline:
odaberitematerijal
s manjimU.
prolaza
Koeficijent toplinemoZeteizradunati
i 11 -1 1 = - -
;* u= T i v , , T Ou 23,26
ovomformulom:
U primjeru o toplinskom otporuimamopodatak
daje zbrojsvihotpora u slojevimazida:
IR,=l,$ m2'K71n1
b ='l +:n,+f- Kadto uvrstimo u jednadZbu:
l - -= l - +' '2' ".'82+31. 2- .o; = 2 , g 7 m 2 . K M
U 8.14
Primjer:
U = -^{-=0,34Wm2'K
Vi5eslojni zid:
vanjski z.vl
dobivamo U-vrijednost primjeru.
zidau na5em
1. unutra5njagips-Zbuka 1,5cm
2. Suplja blok-opeka 25cm Topraktidkiznadidacemopocetvornom metru
3. toplinskaza5tita B
debljinecm ovog zidatro5itiu svakoj sezoni grijanjaoko 3,4
plocestiropora) litreloZivog
(nalijepljene uljailioko3,4m3plina.
tr-= 0,04Wm'K Oditoje da izradunavanje U-vrijednostizah-
tijevadostaznanjai prakse,upotrebljive tablicei
dobropripremljene podatke.
laboratorijske
Stogaproracun toplinske bilanceva5eku6e
i odabirmaterijala moZete mirnedu5eprepus-
Tablica titistrucnjaku.
Formule naovimstanicama mogu
Elemenl Smjertoka I 1 e
'a1 vam posluZitiza provjeru i pribliZan
proracun
z$ade toka otpora
",
Qy
prolazu vrijednostikojeodekujete prigradnjiili preinaki
topline
m2.K.Wj m2.K'Wr m2.K.W'1 topline vanjskih zidova.
Zidprematlu horizontalno 1 8,14
0,00 0 , 1 2 (0ruonu
B - 8 1 1d
0 i, o1 )
o Podovi 't _q
g na tlu premadolje 0,00 Q,17 .9
5,80 E
,o
6
o Vanjskizid i 1 1
o
o
vanjskiprozor horizontalno 4,17 Napomene:
o 8,14 23,26
E
E
:@ 1).1lau
Vanjsko povolji,iznutra 1 1 Q,17 .. .
o ostakljenje iliizvana 8,14 23,26 - JerJen,ec o
o
co
unutra5njim
Ventilirani horizontalno
1 0,09, 4,21 gradevinskim
- vanjskizid 8,14 elementima
c

E
l
Zidprema horizontalno
1 1 0,25 2)ove
Iavanu 8,14 8,141)
vrijednosti
E 'I odreduju
-6 prema
gore 0,092 0,21 toplinsku
Ventilirani 8.14
za5tituprema
hladnikrov premadolje 1 0,092 0,26 vanjskom
o
5,82
6
zracnom sloju
c
Toplikrov premadolje
1 1
0,17 isvimostalim
'6
ilistrop 8,14 23,26 slojevima
E
o
iznadprolaza 1 kojisenalaze
! gore
prema
I
0,22 s vanjske
5,82 23,26
stranetog
o
Unutra5njizid 1 1 zracnog
j u,zJ prostora.
o iliostakljenje horizontalno 8,14 8,14
o U vanjskom
€ Unutra5njistrop dijelune
ispodtavana, prema
gore 1 1 0,25 treba
podrumski strop 8,14 8,141
dodavati
i stropiznad opor
f zatvorenog prema
dolje 1 1 0,34
8,14 5,82' prijelazu
ll
zradnogprostora topline.

16 Stedljivijegrijanje

I
 DOLJE:Na shematskom dijelovima kuce.
zahtjevigledeU-vriiednosti
Minimalni : presjeku kude crvenim je Takoie koeficijent
oznaiena vanjska ljuska prolaza topline u kosom
Vaniskizid zgrade koja zatvara krovu U=0,3Wnf K,
grijani prostor. dok se od zida prema
Vanjski
strop U=0,30Wm2'K Brojke oznaiuju negrijanom diielu istog
Zidprema
tlu U=0,50
........... Wm2.K minimalnepropisane potkrovljazahtijeva
vr ij edno sti koefi cij enta malo slabija zaitita i
Zidprema prostoru
negrijanom lJ=0,50
........ Wm2.K prolaza topline U koji se koeficijent U=0,5Wm'z K.
izraZavakao Wnf K. (Manjabrojka oznaiuje
prema
Strop negrijanom .....U=0,40
prostoru WmaK Razlike u koeficijen- bolju zaititu).
vrata
Vanjska U=2,00
............ Wm2.K tima proizlaze iz realnih
mogucnosti,prakse,
prozor
Vanjski U=2,00
........... Wm'z.K svojstava materijala
i uvjeta na poiedinim

Kakosu te vrijednosti najnuZniji

minimum za 0,30
niskoenergetsku kucuidalekosu ispodU-vrijed-
nostikojemorazadovoljiti pasivnakuca,ipakos-
iguravaju osjetnutoplinsku za5titu,
cuvajuskupu
toplinui nudeboljeuvjete odu nasuobicajenih.
Pobolj5anje toplinske za5titekuce,ilipakgrad- 0,40
njapo najnovijim i najstro2imzahtjevima glede
energetske ucinkovitosti,danasje apsolutno naj-
boljainvesticijau kojuse moZete upustiti.Pritom
zaistanemate Stoizgubiti.Cijeneogrjeva ce rasti
svebrZe,a takavtrenddodatno ce skracivatirok
u kojemu seta dugorocna investicija
isplati.
Uza
sveto,u dobroizoliranoj kucistanujete ugodnije i grijanipodrum
zdravije,podjednako steza5ti6eniodzimskih pro-
dorapolarnog zrakai ljetnihsaharskih vrucina.U
propisno izoliranojkucinemagljivicaniplijesni,a
u5tede u grijanjui hladenju oslobadaju novacza
nekedruoezahvate...

Pri gradnji kvalitetnu

toplinskuzaititu moie-
mo posticiiklasi6nim
materijalima - opekom i
kamenomvunom.NaZa-
lost,kod nasse uglav-
nom gradejednoslojni
zidovi, a potom ih se,
nakon nekoliko godina,
poboljiava dodatnom
toplinskom zaititom. Na
slicije osnovnivanjski
zid od Supljih blokova

{4
debliine 28 cm zaiticen
s 10cm kamenevune,
a cijeli je zidni sendvii
izvanazatvoren fasad- ;,

#ry
nim Supljim blokovima
debljine 10cm. Na kraju
sveprekriva tankoslojna
mineralnaibuka.
Zid ima visoku paro- \
propusnost,debljinui
masu, 19%stakloi okviri 20%stakloi okviri
+12%reikei prozraeivanje +8%re5kei prozradivanje
prozor
31o/o 8oh prozor

Shematskiprikaz gubitaka pojedinih dijelova kuce.
U Hrvatskoj je rijeE o stotinama tisuca objekata koje
bi trebaloobnoviti i sanirati.Razlogtomu nije samo
ieftinije stanovanje i manji troikovi vlasnika vec
i energetskepotrebe cijele drZavekoja uvozi sve
skupljuenergiju, ito se poslije,preko proracuna
odraiava i na svakompojedincu...
Postocipokazuju da grijanje i loii prozori utjecu na
dvije trecine gubitaka u energetskojbilanci zgrade.
No,nije dovoljno ugraditinovi kotao i novi prozor
ve6 i sve ostale dijelove kuce valja prilagoditi takvom
Stedljivomzahvatu. Zbrojimo Ii gubitke kroz zidove,
krov i podrum,oni dostiZutrecinu ukupnihgubitaka.

grijanje
Stedljivije 17
 Moilei na
staru
tasadu
Madaje tematoptins'ke izotacijestara
kolikoi samagradnja,u posljednjih
dvadesetgodinau tomsepodruiju do-
godilo vi5erevolucionarnih promjena
negoliu cijelojpovijesti.Raznolikost
primijenjenihmaterijalaprati i Sirok
rasponcijena,priiemu su djelotvorniji
oniskuplji.
Toplinaje neuhvatljivaiprolazi
krozsvakimaterijal,no dobarje
toplinskiizolatorusporava,a njegovu
djelotvornostmjerimopraffiiinom
U-vrijedno66u ili koeficijentomprolaza
topline.A medumaterijalimakoji lako
postihunajpovoljnijeU-vrijednosti
danasprednjaEistiropor.
Akoodijelo dinidovjeka, fasada diniku6u.Pritom tolikocentimetara, timesamootkrivaju nein-
:::::..: moZete podjednaku pa i formiranost.
ocekivati raznolikost, Toplinsku za5titune osiguravaju
pomodarstvo. Neiznenaduje Stose na kucama centimetrive6 sposobnost zidada usporiprolaz
moguna6inajrazlicitiji materijalipostavljeni na topline. Naprimjer, debelije armiranobetonski zid
i#*" raznenacine,od vidljivih fasadnih opeka,do toplinski pravamizerija u usporedbi s nekoliko
'' preklopne da5dane fasade, nokodnasje,pogo- centimetara
il"{',. kamene vune,stiropora ili poliure-
t;, tovou unutra5njosti, obojena fasadnaZbuka Iana...
''lijti
[,,.

tradicijskiipaknajde56i kucnikaput. Kakotoplinu ni5tanemoZe zaustaviti ve6samo

'.:.1r. No,vremena semijenjaju paobnova, promjena usporiti i najdebljise zidmoZepobolj5ati dodat-
,,.a,.,,a iizgledfasadesve manjeoviseo esteticii ukusu, nimslojem djelotvornog izolatora.
,:rr:...:.
a svevi5eo energiji, mogu6im u5tedama i zdra- Stoganijete5konabrojiti barempetnerazdvo-
vomstanovanju. Odnedavno priizvedbi fasade jnihrazloga zbogkojihku6utrebaizolirati:
trebapripaziti i nazakonske odredbe o energet- . bitnomanjitro5kovi grijanjai hladenja
skojudinkovitosti zgrade,na novenormepa i . vi5atemperatura unutra5njih povr5ina i udob-
isplativost cijelogprojekta. Jer,topliku6nikaput nijestanovanje,
najboljaje za5tita odpreskupih zimskihgubitaka . smanjena mogu6nost gradevinskih Steta, po-
i skupog ljetnog rashladivanja. javekondenzata i gljivica
nahladnom zidu
Kadpodneprimjena noviheuropskih normi . p o v e 6 a n juek u p n ev r i j e d n o szt ig t a e e ,
kojezahtijevaju sluZbeni o toplinskimekonomidnije
certfikat stanovanje
svojstvima gradevinskih objekata, fasadace . manjapotro5nja ogrjeva, manjaemisija CO2
odlucivati i o ukupnoj vrijednosti kuce,visini Bez obzirakojimredomih nabrajali, oni os-
hipotekarnih kreditai o - porezu. tajumedusobno povezanijer u svakom seodituje
A tada6e, pri svakomzahvatuna fasadi, djelovanje ostalih. Stogaje i ulaganje u kvalitet-
investitora obvezivati zahtjevda obnovljena ili nijutoplinsku za5titu ku6eisplativ potezi dobra
novafasadamoraimatikoeficijent prolaza top- investicija.
linebaremodU = 0,35Wm2K. lsplativost ieftiniieg grijanja
Za usporedbu, vecinapostoje6ih zidovabez lakosu kodnasistraZivanja rijetka,a podaci
dodatne izolaciie imakoeficijent prolaza top- starii nepotpuni, procjenjujemo da prosjedna
lineod 1,5W/m2K. lakose mnogiopravdavaluobiteljska ku6aimaizloienuvanjsku povr5inu
zadovoljavajucom debljinom zidaod toliko-i- od barem130m2,a dugogodi5nji nadingradnje

18 Stedljivijegrijanje

I
 =
]F :IE
ifE
itz
:
=
i t,. "-:
' €-f
lf i Fg
fi i *fr
:ial iilin ,i
Ril
'.-'.':. j:{
:
ii
ii
l#r;ri :H fid tit
ffi.15,', - l --tli*:; .,, ilf
r&"*i i.,:{h.::
, ,..*..

Tankoslojna je Zbukapri
su5enj u manie osjetljiva
na klimatskeuvjete,
pa od bijelih ploea
stiroporado gotove
fasadetreba
sveganekoliko
dana...

unr

{i{gl*t
l> {
l
>> {'l

':t::ie'/!il5;",.t
. :., t :;,,:':itt:leit:t,

' !aaiuca

,:e'i:iS!it:.,
= ,
l l ' a: = ' . , . . \

;.i;11tl!11-1!r,;1

:lcie stiroporanaljepljujuse na
ziC"a zatim se i mehanickipricvricuju.
')ri naknadnojizolacijistarezgrademo2eteih
)ostavitiprekopostoieceZbuke.
ripli se uglavnompostavljajuu sudarniceploca
'ako dajedan zahvacabaremtri ploie.

Armirajucamreiica od staklenihvla-
kanaovijenihsintetickimslojemod-
Iicnoje pomagaloza ucvricenjesvih
mogucihpodloga.Lakose utiskujeu
svje2inanosgradevinskogtjepilai ia-
ko se zagladuje.Pri nanosenjudrugog
slojaljepilamreiicu ne t{ebaieneljito
p rekri.vati j er.nj e.n.a
p Ietena.si:'ui(.iura
povecavepilonutvupevfsIr,uza
zavrini fasadnintort. flianieNcmade
mo2eteprelomitipod pravirni<:tiami
postavitiih prekaizlaZenihbrido,iai
zaititnih prsfila.

r L e 0 l l l V l J eg r ' l a r . l l c 19
 ostavio namje zidovekojeu takvojkuciuzrokuju stiropor najprije nanosi2-3mmmortai odmah
godi5nji tro5akza grijanje od najmanje 10.000 se utisnemreiicakojase postavlja u vecim
kuna.Akooriobnovistarei o5tecene fasade komadima, istodobno prekodvakata,s prek-
vanjskom zidudodateizolator debljine 12 cm, lopima od najmanje 5 cm.MreZica se zagladuje
pove6at 6etetro5akmaterijala za 30-40knlm2, gradevinskim ljepilom,Sirokim potezima odozdo
Stoje vrijednost kojase uStedama u grijanju premagore.
moZe nadoknaditi zanekoliko godina. Postavljate Nauglovima ku6ei pooboduprozorskih ni5a
li novufasaduizravnoprekostare,lijepljenjemmoguse prekobridovasastavljenih plocanali-
i mehanickim pricvr5cenjem izolatora, otpada jepitiplasticni rubniprofili,
no i samasinteticka
tro5akskidanja starogsloja,a posaoje brZii mreZica, previjena prekonekogravnogbrida
s manjeotpada... Nakraju,ostaje vamtrajnija daskeilimetalnog ravnala,moZe vrlodobroobuh-
fasada, udobnije stanovanje i vrednija kuca... vatitii ojacatiistaknutibrid.
, Kakosadastvaristojeu poslovnom je svijetu Kadje cijelizidprekriven, valjapricekati jedan
sigurno tekjedno- cijeneenergije 6erasti,rasti, dan,a potomsvejoSjednomzagladiti novim
rasti... Stogasvakizahvat kojimunaprijed smanj- slojemmorta.Natakvupodlogu moZete nanijeti
ujeteenergetske gubitkeznacizalamc,eno vece bilokojufasadnu Zbuku. Pritom nemorate brinuti
u5tede u buducnosti. o debljini zavr5nog slojajertoplinsku za5tituosi-
No,dodatna toplinska za5tita kojom6eteizvana gurava stiropor.Natakvuse podlogu obidno na-
odjenuti ku6unudii ostalepogodnosti: nositankoslojna mineralna Zbukakojunakraju
. sprecava pregrijavanje stanaljeti, trebasamoobojitinekomkvalitetnom fasadnom
. zimisehladni zidovineoro5avaju, bojom.
. izolirani zidoviakumuliraju vi5etopline Takonavanjskom obodukucenastaje za5titni
. nematoplinskih mostova nio5tecenja zgrade sendvic s odijeljenim slojevima od kojihje sva-
. dodatni izolator prekriva pukotine paje nova komnamijenjena zasebna funkcija. lzradatakve
fasadatrajnija. fasadenijeamaterski posao,lakose fasadne
Odlucite li cijeluku6uobloZiti stiroporom, rije5it plocemedusobno sastavljaju s preklopom, za
c e t en e k o l i k p o r o b l e moad j e d n o mU. m j e s t o postavljanje bezzrabnih re5kis tijesnonatisnu-
pukogobnavljanja oronulefasadenovucete timplocama trebadostaiskustva i vje5tine.Jer,
vanjsku Zbukunanijeti na kvalitetniju podlogu, pojaveli sezracnere5keizmedu ploca,mogu6e
S t oc i j e l o kj u c ip o d i 2 ek v a l i t e t ul s. t o d o b n o ,su ozbiljne Steteuzrokovane difuzijom pareup-
izolatorom seprekrivaju neujednacenosti u struk- ravonatakvimmjestima s toplinskim mostom.
turizida,neutraliziraju seprikrivenitoplinski mos- Kakou fasadnoj konstrukciji
stiropor imaglavnu
tovi,a zavr5na fasadna Zbuka dobiva termicki ulogumorabitiujednadene kvalitetei provjerenih
i strukturno ujednadenu podlogu. Tehnologijasvojstava.
je provjerena, a izvedba brZa,ci5cai preciznija U obzirdolaziiskljucivo samogasivi stiropor.
Gradevinskoljepilo negoStobisteocekivali. Postupak jednostav-Nakonobnovei pobolj5anja fasadete ugrad-
priprema se na licu
mjesta, u kolicinama nogpricvr5cenja stiropora lijepljenjem plodai njenovihprozora, u starojje zagrebackoj vili
koje odgovaraju trajanju mehanickim pridvr5cenjem prikazanje i serijom potro5nja plinazacentralno grijanje smanjena na
pojedinih faza obrade. slika.Pocijeloj povr5ini fasadenapricvr5ceni se cetvrtinu.

Pri buienju rupa za pri|vricenje fasadnih
ploca svrdlo mora okomito prodrijeti
barem6 cm u zid, pa duljina ovisi o debljini
izolatora.Buii se na mjestugdje sudarnica
donjeg reda ploda izbija u leZajnicugornjeg
reda.
U buiotinu se odmahutisnenazubljeni
plasticnitipl sa ieiirom i laganose nabija
kako bi se Sirokaglava utisnula u stiropor
i poravnala s vanjskom plohom. Pretjerate
li s nabijanjem, nemaproblema. Bitno je da
tipl ne strii.
Potom se u otvor tipla dekicem nabije
plastiini klin. Tijelo tipla u buiotini se iiri, a
zupci se ivrsto uglavliuju u zid. Priivrice-
njeje pouzdanoitrajno pa stiropor moZete
skinuti samo otkidanjem glave ili rezanjem
tipla.

20 Stedljivijegrijanje

Nazidu od Supljeopeke tipli morajubiti
dulii. a rupe dublje, barem kroz dia reda
iupljina. Za deblji sloj izolatoratreba
dabrati cvr56ei kruce tiple kako im se
ori nabijanjune bi savijao vrat okru1en
mekiim materijalom.
:';:.:vije grijanje
Najekonomiinijeje kad glava tipla zahva1a
spoj dviju ploia u jednom redu isredinu
trece. Plastiini tipli slaboprovode toplinu,
eime.seizbjegavapojava topliltsfo.g
mosta u mnogim tockamapri|vrS6enja .
na
vanjskomzidu.
Na kraju su nadvoji iznad prozora i vijenac
streheprekriveni dekorativnim profiliranim
elementimastiropora s impregniranom
povriinom za nanoienje boje.
Prije obrade velikih ravnih ploha na sve
bridove i istake treba nalijepiti zaititne fa-
sadneprofile i prekriti ih mrehicom.Nakon
obrade bridova dobro je pricekati iedan
dan itek potom nalijepitimreZicuna velike
ravneplohe.
21
DESNO:Nekolikotipidnih
zidova koji se kod nas najceice
izvode pri gradnji ku6a.
Usporedite li U-vrijednosti
neizoliranih zidova (gore) i
U-vrijednosti koje postiZu zidovi
izvana obloZeni stiroporom SUPLJIBLOK
debljine5,7 i 10cm, Iako 6ete
uoditi dramati6nerazlike.

Usporedite Ii pak razlike

izmedu zidova koji su obloZeni
stiroporom preko postojede
Zbuke i zidova s kojih je
uklonjena stara fasada,
primijetit6etemalu razliku,no U = 1,379Wm'zK U=1,577W1m2K
ona dodatno opravdava
postavljanje stiropora prpko
postoieceZbuke. ilre
Mnogo je veca razlika izmedu --E
zidova zaitidenih samo hbukom --
i zidova s najtanjom oblogom
il-
od stiropora, ito potvrduje
tvrdnju kako viieslojni zid
sa sendvidemod materijala U=1,247W1m2K
-re U = 1,199Wm2K
posebnihsvojstavabolje
ispunjuje svoju ulogu.
Proradun: lvanCar. crteZi:MAJSTOR
diDl.inZ.

Znamo li da U = 1,0 Wnf K

pribliZno odgovara koli6ini od Supljiblok 25 cm - bezvanjskeibuke Punaopeka25 cm - bezvanjskeibuke
10 litara loZ-uljapretvorenog
u toplinu koju gubimo njenim
prolazom kroz 1 nf zida € Uu". = 0,535Wm2K 't = 0'562W
tijekom sezone grijania, brojke ,oft "'
postaiu mnogo uvjerljivije. € Ur"- =0,424Wm2K
(- U, = 0,441 Wl
Kako se dugi niz godina na € U,0".=0,324W1m2K m2K "'
podrucj u Zagreba pri mienjivao
zahtjev glede vanjskih zidova
tzv. stare gradnje od
U = 0,9 Wnf K, moZemosamo Supljiblok 25cm- s vanjskom
ibukom Punaopeka25 cm - s vanjskomibukom
pretpostaviti koliki su bili gubici
na tisu6amakuca. = 0 ' 5 1 4W = 0'539W
<- U r " ' e- uu
Novijizahtjeviza primjenu ".
m2K m2K
U-vrijednost od 0,3 Wnf K,
hvalevrijedansu poticaj
za pribliZavanje europskim € Ur". = 0,411Wm2K = 0,427Wl
trendovima.

U meduvremenu,Njemaikaje
u kratkom roku od nekoliko
godina cak dvaputpooitravala Supljiblok 29 cm - bezvanjskeibuke Punaopeka38 cm - bezvanjskeibuke
ove zahtjeve,pa njihove
najnoviie norme zahtijevaju uu"' = 0'514w <- U. -- = 0,497 wl
opct pruetaz na ,ll* m2K
niskoenergetske zgrade,
podjednako na obiteljskim = 0,411Wl = 0,394W/
kucama i poslovnim objektima,
a posebnimpoticajimata se
grantca gura prema
energetskom ucinku pasivnih
zgrada s koeficijentom od Supljiblok 29cm- s vanjskom
ibukom Punaopeka38cm- s vanjskom
Zbukom
U = 0,15 Wnf K.
(- Uu = o'495W U, = 0'505W/
No,budimo realni: naie m2K ", "'
uglavnom loie izolirane
vanjske zidove treba znatno (- U, = 0'399W/ U, = 0'405W/
poboljiati, pa svaka toplinska "' ".
m2K
zaitita smanjuje troikove
grijanja 6ime se investicija
otpla6ujeu kratkom roku.

22 Stedljivijegrijanje

J
 BETONSKI
BLOKETI ARMIRANOBETONSKIZID
YTONG-ZID

l,:;'i3tr
ffi g;;F;r"rc Hffi
-
sffi

g=#

ffi
Hffi

Hffi
Hffi
E@

U = 1.828Wm2K U=2,920W1m2K U= 0,669Wm

-
Betonski - Armirano- Hffi
Effi
cm -re
bloketi25 betonski prolazatopline
KoefiGiient
(3redaSupljina)
- zid25cm il------ffi ili U-vrijednost (ponekad, u

-
Hffi
gffi
govoru, U-faktorili pak samo
U)je brojka kojom se izraZava
koliEina topline koja prolazi
rc $ffi kroz neki gradevinski element
U = 1,718Wm'zK U=2,727W|m'zK U = 0,573Wm'zK (npr. zid).
Toje toplina izraiena u vatima
(W) koja u jednom satu prode
kroz 6etvorni metar zida fi rrt)
pri apsolutnoj temperaturnoj ra-
zlici od 1 K (jedan kelvin) izmedu
h_ladnijei toplije stranezida.
Stoje brojka manja, gradevinski
Betonskibloketi20 cm - bezvanjskeibuke Betonskizid 20 cm - bezvanjskeibuke elementsporijepropuita
toplinu, pa 6e u jednom satu
takav zid propustiti manie
€ Uu",= 0,591
Wm2K * Uur,= 0,686Wm2K toplinskeenergiiei uitedieti
vtseogrleva.
ts Ur".= 0,459Wm2K = 0'514 1ty7
,n[ Napomena:lako se tempe-
',0.' = 0'343
W/ ""' raturna liestvica u kelvinima
*ft podudarasa stupnjevimaCel-
zija, razlika je ipak u ishodiSnoj
to6ki mierenia pa 0 K oznaiuje
Betonskibloketi20 cm - s vanjskomZbukom Betonskizid 25 cm - bezvanjskeibuke apsolutnu niiticu ili -273,16"C.

€ Uu.,= 0,566Wm'?K f- Uu", = 0,$$1Wm'?K

€ Urr, =0,444Wm2K <- Ur"' = 0'494Wlm2K

<- U,o"'=0'335Wm2K € U r o = 0 , 3 6 3W
",
Toplina se stalno kre6e s
Betonskibloketi25 cm - bezvanjskeibuke podruEja viie temperature
YTONG-zid25 cm prema podru6ju niZe
il'] temperature- dok se ta razlika
I Uu". = 0,579Wm2K EI € Uu".= 0,375Wm2K ne izjednadi.
ffiI Stoga i najbolje izolirana kuda
€ Ur". = 0,451Wm2K Ut.* = 0'317
W/ gubi toplinu koja prolazi kroz

t <- Ulo"'= 0'339Wm'?K HI

gt
,nft svaki materijal, no pritom je
najvaZnijabrzina kojom se to
odviia.
Loi toplinski izolatorpropuita
toplinu lako i brzo, dok oni
bloketi25cm- s vanjskom
Betonski Zbukom YTONG-zid30 cm materijali koji je usporavaju
gt spadaju u dobre toplinske
(- Uu = 0,555w/ gt Uu = 0,343W izolatore.
m2K ".

<- Ur"' = 0,437wl

€-----t'
&t
m2K

<- U,
"'

= 0'294wl
Stiropor (ili ekspandirani
polistiren) jedan je od najboljih
toplinskihizolatora,pa su i
m2K HI m2K "' usporedbe u naiim primjerima
razlicitih vanjskih zidova
#l napravljene prema fasadnoj
oblozi od stiropora.

Stedljivijegrijanje 23
Modelza
procfenu F\

Pri svakomspominjanjugrijanjasvi
pomiSljajuna radijatorsko.Tekkadim
zatrebapopravak,obnovaili proiire-
nje,raspitujuse o varijantama. Neki
jednostavnozaimire- pa 5tobude.No
grijanjeje isuviie vaZnoza kvalitetno
stanovanjedabismoodlukedonositi
napreiac,bezpotpunijeinformacije.
Nitkood vasneoEekujeiskustvoizna-
njeprofesionalca, no nijenaodmetzna-
ti baremod iega se sastojiinstalacija,
jer to pomaiei u stvaranjupribliZne
slikeo mogudimtroikovimaobnoveili Savitljivecijeviomo-
popravka.Ponudaopreme6estozbu- gucuiu brzo polaganie
jednocijevnog ili
njujepa mnogiizborprepuitaju drugi- dvocijevnog grijanja
ma,pladajuciusputi neinformiranost. preko osnovneploEe
poda. Sustavtrebama-
Da bistedobilikakav-takav pregled nje cijevi, a put izmedu
-
potrebnihdijelova iz iega proizlaze razdjeljivaca u sredini
stanai put od razvodni-
i troikovi- pripremilismoilustrativni ka do radiiatora.
modelsustavacentralnoggrijanja.
Rebrastibuiir kraci od cijevii dopire samo do
ie
lskustvo pokazuje da se Zapitate li se kakofunkcionira sustavcijevi, suZenjana vrhu zaititnog luka.
vecina radijatorskih ventila, grijacih tijelai kakvuuloguigrakotaoili
grijanja izvodi u
stambenimprostorima
bojler, ekspanzijska posudailitermostatski pro-
velicineoko 100nf . gramator, otkritcetedao instalaciji radijatorskog
Takoder,ve6inanaiih grijanja znatevrlomalo.Necemo vamobja5nja-
stanovaima sasvim vatikarakteristike pojedinih elemenata - predloZit
prosjednutoplinsku
cemovam
zaititu, pa se unaprijed
provjereni modelradijatorskog grijanja
kojijepremaiskustvima
znaju i pribliini gubici. strucnjaka najbliZi onima
kojisenajce5ce ugraduju. Racunicu smosvelina
Grubi proradun osnovne elemente i uredno ihpopisali.
potrebne topline za
manje stambeneobjeffie P o j e d i n
e il e m e not id a b r a nsiu i z p o u z d a n e
sredine izmedu povoljne cijenei kvalitete, a po- Nakon umetanja plasti6nih prstenova i stezanja
moie se odrediti prema obujmicena gornjem,bu2ir se savija ivrpcom prite-
jednostavnojtormuli: stojii Siramogudnost izbora ilitehnidki savr5enija2e na donjem kraju luka.
dopuna. Odabrali smoprimjer sa savitljivim PEx
Q=Axhx60W poletilena,manjerazlike
cijevima od molekularno umreZenog u velicini stananeutjecu znacajnije
gdje ie jeron nudinajbrZu montaZu i najmanje potreb- nacijenu.
A - povriina (nf ), nihdijelova. Takvisustavisu provjereni tijekom U na5em jednostavnom modelu promjenjiva je
h - visina (m) brojnih u g r a d nij ib e s p r i j e k o rfnuon k c i o n i r a jsamo
u duljina cijevi, noi tuje uracunana potrebna
Za prosieini stan desetljecima. rezeNa.Specifikacija obuhvaca sveStotreba
povriine oko 100mz PribliZan proracun toplinskih potreba stanaili radijatorskom grijanju, od pogonskog dijelas
moZemooEekivati kuceoko100m2stambene povr5ine napravljenkotlom ipriborom doperifernih elemenata.
rezultat oko je natemelju dugogodi5njeg iskustva gledepro- U novimili obnovljenim ku6ama i stanovima
18.000w.
sjecne velicine grijanih prostora i najce5ce ugra- prakticno je primijeniti tehniku suhegradnje, npr.
Tomuodgovarakotao divanih instalacija. Jasnoje da todanproradundvoslojnim rigiplan-sustavom, gdjedonjetvrde
snage oko 25 kW koji zahtijeva pregled kuce,provjeru toplinske za5tite impregnirane ploceimajuodozdo nalijepljen sloj
6e potpuno zadovoljiti zidova, podova, stropova, prozora... kamene vune (25mm),a gornje, koje se polaZu
toplinskepotrebe i
osigurati rezervuza Bitanje poloZaj kuceu odnosu nastranesvi- okomito nasmjerdonjih, samosenaljepljuju i pri-
normalanrad bez jeta,klimatska zona,dostupnost energenata i cvr5cuju klamericama... lspodrelativno mekane
preopterecenja. navike stanara. Prilagodbe posebnim uvjetima i kamene vunepoloZe secijevi,akotrebai dijago-

24 grijanje
StedUivije
nalnoprekosobe,od ormarica s razdjeljivacem Radijatori se priivricuju
dosvakog pojedinog prije zavrine obrade
radijatora... poda. PE-Xccijevi u
Dakako, u novojkucicijevimoZete poloZiti rebrastom buiiru poloZe
ispodnovogestriha, ili pakispodkamene vune se na pod prije estriha, i
kojompobolj6avate toplinsku i zvucnuza5titu prekriju plocama toplin-
medukatne armiranobetonske ploce,a potomih skog izolatora (kamene
vune).
prekrivate
cementnim estrihom.Umjesto kopanja Prikljuini komplet
zidovai vidljivih instalacija
cijevi, je skrivena is- navlakaza zvucnuizolaciju prsten
| |l{ l- st<topivi omogudujeuredno
podpoda.Kakonasavitljivim PEx-cijevima nema p r i c v r s n a o b u j m i c a , \ l' .___I-obujmica savijanje cijevi,
jednostavno p riklj uie nje
koljenanitispojeva, nemaopasnosti od skrive- i zaititu svih dijelovau
nogcurenja u podnukonstrukciji. Jediniprikljucci dodiru s metalom.
sunapocetku i nakrajucijevi,u razdjeljivacu
i na Priivr16uje se u beton
radijatoru,
a tu se lakootkrivai popravlja svako tiplom i vijkom.Komad
nrnnr rifanio dodatnezvuine zaitite
prekriva izolator na
Cijevidolazepodradijator i prikljucuju se iz mjestuprodoraispoj
poda,a jednostavni drZac s man5etom nijete5ko 6ini beiumnim.
postaviti prijeilinakonpolaganja zavr5ne podne
obloge. Takviprikljucci dajuinstalaciji dotjeran
izgled, a u kombinaciji s plocastim radijatorima
i n s t a l a c ijjea g o t o v on e p r i m j e t ni ad o b r os e
Tablicaobuhvada
uklapa u ambijent. Akoimatetehnidkog znanja periterneelemente
i iskustvadobardiosustava moZete naoraviti i radijatorskog grijanja
- sustavrazvodeniai
1 griia6a tijela prilagodena
1 modelu(100rrt sbna,
Jednostruka spojnica 16mm 28 kotao 26 kW).Broicla-
naka i iZarenatoplina
Ventiljedno/dvocijev.grijanje
/2" I odgovarajuukupnom
Ventil
aksijalni
%" I grijanomprostoru,no
Spojnica 15mmzaventil I broj i snaguradijatora
odreduje raspored i veli-
Cijev
Cu@15mm, dulj.0,5m 8 iina prostorija. Odabrani
Sablone koljena(set) set 8 elementisustavaodgo-
Odzradni pipacl/2" K0m I varaiu modelu, a manje
Cijevi se odreiu na potrebnu duljinu, a prije naknadneprilagodbe
nazaprainienje
Slavi lz" KOm 8 ne6ebitno utjecatina
prikljuienja na njih se navuEenavlaka.
Nosac gornji
radijatora, KOm 10 cijenu. S razvodnikom
Nosac radijatora,
donji kom 10 se topla voda kontroli-
rano distribuira prema
Redukcija radijal.5|4"-lz"L KOm to svakompojedinomra-
Redukcija radijal.5|4"-lz"D kom 16 dijatoru ili grupi. PE-Xc
Cijev
PE-X@16mn m 90 cijevi osiguravaju brzo
postavljanje i prilagodbe
Bu2rzaciiev PE-X m 90 bez vecih graditeljskih
zahvata u tkivo zgrade.
Natermostatskeventilemozeteugraditi
i termostatsku
- ukupno
glavu.Radijatori 1BkW.

Nakon izvedbe estriha i polaganja podne obloge vid-

ljivi komadciievizaiticuje se plasti6nomkoiuljicom
s kliznim utorima. Naziv proizvoda kom
sami.Primjenom savitljivih cijevii praktidnog pri- Uljnikotao26kW 1
borauStedjet cetediotro5kova. Majstori ionako plamenik
Uljni 1
najvi5e vremena potro5e (i naplate) zbogrela- pumpa
Cirkulac. 1" 1
tivnojednostavnih radovakojinemajuizravne Kuglastaslavina1" 3
vezes toplinarskom LIJEVO:U tablici je sve ito treba energetskom
strukom. Stogaprijekupnje Holendercrni1" 2 srcu vaieg sustava - za veliiinu prosjeino
materijala razgovarajte sa strudnjakom o takvoj iToliranogstanapovrEineoko 100nf .
mogucnosti i dogovorite kojidioradovamoZete Holendercrni3/4" 1 Zelite li obnoviti staro i dotrajalo centralno
napravitisami. posuda
Ekspanz. 1BL 1 grijanie, zadrZatipostojece ciievi (ispravne i
MoZete zalra2ili proracun, Sigurnosniventil
%" 1 dovoljnolzolirane),u specifikacijicete naci
i detaljniji noakoste suvremenei ekonomi6neuredaje- kotao nove
seodlucili za rje5enje kojeukljuduje izradunove Redukcija5/4"-1" 2 generacije i opremu kojom cetelako zamijeniti
podne obloge, dogovorite koliko cetepripremnog Termomanometar'/2" 1 rastroini gutai ogrievaiz minulih vremena.
poslaobaviti sami. Odabralismo uljni kotaojer trenutaino pruia
Termostatmehanidki 1 najiire mogucnostiprimjene- iu krajevima
N a k r a j u ,p r o f e s i o n a l m
c uo Z e t ep r e p u s t i t i gdje joi nemaplinovoda...
prikljucenje Termostattjedni 1
svihelemenata instalacije, provjeru Ugradnjomplinskog plamenika cijena se nede
va5eizvedbei - kontrolirano pokretanje sustava. Termostatsobni 1 znacajnije promijeniti.

grijanje
Stedljivije 25
PE-cijevi
umiesto
I

metalnih
U Europise polietilenskecijevi
proizvodevedgotovopolastoljeda,
a njihovomprimjenomu vodovodnim
instalacijamaiu sustavimacentralnogi
podnoggrijaniauvjerljivosu potvrdena
vrhunskasvojstvatog materijala.
Stalnimispitivanjem,mjerenjemi
provjeromu praksistrudnjacisu
tijekomgodinapomicalirok njihove
trajnosti.Onoito je zapodelos
pretpostavljenihtridesetgodina,danas
vecpremaiujestoljece...
Dobarargumentzapreporuku.
lakose u Hrvatskoj primjenjuju duZeod tride- limspojnim elementima... Dakako, to odgovara
setgodina, u usporedbi s europskim trendovimai majstorima naviklim naSablonsko razmi5ljanje.
njihovje udiorelativno mali.Cinise da vecina Jasnoje datakvainstalacija nepruZa znadajnije
domacih instalateraneradoprihva6a novetehno- novosti- osimStonemajacekorozije - a laicisu
logijepauporno ugraduju bakrene i delidnecijevi. ipakskloniji
metalu, jernikakvo ihiskustvo nepo-
Takoneinformirani investitori nemoguupoznati tidenapromjenu mi5ljenja.
suvremenije i kvalitetnijeinstalacije,a slabapo- Kadje rijeco PE-cijevima oneimajupotpuno
tralnja idenarukuizvodacima jer prividno opra- drukciju strukturu. Napravljene su od molekular-
vd_avaprimjenu zastarjeli h tehnickihrje5enj a. no umreZenog polietilena, glatkesu i savitljive,
Stovi5e, mnogi svojetehnolo5ko kaskanje prakticne priizvedbi svihvrstainstalacija.
opravdavaju plaSeci moguce investitorepridama Su5tinska razlikamoZese objasniti jedino
o sumnjivim plasticnim cijevima. Jer,kaotidno sta- opisompostupka njihoveproizvodnje i nadina
njenatr2i5tu dodatno zamagljuje Siroka ponuda molekularnog umreZavanja kojiPE-cijevima daje
raznih drugih materijala kojima se, namjerno iliiz posebnu kvalitetu.
neznanja, dodajepridjev plasticni. Cijevise proizvode premanajstro-
i kontroliraju
Medutim, ba5 u toj maglikrijuse bitnerazlike Zimtehnidkim standardima.
medumaterijalima - odtehnologijeizrade domo- UmreZavanje je postupak kojimse utjecena
gu6nosti postavljanja.
Naime, natrZiStu zaista po- molekularnu strukturu materijalacijevi,
a moZe se
stojeplasticne cijevikojesezbogoblikai svojsta- izvesti kemijskim ilielektronskim putem. Neumre-
va materijala primjenjuju kaoizravna zamjenaza Zenipolietilen oblikuju nepovezani molekularni la-
celidne ilibakrene- s koljenima, navojima i osta- nci.Naprimjer, priumreZavanju poddjelovanjem

Ovakoizgledaju metalne cijevi u vaSoj ... a ovakobakrenekojemnogipreporudujukao

i nstalacijinakon nekoliko godi na... rlesenleza svavremena.

26 Stedljivijegrijanje
elektronskog zracenja otkidajuse atomivodikai polumjerom od5 promjera Privisokim
cijevi. tem-
natimmjestima nastaju u molekulama slobodneperaturama zadriavajuobliki nepopu5taju pod
vezekojepakuzrokuju medusobno povezivanjetlakom.
tihlanaca i stvaranje prostornere5etkaste struktu- No.to nisusveprednosti u odnosu nametalne
reStodajematerijalu novemehanicke sevrlojednostavno
i fizikalne cijevi:PE-cijevi postavljaju,
osobine. su i lagane,
savitljive a proizvodese u velikim
Bitno bolia mehanicka svojstva Tehnika
duljinama. spajanjaje krajnjejednosta-
Priproizvodnji cijeviodumre2enog polietilena, vnai pouzdana, a besprijekornesu i u pogledu
sirovina se najprije rastali,
a zatimse daljnjom higijenskih zahtjeva.
obradom materijal protivstarenja
stabilizira i ek-
struzijom oblikuje u cijevi.
Potom se primjenjuje
sofisticirani postupak kojiomogucuje suvremena
tehnologija: sirovese cijeviizlaZu kratkotrajnom
zracenju snopovima elektrona kojiiz molekula
izbijajuatome vodika. Naslobodna mjesta veZu
sesusjedne molekule cimenastaju novimoleku-
larnilancii mre2a oovezanih molekula.
Kakosu prirodimolekularne silefantasticno
izdr2ljiv
a veza, umrelenamoleku larna struktu-
radajecijevima bitnoboljamehanicka svojstva.
Otpornije sunapovrSinska mehanicka oStecenja,
manje je kvarova priizradiinstalacije,
a ugradene
cijeviimajui izuzetnu trajnost
je vrloglatka,pa cijevi Hewingove
Unutra5nja povr5ina PEx-cijevi
pruZaju malihidraulicki U njimanematalo-
otpor. moZetesaviti
2enjakamenca inkrustacijom nitikorozije. Vrlosu u luk kojemu
otporne naagresivnu vodui raznekemikalije. polumjer
odgovara
Pri niskimtemperaturama cijevizadriavaju peterostrukom
ounuelastidnost i moousesaviiati u lukovima s promjeru cijevi.

Suojstna PE-XGcijeui nienraGke turtke llewing

StupanjumreZenosti >60'/r D I N1 6 8 9 2
Gustoca 0.94kg/cm3 DIN53479
Cvrsto6ana kidanje 23 N/mmz DIN53455
lstezanje
do kidanja 400% DIN53455
Sek.-Emodul 600N/mm2 DtN53457
Udarnaotpornost kod-20"C nemaloma DIN53453
Zareznaudarnacvrstoca kod-20"C nematoma DtN53453
Otpornostna pukotinepodnaponom nemapukotina A S T MD I N1 6 9 3 Nepovezani
Toplinskavodljivost 0.35WKm D t N5 2 6 1 2 molekularni
Srednjikoeficijent
uzduZnogistezanja 1.4x10'4
1lK lanci
(20"c)
2x1O41tK(100" C) DtN52328
Najmanjipolumjer
savijanja 5xD DIN4726
Difuzija
kisika < 0.1 g/m3d DtN4626

llimenzije i podru6je primjene Hewingouih PE-Xc ciieui

PE-Xccijev izvedba preteinopodrucie pakiranou m
(mm)
dimenzija primjene
1 6x 2 -SD1 podno
grijanje 200 Otkidanje
vodikovih
1 8x 2 -SD1 podno
grijanje 200 atoma
2 0x 2 SD1 podnogrilanje 200

16x2 (20125) -SDl,u rebr.cijevi grijanJe

radijatorsKo 75

16x2,2 (20125\ .-standard katnirazvod 75

u rebr,cijevi
plavo/crveno
20x2,8(23128) -.standard, l,^+^i
N d i l i l t" ^a-z.v, u^ ui ,

u rebr.cijevi vodovi
usponski

- - SDl cijeviza5ti6ene
prolivdifuzijekisika UmreZavanje
.. - standardnaizvedbacijevibezzastiteprolivdifuzijekisika molekula

Stedljivijegrijanje 27
 ':'*;,

Novi
oblik I
i

topline
Kadje rijec o grijanjunije lako odabrati.
Naraspolaganju su namraznigrijadi
sustavi,no o uiem izboruipakodluEuju
uvjetiu kojimaZivimo,ovisnosto
dostupnimenergentima, prostorui
financij skim mogudnostima. Grijaca
tijelazagrijavajuu prostorijizrak,ljude
ipredmete, dakleomogu6ujukako
bi sezimipostigaougodajpotreban
da organizamnormalnofunkcionira
dokraditei kadse odmarate.Ako
Zeliteilimorateodabratigrijanjena
strujui na naiemse triiitu vecmogu
nacilijepooblikovaniradijatoriza
sobeikupaonices ugradenimnovim
tehnologijama, priiemu seposebno
vodiraiuna o potroinji energije,ali sve
viSeio njihovuizgledu.

r. '
I
i: I
I

Elektricni su radijatori vrloprakticni, jednise U ponudinekonvencionalnih radijatora pred-

mogupremje5tati iz prostorije u prostoriju, dok njacimladatalijanska tvrtkaTubesi jo5mlada
se drugimontiraju kaofiksnatijelas centralnimtvrtkaAn.traxlt kojaje krenula u tuavanturu 2002.
u p r a v l j a n j eU j e
m t. o m p o d r u c jvur l ov e l i k a godine.Njihova filozofijapristupa proizvodnji
konkurencija pa proizvodaci obilnoinvestiraju u grijacih tijelaje potpuno nova.Arhitektura radija-
istraZivanja i razvojjer na trZi5tu se traZenova toraprezentirana je kaotehnicka komponenta s
tehnolo5ka rje5enja, velikaStednja energije, estetskom poantom takodagrijaca tijelapostaju
kvaliteta i sigurnost kojujamciugradena auto- vrlovaZnasastavnica arhitekonskog sustava.
matika, a glavni je trendnovooblikovanje pase i Osnovna idejajestoblikovati radijatore saStove-
dizajnu posvecuje velikapaZnja. compovr5inom kakobi odavali Stovi5etopline.
Talijanski proizvodaci u tomsegmentu nude Osimtoganoviavangardni radijatori su objekti
pravebisere. Ti novibesprijekorno oblikovanikojiu prostoru imajusvojosobnikarakter, kra5
uredaji i nisunalikgrijalicama, a mogustajati u kaoi pojedini ekskluzivni komadinamje5taja,
bilokojem prostoru jervi5epodsjeiaju nakomade takodasemogudiskretno uvuciu milje.
m o d e r n onga m j e 5 t a jnae g o l n
i a r a d i j a t o r e . Tubesovo poimanje toplinene svodise samo
Uklopit ce se u svakimoderno ureden ambijent,na fizidkiosje6aj, za njihje to posebna ugoda
paiakoprivlace paZnju naprvipogled te5kocete Siregznadenja kojapozitivno djelujenacijelior-
otkritidaje rijeco sofisticiranom uredaju. ganizam. Za takavintrigantni pristup rje5avanju

28 Stedljivijegrijanje
problema grijanja okupilisu poseban dizajnerskiuzazid,alii nasred sobe,dapace caki ovjesiti Add-on Satyendra
prije podsieca
timkojijedugoradiona istraZivanju materijalai na stroppoputneobicnog lustera kojidominira Pakhali
na rekreacijsku spravu
razvoju tehnickih komponenti natemelju degasu prostorom. negoli na radijator. Fina
uspostavili vlastite visoketehnolo5ke standarde. lzraduju seodcelika, aluminija i titana.Ugrade- sinteza dizajna i tehno-
Toje otvorilo prostor za novdizajnerski smjerkoji na novatehnolo5ka rje5enja i automatika omo- logije, pravi bombon
ujedinjuje funkcionalnost i formuu idealan spoj. gucujunajboljiprijenos topline i nadzor. Primjena Eistog modularnog
koncepta, delinira
Vrhunski dizajneri Ludovico i Roberto Palomba, novihmaterijala i nekonvencionalno oblikovanjezidnu plohu, ali mo2ese
Satyendra Pakhal6 te studioSerafini napraviliomogucuje dasekompletan sustav i konstrukcijapostavitii nasredsobe.
su nekoliko izvanrednih kolekcija kupaonskihtransformira u cjelovitu formu.Estetika je apso- lma poseban pritvrsni
sustavza ugradnju
vi5efunkciolnalnih radijatora kojiosimStogriju lutnou prvomplanupa su i pojedini mehanickiu zid ili pod. Slale se
prostoriju, sluZei kaosu5ilaza ru6,nike, poputodu5nih
a za- dijelovi ventila takosavr5eno obli- pravokutno,kockasto
hvaljujucivelikom izborubojamoguse uklopiti u kovanida su gotovonevidljivi. lmajui slavinu kao puzzle, a postavlja
na zid po do-it-
razneambijente
stilski gdjenedjeluju kaouredaj podesivu za postojeci prikljucak takoda nisu se yourself sistemu.Srce
jer svielementi radijatora savr5eno balansirajuootrebninikakvi dodatni radovi. sustavaje kombinacija
izmedu funkcije i forme.U tu posebnu pricupri- No,estetika je samotockanai jersvakiuredaj od 12x24vrlo zahtjevno
padajui novesobnekolekcije kojezracekrajnjom sepostupno testira tijekomproizvodnog procesa. konstruiranihmodula.
jednostavno56u. Radijatori ni pocemune Najprijese provjerava
soliteri vodonepropusnost - (Foto: Tubes)
podsjecaju na grijacatijela- moguse postaviti radijator i podpritiskom '10
se napunizrakom od

Stedljivijegrijanje
 barazaranla se u bazenpunvode.Nakontoga
se povr5ina disti posebnom kiselinom i odlazi
u komorugdjese prevladi posebnim za5titnim
slojem, testira se i opetprevlacizavr5nim slojem
postupkom galvanizacije u kromi nikalvarijanti,
a najekskluzivniji modeliprevlade se zlatnom
patinom od 14do24karata.
I p a k i r a n jzea h t i j e v p a o s e b n up r o c e d u r u .
Radijatori se isporucuju za5ti6eni stiroporom u
kartonskim kutijama poputosjetljivih elektronic-
kihuredaja. Ekspresivni Tubesovi modeliunose
u arhitekturu prostora vlastitidignitet, plijene6i
'paZnju - toplinom
dvostrukom ugodom kojuSire
okosebei nesvakida5njim ugodajem kojistvara-
Ju.
Antraxovglavnisloganje formadel calore
- obliktopline.I doista,oblicinjihovih radijatora
zaistazradetoploi naslici. No,avangardni su
i potomuStostalnoistraZuju novemogu6nosti
i u l a Z um n o g ou r a z v o n j o v i ht e h n o l o g i ji a
m a t e r i j a l aS,t oi m o m o g u c u jkeo n s t r u k c i j u
neobicnih skulpturalnih radijatora kojesu razvili
zajedno s vrhunskom dizajnerskom ekipomu
kojojsu: PeterRifkin,Francesco Lucchese,
AndreaCrosetta i Massimo losaGhini.lz te
suradnje kojatrajesamocetirigodinestvoreni
su nekonvencionalni atraktivni proizvodi kojisu
ve6pobrali brojnenagrade i poznatisu u cijelom
svijetu.
Kolikosu se posvetili znanstveno-tehnolo5kim lnspiriran pjeSdanimdinama koje mediteranski vjetar
istraZivanjima vezanimza podrudje grijanja vrti u krug dizajner Peter Rankin oblikovao je modu-
i g r i j a c i ht i j e l an a j b o l j ep o t v r d u j en j i h o v o larni radijator koji se moie postaviti vertikalno kao
toranj-suiilicaza ruEnikeili vodoravnokao dekora-
sponzoriranje specijalne ekspedicije naGrenland tivni element.Izradenje od aluminija, no pozornost
da bi u svrhuvlastite studijeispitalikakoboravak privladi njegova savrieno obrailena povriina sitno
u e k s t r e m nhol a d n i mp r e d j e l i muat j e c en a valoviteteksture.Osnovnii vrlo zahtjevni strukturni
psihofizicku kondiciju. element- aluminijski grijadi panel dizajniraoje
Andrea Crosetta.(Foto: An,traxlt)

DESNO : Sinusoidnoskulpturalnotijelo radijatora

rezultat je formalnog eksperimentiranjadizajnerskog
Estetskisavrien oblik para - Antonia Astorii NicolaDe Ponti - da od grija-
radijatora koje stvara 6eg tijela stvore avangardni minimalisticki element
FrancescoLucchese - komad grijaceg namjeitaja koii moie stajati slo-
prilagoden je svakom bodno uzazid, montiratise na njega nisko ili visoko,
okru1enju u moderno pa iak i na strop. Badijator ima klasidneprikljucke i
namjeitenom ambijentu, potpuno inovativni sustav spajanja za zidnu instala-
no nudi i dodatne opciie ciju, a eleffiriEna free-standing verzija ima posebno
- naprimier, u radijator postolje na koje se doslovce moie postaviti kao
se mogu formalnougra- skulptura ili niska sobnapregrada. Po koncepciji se
diti i police za ruinike. potpuno razlikuje od cijevnih radijatora, Stootvara
Radijator Zero-otto je novu perspektivupri uredenjuunutrainjeg prostora.
izraden od aluminija, Modeli za prikljudak na centralno grijanje imaju teh-
moie se instaliratikao noloiki nov ustroj pa se potroinia vode u usporedbi
samostalnielement s tradicijskim centralnim smanjujeza dvije trecine, a
vertikalnoi horizontalno, ventili se otvaraju izatvaraju daljinskim upravljaEem.
a postoji i dubl-verzija. Milanoje napravljen od ielika premazanoglakom
Promjer mu je 80 cm, a otpornimna toplinu.Modularnielementivisoki su 13
dupli80x140cm. (Foto: i iiroki 26 centimetara.(Foto: Tubes)
An,traxlt)

-30 Stedljivijegrijanje

J
 Atraktivni model t.b.t.
Ludovicei RobertaPa-
lomba daje nova formal-
na i tehnickarjeienja.
Krajnje je reduciran i
transformiran: kad stoji
kao vertikalni soliter nit-
ko ga nece poistovjetitis
tehnickim uredajem jer
estetskipripada svijetu
namjeitaja. Mo2e biti
elektricni ili s protokom
vode za prikljudak na
centralnogrijanje.Ako
ga postavitena zid u ku-
paonici sluZii za suienje
rucnika. Ukratko,t.b.t.
su kromirane cijevi pro-
miera 7 centimetarakoje
se montiraju vertikalno
ihorizontalnopomocu
skrivenih zidnih nosaia,
samostalnoili u grupi.
Ujednostavnojcijevi
nalazise posebnokon-
struiran ustroj za pravil-
nu cirkulaciju vode ili za
instalaciju elektri6nog
grijaca. U elektricnoj
verziji iedna od dvije ter-
minalne opruge koje su
savrieno inkorporirane
u dizajn sluii kao opdi
prekidai kojim se uredaj
pali ili gasi. Moie se
i nstali rati horizontalno
ili vertikalno, a duljine
se krecu od 120do 200
cm. Prednostmodela
za centralno grijanje
su ventili odvojeni od
radijatora ispojeni na
sustavgrijacapomocu
i ntrawaII-s u stava koji
se mo2epostaviti cak
inekoliko metaraod
radijatora.

IIOBROJE ZNATI...
.Prijekupnjeelektricnih
radijatoratrebaprovjeritiimatelidovoljnosna2an
prikljudak
elektridne Stoznadidaglavniosigurad
energije, morabitive6e
snageod predvidene snagegrijanja, demutrebadodatisnaguostalih
vecihtro5ila,kaonpr.Stednjak,perilica,hladnjak...
.Zastanove visinedo 2,5metaraprosjedna snagagrijanja iznosi150W
po cetvornom metru,no to ovisii o toplinskojizolaciji,
takoda kodlo5e
zgradatrebaponekad
izoliranih i dvostruka snaga,a koddobroizoliranih
manjeod prosjeka.
.Kakobistese u svakojprostorijizimiosjecali ugodno trebastvoritipovo-
ljnumikroklimu. Akoje toplizraksuho5te6uje sluznicui lo5edjelujena
di5neputovepagatrebaovlaZiti.
.Trajnoukljudeni kaloriferi
najvecisu rastroSnici - Zderukilovate, a ne
grijuprostorravnomjerno.
.Prijespavanjatrebaspustitiroletei navudizastoredimese stvara
omedenprostori dodatnislojevizrakas relativno sporijomkonvekcijom
kojasmanjuje bijegtoplinekrozprozorska stakla.

Stedljivijegrijanje 31
Dimnjacii U vecini na5ih kucai stambenih zgrada dimnja-
ci i dimovodi gurnuti sunadnoljestvice prioriteta.
Za novikuhinjski element ilitepihspremni smo
obicidesetke prodavaonica, podici kredit i zadu-

ku6ni zrak
Kucnisustavgrijanjapo mnogo6emu je nalikautomo-
2itisenanekoliko
Noo ispravnosti
kupaonskog
mou hladnom
prvogmajstora,
bojlera
godina.
loZiSta

ili beztoplog
makolikoko5talo
centralnog
razmiSljamo
tuSa.
grijanja
tekkadostane-
Tadpozivamo
- bitnoje da
ili

bilu.I jedanidrugitrebajugorivo,tekuceili plinsko, sustavodmahproradi. U tomtrenutku nitkone

a pravilanradiStedljivuupotrebuosiguravadobro r a z m i S ljjeal i c i j e lsi u s t a vi s p r a v a n
ka, k v oj e
podeienidovodzrakaiodvoddimnihplinova.Kadne stanje dimovoda i ventilacije koja mora osigurati
valjadovodzraka,nimotornikotaonerazvijajupunu dovodzraka.Tose oonekad doznatekkadsud-
snagu,a to se dogadai s neispravnom ispuinomcijevii skivje5taci procjenjuju uzroke nesreca s ljudskim
s neprikladnimdimnjakom. 2rlvama kakvesedogadaju gotovo svakezime..,
I dokdnevne novine i televizija tro5emedijski
ZacepiteIi automobiluispuh,dogoditce se isto ito i prostor nasvakinovimodel automobila, mobitela
zaiepljenomdimnjaku.Motorstaje,a kotaosegasi. i kompjutora, fundamentalne promjene u tehnici
No,posljedicesu bitnorazliiite- sazaiepljenimispu- grijanja cameu potpunom mraku. KaodaZivimo
homne moZetevoziti,a neispravandimnjakili oiteceni u Oceaniji gdjesujedinagodi5nja dobaugodna
dimovodu kuci- smrtnaje opasnost. promjena izmedu toplogproljeca i ki5nog ljeta.

U
o
I

S t e d l j i v i jger i j a n j e
 Usvakoj kucipostoji nekapec,grijalica ilisprava Postotak Vrijemedo Vrijeme do
zapripremu toplevode.Trii5teje nepregledno, a co pojaveglavobolje, nastupanja
uredaja imavi5enegolistanova i ureda.Nevo- u zraku vrtoglavice smrti
je
lja u tomuStodimnjaci i dimovodi u mnogim sobe imu6nine (minute)
(minute)
stambenim i poslovnim prostorima odavno neza-
dovoljavaju ni minimum sigurnosti. Dugogodi5nji 0,08 45
zastoju stanogradnji statistickije samopogor5ao 0 , 1 6 20 120
slikuopcegstanja.Kucesu prosjecno starije,a 0,32 5 . . .
1 0 30
dimnjaci oronuli i opasni, neprikladni za klasicno
loZenje, a kamoli zanovegrija6e sustave. 0,64 1...2 15
N a p r i m j edr ,u g o r o c npi l a nz a d o v od e n j e 1 , 2 8 1. . . 3
zemnog plinau Dalmaciju nepriprema lokalnu Koliko je opasan i smrtonosanugljikov monoksid
upravu i stanare das pojavom togvrijednog ener- uvjerljivo pokazuju brojke u tablici. Znamo li da u
gentatrebapromijeniti navike u graditeljstvu, a zraku ima 78,1 posto duiika (N),20,95 posto kisika
postoje6e zgrade prilagoditi modernim loZi5tima.(O), manjeod 1 postoplemenitihplinova i oko 0,035
posto ugljikovog dioksida (CO2),navedeni postoci
Poznato je dasamou podrucju Splitanedosta- ugljikovogmonoksida(CO)dieluju ioi opasnije.To
je barem100.000 dimnjaka zapravilan prikljucakje plin bez boje okusa i mirisa pa zimsko provietrava-
modernog plinskog bojlera ilikotlacentralnog gri- nje iventilacija zatijevajupunu painju.
janja.Tamosujo5nedavno gradene velikestam-
benezgradebezijednog pravog dimnjaka, pa u Temperatura Gusto6au kg/m'
oc Zrak Dimniplinovi
neizoliranim zidovima imajusamoventilacijske
kanalezaprozracivanje zahoda, smocnica i ku-
paonica. 10 1,34 1,38
Otkriveni sui slucajevigdje sudimovodi
jednostavno prikljucivani naventilacijske otvore, 0 1,29 1,33
a potomsejedvamoglasanirati udinjena Steta... +10 1,24 1,28
Posljedice elementarnog nepoznavanja stro- +30 1,15 1, 1 8
gihpravila igres plinskim (i ostalim!) loZi5tima i +70 1,00
dimnjacima moglebi prerasti u ozbiljan problem.
Poznavajuci na5ezakonodavstvo i sporonormi- +140 0,83
ranjena gotovosvimpodrucjima gdjeopasno +220 0,70
Zagrijavanjemdimnih plinova i zraka u kotlu i
dimnjaku mijenjaju se lizikalna svojstva. godinama,danassu na
Teplinovite tvari postajusve lakie, povecavaim se scenii superosjetljiva
ivolumen, pa ne odlazesamo uvis vedse iire po njuikala za otkrivanje i
cijeloj prostoriji.No,topli zrak upija i mnogopare mjerenje ostalih plino-
koja se lako pretvarau kiselikondenzat. va...CO,NO*

i
E
P

:
Jednostavanpokus U toplom zraku sa sve Cim se potroii sav kisik
otkriva koliko brzo manje kisika plamen plamense gasi, a na
plamen potroii kisik. mijenja boju i treperi staklo se taloZi eada i
Pokrijete li svijecu dok plinovi i dim prijeEe kapljice kondenzata.
6a5om,gorjet 6etako dotokzraka.Jer, nakon Plinovi se hlade i
dugodokdobiva povecanjavolumena istjecukroz otvor...
svieii zrak. vru6i izbijaju iz iaie.

LIJEVO: Tipiian izgled dimnjaka u vecini starih zgra-

da. Sagradenod opeke inamijenjen loZenjudrvom i
smedim ugljenom, preiivio je dvije velike revolucije
- prijelaz na loienje uljem, a potom i
plinotikaciju. Nedovoljno izoliran u hladnom
potkrovlju,s dimovodom koji na sve stranepropuita
kondenzat,odavnoje preiao granicusigurne
upotrebljivosti...

grijanje
Stedljivjje 33

GORE:PoZariklasiEnog
dimnjaka u zidu od
opekemogu nanijeti
veliku itetu zgradi. Kako
visoketemperature
mogu ozbiljno ugroziti i
nosivostnakongaienja
treba poduzeti temeljitu
sanaciju.Naiin obnove
iizbor materijalaovisi o
razmjerima Steteu zidu.
Umetanjenovih dimo-
vodnih cijevi u pravilu je
jedino pouzdano rieie-
nje za sigurnostzgrade
i spreiavanje dodatnih
iteta. To mo2ebiti i do-
bar povod za promjenu
loiiita i ogrjeva.
34
zaostajemo za Europom, to bi moglorezultiratisvojezakone i propise. NajviSese problema mo-
odlukama donesenim napredac, bezkonzultacijaZeocekivati upravo na podrucjutehnickihpropisa
strudnjakai bezuvaZavanja stvarnog stanjau kojimoraju bitiuskladeni sazakonom, a pritomi
oraksi. u oraksi.
ostvarivi
Zasad,u nedoumici, vecinaozbiljnih tvrtki Srecom, toplinarstvo je takvastrukada bez
kojese bavegrijanjem iz predostroZnosti radije stalnog
ucenja ni najmarljiviji
serviserne moZe
pose-Ze zaizvornimnjemadkim normama koraks tehnickom
i upu- uhvatiti razinomproizvoda koji
tamanegoli daprimijeni
zastarjele ilinedorecenedolaze nahrvatsko trZi5te.
domace propise. Tusenegdje izgubilaonaprica Stogave6ina predstavni5tava i dobavljacakon-
o 40.000dokumenata kojebismoprijeulaskau tinuirano organizira izobrazbusvihkojipostavlja-
Europumoraliprevesti, a potomim prilagoditiju njihove uredaje.
Dimovodiod
Bffiif,f^" nehrdajudeg
celika
omoguculu
sanaciju starog
dimnjaka, a
ouornc ako ni to nije
TOPLTNSKE mogu6e,mogu
ILI
ZASTITE se prifvrstiti na
DVOSTRUKA fasadu zgrade.
c=r-tcrun
CIJEVS
IZOLATOROM
IZMEEUSTIJENKI
DESNO:Suvremeni
dimovodi imaju na
dnu obvezanizljev
kondenzata.
Dokje kod plinskih
lo2iStakondenzat obilan,
kod uljnih ga je manje,
ali zato u njemu ima
sumporne kiseline koja
se ne smije ispuitati
izravno u kanalizaciju. oTVoRZAEISCENJE
Takavse izljev
prikljuduje na kutiju s .
vapnencem,mramorntm
prahomi aktivnim
ugljenom, gdje se J
agresivne s
kemikaliie neutraliziraju, T
a tek potom odlaiu na
otpad - baremjednom
o
g ,,:
'>,
godiSnje. :
Stedljivijegrijanje
 Medutim, Stouciniti s manjesavjesnim maj-sto- Moderni dimnjaci imaju
rimakojisvojsvakodnevni kruhzaraduju u sivoj nekolikokoncentricnih
slojeva u kojima se
zoniili nacrno pa imje najvaZnije dobitiposao, izmjenjuju aktivni i
postaviti uredaji - naplatiti. zatvorenizraEnikanali,
Znamoli kakvanamje socijalna situacija u ze- toplinska izolacija
jasno je i stijenkeod raznih
mlji, dakupacnovogkotlailibojlera te5ko materijala.
prihvaca obvezusanacije dimnjaka ili ugradnju Na slicije gornji otvor
novihdimovodnih cijevi,jer taj dodatni troSak dimnjaka na kojemu
nadmaSuje njegove financijske mogu6nosti. kroz srednju cijev izlaze
dimni plinovi, a kroz
Nenavikli na Stednju i racionalno iskori5tenje iiru cijev koja obavija
e n e r g i j em, n o gni e m o g up r o c i j e ngi tui b i t k ie dimovod usisavase
Stetuizazvanu upotrebom loZi5ta s neodgovara- svjeZizrak i upucuie
jucimdimnjakom prema loZiitu.
ilineprikladniin dovodom zraka Loii1ta s takvim
i trajnosemires opasnim, polovicnim rje5enjem. dimnjacimanetroie
Glavno je da bojlernekakoradi,jer uvijek6ese sobnizrak,a struja
nacitzv.strucnjakspreman zaZmiriti naobaokai vanjskog zraka koja
stiile do plamenika
udovoljiti njihovom zahtjevu. predgrijana je od topline
JoSje gorekadse pojedinci upusteu samo- dimovoda.
g r a d i t e l j s kzea h v a t es p l i n o m k, o t l o v i m ia
bojlerima - uglavnom naosnovinemu5te upute LIJEVO:Tipicni
kojudobijuu paketu s kupljenim uredajem, ao modularnielementiza
uvjetima kojitrebaju osigurati siguran rad,npr. zidanje dobro izoliranog
plinskog bojlera, nemaju pojma. tgoslojnogdimnjaka.
Samotne ili keramicke
lakoonispretniji ne moguodoljeti da ne5to cijevi sastavljajuse
naprave i sami,kadsu u pitanju plinske instala- utorom i specijalnim
cijei konstrukcije kojeutjecuna uredanrad brtvilom otpornimna
l o Z i S t as,a v j e t u j e mvoa m d a t o p r e p u s t i t e kiseline.Utori oblikom
spreiavaiu istiecanie
iskljucivoprofesionalci ma. kondenzatakoji se
Utompodrucju i najbezazlenijizahvat, makako cijedi po unutrainjim
vamse ciniojednostavnim, moZeimatiopasne stijenkama.
posljedice...
Prohodni dimovodi
Priizgaranju ogrjeva stvaraju se vru6idimni
plinovi kojetrebakrozdimnjak odvesti u otvoreni
prostor. Akoje odvodzatvoren, prestaje i struja-
njezrakaprekoplamena pa u loZi5tu ponestajepetnaest prostornih metarazrakalOsimtoga,
kisika, a skuplja se i mnogovodenepare.Bez valjaznatidaseu zemnom plinukrijevrlomnogo
trajnog dotokasvjeZeg zrakasmanjuje se udjel vode,oko1,4kg posvakom prostornom metru
kisika,najprije u loZi5tu, a potomi u cijelojpro- plina(1,4kglm")kojasepriizgaranju oslobada u
storiji. vodene
obliku oare.
Pritomnastaje otrovni ugljicni monoksid (CO), U zatvorenom prostoru ta vodenaparamo2e
s vremenom se gasiplamen, a u zatvorenoj 6e stvoriti neugodnu, prevlaZnu klimu,zagu5ljivost i
seprostoriji uguSiti sveZivo. osjecajvrtoglavice. Pritom se nahladnijim vanj-
Stose dogadau prostoriji gdjeloZi5te nema skimzidovima taloZi kondenzat, Zbuka senatapa
izda5an dotoksvjeZegzraka pa prestaje i struja- vlagom, a napovr5ini serazvijaju gljiviceu obliku
njepremadimovodu, najbolje moZete provjeriti tamnih mrlja.
akoupaljenu svijecupokrijete preokrenutom A kadse gljivice i plijesan ugnijezde nazido-
caSom. vimaprostorije s trajnovisokom relativnom vlaZ-
U pocetku svijeca gorinormalnim plamenom,no56u zrakato moZekodljudiizazvali alergijska i
nozagrijani plinovi zadasispunjuju ca5u,odozgo gljividna oboljenja. Odito je dazimsko grijanjeite-
n a d o l j es, p r e c a v a j udcoi t o kz r a k a P . l a m e n kakoovisio stalnom i kontroliranom dotoku svie-
treperi, mijenja bojui smanjuje se.Nakrajuse \eg zrakai pouzdanoj odvodnji dimnih plinova iz
gasi,a cadomuprljane stijenke prekrivene su loZiSta. Timese u prostoriji osigurava dovoljno
kapljicama kondenzata... kisika,
a smanjuje sei udjelpareu zraku.
Primijenite li to na va5plinskibojlerili kotao Strujanje uvelike ovisio dimnjaku i uzgonu u
centralnog grijanja, razumjet 6etevaZnost dobro njegovu dimovodu. Kakoje zimivanjskizrak
prilagodenog dovodasvjeZeg zrakaipravilno znatnohladniji odzrakau zatvorenom igrijanom
dimenzioniranog dimovoda. prostoru, velikaje i razlika u njihovoj gustoci,
i z g a r a n jjee d n o gp r o s t o r - pase pojavljuje
J e t ,z a p r a v i l n o i razlika u teZini.Hladan je zrak
nogmetrazemnog plinatrebaod dvanaest do gu5ci, a toplirjedi.

grijanje
Stedljivije 35
 Uzgon u dimnjaku od12,5x1
velicine 2,5cmdo(pribliZno) 14x14 cm,
U o p 6 e n ot o, p l is e z r a k u z d i L eb, a 5 k a o modernisu dimovodi bitnouZii kruZnog presjeka,
S t os e b a l o n si a z a g r i j a n i m z r a k o mu z d i - s unutra5njim promjerom od8 centimetara.
do
Z u d o v i 5 i hs l o j e v aa t m o s f e r eo,t p r i l i k e Dakako, ta je bitnapromjena posljedica sve
tocke g d j e s u v a n j s kii t o p l iz r a k u b a l o n u kvalitetnijih
loZiSta u kojimaizgaramanjegoriva,
p o d j e d n a k ge u s t o 6 e( t e Z i n e )U . z g o n s k i manjeje dimnihplinova, a povoljan se uzgon
ucincinajvidljiviji suu vodigdjepodmornicu ispu- postiZesamos uZomdimovodnom cijevi.
njenuzrakom gustavodena okolina jednostavno U i g r ij e v r l os l o Z e nzon a n s t v e n o - t e h n i c k o
izbacuje napovr5inu. iskustvos podrucja termodinamike i aerodina-
Dakako, u dimnjacima sute razlike bitnomanje mike,pa je proracun strujanja i vrtloZenja u
iieZeuodljive, noo njimaovisikvaliteta izgaranjadimovodu danasneodvojiv diokonstrukcijskog
u loZiStu. oblikovanjaplamenika, loZi5ta i cijelog kotla.
K a k os u d i m n j a cui g l a v n o m u u n u t r a 5 n j i m Kakoovdjeglavnuuloguimatermicki uzgon
zidovima i sasvihstranaihokruZuje koliko-tolikokojijedjelotvorniji u toplijem dimovodu smanjene
toplijizatvoreni prostor i toplijizidovi, zrakje u kolidine dimnihplinova iz niskotemperaturnog
njimamalorjedii lak5i, panastoji pobjeiiuvis. uredaja u Sirokom bi se dimnjaku brzohladile, a
lstodobno seta razlika u dimnjaku manife-stirastrujanje bi se usporilo. Toi jestglavniproblem
i kaopodtlak, tlakosjetno manjiodokolnog zra- prikljucenja modernih uredaja nastaredimnja-
ka,padonjiotvordimovoda usisava zrak.Topliji V ^
zraku dimovodu strujinagore, a nanjegovo mje- Nauzgonutjede i visinadimnjaka, jermanjara-
stodotjedezrakiz prostorije, Stoje uobicajenizlikaizmedu vanjskog tlakai podtlaka u dimnjaku
znakda dimnjakdobrovuie.Akoje prostorija takoder usporava strujanje, paonis kra6im dimo-
temeljito zabrtvljena, strujanje moZei zastati, a vodomu pravilu slabije vuku.Nastrujanje utjece i
toje prisvakom loZenju u zatvorenom najopasnijioblikdimovoda. Akoimamnogo koljena, nekoliko
trenutak. promjena smjera, neravnu i hrapavu povr5inu,
O v op r i r o d n uo z g o n s ksot r u j a n jm e o Z e m otrenjece usporiti strujanje i oslabiti uzgon.
pospje5iti ugradnjom ventilatora, Stoje u novije Uzgonusporava i lo5atoplinska za5tita, oso-
vrijemeuobicajeno rje5enje kodniskotempera-bitokoddimnjaka u vanjskim zidovima, ili kod
turnihi kondenzacijskih kotlova. Umjesto podtla- dimnjaka kojiprolaze kroznegrijane prostorije ili
kau dimnjaku sepritom javljamehanicki izazvani pakvisokehladne tavane. No,uzgonu dimnjaku

rq
nadtlak, paplamenik gotovo neovisio prirodnommoguoslabiti i nepovoljni klimatski uvjeti,odtem-
uzgonu relativno hladnijeg dimovoda. promjena
peraturnih i zracnog tlakadovrtloZenja
I doksu staridimnjaci najde56e biligradeni vjetra. Moderna lo2i5ta rades bitnoniZim tempe-
opekom, s dimovodom kvadraticnog presjeka r a t u r a mdai m n i hp l i n o v pa a d i m o v o dmi o r a j u

GORE:Plasticni,
keramickiiielicni mogu6ost
uloici. Za sanaciju
starihi oitecenih
dimniaka i suZavanje
dimovodaumetanjem
dimovodnecijevi
promjera80 mm na
raspolaganju vamje
relativnobogataponuda
raznih proizvodaca.
Cijevise razlikuju
oblikom i nacinom
ugradnje, a vrsti
goriva valja
podrediti i izbor
materijala.Plastiini
montaini dimovod
nikako NE SMIJEu
dimnjak nad loiiStem
krutog goriva!
:
Ako upornezahtjeveserviserada u kupaonskim U noviie vrijeme proizvodaii dimovoda tragaju za
vratima izradite dva ventilacijska otvora novim materijalima, trajno otpornima na agresivne
povriine 2x150cnf ao1ivtlujetekao birokratsko sastojke kondenzata.
zanovijetanje,pogledajte tablice na prethodnoj Pokazalose da kondenzat u dimovodima uljnih loih
stranici...Otvorine moraju biti bai u vratima,molete 1ta sadrZitoliko sumporai sumporne kiselineda im
ih napravitii u zidu. No,jedan mora biti uz pod, a ni najkvalitetniiicelici ne mogu odoljeti (pH od 1,5do
drugi bli2estropu, na visinskomrazmakuod barem 3,8).Stogapri obnovi uljnih lohiStasanirajteodmahi
180cm. Jer, sa svakim kubikomplina potroiite dimovodenovim cijevima.
dvanaestputa visezrakaiime kupaonicabez dotoka U prednostisu keramiine cijevi, no dobarje i
propisne ventilacije moie biti itekako opasna. nehrdajudi celik.

36 Stedljivijegrijanje
 bitiuZi,gladi,boljetoplinski izolirani i otporni na njamoZebitihladniji od20"C.Strujanjem hlad-
agresivni kondenzat. nijegzrakaprekotoplinskog izmjenjivaca kotla
VaZno je napomenuti datijekom loZenja postoje smanjuje se prijenos topline, a pregrijani dimni
dvijebitnefaze- paljenje plamena prihladnom plinovi odlaze u dimnjak neiskori5teni.
d i m o v o diun o r m a l ngoo r e n j es a z a g r i j a n i m No,to nijesve.Prebrzim strujanjem zraka
dimnjakom. plamenne postiZe maksimalnu temperaturu,
P r i l o Z e n jkur u t i mg o r i v o mn,p r .u k a l j e v i m nemapotpunog izgaranja goriva,pa u loZi5tu
pecima, potpaljivanje vatreponekad je bilopravo i d i m o v o d ur a s t e k o n c e n t r a c i juag l j i c n o g
umijece. No,nakonmaloljutogdima,puhanja monoksida. Suprotno uvrijeZenom miSljenju, ta
i dadenja toplibi se zrakipakprogurao do vrha je pojavanajizralenija kod loZi5tas prirodnim
dimovoda, a potomje uzgonu Sirokom i sve t e r m i c k i mu z g o n o mp,r i h l a d n o mvremenu,
toplijem dimnjaku jacaoizsatau sat... velikoj
temperaturnojrazlici i snaZnom uzgonu u
Medutim, plinskaloZi3ta ne dopu5taju takva dimnjaku.
kolebanja jer cimukljucite pe6naplameniku se U loZi5tima s ventilatorom i kontroliranim doto-
morapojaviti pravilan plamen. komsvjeZeg zrakavi5akse lakoodrZava u ras-
Douod ztaka ponuod15do25posto, dokmoderni plamenici s
AkoloZi5te nijeopremljeno zradnom turbinom, predmije5anjem omogu6uju vrlotocnodoziranje
radplamenika ovisiiskljucivo o prirodnom termic- smrese.
komuzgonu dimnjaka. Ali,kaou automobilu, za Silurno loiiSte
dobroizgaranje trebai optimalna smjesa gorivai Ocitoje dobarsustavgrijanja cjelina u kojojsvi U nedostatkuboljeg
rjeienja, bojler moiete
zraka.Previ5e zrakauzrokuje znatnetoplinske dijelovi skladno rade,a tomuvaljaprilagoditi i zatvoriti u vatrosigurno
gubitkejerzrakkojinesudjeluje u procesu gore- prostorije u kojepostavljamo kotlove i bojlere. ku6i5te,azrak dovesti
cijevimaizvana.

Nedopuitena kombinacija: kuhinjska napa s ventilatorom koji zrak
igpuhuiey vaniskiprostor i plinskiboiler u susiednoiprostoriii.
Tu se zaEasmoie preokrenutismjer dimnihplinova...Mnogenape
imaju turbinu s u6inkomvecimod 100m3 ito obiian bojler ili manji
kotao ne moZenadjaEatini s ugradenom turbinom za uzgon.
Akoje loiiSte u prostoriji bez prozora, a s druge strane vanjskog
zidaje susjednazgrada,za dovod svjeieg zraka postavitecijev
prefia najbliiem ilobodnom vanjskomzldu. Otvor cijevi ne smije
biti manji od 150cm2,a akoje cijev dulja od desetmetara,
obvezn6 ga pove6ajte na 3d0crhz.

-
=
1
c
L
z

t
-
o

:
U prostorijamas volumenomve6imod
1,0m3po svakomkilovatunazivnesnage
loZi*ta (> 1 ml/kW) dovoljno je i obi6no
prozradivanje kroz prozor.
Ako je loiiSte u sobi manjeg volumena od Ako ie prostorija jo! manja, treba izra-
jednog prostornogmetrapo kilovatusnage diti otvore (150cmz)prema vanjskom
(< 1 ms/kW),npr. u ostavi, obvezni prostoru. Dakako,otvori se zaiti6uju i
su otvori prema susjednojprostoriji. mreZicomprotiv kukaca.

Stedljivijegrijanje 37

:
 Dana5nje su zgradesve boljezabrtvljene. NajvaZniji je kriZniizmjenjivad topline gdjeu
Gotovo nemaprozora i vratabezgumene brtve. protustrujnom sustavucijevisa zajednickom
I doksmonekoctolerirali umjereni propuh kroz povr5inom za izmjenu toplineistro5eni toplizrak
svemoguce reske,danasse odstudeni itoplin- predajetoplinusvjeZemu kojiventilator usisava
skihgubitaka Stitimo temeljitim zatvaranjem sva- u kucu.
kogotvora. Timestanpretvaramo u zabrtvljenu P r e d g r i j a ns iv j e Z zi r a k s m a n j u j eu k u p n e
kutijubezsustavne izmjeneilakagdjesvakolo- t o p l i n s k g e u b i t k eN. o , o v d j es u u s u s t a v u
2i5tes plamenom ozbiljno konkurira normalnomogranideni promjeri cijevikakobiusporili strujanje
disanju. . od30do60m"nasat
S u v r e m e ngor a d i t e l j s t vpor i k l a n j sae s v e Pritakvomgospodarenju toplinom i prozra-
Stedljivijim zdanjima pa tzv.niskoenergetske civanjem kotlovima i bojlerima trebaosigurati
kucepostaju trolitarske, a ovese pakpostupno zasebni dotokzraka.
pretvaraju u pasivne, Kodsvihje najvaZnija NaZalost, kodnasse ti sustaviponekad vide
p o t p u n ak o n t r o l ae n e r g e t s k ipho t r e b a samona policama stranihsupermarketa i proci
lzravnavezavisine upravljanje svimtoplinskim gubicima i dobicima. 6edostavremena prijenegoStoih ukljucimo u
dimnjaka i uzgona u To je najizraZenije u tzv.pasivnim kucama standardnu opremu kucei stana.
dimovodu: gdjese iskori5cuje svakigramtopline, pazrakiz Zrllr u kriuom smjeru
ku6esmijeiza6iteknakonStoseohladio u korist Danasmnogiugraduju napes ventilatorom koji
svjeZega zrakakoli seslijevau ku6u. iz stanaizbacuje prejake kuhinjske mirisei pre-
U meduvremenu, provjera zrakonepropusnosti grijanivlaZni
zrak.Makako vamsecinilodanapa
je
postala gotovorutinski postupak u odredivanjunemanikakve vezes va5implinskim kupaonskim
energetskih osobina kuceilistana. Primjenjuje se bojlerom, plinskom ili uljnompeci,nemojte ih
tzv.blower-tesf s ventilatorom na ulaznim vrati- istodobno ukliudivati.

Klasidan kupaonski
bojler s kapom iznad
plamenikazahtiieva
6eicu kontrolu.
Tuje itekako vaian
djelotvoran termiEki
uzgon.
Nepovoljno kovitlanje
vietra nad krovom moie
dimneplinove potisnuti
natragu dimovod...
Opasni su i prikljuici
drugih lohiita na istu
cijevjer prejakoboino
strujanjemo2e usporiti
protok dimnih plinova iz
ni2eg loZi*ta.
Uzgon i utjecaj nape
1,0kg/m3 1,24kglm3 ili ventilatora mora
provjeriti strudnjak,
p=h.Ag.g instrumentomkoji
p=1m.0,2t1lm3.10m/s,
zaias otkriva Stetne
plinove u blizini bojlera.
p=2,4,m.k9.m76:.5,
p = 2,4 l{/m2
P = 0,024mbar

Za dimnjak visok 10m

(h), razlika u tlaku bit ce
ma.Vrataseprekriju i zabrtveplastidnom folijom, Akonapaimamo6nutu^rbinu kojaizkuhinjeu
p = 10.0,024
mbar a snaZni ventilatorutiskuje zrak.Usporedbom jednomsatuizbaci100m" ztaka,a kupaonica je
p = 0,24mbar tlakova, a ponekad i snimanjem kamerom za udaljenasamo nekoliko
koraka,valjapripaziti
na
infracrvenidiospektra, nakuciseotkrivaju re5ke, radbojlera.
Ma kako mala bila razlika rupicei pukotinekroz kojezrak nekontrolirano li daje dimovod
Vjerujete bojlera
dobrodimen-
tlaka oiita je izravna istjece. zionirani pravilno prikljucen,
a dimnjak dobro
vezaizmedu visine Kakobise u zabrtvljenoj ku6iipakmoglodisati, izoliran,to ne iskljucujemogu6nost neugodnih
dimnjaka i razlike u masi
izmedu svjeZegzraka i ugraduju seventilacijskisustavizastalnuprisilnu iznenadenja.
toplih dimnihplinova. izmjenu zraka.Rijecje o metalnim iliplastidnim Prejaka napau dobrozatvorenom stanumoZe
No, visina dimnjaka cijevima,kruZnog ili pravokutnog presjeka koje poni5titi
udinak termi6kog
uzgona u dimnjaku,pa
(m)je ip-akdominantna uvelikepodsjecajuna ku6nesustave odvodnje. dimniplinovi mogu promijeniti
smjer.
mje.ra.Stoje dimnjak
vtst,uzgonp vecL U sustavu sulucnakoljena, i posebni Neprimjetni
ventilatori ugljicni
monoksidcijeditcese u ku-
pa dimnjakbolje vuEe... nastavci zaprigu5enje buke. oaonicui Siritistanom.Akoi nedostiqne fatalnu

38 Stedljivijegrijanje

*d
koncentraciju, neugodna je i samapomisao da
ganesvjesno udi5emo.
S ukljudenim zidnimiliprozorskim ventilatorom
kojiiz kupaonice izbacujevi5akparestanje jejo5
ozbiljnije.Previ5epareu malomprostoru s uklju-
cenimplinskim bojlerommoZe bitiozbiljan
signal
kakone5tonijeu redu.
Stogastrucnukontrolu svihloZi5ta trebaoba-
vitis ukljucenim ventilatorima nape,kupaonice
i smodnice. Osjetljiviminstrumentom serviser
moZetodnoustanoviti sastavzrakau blizinipla-
menika.
Akoje loZi5te u manjojprbstoriji, u ziduili u
vratima trebaizrezati
baremventilacijske otvore
kojima 6eteomogu6itinormalniji radplamenika i
smanjiti opasnost neprimjetnog trovanja.Uosta-
jasnipropisi... Viessmannovidimovodi tipa cijev-u-cijevi
lom,o tomui kodnaspostoje za protustrujno dovodenje predgrijanog
Da bistemirnospavalinajbolje bi biloza di- zraka. S takvim dimovodnim prikljuckom
movode primijeniti
svihloZi5ta dvostruke cijevi loiiSte ne ovisi o zraku prostorije, a izmjena
(cijev-u-cijevi)
s unutra5njim kanalom za odvod topline predgrijava vaniski hladni zrak dime
se posppsule,zgaranle, smanlup poFva
dimaivanjskim kanalom za dovodsvjeZeg zra- kondenzatau plameniku i moguda korozija.
Ka.
Takokotao,pecilibojlerpostaju
neovisni
o sob-

nomzraku,a zdravu zimskumikroklimuosigurat

6etes mnogomanjetoplinskihgubitaka.
No,bezobziana svutehniku, i ovezimene
primijeniti
zaboravite staropraviloo prozradiva-
propuhom
njukratkotrajnim - podvije{riminute
svakadva-trisata.

Turbineiventilatori za prisilnoispuhivanjedimnih
plinova u dimnjake sa slabim uzgonom ukljuieni su
u fini elektroniiki upravljaiki sklop koji je povezan
, s kotlom
kotlom i mjeri
mjeri tlak
tlak s obje
obje strane
strane automatskog
automatskog
zaklopca,temperaturuplinovai brzinustruianja.
Ovisnoo stanjunalicu mjesta,u toise dodatnoj
opreminudesvemogu6ekombinacije, a stu-
I panj
panj automatizacije
automatizacije odredujeiicijenu.
odreduje cijenu.
Najvainije je da o uzgonu i brzini strujanja u
dimnjakune odluiuju ukudanive6automat
koji u sludaju nepovoljog tlaka, kvara u kotlu
ili zastoja u dimnjaku odmah zatvara dimo-
vod i spreiava svako propuitanje Stetnih
plinova u stambeni prostor.

GOREi DESNO:ZeliteIi da vam kotaone ovisio

sobnom zraku, primijenite neki od dodatnih
sustava za izravni dovod vanjskog zraka u loiiSte,
a u opremumoiete ukljuditiidodatni ventilators
automatskim upravljanjem usisom ili nadtlakom.
Uz svoie kotlove i terme vecina proizvodada nudi
dopunskuopremui modularnesustaveza rjeienje
svih problema s dimovodima i sigurnim radom kotla.
Tolikabrojna rjeienja omoguduju i postavljanie kotla
i spremnika u vrlo malu prostoriju.
Svie2izrak dolazi izvana kroz jednu celiEnu cijev, a
dimni plinovi iz kotla odlaze u dimnjak kroz drugu.
Za takvu izvedbu priivricuje se na izlazni otvor kotla
posebni T-elementu kojemu se te dvije vrlo razlidite
plinovite struje mimoilaze,kao da je rijeE o tipskom
protustrujnom sustavu s jednostavnim prikljuEenjem
na dimnjak.

grijanje
Stedljivije 39
 Spas
za stare
dimnjake
Dimnjakje mnogimagotovo virtualni
pojam.Mracanismrdljivikanalu zidu koji
zavriava negdjena vrhu krova. Kolikoje
vaian otkriva se tek kad izazovenevolje.
Jo5 se manjezna da pravilan oblik dim-
njaka,materijalod kojegaje napravljeni
uspjeino funkcioniranjezahtijevaju znanje
iz nekoliko tehniikih podrucja, od kemije
i energetikedo tehnologijematerijalai
termodinamike.Nova tehnickarjeienja kod
uredajaza grijanje bitno su suzila tempe-
raturnopodrucje u kojemu taj dio kudne
instalacijefunkcionirana optimalannaiin.
Zbog boljeg iskoriStenjaenergenatabitno
su snihenei temperaturedimnih plinova u
svim vrstamaloiiita, pa uspjeian sustav
grijanja viie ne moZemonapravitiodoka
vecpo tocnomproraiunu. Kadsvemu
tome dodamozakone,norme ipravilnike
o gradnji i odriavanju, dimnjakse otkriva
u svoj svojoj sloienosti, pa uskladivanje
starih idotrajalih dimnjakas danainjim
stanjemtehnikepostaje iozbiljan problem
koji moZerijeiitisamo dobro razraden
sanacijskisustav.

Uzvelike promjene u konstrukciji ifunkcioniranju

sustava grijanja i kotlova tijekom devedesetrh,
p r o m j e nnea d i m n j a c i mkao d n a ss u j e d v a
z a m i j e c e n eI d. o ks u m n o gui t o mr a z d o b l j u
nato slijegali ramenima, postupno su i s naSeg
t r Z i S tn
a e s t a lki o t l o vii b o j l e rni a p r a v l j e .n i
vrijeme jeftinog ogrjeva, a pojavili suse novi,tzv.
niskotemperaturni i kondenzacijski uredaji koji
zahtijevaju obveznu prilagodbu i modernizaciju
dimnjaka.
K tomu,i kodnasse mijenjaju zakoni i norme,
p a s v ev i S es t a r i hs u s i a v g a r i j a n jiak l a s i c n i h
dimnjaka postupno ispada iz zakonskih okvira.
Dakako, nijeih moguce zabraniti dekretom, no
vaieeipropisi vecsadasprecavaju ugradnju i
upotrebu svegaStonezadovoljava nu2nurazinu
sigurnosti.
lr r! lEonkunun i o n aivo6i n
p rr n
v vh rl w
om h
u ir lqa vv irconvln, .o
o JU rqJvgur rr
!
.q t e m p e r a t udriam n i hp l i n o viab r i g ao z a S t iot id
a poLara. To postojii danas,no najvi5e znanla
i u m i j e czaa h t i j e vuas p o s t a v l j aunzj eg o n s k o g

40 S t e d l j i v i lger i j a n j e
 s t r u j a n jm
a n o g oh l a d n i j edgi m au d i m o v o d u Svese zasniva nafizikalnoj dinjenici
datopliji
smanjenog promjera. zrakimamanju masuodhladnog zrakajednakog
Kakobi u dimnjaku zrak(dim)strujaoodozoo volumena, paje toplijilak5ii podiZeseuvis.
p r e m ag o r e ,n u Z n oj e u s p o s t a v ui tzi g o n s k o Stoje zrakna izlazuiz peci,koilaili bojlera
strujanje. topliji,
lak5ecepotisnuti hladniiizraku dimovodu
Akoje visinska razlika izmedupriklju6ka loZista i hladnicepu izloZenom dijeiudimnjaka iznad
i gornjeg otvoradimnjaka velika,u normalnrmkrwa - i uspostavititrajno uzgonsko strujanje.
ce uvjetimarazlikau atmosferskom tlakuna Kakoje dimnjakstoljecima biodiozidavertikal-
razmaku od pet,Sesti viSemetaraprirodno ni kanalkojimasivnom strukturom prolazikroz
pomodi dadimnjak povude. nekoliko katova,na svakompocetkusezone
L-!JIVO:Najgoremoguce rjeienje.
Goli, neizolirani dimhjak ciograden
uz susjednuvisokuz[radu iile samo
gpapanza pfglaznike ved nijednom
kotlu ne moie osigurati pravilan rad.
Nidimnjak
u vanjskom
zidu ne donosi
ukucanima
viie srede.
lntenzivno
stvaranje
kondenzata
u hladnijem
zidu uniStava
dimovod,a
neizbrisive
tamne mrlje
razgraduju
fasadu.

.e
c
a
o
o
I

ry
m
Ma kako arhaiino izgledala, centrifugalna glodalica s
Encrmapouzctan.ieidielotvoran stroj za proiirivanje
i poravnavanjedimovodnogkanalai dimnjaku
sazidanompunom opekom.
Pri brzoj vftnji lanci se razmiiu i gtodu opeku
oJvg1ajyc! 7ovi kanal za dimovodnu cijev.
Teika celidnaglava spuita se niz dimbvod,a
prilagodbombrzine spuitania i brzine vrtnie iskusni
izv9la9.m.oZemijenjati i pro-mjerprovrta n'apotreb-
nojdubini.
Stedljivijegrijanje
41
 grijanja drvom, ugljenom ili loZivim uljembiloje
mnogodimau stanu,puhanja u loZi5te i dekanja
dadimnjak povuce.
Kadje napokonvru6idim zagriiaoopekuu
dimovodu, loZenje se mjesecima odvijalo bez
p r o b l e n i aJ .e d n o mu s p o s t a v l j e u n zog o n s k o
strujanje funkcioniralo je i bezvatre,usisavanjem
toplogzrakaiz grijanog stanakojije trajno €
o s i g u r a v aroe l a t i v n po o v i 5 e ntue m p e r a t u r u -+
kucnih zidova
Medutim,
s dimnjacima
Stoudiniti sa suvremenim loZi5tem u
+ '+4:

kojemu
'granica se toplina ogrjeva iskori5duje do krajnjih ri
pa u dimnjak dospijevaju mnogohladniji
dimniplinovi, ponekad tek neznatno toplijiod
ljudskog tijela?Toje nalizralenije kodenergetski
naj5tedljivijih, tzv.kondenzacijskih kotlova s ucin-
GOREI DOLJE:
Pri suZavanjudimovoda, komodcak107posto.
uglavnom s kvadratid- Kakobi se osigurao djelotvorni dotokzrakai
nog kanala14x14cm na ispuhdimnihplinova plamenik kotlaopremljen
kruini promjera oko O 8 je ventilatorom (turbinom), a relativno hladnije
cm, vitlom (1) se prema
vrhu povlaiilo ielicno dimne plinove, iz kojih je izvudena sva toplina pa
zvono (3) uz istodobno i toplina pareizogrjeva, nanekimse kotlovima
nasipavanje lakog potiskuje iturbinom naprikljudku dimnjaka.
betona ili morta (2).
Ispod zvona ponekad se D a k a k o n, o v at e h n i k az a h tijevp areciznu
posebnomglavom (4) kontrolui odrZavanje cijelogsustavau vrlo
uvlacila i celicna ciiev. uskom temperaturnom itladnom podrucju. Svako F*+e &FF
Jer, niskotemperaturni
.1***
odstupanje premaniZojili vi5ojtemperaturi te
kotlovi zahtijevali su uii
dimovodiprikuplianje oscilacije u tlaku zraka nepovoljno se odraZavaju
kondenzata(5) uz na radkotla,potro5nju gorivai kemijski sastav
obveznu kemijsku dimnih plinova.
neutralizaciju, narodito
na dimjacima uljnih U tomuse krijei glavniargument za primjenu
kotlova. dobrouskladenih kombinacija gdjesu kotao
Kako se time nije bitno i d i m n j a kj e d i n s t v e ncaj e l i n a l.z v e d b ab e z
poboljiavala i toplinska uskladenja i proracuna najde56e smanjuje ucinak
zaitita, s pojavom
kondenzacii skih kotl ova kotla i poskupljuje grijanje.
ta je metodauglavnom U igrisu sloZeni termodinamicki procesi, pa
napuitena. projekti izvedbu trebapovjeriti strucnjaku.
Tragovi takvih Posebno je znacajno Stoje danasobvezna
intervencijamogu se
naci pri temeljitoj obnovi kontrola kemijskog sastava dimnihplinova pri
dimnjaka. d e m ue m i s i j C u O , N O xi s u m p o r n si hp o j e v a
trebaodrZavati napropisanoj razini...
Osimtoga,danasse vi5epaZnje posvecuje
izolaciji zgradei brtvljenju prozora i vrata,pa
dotoksvjeZeg zrakau plamenik trebaosigurati
posebnim cijevima, a funkcioniranje sustava
.E
stalnokontrolirati. 6

U tomusuvremenitroslojnidimnjaci nudenova
konstrukcijska rje5enja, nonjihje lak5epostaviti o

u novogradnji negolinaknadno ugradivati u staru

c

k u c u .N a i m es, a m o s t o j eicl iin o v id o g r a d e n i

6
dimnjakimavelikumasui zahtijeva zaseban
temeljilipojacanje nosive konstrukcije namjestu KlasiEni dimnjak od opeke saniran sustavom
postavljanja... njemaike tvrtke Raab. Sustavima sve uobiEajene
elementeza razne mogudnosti prikljudenja i revizije,
Srecom, dostupni su nami najnoviji sanacijskia na masivnombetonskom postoljuje i zavrina
sustavitvrtkeSchiedel iz NovogGolubovcaposuda za prikupljanje i odvodnju kondenzatau
kojimase starineprikladan i dotrajali dimnjak regeneracijsku kutiju.
Opruge na prstenima olakiavaju centriranje cijevi i
moZerelativno lakoprilagoditi novimzahtjevima.spre6avaju dodir ielicne cijevi s opekamadimnjaka.
Sanacijadimnjaka Zradni sloj oko cijevi ima uglavnompovoljan ucinak,
Pri izgaranju loZivog uljai plinau dimovod no bolju zaititu nudi oblaganje nekim negorivim
dospijevaju ugljikovi, du5ikovi i sumporni spojevi izolatorom. Toje najlakie izvesti pri zidanju novog,
malo Sireg dimnjaka.

42 Stedljivijegrijanje
 LIJEVO: Schiedelovi
sanacijskiinox-sustavi,
euroclik s tanjom
i tecnofix s debljom
stijenkom cijevi, imaju
sve 5to treba za brzu i
pouzdanusanaciju.
U najnepovoljnijemslu-
iaju, kad se koljenima
ne moie postidi2elieni
rezultat, u euroclik-
cijevi se mohe ukljuiiti i
savitljiva6eliina cijev.

DOLJE:
Za sanacijumnogih
dotrajalih dimnjaka
priKadne su ekono-
mtcne
eurocliki tecnofix-
cijevi od inoxa.
Dakako,obveznaje
struina izvedba.
o
!
.9
zavr5nikonus c
@

cljev
460 mm

E olev
-duljine
Shematskiprikaz Schiedelovog Postoiecisanacijskisustavinude i pribor i strojeve
eurocli k-sustava u saniranom 210mm kojima se mogu sanirati gotovo svi dotrajali dimnjaci
dimnjaku. Cijev prolazi sredi- u starijimzgradama.Sigurnijidimnjakkoji je manje
nom dimovoda, a celicna oprul- odstojnik opasan po zdravlje, a pritom zadovoljava i sve
na pera ucvri6ena obujmicama (prstens zahtievniienorme ipropise, itedi energijuinovac,
spreiavaju izravni dodir inoxa 6elidnim danas vamje dostupniii negoli ikad.
opruZnim
i opeke. krilcima)
Tipskikomadicijevi jednostav-
no se sastavljajuumetanjemu - .c1gvi
duboku manietu na vrhu donjeg ouurne
komadaiokretanjem,pri cemu 960mm
se ivrsto spajaju navojem. kojiu kombinaciji s neizbjeZnom vodenom parom
tvorekiseline i nekesloZenije, vrloagresivne i
otrovne tvari.
Sveto utjecenastrukturu dimovodnih stijenki,
a u hladnom s e d i m n j a k pu o j a v l j u ji eo b i l j e
kondenzata vodene parekojaseveZes oksidima
pooesivo
.11t1 u dimui pretvara u kiseline. Taseagresivna Zitka
smjesacijedinizdimnjak, prodireu strukturu
T-komad
s poklopcem zida,uni5tava Zbuku, stvarasmrdljive mrljena
vanjskim i unutra5njim zidovima, a popravak
, 9!lev gotovo i nijemoguc.
ouurne
460mm Uzroktojpojavikrijese u cinjenici dau svakom
ogrjevu, negdje viSe, a negdje manje, imaugljika,
T-komad i v o d ek o j as e i z g a r a n j e m
d u S i k as,u m p o r a
pretvara u vodenuparu.S togje stajaliSta drvo
najpogodniji iakonei naprakticniji energent...
NaZalost, kodnasse rijetkoloZidrvnimpele-
tamaStose u mnogim zemljama potvrdilo kao
idealna inacica za grijanje krutimgorivom, jer

S t e d l j i v i jger i j a n j e 43
makojisu nepromi5ljeno napravljeni u vanjskom LIJEVO:
EuroClik
ziduili u imoroviziranim dimovodima od beton- domovodi
skihi limenih cijevi.Dodatnu toplinsku za5titu bez brtve,
dimovoda maloje tkospominjao. za primjenu u
Problemi su pocelis masovnom primjenom .T sustavimas
*s podtlakomi
dodatnih uljnihloZi5ta kojasuu relativno kratkom temperaturom
rokuobilnom kondenzacijom pareiz dimate5ko e dimnih
o5tetila tisu6e dimnjaka... plinova
4 od 200"C.
I dok su nekocposljedice kondenzata bile 4

v i d l j i v en a d i j e l ud i m n j a k iaz n a dk r o v ai l i u a

negrijanom tavanu, danasse ugradnjom novih

kotlova i sniZenjem temperature dimnih plinova
k o n d e n z apto j a v l j u jue' s v en i Z i md i j e l o v i m a
d i m o v o d aa, p o n e k a di n e p o s r e d nioz n a d
prikljucka.
Stogasuvremeni dimnjaci imajuna donjem
krajuizljevkondenzata, a otrovnase tekudina
najprije kemijski neutralizira i filtrira, a tekpotom
ispu5ta u kanalizaciju.
Ocito,dimnjacivi5e nisumrtvacijevu ziduve6
vrlodinamidan sustavkojizahtijeva novatehnic-
karje5enja, stalnupaZnju i boljeodrZavanje.
Znamo lidasudimovodi u vecinina5ihgradova
sagradeni od puneopeke,problemi s unutra5-
njomerozijom poprimaju zabrinjavajuce razmje-
re i nepovoljno utjecuna opcumodernizaciju
zgrada, Stednju ogrjevai primjenu suvremenih
sustava grijanja. StoviSe, nagriZena i smrvljena
opekau nosivim zidovima prijetiponegdje i uru-
Savanjem ku6a.
Dodu5e, o5te6ene i dotrajale dimnjake moglo
bi se nanovosazidati vatrootpornom, kiselo-
otpornom i vodootpornom opekom,no takvibi
gradevinski zahvati zahtijevali nemjerljivi tro5ak
i dugotrajnu izvedbu, a nijeiskljucena nistaticka
destabilizaci ja zgrade...
S t o g as u v r e m e nsaa n a c i j d a i m n j a k pa r e t -
postavlja tehnickarjeSenja kojimane treba
prevelik gradevinski zahvat. Uglavnom je rijeco
sustavima dodatnih cijevikojese uvladeu stari
dimovod, Sre6om, suvremeni niskotemperaturni
kotlovitrebajudimovode kojisu znatnouZiod
uobicajenih zidanih, pasmanjenje otvora s 14x14
cmnakruZnu cijevunutraSnjeg promjera od 10ili
dak8 cmnijeproblem.
Ni povecanje promjera dimovoda nijevi5e
nepremostiv problem jerturbinske glodalice za
pro5irenje kanalau ziduomogu6uju izradudu-
bokihkruZnih buSotina punom visinom dimnjaka.
Timse postupkom moZepro5irivati tolikodaseu
opecnoj stijenki dimnjaka izradiotvorkojije sta-
njujedotrecine njezine izvorne debljine. Dakako,
svakakucaimasvojihposebnosti pa ponekad
nijemogu6e izbje6i otvaranje zidanamjestima
gdjedimovod mijenja nagibilijestijenka potpuno
razotena.
Sustavi sanacije oviseo materijalu elemenata
kojiseugraduju.
Medunjimaje keramika najkvalitetniji i najtraj-
nijimaterijal, otporna nasvekemijske i toplinske

44 Stedljivijegrijanje

J
 LIJEVO: utjecaje, pogodna za dimovode namijenjene
EuroCIik goriva.
domovodi
svimvrstama
s brtvom,za Nehrdaju6i 6elik,inox,takoderomogucuje
primjenu u Siroku primjenu u kombinacijis raznim loZi5tima.
sustavimas Medutim, za loZista na krutagorivaobvezno
pretlakom i
temperaturom trebaugraditi celicne cijevidebljih stijenki negoli
dimnih u sustavima s plinom iliuljem.
plinova l a k os e d a n a sm n o g et e 5 k o 6 p e r is a n a c i j i
do 160"C. mogurije5iti ugradnjom gibljivih (savitljivih) cijevi
I ,::t99
"
t
:,:=
od inoxa,dosada5nje iskustvo pokazuje da je
. ..; p r i m j e noap r a v d a nsaa m ou s l u d a j uk a dn e
::';';'::,;, moZete ugraditi ravnukrutucijeviliodgovarajuca
Sr -. koljena.
!n..*- Pri ugradnji savitljviih inox-dimovoda treba
: r::
.., :-..' pripaziti nanjihovunormiranu kvalitetu, uskladen u
::::: i.
s EN1443(tSO4736,HRNU.N4.024-025).
:::;.t.
:':
Vainoje znatikakose ucestala praksauvla-
:E: ,
::':' u
cenjasavitljivih aluminijskih cijeviu dimovode
pokazala pogubnom. Te su cijevinamijenjene
ventilacijskim sustavima, a u dimnjaku ih brzo
uni5ti agresivni kondenzat...
lskljudivoza niskotemperaturne kotlovena
uljei plinu novije sevrijeme primjenjuju specijal-
necijeviodsintetidkog materijala. lzradene suod
materijala (PolySal) kojinepodnosi temperature
''.:." "i: v i 5 eo d 1 6 0 " Ci n a n j i hs e n i u k o ms l u c a jnue
- a : a : a " a. ..
smijeprikljuciti loZi5te nakrutagorivaililoZi5te s
vi5om temperaturom dimnih plinova.
$;: Sustavi su dostupni na trZi5tu, a primjenjuju
se iskljucivo uz strudnoprojektiranje. lzvodadi
.,,,.,;,.':..,!fi morajubitiSkolovani, a uzcertfikat kojipotvrduje
lako dimovodni dasu osposobljeni zalakvezahvate obvezan je
,,,,,,,tt-;a sustaviod inoxa nude i strucninadzor.
'='.-',fi,
2
pouzdano rjeienje pri A strucnjacima valjaprepustiti i izborsana-
sanaciji starih dimnjaka, cijskog zahvata. Naime, u traZenju rje5enja treba
.:::-:.:..ij
' :'t mo1eih se primijeniti i u
.4'
novogradnji. dobro odvagnuti sve dimbenike, a njih nije malo.
.,.,a,j.-?; No,to je podrudje gdje Kakosaniranje starihdimnjaka nijezahvato
t'-:,,t',,* se sve ieice ugraduju kojemu svisveznaju,dobroje upoznati barem
inox-dimovodis put prave
i dvostrukom stijenkom
metodologiju koja skracuje do odluke.
; i toplinskim izolatorom Najprije trebaustanoviti:
koji im bitno unapreduje o nadin grijanja prostora
.
:
svojstva. o vrsteloZi5ta u zgradi
;:.. o primijenjeno gorivo
Suvremeno g rad iteli stvo
nudi mnogotleksibilniji o vrstudimnjaka
,F.

$l: pristupsvim ventilacij-

4
Potom izbormoguceg
slijedi tehnidkog rje5enja:
skim idimovodnim cije- o ru5enje postoje6eg i gradnja
.; vima koje se ugraduju u dimnjaka novog
';+
posebnekanale. o postavljanje novogmontaZnog dimnjaka male
t::: Timeje olakian nadzor mase,izvana iliunutar kuce
T sustava,pa i naknadne . upotreba postojeceg dimnjaka sanacijom
intervencije,promjene
; prikljudaka i opca dimovoda
, +r Akopostoje6i dimnjak moZepodnijeti sanaciju,
t-tt,'ttt':'t2
tr prilagodba lo2iitima.
Pametnoikvalitetno moguce sudvijevarijante:

aa
:
:
:: t;l
# projektirana zgrada
zahtijeva poznavanje
suvremenihsustavagri-
janja i njihove tehnicke
r ugradnja
. pro5irivanje
Ovisno
novihcijeviu postojeci
dimovoda
o loZi5tu, ogrjevu
za umetanje
iostalim
dimovod
novihcijevi
posebnostima
:: zahtjeve. Pritom valja dimnjaka, nakrajutrebaodabrati i materijal
:t+ ffi,*-tE: unaprijedostaviti mo-
novog dimovoda. Postoje cetiri mogucnosti:
gu6nosti kombiniranja
i predvidietinaknadne . uvodenje keramickih cijevisustava Schiedel-
dogradnje. KERANOVA
. uvodenje cijevii koljena odnehrdaju6eg delika

Stedljivijegrijanje 45
 . uvodenje cijeviodnehrdajuceg
savitljivih celika najbolje je primijeniti komplementarne elemente
. uvodenje polimernihSAl-cijevi (PolySal). njihovih sustava.
U to je ukljucena i oprema za za5titugornjeg
No,dimovod nijesamocijev. Ovisno o nacinu otvoradimnjaka, inox-obruci protivpadalina,
radakotla,dimovodmoraodgovarati tlakui pokrovi i sustavza precizno pridvr5denjecijeviu
podtlaku,dobrobrtviti,nanjtrebaugraditi i dimo- oworu.
vodneprikljucke, revizijske prikljuckei poklopce, Sveu svemu,dostupni sustavisanacijerazra-
posuduzakondenzat ili prikljudakza odvodkon- denisuu svimdetaljima.
denzata, odreditivolumen i mjestoza smje5taj Odludite li se za takavzahvat,moZete bitisi-
kutijeza proci5cavanje te kemijsku neutralizaciju gurnida ce popravak protecibezimprovizacija,
kondenzata... a novice dimovod na duZirokzadovoljiti sve
Svakasanacijska intervencija nadimnjaku do- obvezne uvjete.
braje prilika
zatemeljitipopravak cijelekonstruk- S novimdimovodom smanjujete potro5njuogr-
cije.Zavr5ni diodimnjaka kojistr5iiznadkrova jeva,zaustavljate propadanje zgrade,a nestaje
trebapopraviti, a po potrebi i dodatno izolirati.i opasnost pozdravlje i Zivotuku6ana. Jesenje
Kakoje Schiedeltvrtkakojakodnasdesetlje6i-pravitrenutak da se s popravljenim dimnjakom
maproizvodi ba5sveStovamlrebazadimnjake,priprem iteza dolazecu zimu.

Keramikaje u svakom
pogledu najotporniji
GOREI LIJEVO:Zahvalju-
materijal koji se primje- judi relativno niskimtem-
njuje u izvedbi peraturamana prikljucnom
dimovoda. otvoru kotla koje na danaE-
Schiedelovsustav njim niskotemperaturnim i
keranovaima cijevi od kondenzacijskim uredajima
specijalne keramike koje ponekadjedva premaiuju
su otporne na kiseline, 50'-60"C,za prilagodbu i sanaciju
vodu itemperaturne starog dimnjaka sve 6eice se
promjene. primjenjuiu vrloprakti6ne,prila-
Ako stanjekonstrukcije godljivei kemijskiotpornecijeviod
to omogucuje,tim se sintetiEkih
materiiala.
cijevima uspjeino sani- Takou Schiedelovom ProGas-su-
raju istaridimnjaci. stavu savitljivePolySal-cijevinude
mnogopraffiienihprednosti,no
Ne smiju se primjenjivati na loZiStima
Podaci zemni teku6iplin tornc.tl|leet-. s krutim gorivom ili za dimovode s
o gorivima plin H propan butan (et<r,{nliiko) temperaturomdimnih plinova viSomod
kWMm3 kWhfl(q
160'C.
ldealnosu rjeienje iskljuiivo za nisko-
Gomjaogrpvna temperaturnei kondenzaciiske plinske
vriJednosttll 12,8 48,11 37,17 12,61 kotlove,
otlove, nikakoza ostalaloiiita. Od istog
istt
(Brennweft) sintetiikog materijala (PVDF)napravljen
Doniaogrjevna je i savprikljucni pribor.
vrijednoslH" 11,02 25,88 34,32 11,86
(Heizweft)
OmierH/t{1 1,11 1,09 1,08 1,06
RosiStedimnih
plinovat1 56,2'C 52,9'C 52,2"C 47,0.Q

46 Stedljivijegrijanje
 Prisanaciji dimnjaka trebaizbjeiisvakoim- potpunoj obnovicijelog sustava grijanja i nabavi
provizirano rje5enje kojeneodgovara vrloodre- nekogsuvremenijeg kotlakojijeprilagoden su-
denimpropisima o vatroza5titi i funkcioniranju vremenim zahtjevima gledeenergije i okoli5a.
dimnjaka. Vecina dimnjaka kojevldamo nadkro- Valjaznatida uljnikotlovinajde5ce imajutlacne CE
vovima u svojojpunojduljini sigurno nijekracaod plamenike s turbinom za dovodzraka,pa utjecaj
7-Bmetara. Akosu dijeloviiznadkrovarazoreni togtlakatrebauskladiti sastrujanjem u dovodnim
i n a p u k lsi , r a s k l i m a noi m
p e k a miau n i s t e n r mcijevima i dimovodu. Sveu svemu, bezstrudne

#-,"r
betonskim kapama, moZemo pretpostaviti da ni pomocinebistesmjelini planirati tolikosloZenu
donjidio konstrukcije nijeu boljem stanju. preinaku dimnjaka.
Kakoje u kuii i uljnikotaocentralnog grijanja Valjarazmisliti i o ugradnjipotpunonovog
prikljucen na najjace o5teceni dimnjak moZemo dimnjaka za uljnikotao.Danasje to podjednako
samozamisliti kakoizgleda dimovod nakonmno- mogucei na obiteljskoj ku6ii na stambenojprimiienitineki
gihgodina upotrebe... od
vi5ekatnici. Moie se ugraditii nekimasivniji Schiedelovih laganih
Takavdimnjak valjapropisno popraviti, inter- S c h i e d e l odvi m n j a ks d o b r o mt o p l i n s k o mkompleta s dobrom
vencijom strucnjaka kojice ugraditi nekizaokru- izolacijom, prozradivanjem i dovodomzraka toplinskomizolacijom
i izuzetno
Zenisanacijski sustav, od loZista do krova.Aro premakotlu,nosveovisio nosivosti temeljne povriinom.otpornom
su naistojzgradi ostalidimnjaci u boljem stanju, plocei potrebnoj visinikonstrukcije. Izradeni su od tvrdih i
alinemoguprihvatiti niskotemperaturni kotao,u Gornji,zavr5nidio kojiprolazi krozdrveno krovi- tankih mikroarmiranih
zdravijem ziduje tadalak5epro5irili dimovodniStemoZesepopraviti ugradnjom gotovih betonskihploca s
modela povriinom
kanali umetnuli u raznim
dvoslojni dimnjak s protustrujnim dimovodno-dozradnih sustava kojinudenajpouz- bojamaiuzorcima.
dovodom svjeZeg zraka. danijerje5enje. Kozmetickim zahvati nisusigurni
No,prijetakvogzahvala obvezno zatraZite sa- nitiisplativi. Dimnjak morabitiu besprijekornom
vjetstrucnjaka kojice pregledati i kotaoi zgradu. stanju, u svojojpunojvisini,a to uvijekzahtijeva
Kakoje to ozbiljan pothvat, valjarazmisliti i o temeljit popravak.

lvlaticenagornjem Stozastivrh
krajuSipkes
navo.lem-------)

Keramidki
o
,9

@
V\ci za ;-
podeSavanje
razmaka a

l\4ikroarmirana
betonska
ljuska

Lrmeni I
opsav I
+

fi
I
@

Uav156enje
E
s detiri
26uka vertikalne
{i^ka c

MULTI navojem
plaSt Negoriva kojeprolaze
dodatna kaozsve
izolacijau elemente
Keramidki hladnom
dimovod okruZenju.

Dimnjaci schiedel-multiimaju masivan plait Schiedel-multimo1etei obzidatiklinker- Glavqdjmniakamoiete izraditii stipskim

ikeramiEkudimovodnuciiev oko koje iu
slobodni kanali za protustruino voditnje
zrakapremakondenzacijskomkoilu. Jed-
nostaunose montiraju,a dobra toplinska
izglagiiai tipskiopidviiuvaju krov od
oilgdenia. Medutim,za gradnju takvih i
sli6nihdimnjakatrebasolidan temeli ili pak
ojacanje temeljne ploie ili stropa.
opekom,no za pravilnu i pouzdanuizvedbu
vgljapr!miienitii originalnukonzolukoja
6eponijeti teretnove konstrukcije.Plait se
sastavlja veftikalnim Sipkamas navojem,
a osigurava pritezanjem maticamana
krajevima. Montaia je brza, a konstrukcija
izuzetnoivrsta i trajna,otpornana sve
vremenskeutiecaie.
obloin im elementima od mikroarmiranoq
(vlaknastog) betona 8-600 koii je otporaln
na kiiu ivjetar cime trajnozaitiiuje zidani
plait dimnjaka.Oblogaje lagana,ianka,
i nepropusna, a mehaniiko pricvrS6enje
olakiava montaZu.Taj izlo1eni dio dininiaka
trebakvalitetnutoplinskuzaititu koja
odgovarapodneblju.

Stedljivijegrijanje
47
CarL'vog
plamena
Vatraje otkrivenaprije milijungodina,
no podjednako je pllvladnaidandanas.
Djelujenasva osjetila- godiokuiuhu,
imaprirodanmiris,no nedaobogdaje
dotaknete.Zatoje mnogipriileljkuju
pod svojimkrovom.Njezinoje
prijestoljekaminkoji u suvremenoj
kudispajaatmosferuotvorenevatrei
duh vrhunsketehnologije.A kadse ta
spregafunkcionalnosti i estetikeumota
u zanimljivdizajn,kaminilikaminska
pe6uklapase u svaki prostor.I dokse
vedinadanainjihzidanihkonstrukcija
prepoznajepo neskrivenomnastojanju
da se ponoviklasidanpredloiak
suvremenikaminiod Zeljeznog lijevaili
ielika sveie56esu proizvod vrhunskih
dizajnerakoji uspjeinospajaju
moderanobliki najboljumogudu
energetskuuEinkovitost.

Ocitojedasemoderni kaminiizgledom sveviSe terijerudatiklasidan izgled,no harmonidnost

udaljuju od klasidnih shema.lmajujednostavneneagresivnih linijapojadana izborom koloristickih
minimalistidke linijepa vi5enalikuju tehnickimdetalja, stvorit6e intimniprostori u moderno
s k u l p t u r a mi lai p l i t k i mtelevizorim s ar a v n i m koncipiranom
ambijentu.
ekranom negolipecima. Unatoctomprirodnom dojmutakavkaminkla-
N e k i p l i n s k im o d e l i s p o r u d u jsue d a k s si6neformeimadanasvrloefikasno loiiSteu ko-
daljinskim upravljadem za komotnoukljucenjeje je ugradeno suvremeno znanjeo iskori5tenju
programa valreiz naslonjada. Kaoda su ih energije. U njemuje skrivenpotpuno zatvoreni
dizajnirali scenografi, kodmodernih se kamina monoblok sa sustavom kombi niranog izgaranja,
primjenjuju kombinacije materijala,kojise moZeloZitidaki plinom,
razlicitih a pritompostiZe
oblikai boja,a pogledmagidki privladipro5irenotoplinsku ucinkovitost do83posto.
loZi5te ispektakularni plamen. ZatooblikloZi5nog No, i danasnekenostalgidare zimiu sobi
ekranauvelike utjedei nastilcijeloginterijera. ni5tane moZeodvu6iod pogleda na plamen
f o r m a m a , u rustikalnom
K a m i n i n s p i r i r a nsit a r i n s k i m kaminuod cigleili kamenakoji
diskretnih linijai mekihtonova,uklapaju se u odraiavatradicijski duhobiteljskog Zivota,a u
klasicni stil,nonitunesmetaju modernidetalji. U modernoj verziji
izgleda i vrloelegantno.
toj uravnoteZenosti spojapro5losti i sada5njosti Grubikamen,golecigles vidljivim fugama,
imaposebnog Sarma. kamena
debela plocailivisoka starinska polica
od
Uokvireni u kamen, ciglu,mramor pa caki u masivnog drva,to je tradicijsko ruhorustikalnog
drvo,ukra5eni jednostavnom ornamentikom, kaminakojestvaradojamtoplogi gostoljubivog
Stoevocira na pro5le epohe,zasigurno ce in- ambijenta, ugodnoozradjes patinom.Dojam

48 Stedljivijegrijanje

J
pojacava otvoreno spremiste cjepanica ispod
zidanog loZiSta.
lpak,suvremena gradnja starinskog kamina
zahtijeva mnogoviSenegoStootkrivasam
izgled. Kakobi se postigao skladmaterijala
f u n k c i o n a l n o sntui ,Z a nj e d i m n j a kv e l i k o g
promjera (@20 cm),paZljivo projektiranje zracne
cirkulacije, dovodiodvodzrakaza zagrijavanje
masivne konstrukcije, a ponekad i dovoljno nosiv
pod.Tekkadse rije5ifunkcionalna unutra5njost,
mo2eseprije6i naizbori klesanje gornje kamene
ploce,krojenje pragaod poliranog mramora ili
pakobradastarihraspucalih greda.Precizan
raddajei vrhunski rezultat - harmonicnu sliku
u skladus najizvornijim elementima seljadkog
stila.
Za$to ba$ - kamin?
Glavnirazlozi za kupnju kamina krijuse u srcu Unutrainjost kaminske
i podsvijesti, a manjeu razumu. Tonipo5to ne pe6i Jolly Ekos200
znacidaje ta Zeljaneutemeljena. lgranjevatrom najbolje pokazuje o
kakvomje uredaiu rije6.
donosi nemjerljivo zadovoljstvo i uZitak,a pucke- MasivniSamotniblokovi
tanjedrvau plamenu ugodna je zvucnapotvrda oblikuju slo2enekanale
topline doma.U dana5nje vrijeme loZenje ogrjev- za ito du2ezadrZavanje
nimdrvomimai dodatnu prednost jergaspalju- vrudih dimnih plinova
unutar peci.Pritom
jetemirnesavjestiznajucida ce se u atmosferu Samotakumuliramnogo
vratititamanonoliko CO2kolikogaje drvoupilo topline koju ped iZaruje
tijekom rasta. dugo nakon gaienja
plamena.
Kvalitetno izraden kaminili kaminska oecnudi Hladni zrak ulazi u
zadovoljstvo prirodne toplinetijekommnogih pec sa straZnie strane
godina,a ne zahtijeva previ5eservisiranja i i uvodi se u loiiite iz
slo2enog odrZavanja. nekoliko smjerova, no
najviie s predniestrane
D o b a rk a m i nz a g r i l a vsao b ui Z a r i v a n j ei m cime smanjuje dadenje
konvekcijom. lZarivanje izravno iz plamena je staklenihvrata. Staklo
uglavnom infracrveno zracenje (pai krozstaklena se ititi i dodatnim
vrataloZi5ta), a kadsekamindobrozagrije i preko strujanjem zraka kroz
posebneotvore iznad
vrucihplohaostalih dijelova konstrukcije, Stoje vrata koji zrainom
najbolja odlikai obicnihkaljevih peci.lZarena strujom oblikuju pravu
toplina zagrijavazrak, predmete itijelastanara, a zavlesu.
Perforiranaploda iznad
ugoda te topline naobrazu raspr5uje svesumnje loZiStapreuzima toplinu
u toje li kaminopravdani izbor. plamenai istodobno
Konvekcijsko zagrijavanje prostora rezultat je propuita dimneplinove.
uzdizanja toplogzrakai spu5tanj a ohladenoga.
TimkruZnim strujanjem kojezapocinje iznad
dobrozagrijanog kamina iliuz kaminsku kapus
DESNO:Razlikaizmedu uiinka klasidnog kamina
s izravnim prikljuckom na dimnjak i kamina sa
zrainim kanalima i konvekcijskim strujanjem
zraka u prostoriji.KlasicnikaminiZarujemnogo
topline izravno iz plamena i zagrijava zrak ispred
otvora. Topli se zrak uzdiZei skuplja ispod stropa
gdje temperaturamoZedosedii relativno visoke
vrijednosti(+30"C).Pritom uz pod ostaiehladniii
zrak koji se vrlo sporo grije, pa noge trajno zebu.
Mnogoje povoljniji kaminkoji iskoriicuje toplinu aa--r--\
dimnjaka iomogu6uje konvekcijsko kruienje zraka u , 20.c 200c 200c)
prostoriji. Kako bi takvo strujanje pouzdano funkcio-
niralo, u loiiSte se posebnim cijevima dovodi svjeZi
zrak koji osigurava dobro izgaranie. Kvalitetnije
konstrukciie nude i razne kombinacije mijeianja
vanjskog i sobnog zraka te pojadano ili priguieno
strujanje kroz IoiiSte. Sobna klima je ugodnija, tem-
peraturnesu razlikesvedenena najmanjumogucu
mjeru, a i ogrjev je bolje iskoriSten.Tajprincip vrijedi
i za kaminskepeci.

Stedllivijegrijanje 49
 dimnjakom, a zavr5ava u najhladnijem dijeluso-
be,ispodprozora
takoder
ili balkonskih
Sirinaokolnepredmete,
vrata,toplina
zidovei strop.
se #i|itr ispuh
zagrllanog
ztaka
u prostoriiu
U konstrukciji boljihkaminakrijuse konvek- ili u drugedijelovestana

cijskikanalikojiprolaze tik izastijenki loZi5ta,a

namijenjeni su zagrijavanju zracnestrujei us-
postavitrajnogdogrijavanja svetoplijega zraka
u prostoriji.Zrakutimkanalima nemanikakve
vezesa zadimljenim zrakomu loZi5tu - osimSto
od dimnihplinova preuzima toplinuprekovruce
pregrade.
Kakose u kanalima zagrijani zrakuzdilei izla-
zikrozotvorenavrhukamina, krozbocneotvore
na donjemu dijelustalnopritjede svjeZi.Kod
vecihkamina ponekad setakvikanalinavrhupri-
kljudujunadodatne cijeviza zracnodogrijavanje I
@

susjednihprostorija. :Q

lakopritompoddobivanajmanje toplineiz
zraka-kojiohladen strujiodprozora premapeci
- kaminto doneklenadoknaduje izravnim i2ari-
vanjem topline izplamena upravo u donjezradne t

slojeveiznadpodai nasampod. .=
Takvodvojakodjelovanje dobarje dodatni E

argument u raspravi o ucinkovitosti kamina. i;

Kombinacija iZarivanja i konvekcije toplog
zrakaneutralizira i poslovi6ni efektkamina i :
kojiseopisujekaosprZeno lice- smrznuta i
/eda.Prostorija je ugodnozagrijana, a
zraknetrebadodatno ovlaZivati, pogotovo s ka-
minimakojise svjeZim zrakomopskrbljuju izvan
prostorije
ili izvana, krozposebnu dovodnu cijev
premaloZi5tu.

cuevza
dovodzrakaiz
prostorije
ili iz vanjskog
proslora

DESNOI GOREDESNO: Oprezno sa ierauicom

Kamin sa staklom na No,izravnoiZarivanje iz loZi5ta krijei neke
prednjoj i bocnoj strani Akoje ispredkaminadrvenilakirani
nudi slobodan pogled u
opasnosti.
vatru iz raznih smjerova, p o d ,t e p i h ,t e k s t i l n pa o d n ao b l o g ai l i p l u t o ,
pa ni smjeitanjemu kut povr5inu ispredotvoratrebaza5tititinekom
sobene gubi niStaod prikladnom plocom odiskrii 2eravice.
odekivanog ugodaja. metalna plocaispred
Rustikalniizgleds Propisi nalaZu daza5titna
naglaienom betonskom kaminamorabiti60 cm Siraod otvorakamina
ploiom, malo kamenai - po 30 cm na svakustranuod rubaotvora- a
drva, velika pravokutna ispredotvoratrebadose6ibarem50cm,nomoZe
kapa s obiljem zagrija-
nog zraka - na prvi po- bitii znatno veca.
gled sasvimobidan Kakopri loZenju drvimatrebaredovito cistiti
kamin. Medutim, u pepeo,plodaispredloZi5ta uvelike olak5ava taj
unutrainjosti se krije posaoi smanjuje opasnost da se pod ispred
robustan stroj od celika i
Samota,tipidan proizvod kamina i5aramutnim tamnim mdjama.
tv rtke Camin etti Mo nte- Akoje okokaminadebelimekitepih,leZeci
grappa. limeniStitmoZese lakosavinuti i deformirati. Na
Klizna staklokerami Eka
vrata podiiu se lancem takvuje mekanu podlogu moZda boljepoloZiti
i protuutegom, a veliko kaljeno staklo, debljine barem8 mm.Dakako, s
IoZiStekoje dobiva zrak
iz raznih smjerova ispu- Kako bi se osigurao dotok svjeieg zraka i pojaEalo
ita dimne plinove kroz konvekcijskostruianie,u postoljuje skrivena
pravi labirint. Topli turbina koja potiie unutrainju cirkulaciju. Dakako,
zrak izlazi na vrhu vrata ispire struja distog zraka pa ih ne treba
konstrukcije. preiesto prati.

50 Stedljivijegrijanje

-
obru5enim rubovima i uglovima. ogrjeva, doksvaostalatoplina uludoodlazikroz
Ne pouzdajte se u staklena vrataili gustu Siroki dimnjak. Stogaje otvoreni kaminnajce5ce
Zicanu re5etku. lskrailiugarak moguizletjeti ba5 samoukrasdnevnog boravka kojise uredno
u trenutku kadihotvorite, a potom ce,u najboljemzagrijav a nekim sustavom central noggrijanj a,
slucaju, natepihuiliparketu ostatineizbrisiv crni a vatrazapaljena u rijetkim prilikama dodatak je
trag. izuzetnom raspoloZenju.
Kakou novijedobaupravo bujaponuda svih Moie i $tedljivije
vrstaotvorenih kaminai kaminskih oeciu svim Suvremeni kaminii kaminske pecinamijenjeni
mogucim oblicima i inacicama, za ovajsmovam grijanju objedinjuju vizualni ucinak vidljivog pla-
broj pripremili pregled modela iznaj5ire ponude. menai prednosti peci koja grije.
Pritomnesmijete zanemariti dinjenicu da i na Umjesto nerazumnog izbacivanja toplinekroz
kaminevaljaprimijeniti pr.avilo kakovi5enovca dimnjak, te konstrukcije nudesloZeniju cirkulaci-
najce5ce nudii vi5eglazbe. ju dimnih plinova i uspje5an prijenos topline na
IDojanrili uiinak okolniprostor, a preduvjet je zatvoreno loZi5te.
K l a s i c a no t v o r e n ki a m i ni m a m a g i c n u S t a k l e nvar a t ao m o g u c u jt ua k v o mk a m i n u
privlacnost. Svisanjaju o dokonom sjedenju pred d a f u n k c i o n i p
r ao p u tk a l j e v e
p e c ii l i p e c io d
otvorenom vatromi uZitkuzurenjau treperavi leljeznog lijeva,a pritomsenudii otvoreni pogled
plamen. Atmosferu togte5koostvarivog ugodaja u olamen.
dopunjuje pucketanje cjepanica, mirisdrvai Ta se vrstakaminaili kaminske peci naj-
plessjenapozidovima... Priznajmo, u dana5njejednostavnije ugraduje, caki naobican dimnjak,
vrijeme jurnjave i brigate5koje zamisliti takve umjesto klasicne kaljeve peci,a najnoviji modeli
trenutke, a joSbiteZebiloosloniti se nagrijanje p r i l a g o d esntia n d a r d i mnai s k o t e m p e r a t u r nDOLJE:
ih
stanaotvorenim loZi5tem. Unatod svimuzdasimad i m o v o d iam a j up r i k l j u c noit v o rn a d i m n j a k Monoblok-jezgra
koje se moie
oko
i simpatijama, toplinski ucinaktakvogkamina s promjerom od svegaB0 mm. Kakomnogi sazidati kamin
jedvadoseZe10 postoutroSene energijeiz proizvodaci nudegotovekonstrukcije kojima bilo kojeg oblika.

Kaminskapec usreddnevnogboravka?
I to je moguce ako kroz strop provedete neki od
suvremenih dimovodnih sustavas dobro izoliranim
stijenkama.
Dopadljivo rjeienje za zimske dane, no loienje
drvimai ciScenjepepelazahtijevadobru uvieibanost
i pomocnapokrivalaza tepih i naslonjace.
(MontegrappaSky)

Sledljivijegrijanje 51
 uglavnom trebasamoprikljucak na postojeci
dimnjak, zanimanje kupaca je veliko, a ponuda
sve bogatija.
U vecimse kaminskim pecimacestokrijei
sloZeni sustavza predgrijavanje ili zagrijavanje
p o t r o 5 nteo p l ev o d e ,t o p l ev o d ez a d o p u n u
radijatorskog grijanja ili pakzasebni sustavza
gr1,;anje susjednih prostorija.
Stovi5e, danasse kaminske peciukljucuju iu
kombinacije sa solarnim grijanjem, toplinskom
pumpom i podnim grijanjem, a svata Stedljiva
, r j e S e n jzaa h t i j e v a d j uo b r oi z o l i r a n kuu c u ,
precizno projektiranje, strucnuizvedbui vrlo
sloZenu upravljacku automatiku. No,toje mnogo
sloZenija prica.
Teiak izbor
Kadsenadete preddesecimaraznih montaZnih
kamina i kaminskih peci,dobroje znatida u tom
kaosuimai nekogreda.
Kaminske peciili kamininamijenjeni grijanju
podijeljeni su premakonstrukciji, namjeni i vrsti
ogrjeva. Mogubitizidaniilimodularni, postavljeni
u z az i d i l i u k u tp r o s t o r i joeZ, b u k a nkia, m e n i ,
obloZeni kaljevima, celicni iliod2eljeznog lijeva
- iliu kombinacijitih materijala.
Dodatni dovod svjeZega zrakabitanjepreduvjet
sigurne upotrebe.
Naime, i nepotpuno izgaranje drvamoZeu sobi
stvoriti opasniugljidni monoksid, paloZenje svih
kamina zahtijeva punupaZnju, razumijevanje i
odgovornost.
O t v o r e nsi u k a m i n iu g l a v n o m z i d a n i ,s
Dvijeinacice istogmodela. Desnaje namije-
otvorenim loZi5tem i slabim toplinskim udinkom. njena loZenjudrvom, a lijeva peletama.Stoga
Danasi u njihmoZete ugraditi gotovumetalnu
jezgruvrlosofisticirane konstrukcije i obzidati je nomsa staklokeramickim vratima, tro5imanje
kakoznatei umijete. zrakaiz prostorije, a u zatvorenom masivnom
lpak,najbolju kombinaciju grijanja idojmanude ku6iStu akumulira znatnutoplinukojus velikih
metalni kaminski ulo5ci sastaklenim vratima. JoS povr5ina iiarujeu prostoriju.
su boljekaminske jezgresa sustavima za odvo- I tu je putdimnihplinova relativno kratak,no
jenozagrijavanje zraka, vodeilisusjednih prosto- k a m i ns e n e s m i j eu g r a d i v abt ie zd o d a t n o g
rija.Jer,u najboljem slucaju, iskori5tenje ogrjeva prikljudka nasvjeZi zraku loZi5tu. Nezaboravite
u otvorenom kaminumoZedoseci30 posto, da pravikamintrebaSiroki dimnjak i jakuzgon, a
dokkamins vratima nudivi5e,6ak60 posto,a to se ne moZe postici tro5enjem zrakaiz malei
sloZenije (i skuplje) konstrukcije s vrlosloZenomdobrozatvorene sobe.
cirkulacijom dimnih plinova i dobrim prijenosom Kamini s unutra5njom cirkulacijom nudenajveci
topline prema prostoriji - i malo viSe. toplinskiucinak. Dimni se plinovi iz loZi5tavode
U pravilu, otvoreni kaminimaloZi5te izravno sloZenim sustavom cijevi, kaou klasicnoj kaljevoj
p r i k l j u c e nnoa S i r o kdi i m n j a kn, e m ai z n a d pe6i,zagrijavaju velikumasuzidane konstrukcije,
plamena nikakvih dodatnih dimovodnih kanala ni pa i nakongaSenja plamena kamindugozraci
masivnih dijelova za akumuliranje topline, treba toplinom.
mumnogozrakaidobaruzgonkojisepospjeSuje Zalakvekamine danasse nudesofisticirane
dovodenjem vanjskogzrakau loZi5te. Cimse celicnejezgre s izmjenjivadima topline, sloZenom
vatraugasi, nestaje i osjecaj ugodne topline. regulacijom primarne i sekundarne ventilacije.
Akogotovikaminski uloZak trebadimnjak s Moguce je prikljucenje nadodatne cijevizatopli
promjerom od20cm,onmoraodloZi5ta dokrova zrak,a najbolje iskori5tenje imaju konstrukcije
imatiupravo tajpromjer. je
Tu moguca dogradnja u kojima dimni plinovi griju potro5nu topluvodu.
n o v o gc e l i c n o gi i z o l i r a n odgi m n j a k ak r o z Uzmodularne masivne elemente zaobzidavanje
stropnu konstrukciju i krov,pai zidanje masivnog nudise i mogucnost obzidavanja po vlastitom
dimnjaka krozkucuilipovanjskom zidu. izboru,alifunkcioniranje morabitipo pravilima
Kaminza grijanje imazatvoreno loZi5te, uglav- oroizvodaca.

52 Stedljivijegrijanje
 zidanim z g r a d a m ap ,a
d i m n j a c i muas t a r i j i m
n i u g r a d n jnai j ek o m p l i c i r a nl p
aa. k ,p a Z l j i v o
procitajte upute,a dobroje posluSati i savjet
dimnjacara.
U p o n u d ti a k v i hu r e d a j ai m a s v a k a k v i h
konstrukcija, pai onihs vrlopovoljnom cijenom.
NaZalost, tu moZete naicii navrlojeftine modele,
i z v a n av r l o p r i v l a d n en,o s v r l o s k r o m n o m
unutra$njo56u ijoSskromnijim ucinkom utro5enog
og4eva.
Suvremenu k a m i n s k up e 6 n a j l a k 5 ej e
prepoznati po promjeru dimovodnog prikljucka
(A 8 cm),jer onsvjedodi o temeljitom iskori5tenju
t o p l i n eu d u 2 i mu n u t r a 5 n j idmi m o v o d n i m
kanalima s velikom povr5inom zaizmjenu topline.
Kakobi takvapecradilas punimucinkom, tom
promjeru trebaprilagoditi cijelidimnjak, Stose
danaspostiZe i umetanjem dodatnih dimovodnih
u l o 2 a k sa d o b r o mi z o l a c i j o imk o n t r o l i r a n i m
odvodenjem kondenzata.
Takvakaminska pecvelikog udinka je potpuno
o p r a v d a nian v e s t i c i j a ,o d l o Z e n j adrvima
povoljnije je samoloZenje peletama od drvnih
otpadaka.
NaZalost, kodnasjo5nijeuspostavljena uredna
opskrba timogrjevom...
Akostesecvrstoodlucili za kaminilikaminsku
pec,na5ce vampregled pregled olak5ati pravi-
lanizbor. No,cijenepojedinih modela dostupne
susamonaizravan uoit.

na sebi nosi i prirudni spremnikza 45 kg peleta

iime ie poboliian komfor lo2enja.
Kaminske pecisunajpopularnije. lmaihnajvi5e
u ponudi i mnogimisledaje to kamin. Zapravo,
to je staralijevana kraljica pecinadrva,kojaje
dobilakeramidku i delicnu Sminku te staklena Kamin-skuplturau
vrata.Staklena su vratakljucdjelotvornosti jer formatu velikog TV-
plamen u zatvorenom loZi5tu moZete kontrolirati ekrana.
U takvim se
otvaranjem ilizatvaranjem dovodazraka,kaoSto konstrukcijamaponekad
seradilo s malimvrata5cima naklasidnoj kaljevoj krije plinskoloiiSte sa
oe6i. specij alnim kerami iki m
Medutim, otkadsenakaminske peciprimjenjuju gromadamakoje se
bezopasnoZarena
i s k u s t vsat e c e n aprojektiranje su mv r e m e n i h temperaturi od 700do
niskotemperaturnih kotlova centralnog grijanja, 800"c.
gdjesedimnim plinovima oduzima toliko topline U plinskimje kaminima
da u dimnjak slo1eni sustavkontrole
odlaze znatno ohladeni, kaminske plamenaiosjetnici
s u p e c ip r i l a g o d e ns e
u v r e m e n izma h t j e v i m a plina, a jacinu plamena
energetike. i intenzitet grijanja
Stogatakvimpecimatrebajui uZidimnjaci, moiete podeiavati i
daliincem.
uglavnom promjera B0milimetara. U protivnom, Atraktivnametalnavrata
uzgonje preslab, ucinak polovidan, a izgaranje imaju staklenupoledinu,
sumnjive kvalitete. pa svefunkcionirabez
G o t o v ek a m i n s k e p e 6 ik a k v es e d a n a s dima imirisa...
lako takva konstrukcija
kupujupoputelektricnog Stednjaka ili hladnjaka odreduje izgled
zahtijevaju ipakmalovi5epaZnje, a najvaZnije ivolumen cijele
je ustanoviti obvezan promjer dimnjaka. Tu su prostorije,ima onih koji
zbog presti2nog dojma
zabranjene sveimprovizacije i prilagodbe. nede Stedjetini prostor
M n o g im o d e l ki a m i n s k iphe c io d g o v a r a j u ni novac...

Stedljivijegrijanje 53
Kad
o
6
o
E
o
ll
o
o

dimnjak
l
o
E
r
U
L
o

nevuce
L

lako vecinanovih plinskihlo1iita,ko-

tlovai bojlera(termi)spadau niskotem-
peraturneili kondenzacijskeuredaje
kojimane odgovaraju
preiiroki klasicnidimnjaci,pri kupnji
uredaja 6estose dogadada kupca
nitkone upozorikakoim postojeci
dimnjaknajvjerojatnijenecevucirela-
tivnohladnijedimneplinoveiz novih,
vrlo u6inkovitihIoii ita.
Navikestanara,neinformiranost
kupcai slabavoljamnogihmajstora
glavnisu uzrokbrojnihproblemau pri- Izvananaizgledjednaki, a iznutra ipak razli6iti, zidni plinski kotlovi terroli-do-
mjeninovihuredaja.Medutim,vecina micompact-D od 24 kW nude se u dvije inadice. Model C24(lijevo) s otvorenom
komorom za prirodni odvod dimnih plinova i F24sa zatvorenom komorom i
nevoljaiStetamoglase izbjeci. ventilatoromza prisilniodvod dimnih plinova (desno).

U praksise ponekad mogucutinevjerojatnenarucitelj mogaoi odustatiod cijelogposla,ma-

priceo nevoljama s novimplinskim uredajimanjesavjesni majstorinitinepoku5avaju ponuditi
n a j p o z n a t i jpi hr o i z v o d a ckao j i p r i u p o t r e b i kompletan sustavili pakpredloZiti nekodrukcije
pokazuju neobicne simptome, od neugodnogrjeSenje.
vonja,lelujavog plamena i ucestalog ga5enja lakonovidimovodni sustaviuvelike olakSavaju
do glasnihvibracija i praskavog pucketanja.postavljanje bojlera u bilokojojprostoriji, dotoga
U g l a v n o smu i n s t a l i r aun is t a r i j i mz g r a d a m asenerijetko stiZeteku drugojtazi-kadsepokaZu
s k l a s i c n idmi m n j a c i maap, l i n s ki im j e b o j l e r sveloSeposljedice brzopleto obavljenog posla.
odabrao ilipreporucio upravo instalater kojigaje Na primjedbe i prituZbe najce5ci je mrzovoljni
ioostavio. odgovor:
U n a t o c i n j e n i cdia s u u s v i ms l u d a j e v i m a - Za5tonistenarucilifasadni bojler?
dimnjacariobavili uvidnalicumjesta i napravilitzv. K a dn e k o m u t k o n e m ap o j m ao t e h n i c k i m
elaborat sasvimtehnickim podacima o dimnjaku,promjenama tijekom posljednjih desetak godina
kupcinisuimalipojmada danaSnji bojleripo spomenete fasadnu izvedbu, u najboljem ce se
mnogocemu nisusamonovijimodelipoznatih slucaju sjetitiprvihplinskih fasadnih peciispod
uredajakakvesmokupovali desetljecima vecse prozora, s fasadnom rozetom, i odmahzamisliti
od njihrazlikuju upravo u najbitnijem - ponadinu svojbojlerna nekomnezgodnom mjestuna
izgaranja, iskori5tenju energije i cirkulaciji vrucih vanjskom zidu.
plinova. Medutim, uz danaSnje se bojlerenudevrlo
A takvomloZiStu trebai uZidimovod, boljato- prakticn i sustavitzv.zrakodimovodnih cijevikoje
plinska za5tita dimnjaka - i sustav zakontroliranuuspje5no zamjenjuju prikljucak na klasicni dim-
odvodnju gotovoneizbjeZnog kondenzata iz njak,a istodobno omogu6uju optimalan radbojle-
dimovodne cijevi. rabezobziranavelicinu prostorije i beztro5enja
Dakako, pritomim nitkonijeobjasnio vaZnost zrakaizzatvorenog stambenog prostora.
prilagodbe starogdimovoda novombojleruniti Rijecje o sustavima cijev-u-cijevigdje krozuZu
vezuizmedu Stedljivog i pravilnog radaloZi5ta unutra5nju cijevpromjera npr.60 mmiliB0mm
i konstrukcije dimnjaka. Mogu6a pojavakon- izlazedimniplinovi, a istodobno krozvanjsku
denzata i cijedenje smrdljive teku6ine krozazid cijevO100mmili 4110mmulazihladan zrak.
spominju se usput,alibezjasnogobja5njenjaU tom protustrujnom sustavuzagrijani dimni
uzroka. Znaiucida bi zboqsloZenosti zahvata plinovi predaju toplinu krozlimene stijenke uZe

54 Stedljivijegrijanje
cijevisvjeZem zrakukojiizvanaulaziu loZi5tei Nesumnjamo da mnogetvrtkei serviseri sa-
pospjeSuje grijanje. vjesnoi briZno obja5njavaju kupcima kakorije5iti
Zaizvedbu takvogsustava nudese brojneina- ocigledne probleme. NaZalost, kupcisu toliko
cice,odumetanja u postojeci dimnjak dobocnog neinformiranida immanjesavjesni izvodaci lako
prikljuckanaotvoru vanjskom ziduudaljen neko- prodajui postavljaju uredajekojipotomrades
likometara od predsoblja ili kupaonice. Dodu5e, polovicnim udinkom ilipaks opasnom neudinko-
za postavljanje tih cijevitrebaprobu5iti zidove, vito56u.
nos dana5njim krunskim svrdlima to se rje5ava Odito,najlak5e je prebaciti odgovornost na ne-
u nekoliko minuta. informiranog kupcai gurnuti muu rukenekakav
Priizvedbije najveci problem pra5ina. Medutim, papirs totalnonerazumljivim uputama. Napisali
dobroopremljeni instalater moraobi sa sobom su ih uglavnom fahidioti bezikakveidejeo tome
ponijetii usisavac sa specijalnim nastavkom za Stoje zadovoljan kupackojikupuje s nuZnim ra-
takvabu5enja... zumijevanjem.
NaZalost, tu nijekrajnevoljama. lakoje iz Cinjenica dau opisuprikljucka stojinpr.oznaka
dimnjacarskih papirau mnogim sludajevima bilo 60/100ili80/110 prosjednom kupcuneznacini-
unaprijed vidljivo da bi s uzgonom u dimnjaku Sta.Nedostaju baremdvijerecenice o tomukako
moglobitiproblema, rijetki ce ponuditi bojlers je rijeco sustavus koncentridno postavljenim
prinudnim ispuhivanjem dimnih plinova. cijevima(cijev-u-cijevi), gdjeuZidimovodpone-
Naprimjer, u starojkucis dimnjakom od 16x16 kadtrebaventilatoriIi_t_urbinu; aboiler.s takvim
cm,gdjeodtockeprikljucenja dootvoranavrhu prisilnim ispuhivafljem plinovaiz loZi5ta smije
dimnjaka imapunih15metara dimovoda. A to je se prikljuditi samona plinonepropusne i dobro
zradnistupackojiu odredenim kombinacijamazabrtvljene cijevi...Osimtoga,bojlerkojiiz Sire
atmosferskog tlakai okolnetemperature nijelako (vanjske) cijevidobivasvjeZipredgrijani zrakima
potisnuti uvis...Unatoc primjedbama da bojler i malodrukdiji prikljucak.
lo5eradi(pogotovo ljeti)i nekoliko bezuspje5nih Zadivljuje povjerenje kupacakojijo5 imaju
intervencija,pa i nazivanja u zastupni5tvo ugled- visokomi5ljenje o dobronamjernosti i strucnosti
nogproizvodaca, nitkonijeponudio jedinomogu- svihkojiim postavljaju skupei relativno opasne
ce rje5enje - ugradnju plinonepropusne dodatne uredaje.
cijeviu Siroki staridimnjak i zamjenu bojlera za Razmislite. Bisteli cipele- mnogojeftinije od
uredaj s turbinom na prikljucku dimovoda. bojleraili kotlacentralnog grijanja za obiteljsku
Stovi5e, umjestouvlacenja petnaestak metara ku6u- kupilinaosnovi slikeu katalogu?
vertikalne cijevi moglo se na6irje5enje za pri- O n i s k o t e m p e r a t u r n
i ikmo n d e n z a c i j s k i m
mjenubocnezrakodimovodne cijevipostavljeneloZi5tima i veziizmedunovihloZi5ta, dimnjaka,
premanajbliZem vanjskom zidu... dimovoda i provjetravanja pi5emo i na drugim

Itilt3tgdr nut ru*nuofil1ut

:
>"
l

LIJEVO:Vaillantov
atmoblock-plus s odvo-
dom dimnih plinova u
dimnjaki turboblock-
plus, uredals vlastitim
odvodom dimnih plino-
?J r? t5 va, ventilatorom (M) i
tladnom sklopkom.

Stedljivijegrijanje 55
 stranicama oveknjige, paovdjesamoopisujemovaraju mnogo uZidimovodi, paumjesto klasicnog
tehnicka rje5enja kojasuodavno u ponudi tvrtki dimnjaka s otvorom od14x14 cmtrebaprimijeniti
kojeproizvode i prodaju opremu zagrijanje. dimovodnu cijevpromjera 10cmili8 cm.Dakako,
Valjaznatida suvremeni kotlovi(i bojleriza nauspono strujanje u dimovodu utjece i glatkoca
kupaonicm e )n o g ob o l j ei s k o r i s c uljaut e n t n ustijenki, brojkoljena itd.lpak,odsvegaje najvaZ-
energiju plina,pricemukondenzacijski sustavi nijadobratoplinska izolacijakojasprecava pre-
oduzimaju i toplinuvodenoj parikojase javlja brzohladenje ionako mlacnih dimnih plinova koji
prigorenju. lz takvihuredaja izlazebitnohladniji se u hladnijim dijelovim dimnjaka kondenziraju
plinovi (npr.oko40"C)kojisete5koprobijaju kroz nastijenkama. Tajse agresivni kondezat cijedi
debeli zracnistupac u Sirokom dimnjaku. Ugru- nizdimnjak i trebaga kontrolirano prikupiti na
b o ,u g l a v n ojm e r i j e co r a z l i cui t e Z i ni iz m e d u najdonjojtocki,a potomneutralizirati filtriranjem
hladnog zrakanavrhu dimnjaka itoplogzrakana i odvesti u kanalizaciju... Kadrazmislite o svemu,
prikljudku loZi5ta. Akoje razlika mala,rezultati su klasicna loZi5ta nadrvailiugljen i vrucidimnjaci
lo5i.Stoganiskotemperaturnim sustavima p o s t a j cuu d e s njoe d n o s t a v nI jio. 5
odgo- o d j e d n o m

r.a

' ",' :
.,,:
DESNOI DOLJE:
Vaillantov sustavzrako-
dimovodnihcijevi nudi
gotovo sav pribor i opre-
mu za odvodnjudimnih
'L . l r,

plinova, prikuplianje i
odvodniukondenzata...

Stedljivijegrijanje
 li

&.,
Hl

F
ffi
s
E
*1- F
I
ll

'
it i r'
llll

a
rffi
y-l
*

11?+-.

.?..=_+--

Primjernevidljivihrazlika.Vitopend100WHEA, zrakodimovodnucijev i ne ovisi o zrakuprostorije.

Viessmannovplinskikombiniranigrijac vode Taj ima ugraden ventilator za dimne plinove i
ovisano zrakuprostorije,izvanase gotovo niiim ne presostat,a trebamu i prikljucak na 220 V.Moguce
razlikujeod istoimenogmodelakoji se prikljudujena je ipodeiavanje prema uvjetimana licu mjesta.

neSto. lmateli problema s uzgonom u starom Sveu svemu, tehnicka

rjeSenja postoje, proble-
dimnjaku, pripazitei nakuhinjsku napu. Jer,moc- misu rje5ivi, noprijekupnjei postavljanja novih
niventilator napeprikljucen naotvoru vanjskom uredaja trebaipakulo2iti malonapora i dokopati
zidumoZeu jednomsatuiz stanaisisatii 100 se najnuZnijih A dobrainformacija
informacija.
m3zrakapricemuzimi,u zatvorenom prostoru u pravom trenutku osiguratce vamnajpovoljniji
rzazabrtvljenih vratai prozora, nastaje podtlak. omjer cijenei ucinka.
A tuje i krajsvakom uzgonu dimnjaka. StoviSe,
<adsu napai bojleru susjednim prostorijama,
ventilator iznadStednjaka moZetolikonadjacati
uspono strujanje u dimovodu dasvidimniplinovi
r<renuobrnutim smjerom...
lakovecina suvremenih kotlova imaplamenike
s ventilatorom, parades nadtlakom i pouzdano
gurajudimneplinoveu dimnjak, ne smijese
iskljucitiutjecajnapeiliventilacijskog sustava. I
dokse pritakvim kotlovima koliko-toliko pazina LIJEVO:Shematski
pravilnu izvedbu nepropusnog dimovoda, sve prikaz te dvije vrste
upucuje na to da je kodtzv.protocnih bojlera bojleraili kotlova koji se
uglavnomne razlikuju
pona5anje maloleZernije. oblikom instalacijei
Ucinak ventilatora u plameniku kotlaje tolikida prikliuiaka, no prisilni
ponekad naprikljucak dimovoda trebapostaviti odvod dimnihplinova
zahtijevai zatvoreno
automatski regulator kojikontrolira uzgonu di- kuciite oko plamenikate
movodu. I I t tl kontrolirani dovodzraka
Rijecje o mehanidkom ili elektricnom ventilu tt tl roa kroz primjereniotvor.
t | . I
kojise prilagoduje radukotlapa u slucaju udara ll tl To moie biti i prikljucak
i l: li
tI ll na zrakodimovodnu
vjetraili pripojavinadtlaka u dimnjaku automat- cijev s protustrujnomiz-
skizaustavlja plamenik, zalvara cijevi sprecava Prirodniodvod dimnih Prisilniodvoddimnih mjenomdimnih plinova i
oovrat dimnih olinova u loZiSte - i stan. plinova. plinova turbinom. vanjskog zraka.

S t e d l j i v i jger i j a n j e 57
 @
z
U
o
t

z
z

@
g

a
a

Gotovosvakezimeu medijimase
pojavitemao neispravnim dimnjacima,
plinskiminstalacijamai prikrivenimopa-
snostimanebrigeo kudnimuredajima
kojeneprimjecujemo- do trenutkakad
zakaiuilidoksenedogodinesre6a.
No,nisusvemukrivinil<varovini slabo
odriavanjevecneznanjei nezainteresi-
ranost,a dobrimdijelomisve osjetljivija
tehnikate boljezabrtvljene kude...
Iakosvigovoreo smanjenjuCOru
atmosferi,glavnaje opasnostu zatvore-
nom prostorunedostatak kisikai razvoj
otrovnogugljiinog monoksida. Stoga
je upravljanjesvjeiimzrakompreduvjet
sigurneprimjenenajnovijetehnike.
Ostvari liseplinofikacija mnogih podrucja u pred- nadvoje vratai prozora, stupove, nosaceitd.
videnomroku,na plinsku6e se mreZuuskoro Ako ba5 morateprobuSiti nekiod nosivih
prikljudititisu6estanova i ku6a,a stanarice,htje- elemenata zgrade,tocnomjestobu5enja neka
li-ne-htjeli, preuzeti i dioodgovornosti zapravilnu odredistaticar i o tomuvamizradiodgovaraju6i
upotrebu instalacija i uredaja. nacrt.
Srecom,izvedbakucneplinskeinstalacije Za razlikuod strujnei vodovodne instalacije
iskljucivo je u nadleZnosti profesionalaca, no kojumoZete ugraditi podZbukuili paksakriti
i kupcimorajuznatibaremnajnuZnije o opremi nekimdomi5ljatim trikom,plinskecijevimoraju
kojuunoseu kucu. bitividljivei (uglavnom) lakodostupne, Stoznadi
Kakoslidnastrogapravilavrijedeza instalacijedasugotovocijelom svojom duljinom postavljene
pitkevode,struje i plina, prigradnjii obnovi kuceili nanosade izvanzida.
stanavaljaunaprijed znatikojasu konstrukcijska Osimtogaglavniventilplinskog prikljudka u
ogranicenja. lakou praksio tomenajceScestanu,u podrumu ili navanjskoj povr5ini zgrade
odlucuju izvodadi, a arhitekti i gradevinari moraju morabitilakodostupan vatrogascima, Stonije
poznavati baremosnovno, dobroje da i onikoji zanemariv detalju op6emizgleduprodelja ili
pla6ajurazumijuuvjeteracionalne i logicne predsoblja...
izvedbe. Kakobi sveispalokakotreba,uvodenje plina
Plinskeinstalacije trebaizvestipo propisu, a valjaunaprijed ukljucitiu planiranje cjeline,
uzto i prakticno, saStomanjezahvata u strukturi Kakoje uglavnom rijedo delicnim cijevima izlo-
z g r a d e .U t o m u s e n e p r o m i 5 l j e n opsl at c a Zenimpromjenama temperature pripostavljanju
preskupim naknadnim zahvatima, naru5enimimtrebaosigurati istezanje, osobitonakrajevima
izgledom prostorije i nevoljama pripostavljanjuduljihravnihdijelova. Vrloje vaZnai za5titaodko-
namjeStaja. rozijekojabi moglaugroziti nepropusnost cijevi.
Plinske cijevise nesmijupostavljati u dimnjake Privodenju plinskeinstalacije krozpregradne
nitiuvanjske dijelove vi5eslojnihdimnjaka, u cijevi zidoveili krozprodore izmedukatovaobvezno
za istresanje sme6anitiu ventilacijske kanale. trebaugraditi za5titnu cijevu kojojprostoroko
Ne smijuse ugradivati u nosivekonstrukcijskeplinskecijevizabrtvitespecijalnim elasticnim
elemente, u medukatne konstrukcije, liftniSaht, kitomvatrootpornosti od F30do F90,cimese

58 Stedljivijegriianie

j
sprecava srrenje vatre| 0lma. Ako kvalitetnu oomocnd.moZetedobitiod E
Uglavnom, ku6aprilagodena zemnom plinu dimnjacara, zalraZiteje od tvrtkekojaproizvodi
rma: suvremene dimnjake (npr.Schiedel) ili pakodc

. cijevis armaturama (nosaci, ventili, brojilo) tvrtkekojojstepovjerili projekti izvedbu grijanja.

a
c
6

oplinske uredaje (bojler, kotao, Stednjak...) Dana5nji su kotlovi i dimovodi neodvojivi dijelovio
o

. dimnjak s odgovarajucim dimovodom istogsustava, pa kotaone funkcionira bezpri-

odovodzrakazapravilno izgaranje plinau kladnog dimovoda - i obrnuto. e
6

olameniku. Dakle, ako je s dimnjakom i dimovodom fizicki

Obveze javnog distributera zemnog plina seZu sve u redu, nakon provjere plinskog tlaka, ventila
doglavnog prikljucnog ventila, a sveizmedu ove idotokazraka,slijediizradaproraduna za cijeliai
6

tockei krajadimovoda u nadleZnostije instalaterasustav -

grijanjailipaksamopostavljanje bojlera:
kojipostupaju u skladus propisima i uvjetima iliStednjaka.
distributera ili lokalnog komunalnog poduzeca. Jedino Stovi moZete i smijete ucinitijest kupnja lspuitanjeplina
Dijelovi kojise ugraduju morajubitiatestirani, a uredajai (ponekad) nabavadodatnog pribora. serviser moZeprovjeriti
smijeih ugraditi iskljudivo kvalificirana osoba, Nakon toganastupa instalater... i elektronickimuredajem
s provjerenim znanjem, iskustvom i vaZedomOdriauanje nakojemusemoZe
oiitati postotakili pak
dozvolom zaobavljanje te djelatnosti. Dovodenje plina u kucu prati potpisivanje kolicinaplina(u litrama)
lakojeinstalacija nova,prijekupnje kupaonskogugovora s dobavljacem. Kaou svakomugovoru u zadanomvolumenu.
bojlera, Stednjaka ili kotlacentralnog grijanja, s monopolistom itu imadijelova pisanih malim
plinske cijevii dimovod trebaobvezno pregledatislovima kojemoratepaZljivo procitati.
lakozasad
o v l a 5 t e nsit r u c n j a ikl i e k i p at v r t k eo d k o j e kodnasnemaalternativne ponude, panemoZete
narucujete projekt i izvedbu grijanja. poduzeti gotovo ni5tacimebistebitnije utjecali na
Onimoguustanoviti i neispravnost instalacijeuvjete, vrijedisaznati kakosu podijeljene obve-
ilipogre5ku u odredivanju prikljudnih mjesta, a u ze.U slucajunezgode i Stete,baremceteznatis
sludaju ozbiljnijih nedostataka odmahobavijestiticimemoZete racunati prizahtjevu za naknadom
distributera. od osiguranja zgrade ilistana.
Kodplinskihinstalacija nemastupnjevanja Tudolazimo do bitnetockegdjepostaje jasno
propusnosti spojeva, patakone postojini pojam za5topri izvedbiplinskog grijanjaili plinskih
malopropuStaili savimmalocuri-gotovose i ne instalacija nemamjestani najmanjem samogra-
osjeti... diteljskom zahvatu niimprovizaciji.
Svespojeve treba
U pravilniku se navodesamodva stanja: Podjednako paZljivo trebapristupiti i odrZava-povremenoispitati
ispravno i potpuno zabrtvljeno ili pakneispravnonju,pa nakonsvakogservisnog zahvatavalja prskanjem pjene koja
- nakoncegaseodmahzalvarakompletna insta- otkriva propuitanje
plina kroz mikroskopski
lacija. sitne rupice izazvane
Pismeni izvje5tajo stanju dimnjaka idimovoda korozijom.
moravamizdatidimnjacar. NaZalost, kodnasovo
zanimanje stagnira iliodumire upravo u trenutku
kadu razvijenim zemljama prerasta u high-tech
i dobivanavaZnosti. lakoci5cenje dimovoda i
provjera konstrukcije nijenimalolakposao,za
prikljucenje modernih uredajai todanproracun
uzgona svece5cetrebaozbiljno tehnicko znanje LIJEVO:Obicanotvoreni
i elektronidka mjerna oprema, u cemu uloga je kupaonski bojler koji za
gorenje iskori5cujezrak
rnstalatera podjednako valnatijekomprethod- iz okolnog prostora,
noguvidau stanjei nakonprikljucenja plinskog usisavasa zrakomi
uredaja. praiinu iz cijelog stana.
NakonduZeupotrebe,
No, bez obzirana postojecu situaciju, bez plamenik i izmjenjivai
pismene izjavedimnjadara ne moZete propisno topline prekriju se
prikljuciti ni kupaonski bojler, a kamoli jadikotao naslagomnedistoce
centralnog grijanja. koju treba ocistiti pri
svakom redovitom
Akovasbilotkouvjerava dato nijevaZnoi da servisu.
poznaje majstora koji6evamto svejeftinoizvesti Ako u stanuima
u fuiu,zadepite obauhai postupite po propisu. i dlakavih ku6nih
Naprvipogledje skuplje, no u konacnici moZe ljubimaca, a bojler
uiestalo radi punom
ispastinajjeftinije. snagom, ispod limenog
Nadalje, mogusepojaviti i problemis niskotem- plaita nakupit ce se i
peraturnim loZi5tima i nevolje s kondenzacijom previSetoga...
Dio gorivih destica
pareu neprilagodenom dimovodu. Stogaprisva- izgorjet ce u plamenu,
kojmodernizaciji sustava grijanja u starijoj zgradi a 6ada ce dodatno
u kalkulaciju valjaodmahukljuciti i prilagodbu oneEistiti u nutrainjost
dimnjaka. bojlera...

Stedljivijegrijanje 59
 saduvati raduni opisposla.Uzpotpis, u tomdo-
kumentu valjapribiljeZiti i stanje plinskog brojila
cimese osiguravate od mogu6eg krivotvorenja
datuma. Redovita ocitanja plinare i usporedba
potro5nje omogucuju u slucajudvojbebarem
pribliZno odredivanje datumai nakonnekoliko
mjeseci...
Kakovaszakonobvezuje dauredajima u svom
stanunicimnesmijete ugroziti ostalestanare u
zgradiili susjede, u slucajubilokakvenesrece
o d l u d u j u 6j ea u r e d n ad o k u m e n t a c ki joaj o m
cetedokazati da stepaZljivo postupali i zaista
' poduzeli svekakobistesprijedili Stetne posljedice
moguceg kvara....
Stogaplinsku instalaciju i prikljucene uredaje
i r e mj e d n o mg o d i S n j e
d a j t ep r e g l e d abt a U.z
p o m o cs u v r e m e niinhs t r u m e n ai st ak u s a cn e
serviser u relativno kratkom rokuutvrditi stanje
instalacije. Pritom vasmoZei upozoriti nanuZne
servisne zahvate u skorojbuducnosti cimevam
olak5ava planiranje.
Pritakvompregledu valjaprovjeriti i naoko
nevaZne detalje:
o naplinske cijevinesmijete vje5atinipricvr5ci-
vatinikakve predmete iterete, panikonopza
su5enje rublja.
o nacijevima ifitinzima nesmijebititragova
Prijepuitanja u pogon ili pritemeljitijem servisu
koroziie. obveznaje itladna provjera plinskeinstalaciie.

I(AID STTGNE SERI'ISER

Ovajjednostavni postupnik
pokazujeStosyetrebauEiniti unutrainjost bojlera.
pri redovitomservisnompregleduobi6nogkupaonskog Dakako,uredaji su vrlo razliiitipa svaki ima svoje
bojlerakojinormalno funkcionira.
U dvadeset i pettoiaka male tajne. Pri otklanjanju kvara neizbjeZnisu i dodatni
obuhvaceni su gotovosviuobicajeni
zahvatikojiservi- zahvati, zamjena dotrajalih dijelova, Sfo se na kraju mora i
seruomogucujudaprovjerirad vitalnhdijelovai zaviriu pismeno zabiljeiiti.

1.Kadvamserviser dodeu ku6u, ke,popotrebije ocistiti nadimovod.

dobroje prednjimupaliti bojlerkako 9. Provjeritiventilpaljenja. 19,Provjeriti svesklopke, ucinkovitost
bisteprovjeriliva5svakodnevni 10.Provjeriti tlaku ekspanzijskoj paljenjai preklopnikpremapolaznom
postupak. posudi i popotrebije dopuniti(npr.s v00u.
2. Prijesvega, serviser moraskinuti Coz) 20.lzmjeriti temperaturu vode.
kuci5te,a zatimpredvamajo5 11. Oci5cene dijeloveponovno 21.lzmjeriti udjelCOu dimnim
jednom provjeritifunkcioniranje ugraditinanjihovo mjesto. plinovima i izradunati
toplinskegubitke
uredaja. 12.Otvoriti zaporni ventil,dovodvode u dimovodu, cimeseneiskljucuje
3. Potom sezatvara dovodolinai i slavinu toplevode. obvezna provjera dimnjacara.
vooe. 13. Provjeritispojeve i prikljucke
na 22.Pregledati dovodzrakaprema
4. Plamenik trebademontirati i plinskoj i vodovodnoj cijevi.Spojeve uredaju, povr5inu
izmjeriti ventilacijskih
ocistiti. naplinskom voduispitati nano5enjem owora.
5. Ocistiti
injektor i sapnice. pjene. 23,Obavljene radove,izmjerene
6. Elektrode paljenjai kontrolne 14.Ukljuciti uredaj. vrijednostii stanjeprozracivanja
elektrode trebaodistiti, a termoele- 15.Pjenom spojprikljucnog u prostoriji
ispitati serviser moraunijetiu
mentkojijetrajnoizlolenplamenu plinskog vodas regulacijskom kutijom zaoisnik.
popotrebi zamijeniti novim. u bojleru. 24.Popotrebi moZete zatraZiti
opis
7. Rebrasti izmjenjivac topline 16.Podesiti raduredaja i provjeriti radovai dodatna obja5njenja.Uredaj
trebaskinuti, a popotrebi
ocistiti, i podeSavanje dotoka plina. morafunkcionirati.
oprati.Pritom valjapotraZitimoguca 17. Kontroliratipojavljivanje 25.Nakraju,procitajte i potpi5ite
oStecenja. kondenzata i mogu6e ro5enje. zaoisnik.
8. Provjeritiradvodostrujne sklop- 18. Provjeritifunkcioniranje prikljucka

60 Stedljivijegrijanje
. sveobujmice i nosaci kojima sucijevi godi5njim razmacima. Dimnjacari to cinevizu-6
rricvr56ene zazidmoraju bitiudobrom stanju. alnimpregledom konstrukcije, punomvisinom
. ormarici, oknai montaZne konstrukcije kroz dimnjaka, a prohodnost dimovoda i ujednacenost
C

<ojeprolaze cijevimoraju imatiosigurano promjera provjeravaju spuStanjem celicne kugle. a

crozracivanje. Nakonstruganja naslaga sa stijenki dimovoda o
r privremeno zatvoreni slijepi ogranci cijevine detkom, otpalu dadutrebaizvaditi s dnadimnjaka
smijubitidostupni sastubi5ta iliizzajednickih krozvrataSca u oodrumu. o
(,
crostorija kakonepozvani nebiodvrnuli cep No, dimovod kontrolira i instalater, koji instru- o
omogucili istjecanje plina.U tusesvrhuna mentomprovjerava imali u bliziniplamenika,
slijepim zavr5ecima instalacijskog ogranka kotlailibojlera ikakvih tragova ugljicnog monok-
rbvezno ugraduje dodatni celicni lonacs sida.
okotom ilibravom. Priovojprovjeri trebaotvoriti sveventilacijske
r sviventili u prostorijama moraju bitinavidljivom otvore u stanui ukljuciti sveventilatore (kuhinjska
njestu, nicim zaklonjeni i lakodostupni. napa,smodnica, zahod,kupaonica...) kakokako
. akoje ventilu posebnom zidnom ormaricu, bisteprovjerilidaprinjihovom radunemapovrata
spredzidanesmijebitizapreka ninagomilanih dimniholinova ili monoksida. Kakona rezultat
credmeta. utjecu i vanjski vremenski uvjeti tu je provjeru
r savitljiva prikljucna crijeva nesmijubitiizloZena dobroponoviti iu promijenjenim okolnostima.
vrucini. Nakonsvega, ipakvaljanaglasiti daje Zivotsa
r ventile, fitinge i prikljucke provjerite pjenom zemnim plinom jednostavniji i bezbriZniji negoli
ilimjernim instrumentom kojizacasotkriva setocinionimakojijo5 nisuimaliprilike uZivati
u
propuStanje plina. blagodatima njegovog relativno cistogplamena.
Temeljitu provjeru i opseZan serviskompletneUnatoc velikim i dramaticnim novinskim naslovi-
plinske instalalacije valjaobaviti svakihdeset- manakonsvakenezgode i Stete,hladnaanaliza
dvanaest godina. otkriva kakoje rijeco vrlorijetkim dogadajima,
OdrZavanje p l i n s k i h
u r e d a j ao v i s io v r s t i , neusporedivo rjedim od neprekidne serijesva-
namjeni i velicini. kodnevnih automobilskih nesreca, a izazvani su U rebrastomlimenom
Za otklanjanje kvarova nuZno je temeljito po- uglavnom krajnjim nemarom i nebrigom. izmjenjivaiu topline
pra-
znavanje pojedinih vrstauredaja i njihovo funkci- Stogai ovajpodsjetnik o najnuZniiem bontonu nakupljase mnogo
Slneusisanesa zrakom
oniranje. Srecom, proizvodadi s uredajem isporu- u ophodenju s kucnim sustavom plinskih instala- iz prostorije. Trebaga
cujui uputeo obveznom servisiranju. lznajmljuje-cijanezahtijeva ni5tavi5eodlogicne i razumljivedobro ocistiti,a ponekad
te li stan,pobrinite sedaje ta dokumentacija na paZnje premavrlosofisticiranim i pouzdanim ure- i oprati,osuiitr...
poznatom mjestu je
kakobiste vi ilinajmoprimacdajima kojinamosiguravaju svakodnevni komfor
moglipokazati serviseru. Uostalom, u takvom je toplevodei udobnog stanovanja. A u tomuipak
kompletu obicno i garancijski list, racun, podaci o prevladava svjetlija strana medalje.
postavljanju i posljednjem servisnom zahvatu... Dakako, dioovihuputanamijenjenih upotrebi
N a p r i m j ekru, p a o n s kpel i n s k e bojlere v a l j a zemnog plinaodnosi sei naprimjenu ukapljenog
ce5cecistitiod naslaga kamenca pa datumei plinaiz velikih spremnika i plinskih boca,nota
podatke o ciScenju trebaurednopribiljeZiti. U vrstaplinaimamalodrukcija pravila igre,a zahti-
gradovima s tvrdomvodominstalaciju procistitejevai nekevrlospecificne postupke pridobavi
baremsvakedvijegodine.
K u p a o n sbkoi j l ekr o j iu z i m az r a k i zo k o l n o g
prostora imarelativno jakuzgon, paprikupanju ili
tu5iranju u stanunastaje snaZno strujanje prema
dimnjaku. Ovazracnastrujaizaziva vrtloZenje U bojer sa zrakom
zraka,podiZe pra5inu i unosije u kupaonicu kroz dospijevapraiina iz
ventilacijsjke otvoreu vratima ilizidu,Zapra5eni stanai zavriava dijelom
zrakkojistrujiprekoplamenika i rebrastog izmje- u bojleru, a dijelom u
dimnjaku.
njivaca topline ponekad sasobomnosii dlacice s Uzgonu dimovodudje-
tepiha, dlakekucnih ljubimaca i zama5ceni prah Iuje kao usisaE,pu u Io-
izkuhinje. 2i5teidimovod ponekad
dolazeivrlo agresivne
Na putu prema dimnjaku glavnina ove usisane desticeod sprejeva,
prljav5tine ostajenavitalnim dijelovima bojlera lakova,sredstavaza
paje trebacistiti, cetkatii pratibaremjednom cihcenje...Unatoc
godiSnje. I kotlovi centralnog grijanja mogubiti tomu, na vratima ili zidu
prostorije obvezno treba
izloienipodjednako intenzivnom prljanju. Kako napravitidva otvora od
tajzahvat zahtijeva skidanje kuci5ta i rastavljanje 150 cnf.
bojlera, posaomoraobaviti profesionalac. Pritom Zato loZiStatreba cistiti
ito ceice.
i o n a k om o r ap r o v j e r i tfiu n k c i o n i r a o n sj et a l i h Mogudasu idrukcija
dijelova uredaja. ri9.ie1ia,npr. s metalnim
Dimnjak i dimovode trebalo bi provjeravati u cryevtma...

Stedljivijegrijanje 61
Vrsna
tehnika
nadielu
KakosadastojestvhriStednja energije
nametnulase kaojedanod najvedihproblema
svakodnevice, a kombinacijanedostatnog plina,
strujnihlimitatorai astronomskihcijenanafte
mijenjaistodobnoi graditeljskupraksui nai
pristuplo1enju.Ato su dvaneodvojivapodruija
na kojimasepoZeljnirezultatpostihesamofinim
uskladivanjem.Uzaludnovi prozoriu pretankom
zidu,uzaludnovikotaoza dimnjakkoji se uruiava,
uzaludStedljiviplamenikkadkudagubi toplinu
na svestrane.Nekitepromjeneprihvacajusamo
u nuidi, kadnemadrugogizlaza,a drugi u tome
videdobroulo1ennovaczaprilagodbustvarnom
stanju.Moida smo,malobogatijii boljeinformira-
ni o tehniciStednje,mogli postupnomijenjatiloie
stanjei ublaiiti Sokove.No ito je - tu je. Popravkei
poboljianjanecemoizbjedi,a novisu namzakoni
vedza vratom.Tehnikagrijanjamijenjalase u
posljednjevrijeme brie od automobilske koja ne-
promijenjenim motorimanavladipomodnekapute
prepuneelektronike.

Ovdjevasne6emo podsje6ati nazagrijavanjevo- a strucnjaci tvrdekakopopravak nemasmisla,

de suncem ili pakproizvodnju strujefotonapon-poslu5ajte najbolji i najneugodnijisavjet- kupite
skimpanelima, Stosu tipicnarje5enja s kojima noviuredaj.
zauvijek moZete pobjeciod naftnog monopola i No, buditeoprezni.Opremuza grijanjene
gladne drLave. kupujete ba5svakesezone. KakonetrajeduZe
Srecom, imai drugihuredaja kojibitnoutjeduna od automobila provjeritepodkojimse limenim
tro5kove grijanja,a nisutakouocljivi. pla5tem krijenajsuvremenija tehnika.
Prijesvega,to su toplinske pumpei konden- Pripazite maloi narjednik prodavada kojibivas
zacijskikotlovi. Medunjimanemagotovonikakve mogao zbuniti.
funkcionalne slidnosti,
osimStosu dana5nji mo- Naprimjer, niskotemperaturni kotlovine stva-
delisvekompaktniji i prikladniji
za individualnurajumanjetopline, a udinakskupljih konden-
primjenu u obiteljskojku6iilistanu. zacijskihuredaja od 107,108ili cak109posto
Kakonovii laganikondenzacijski kotloviu nijereklamna dosjetka vecpodatak o vrhunskom
mnogimkucamaomogucuju brzui uspjeSnuiskori5tenju goriva.
modernizaciju sustava,bezvecihgradevinskih i NaZalost, kupnjom kvalitetnogkotlaili bojlera
instalacijski
h zahvala,zadrlalcemo se na njima. nisterije5ili i sve probleme. Kakobistrojkojiste
Uzasvedrames naftom, plinomi strujom da- skupoplatilizaistadaosveod sebetrebamu i
lekovidniproizvodaci grijacihsustava odavnosu tocnoprimjereni dimnjak. A to nipo5to nijeonaj
predvidjelida ce takavnepovratni trendstalno va5staridimovodskrivenu zidusagradenom
zahtijevati
sveboljatehnicka rje5enja za Stednju prijepedeset ilistotinugodina. Novimkotlovima
gorivai manjeoneci56enje okolice. trebauZii boljeizoliran dimovod, sa stijenkama
Akovamje prvopaljenje kotlacentralnog gri- otpornim navlagui agresivne kemikalije kojese
janjaotkriloda stariuredajnecepreZivjeti zimu, s kondenzatom cijedenizdimnjak.

62 Stedljivijegrijanje

J
 PIin ski kondenzacij ski
ureilaji lako se ugraduju,
a moZeteih postaviti na
bilo kojem mjestu u kudi
ili stanu.
Prikljucenje na celiini
dimnjak s protustrujnom
izmjenomtopline
oslobada vas brige o
obveznim dodatnim
otvori ma za dotok zraka,
pa iveliki ureilajkao
ito je vitodens 343,sa
solarnim spremnikom,
matrix-plamenikom,i
svim mogudim prikljuc-
cima, moiete sakriti i u
ostavu.

LIJEVO:Kompaffini
vitodens300skrivenu
nizu zidnih kuhinjskih
elemenatapravi je pred-
stavnik Viessmannove
serije plinskihkondenza-
cijskihkotlova i najbolje
pokazuje dokle je
stigla tehnika iskoriitenja
topline vodenepare.
Vitodens200nudi
modeleod 8,8 do 26 kW,
a vitodens300od 6,6do
66 kW. Kao kombinirani
uredajvoda-griianje
serija 300nudi modele
od 6,6kW do 26 kW.
U kaskadnojizvedbi
niz jednakih uredaja
moie dati i 264 kW.

Niskotemperaturna uGinkovitost dimniplinovi

Hladniji imajuslabiji uzgoni sporije GORE:Plamenicive6ine
d o m i n i r anj ui s k o t e m -seuzdiZu,
D a n a 5 n j opmo n u d o m takodaseu Sirokom starom dimnjaku proizvodaEa bitnosu
napredovali,promijenili
peraturni i kondenzacijski plinskii uljnikotlovis zadaspotpuno rashlade pasepostijenkama pre- izgledi nacin funkci-
visokimiskori5tenjem energije. Dakako, takva ma loZi5tu cijedi obilan kondenzat. Slab uzgon oniranja. Ipak, kalotni
ucinkovitost postiZe se posebno oblikovanimutjecenaop6ucirkulaciju zrakakrozkotaoi na matrix u toj je preobrazbi
otiSaonajdalje.
loZi5tima i vrhunskom obradom profiliranih povr- plamenik paopadai udinak.
Sinakojepreuzimaju itoplinu plamena i loZi5nih Zbogtoganiskotemperaturni kotaozahtijeva Zahvaljujuditome,
olinova. dimnjakmanjegpromjera
otporniji (moZda mo- mogudaje izvedba
prilagoditii stari),a obvezan ije prikljucak vrlo laganih kompaffinih
Pritomvruciolinoviiz loZi5ta neodlazeizravno Ze-te kotlova koji se bez
u dimnjak ve6se vra6ajukrozposebne kanale za kontrolirano ispu5tanje kondenzata na dnu problemaspajajuiu
i predgrijavaju svjeZizraknuZanza odr2avanje vertikalne cijevi. kaskadne nizove.
plamena i boljeizgaranje. No,niskotemperaturni su kotlovibilisamo me-
Duljiputplinova krozdodatne kanale osiguravadukorak u evoluciji tehnikegrijanja, a s novijim
i vi5evremena za djelotvornijiprijelaz toplinena uredajima stiZuive6izahtjevi.
vodupau dimnjak stiZuznatno ohladeni, a ener- Kondenzacijski udinak
gijagorivaiskori5tena je do granice nor-malnogod lOg posto?
funkcioniranja kotla. Uzasvudomi5ljatost odvodenja plinovai iz-
No,tu imai problema. NiZetemperature dimnih da5nozagrijavanje vode,iz niskotemperaturnog
plinovabliZesu rosi5tunegolikod klasidnogkotlau dimnjak ipakpobjegne znatan dioneisko-
pa
grijanja se pojacana kondenzacija vodene tooline.
riStene
parenepojavljuje samou dimovodu veci unutar Naime, nakonizgaranja uljailiplina,iz loZiSta
kotlagdjesesuzbija svimraspoloZivim tehnickimizlazivruda vodenaparakojaimaznadajan to-
rjeSenjima. potencijal.
plinski

Stedliiviiegrijanje 63
 =:==.'.=j Kolikoje vodeu svakom gorivu,a potomi vo- S t o g ab r o j k eo d 1 0 6 ,1 0 7 ,1 0 8i l i 1 1 0p o s t o
.:g=.]. denepareu dimnimplinovima, svjedoci obilje zaistanisureklamni mamac vecoznaka stvarne
kondenzata kojinastaje njenimhladenjem na iskoristivosti gorivau takvom kotlu.
stijenkama dimnjaka, alii naporikonstruktora da Nije sue u lrotlu
niskotemperaturni kotaoza5tite odkorozije. NaZalost, kupnjom i ugradnjom ovogkotlane
Medutim, potpunije iskoriStenje gorivapostiZe pocinje iva5asrecas naj5tedljivijim uredajem.
sedomi5ljatim tehnickim trikom kojitoplinu odu- Kakobistepostigli puniudinak i smanjili potros-
zimai vrucoj vodenoj pari. njuplinaili uljamoratemustvoriti odgovarajuce
Kotaokojiiskori5cuje tutoplinu kondenzata ima uvjete.
u sebiizmjenjivac topline u kojis jednestrane No,kakobi izmjenjivac izvukao svutoplinuiz
ulazihladna potro5na voda(ilidolazni vod),a s vodene parekojaizlaziizloZi5ta dimniplinovi ne
drugevruciplinovi s plamenika kojistrujeprema smijubitiprevruci, jer im obicna potro5na voda
,8F1. dimnjaku. Plinovi se u izmjenjivadu hladepreda- ne6esniziti temperaturu do razinepogodne za
i jucitoplinu
vodii pritom gubesposobnost upijanja kondenzaciju pare.
Matrix-plameniks vrlo vodene pare- ba5kaoiohladenizraku prirodi. U z o s t a l ef u n k c i o n a l nt eeS k o 6 ek,o t a oc e
snazntm Eaflvanlem Paraistjerana iz dimnihplinova kondenzira se se u najboljem sludaju pona5ati kaoniskotem-
topline na kotlu snage
314kW. na stijenkama izmjenjivada i hladnijoj vodi u cije- peraturni, a zaka5njela kondenzacija opteretit
Plamenje u kaloti pod vimaotpuSta svupreostalu toplinu. Jakoohladeni ce dimnjak. Plinski kondenzacijski kotaotreba
potpunom kontrolom, plinoviodlazeu dimnjak, a u kotaopredgrijanatakopodesiti da iz loZiSta izlazeplinovihladniji
a dotok zraka s kisikom voda. jo5niZutemperaturu,
omoguduje izuzetno vi- od 55"C dok uljni zahtijeva
sok stupanjiskoriStenja. U usporedbi s niskotemperaturnim kotlom, ova oko 46"C.
kondenzacijska toplinaiz vodeneparepodiZe Tesu temperature vrloblizurosi5ta vodene
djelotvornostkollazadodatnih 10ili15posto. paresadrZane u dimnim plinovima, pasekonden-
zacijauizmjenjivadu odvijabrzoipotpuno.
Akosustavnijedobropode5en, umjesto vrijed-
nostiod 110postodobit6eteutje5nih 10postoili
Kalotni matrix-plamenik vec znatno manje,a dioneiskori5tene kondenzacij-
je desetgodina originalni
elementgotovo svih Vi- sketopline odlepr5at ce s pregrijanom paromu
essmannovihuredaja. dimnjak.
Uz besprijekorno iz- lakoje i stopostotni udinak zavidna razina u od-
garanje, ciice dimne
plinove ivrlo po- nosu na klasicne kotlove, valjadobroprocijeniti
uzdanu regulaciju, isplate li setakvigubiciu skupom uredaju.
matrix je omogu6io U takvim je uvjetima klasidan dimnjak potpuno
i originalna tehni6ka neupotrebljiv, ne moZese zagrijati i stalnoje
rjeienja u izvedbi
komore za izgaranje oro5en. Srecom, mnogestaredimnjake moZete
i kondenzacijskog prilagoditi umetanjem uZegi kemijski otpornijeg
Emtenttvaca. dimovoda, a istodobno moZeteugraditi i cijevza
dovodsvjeZegzraka u plamenik.

64 Stedljivijegrijanje

J
 Kadsveto napravite, valjapodesiti i cijelisu- Prikljucite
li u starom stanukondenzacijski ko-
stavgrijanja. taovisokog ucinka nauobicajeno predimenzioni-
Temperature polaznog i povratnog vodatreba raneradijatore raditces temperaturnim omjerom
dovesti u omjer40":30"C,a potomihstalnoodr- polaznog i povratnog vodaod75": 60"C.
Zavatina toj razini.Tektada6e kondenzacijski Udinak ne6ebitimaksimalan. noioakceznatno
kotaoosigurati puniucinak. prema5itionoStobistepostigli ugradnjom obic-
Nezaboravite da niZatemperatura vodeu ci- nogniskotemperaturnog kotla.
jevimazahtijeva vecupovr5inu grijacih tijelapa suplinska
Pritom loZi5tau znatnoj prednostijer
trebapovecatiradijatore kakobi iZarivali u pro- vecinakondenzacijskih kotlova fleksibilno$cu i
stordovoljno topline. jednostavnom montaZom nezaostaje zaskupim
MoZete krenuti iobrnutim redom, poboljSanjem elektricnim
uredajima.
toplinske za5tite ku6e.Tadai postojeci radijatori StoviSe, priugradnji netrebapreviSe brinutini
odgovaraju niZojtemperaturi polaznog voda, zbogdimnjaka, jerdovoljna imje i odgovaraju6a
a suvremeno automatsko upravljanje lak5ece dimovodna cijevprovucena krozvanjski zid ili
ujednaciti radsustava. krozkrov.
M e d u t i mk,o dn a ss e u g r a d n j ovmr h u n s k i h Novikondenzacijski kotlovinezahtijevaju po-
kondenzacijskih kotlova uglavnom postiZu kom- sebnuprostoriju, a moZete ih postaviti
i nanosivi
p r o m i s nraj e S e n j an ,e p o v o l j nuao d n o s un a zid,tamogdjecetenajlak5e probitiotvor zakral-
stvarne mogu6nosti uredaja, nonemjerljivo bolja kufasadnu ispu5nu cijev,dimeprimodernizaciji
odsvegaStosedosadprimjenjivalo. centralnoggrijanja otpadaju vecepregradnje.

Tajna visokog ucinka

pri kondenzaciii vodene
pare iz plinova krije se u
orig inalnim izmjenj ivaci-
ma u radijalnom lo2i1tu.
Velikedodirne povriine
izloZenepli novima, brzi
prijelaz topline i naglo
ohladivanjeomoguduju
izradu vrlo kompaktnih
kotlova.

Vitodens 300.Modularna konstrukcija omoguduje

vrlojednostavnuibrzu montaiu, ali ipodjednako
lako servisiranje.
Osim toga, izmjenom i kombiniranjem modula
oblikuju se kotlovi toino prilagodenipotrebama
kupca.. A to su prednostikoje ne oiekujemo od
toliko sofi sticiranog uredaja.

Stedljivijegrijanje 65
Svemanji
r alacl vr

Svi kucanskiuredajiimaju odreden

vijek trajanja,pa i one najboljei najs-
kupljejednom trebazamijenitimoder-
nijima.Medutim,kadje rijei o grijanju,
nova generacijakotlovatolikose razli-
kujeod uvrijeieneklasikeda jednosta-
vnonije mogudestarizamijenitinovim.
Novomuredajutrebanajprijeprilagoditi
dimnjak,a ponekadpronacii nekidrugi
naiin za ispuitanjedimnihplinova.A
novi kondenzacijski kotlovi koji nude
manju potroinju, osobitoplinski, zah-
tijevajui bitnomanjiprostor.

DESNO:Moderni
su kondenzacijski
kotlovi vrlo kompaktni
pa najnovijemodele
mo2eteugraditi u niz
kuhinjskih elemenata.
Viessmannovplinski
kotao Vitodens200,
projektiran je za
neupadljivumontaZuna
vidljivom mjestu.

U z a s v e d r a m es n a f t o mp, l i n o mi s t r u j o m otpornim navlagui agresivne kemikalije kojese

dalekovidni proizvodaci grijacih sustava odavno s kondenzatom cijedenizdimnjak.
supredvidjeli dacetakavnepovratni trendstalno Niskotemperaturna udinkouitost
zahtijevati sveboljatehnicka rje5enja za Stednju Dana5njom ponudom dominiraju niskotempe- .
gorivai manjeonediScenje okolice. plinski
raturni i uljnikotlovi s visokim iskori5tenjem I
Akovamje prvopaljenje kotlacentralnog grij- energije. Dakako, takvaucinkovitost postiZe!
anjaotkriloda stariuredajnecepreZivjeti zimu, se posebno oblikovanim loZi5tima i vrhunskom ;
a strudnjaci tvrdeda popravak nema smisla, obradom profiliranih povr5ina, kojepreuzimaju "
poslu5ajte najbolji i najneugodniji savjet- kupite toplinu plamena i loZiSnih plinova. Pritom vruci
noviuredaj. plinovi
iz loZi5ta neodlazeizravno u dimnjak vec
No,pripazite. Opremu za grijanje ne kupujetese vra6aju krozposebne kanalei predgrijavaju
ba5svakesezonepadobroprovjerite podkojim svjeZizraknuianza odrZavanje plamena i bolje
selimenim pla5tem krijenajsuvremenija tehnika. izgaranje.
Pripazite maloi na rjednik prodavaca kojibi DuZiputtihvrucihplinova krozdodatne kanale
vasmogaozbuniti. Naprimjer, niskotemperaturni osigurava i vi5evremena za djelotvorniji prije-
kotlovi nestvaraju manjetopline, a ucinak sku- laztopline pa
na vodu, u dimnjak sti2u znatno
pljihkondenzacijskih uredaja od 107,108ilicak o h l a d e n T i . a k oj e t o p l i n s k e goriva
an e r g i j a
109postonijereklamna dosjetka vecpodatak o iskori5tena dogranice normalnog funkcioniranja
vrhunskom iskoriStenju goriva. kotla.
NaZalost, kupnjom kvalitetnog kotlaili bojlera Teorijski, plinovi nastali izgaranjem goriva mogli
nisterije5ilii sve probleme. Kakobi strojkojiste bi se potpuno ohladiti, i svusvojutoplinu predati
skupoplatili zaistadaosveod sebe,trebamui mediju ilipredgrijavanjuzraka kojiulaziu loZi5te.
tocnoprimjereni dimnjak. A to nipo5to nijeonaj No,tadabi cijelucirkulaciju u kotlutrebalo gurati
va5staridimovod skriven u zidusagradenomventilatorima i turbinama - Stoi nemanekakvog
prijepedeset ilistotinu godina. Novimkotlovimasmisla. Racionalnije je iskoristiti StoviSenormal-
trebauZii bolieizoliran dimovod. sastiienkamanihfizikalnih pojavakaoStoje uzgon,podizanje

66 Stedljivijegrijanje
i Sirenje toplijih plinova, pa i raslojavanje vode
prema temperaturi.., SKUPAPOTOUIGNA RJESENJA
S t o g as u n i s k o t e m p e r a t ukrontil o vpi r a v o
remek-djelo strojarstva u kojemuje nekoliko Kadje Sezdesetih godina loZivo uljezami-
varijabli uskladeno sa samomkonstrukcijom u jenilodrvai ugljen i u nasje do5lodovelike
metalu,a promjene vanjskih uvjetamoguse promjene u nacinu grijanja.
kontrolirati finimpode5avanjem naupravljackom Zamoreni cijepanjem i no5enjem te5kih
sklopukotla.Tijekom godinatajje sustavdove- ko5ara ljudisubrzoprihvatili danasnezamis-
dendosavr5enstva. livukombinaciju uljnog loZi5ta u kaljevoj pecii
Ali,ne idesveba5glatko.NiZatemperatura ra5trkane plastidne kanistre pokuci.
plinova u dimnjaku kodtakvih je kotlova mnogo Biloje i onihbriZnijih kojisuu podrumu
je bliZerosiStu negolikodklasicnog grijanja s drZalivi5enaflenegoli obliZnja benziska
vrucim dimom, pajejacii kondenzat. crpka. Zanemarimo li strahovit rizikod poiara,
Hladniji dimniplinovi imaju manji uzgon i sporije najvi5e sustradavale kaljeve pecii dimnjaci.
seuzdiZu, takodaseu Sirokom starom dimnjaku Ondasuuni5tene pe6iporu5ene, azami-
zacaspotpuno rashlade, pa se po stijenkama jenilesuihcelicnerugobe, kojesu,slabo
premaloZi5tu cijediobilankondenzat. Slabuz- pode5ene i rijetko di56ene, Sirile uztoplinu i
gonutjecenaop6ucirkulaciju zrakakroz kotaoi vonjpoluizgorjele nafte.
naplamenik, paopada i ucinak. Atekdimnjaci! Nizstijenke secijedio crni
Zbogtoganiskotemperaturni kotaozahtijeva smrdljiv kondenzat, kojijeubrzoizbijao i na
otporniji dimnjak manjegpromjera. Provjerite. zidnupovr5inu. S dana5njeg gledi5ta, i naj-
MoZda u dimovod moZete relativno lakooo-sta- boljionda5nji uljnikotlovi hranili suradijatore
vitiodgovarajucu cijev,a nadonjikraji obvezni nezamislivim kolicinama loZivog ulja.
prikljudak za kontrolirano ispu5tanje kondenzata Srecom, poraslstandarda, Sirenje plinske
kojisenakuplja nadonjem kraju. mreZei pojavamodernijih kombi-bojlera
Dodatne te5koce stvaraju hladnii neizolirani stvorili su uvjete zanovirazvojni val.
dimnjaci u vanjskom ziduzgrade - a imaihvi5e Ljudisumasovno zamjenjivali uljnekotlove
negoStomislite - jer u njimase kondenzat si- i elektricne bojlere plinskima, paje plinu
gurnostvara vecnaizlazuiz niskotemperaturnog gradovima - i tamogdjegaje bilo- postao
k o t l a .N e m al i d r u g e t, a k v ed i m n j a kter e b a glavniogrjev.
o p r e m izt ir a c n o m turbinom k o j au p u h i v a n j e m U pocetku suplinski plamenici ugradivani
zrakastvaraumjetniuzgonza normalniji rad u kaljeve peci,a ondasuihpolako zamijenili
kotla.Ti meceteosigu ratiodgovarajuce strujanje najrazlicitiji plinski uredaji - prikljuceni ug-
zrakakrozkotao,no problems kondenzatom lavnom nastaredimnjake. E
ostaje. lz ohladnog zrakaidimnih plinova voda Tijekom posljednjih desetgodina postupno
se izlucuje kondenziranjem pare,a kondenzator seudomacuju kondenzacijski kotlovi,no
rosisvehladnije povr5ine u svojojblizini, taloZi problem sui opet- dimnjaci. F
senanjimai gravitacijski secijedinadolje. Atada NajteZe je u lstrii Dalmaciji gdjeje relativno Suvremenikotaoza
pocinju pravenevolje... blaZa klimapotisnula u stranuracionalno grijanje cijelog stana
Tijekom s v i ht i h p r o c e s sa k r i v e n iuh m r a d - razmi5ljanje o suvremenijim grija6im sus- i svu potroinu toplu
vodu ne morateskrivati.
nomdimnjaku zbivajuse i raznemedusobno tavima, padanasi grijanje i toplavodaovise Vitodens-serijadobila ie
uvjetovane kemijsko-fizikalne pojave. Ne biste o struji. Stovi5e, mnogezgrade podignute i nagradu za dizajn (ed-
vjerovali, agresivni kondenzatmo2enagri sticaki posljednjih godina uopcenemaju dimnjaka, dot),a kompaktniuredaji
nehrdajuci celik. plinofikaciju mogu se postaviti na bi-
Sto6emasovniju tihregijausporiti Io kojem mjestu.Zrak im
Zatonisudovoljne teknuZneprilagodbe vec zanekoliko godina... ionako dolaziizvana...
temeljit i strucno vodeniprojekt.Jer,pukoume-
tanjebilokakvecijeviu pre5irok staridimnjak ne
jamcivamdugogodi5nji miran san. nastajanje hladnogcepaod gu5ceg, teZegi
Najbolji suvi5eslojn i dimnjaci gdjejedimovod na vlainijegzraka.
cijevodposebne keramike, a spojne sujojre5ke Suvremeni dimnjaci(npr.Schiedel) proizvode
takooblikovaneda konde nzalne moleistjecati. s e u n e k o l i kkoo n s t r u k c i j sok bi hl i k at a k od a
S vanjske stranecijevisu zracnikanalikojise svakomloZi5tu odredene snagemoZete naci
moguprimijeniti za dogrijavanje dimovoda top- i odgovara-juci dimovod kojiodgovara gorivu
limzrakom iz sustavaprisilnog provjetravanja (drvo,loZivo ulje,plin,pelete... Uztipskuosno-
stana(kodnasgotovonepoznata tehnika), za vnukonstrukciju dimnjaka proizvode se i dodaci
pobolj5anje uzgona ili pakza brZiodvodpareiz s priborom zadaljnju prilagodbu jo5ucinkovitijim
prostorije s plamenikom. lo2i5tima,Stocijelome sustavu produZuje vijek.
Kakobi se smanjile temperaturne oscilacije, NaZalost, takavsedimnjak u vecinupostojecih
masivni gornjikrajtrebaiznadkrovadodatno kucamoZeugraditi samoradikalnim zahvatom
izolirati da se natommjestusprijeci povremenou strukturu zgrade- ruSenjem zida,izvedbom

Stedljivijegrijanje 67
 pojacanog temeljau podrumu ili pakstrucnim Modernizirate li grijanje prikljucenjem novog
pojacanjem medukatne konstrukcije. Dodu5e, kotlanatakavdimnjak, moZete unaprijed racunati
dimnjakmoZete sagraditi i ispredzidau kutu nasmanjeni udinak, svakodnevne probleme s ra-
sobe- krozsvekatove - notadase morate oomi- domkotla- i cestekvarove.U5teda najeftinom
ritis vidljivom izbodinom. Gradite li ga uzvanjski zidanju klasidnog dimnjaka nestaje pripokuSaju
zid pripremite solidan temelj, a dimnjak potom grijanjas novimuredajima.
izolirajte kamenom vunomi obzidajte opekom. Povrhsvega, iskustvo nasucidasui niskotem-
Nezaboravite, takavuskisamostoje6i element peraturni samokoraku evoluciji
kotlovi tehnike
trebapovisininaodredenim razmacima pouz- grijanja, pas novijim uredajima stiZui drukciji za-
danooridvrstiti nanosivi zid. htjevi.Pritomzaostajanje najce5ce znaciuzalud
A l t e r n a t i voav a k v o ms o l i d n o ma,l i s k u p o m potro5en novaci duZeoneci5civanje Zemljine
rje5enju mogubitii lak5iviSeslojni dimnjaci u atmosfere.
oblikudvijukoncentridnih cijeviod nehrdajuceg U z as v u d o m i S l j a t oksotn s t r u k t our ao b -
celikaizmedu kojihje utisnuta kamena vunakao likovanju sustavazaodvodenja plinova i izda5no
toplinski izolator. MoZete ih provu6i unutar zgrade zagrijavanjevode, iz niskotemperaturnog kotlau
ilipakpostaviti pofasadi... dimnjak ipakpobjegne znatan dioneiskori5tene
No,upu5tate li se se u potpunu rekonstrukciju tooline.
klasidnog dimnjaka zbogvamadragekaljeve peci Naime, nakonizgaranja uljailiplina,iz loZi5ta
na krutogorivo, znajtedaje zidanje dimovodaizlazivrucavodenaparakojaimaznacajan
punom opekom danaszaistaanakrono i dokaz toplinski kapacitet. Koliko vodeimau gorivu, a
je lo5einformiranosti. Svakacastklasidnoj kalje- potom ivodene pareu dimnim plinovima svjedoci
vojpecikojesesje6aju jo5mnogi,noi krutanas obiljekondenzata kojinastaje pri hladenju na
goriva odnedavno po
griju novim pravilima igre, stijenkama dimnjaka. Jer,vodeimau drvu,u
oremanovim zakonima itehnickim normama. u g l j e n uu,l o Z i v o u ml j u p, a i p l i n uR. a z l i kjae u

IZVTAGENJE PABEU IZMJENJNACU

TOPTINEKONDENZAGIJOM

Tisuce takvih mrlia na

kucamau svim naiim
krajeva svjedoce o
evoluciji grijania tijekom Temperatura
posljedniih desetljeca,
ali ioloiemprojektu
i gradnji jer dimnjak
nikako ne smije biti u
izloZenomvanjskom
zidu. Temperalurarosi$ta
Morateli ga postaviti
bai na takvo miesto,
nuZnaje dobro izolirana Temper*tura
vodene
konstrukcija s nekoliko pareu plinovima
slojevazaitite. iz loii*ta
Mrlje nisu samo u
fasadnoj Zbuki vec crna
katranska masa proZima
cijeli zid ine moZese
ni6im isprati,rastvoriti Stilenka.ciieyi
ni neutralizirati. rzmFnJruaca
Kozmetidkizahvatine na kcjojse
pomaiu previie, pa kondenzira
dimnjak treba temeljito para
rekon struirati, sanirati iIi
zamiienitinovim. vru6i plinovi
Toje jedini nacin da vrudi plinovi vrudi plinovi
se na nj prikliuci neki I para i para r para
suvremenikotao. iz loii5ta iz loiiSta iz loiiSta

l. Parakoja se krije u dimnimplinovimasadrZi kondenzirat6e se samo dio pare ohladen ispod

mnogo topline koju treba izvuci kondenzacijom.
Zato se plinovi iz IoZiStavode kroz izmjenjivad
topline koji izvana hladi protustruja vode iz
povratnog voda.Dabi se postigla potpuna
kondenzacijau struji toplih plinovatreba na svim
mjestima osigurati temperaturu niiu od toike
rosiStavodenepare (lijevo).
2. Ako je sustavgrijanja pogreino ugoden,
todke rosiita, a toplinskice dobici izmjenjivaEa
biti manji (sredina).
biti 3. Kadje temperaturavodenepare i plinova
koji izlaze iz lo2iita previsoka, u izmjeniivadu
ne6e nastupitikondenzacijapa ce kotao raditi kao
obiEanniskotemperaturnisustav(desno).
Pritom sva vodenapara odlazi u dimnjak
i tektamo stvarakondenzat.

68 Sledljivijegrijanje
 '*Wr
tcplina toplina
izgublj.ena,u izgubljenau
olmnEn dimnim
plinovima plinovima

.L{}/o -!/q .t%

toplina iodina toplina
.- izgubljena izgubljena izgubljena
Eanvanlem Kroz ifarivanjemkroz Ean'vanjem
neizolirano neizolirano kroz
kuiiStekotla kudi$,te
kotla neizolirano
ku6i$tekotla

iskorislivatoplina iskoristiva
toplina iskorislivatoplina

postocima, noizsvakog loZi5ta i plamenika izlazi nadoknaduje izgubljeno. GORE:

obiljenevidljive vodene pare. Toje princip kojivrijedi u svimkotlovima, odonih Suvremeni kondenzacij-
ski kotlovi (brennwert)
Onanapu5ta loZi5te dobrozagrijana, iakose i prastarih i rastro5nih donajnovijih s elektronickim progecno su za
njenatoplina mogladobroiskoristiti, dimprihvati- upravljanjem. tredinu djelotvorniji od
mocinjenicu daje kondenzat neizbjelna nevolja Medutim, kondenzacijski kotlovisu sloZenijiklasiinih kotlova koji ne
kojuje boljekontrolirati negoli suzbijati. uredajiu kojimase toplinaoduzima i vodenoj mogu iskoristiti toplinu
vodenepare sadriane u
No,takavpristup kojimje ostvareno potpuno pariprijenegoStodospije u dimnjak. Stogasuti plinovima ispuitenim u
iskoriStenje gorivaurodio je novimkonstrukci-kotlovi i konstrukcijski sloZeniji. dimovod.
jamai uspje5nom primjenom tehnickog trika. U kotaoje ugraden dodatni izmjenjivad topline lstodobno, za desetak
posto u tom pogledu
Koliko topline prelazi? u kojis jednestraneulazihladnapotro5na voda nadmaiuiu niskotempe-
PrijenegoStoopiSemo praktidan princip iskori- (ilidolazni vod),a s drugevruciplinovi kojiizkotla raturnekotlove.
Stenjakondenzata u dodatnom izmjenjivacustrujepremadimnjaku. Cijevi savijene u spiralu AIi, da bi ostvarili sve
je ito nude, i jedni i drugi
topline, valjarecida svakikotaocentralnogilikanaliu plocastom izmjenjivadu moraju vrucim zahtijevaju novi dimnjak
grijanja, paionajnajobicniji, muzejski izlolak,po dimnimolinovima izloZiti Stovecuoovr5inu kako idrukcijipristup ku6-
svomustrojstvu samo- izmjenjivac topline. bi dvamedija - plinovi prekometala predala vodi nom gruanlu.
Toplina razvijena izgaranjem drva,ugljena, StoviSetooline.
l o Z i v ougl j ai l i p l i n au l o Z i 5 tiul i p l a m e n i knua, Pritom z p l i nse d i m n i p
z a p r i j e l at o h l i n o vnaa
raznese nacine prenosi (uglavnom) navodu.A metalnu cijev,a potomi navodu(kojanemiruje
vodaje glavnimedijkojinampotomtu toplinu vectece)trebai odredeno vrijeme, paje proracun
cijevima dovodi u svedijelove kuce. optimalnih odnosa izmedu povr5ine kojapreuzi-
Naperiferiji togsustava su radijatori ilipodno matoplinu, temperature plinova iz loZiSta i brzine
grijanje, spremnici, slavine u kuhinji i kupaoniciprotokavodekrozcijevizmjenjivaca - danas
- ovisnoo tipukucneinstalacije. Kadvecgovo- najveci izazovkonstru ktorima.
rimoo prijenosu topline, dodajmo i radijator. I on Predaju6i toplinu vodiplinovi seu izmjenjivacu
je samoizmjenjivac toplineu kojemu toplavoda hladegubecisposobnost upijanja vodene pare
prekometalnog ku6iSta predaje toplinu sobnom - poputhladnog zrakauprirodi.
zraku. Paraistjerana iz plinovakondenzira se na ci-
I podnoje grijanje izmjenjivac kojitoplinu vode jevimailicelicnim plocama kondenzatora i gubi
predaje estrihu u podnoj konstrukciji... svupreostalu toplinu gotovo doizjednacenjatem-
O v i s n oo k o l i d i nt io p l i n ek o j up r e k os v o j e perature s okolinom. Temeljito ohladeni plinovi
p o v r 5 i n iez b a c er a d i j a t o ir io s t a l ao g r j e v n a odlazezatimu dimnjak, a u kotao predgrijana
tijela,u kotluse loZenjem i tro5enjem ogrjeva vooa.

Stedljivijegrijanje 69
 U usporedbi s niskotemoeraturnim kotlom. ova
kondenzacijska toplinaiz vodeneparepodiZe KOMPAKTNI I STEDTJIUI
djelotvornost tzv.kondenzacijskog brennwert- Kondenzacijskikotlovi s uiinkom od 108
kollazadodatnih 6 ili 11postoiznaducinkakoji do 109%danasse proizvodei u praktiEnim
dajesamo gorivo. veliiinama, kao zidni uredaji. Ne samo da i
'107,108ili110posto
Stoga brojke od106, nisu ne trebaposebnakotlovnicaniti odvojena
reklamni mamac kupcuvecoznaka stvarne isko-
ristivosti gorivau takvom kotlu.
llodatni uvieti
NaZalost, kupnjomi ugradnjom takvogko-
t l a n e m o Z e t jee d n o s t a v nuos k o c i tui s v i j e t
na;Stedljivijeg grijanja.
Z e l i t el i p o s t i 6 ip u n i u c i n a ki o s j e t n o
smanjiti potro6nju plinailiulja,morate osigurati
odgovarajuce uvjete.
Dabi izmjenjivac izvukao svutoplinu izvodene
parekojaizlaziizloZiSta, dimniplinovi nesmiju
bitiprevruci, jerimobicna potro5na vodanemoZe
(nestiZe) sniziti temperaturu do razine pogodne
zakondenzaciju parei izlucivanje kondenzata.
U z o s t a l ef u n k c i o n a l nt ee5 k o c ek,o t a oc e
se u najboljem slucaju pona5ati kaoniskotem-
peraturni, a zaka5njela kondenzacija dogodit ce
seu dimnjaku.
Zatoolinskikotaotrebatakooodesiti da iz
l o Z i S it zal a z ep l i n o vhil a d n ioj id 5 5 " Cd, o ku l j n i
zahtijeva joSniZutemperaturu, oko46"C.
Te su temoerature vrloblizurosiSta vodene
paresadrZane u dimnim plinovima pasekonden-
E
zacijauizmjenjivacu odvijabrzoipotpuno.
e
U protivnom bidiokondenzne topline odlepr5ao
6
Ls pregrijanom paromu dimnjak.
Viessmannovizmienji- Akocijelisustavnijedobropode5en, umjesto
vac koii vodenoj pari na o b e c a nver i j e d n o sotdi 1 1 0p o s t od o b i tc e t e Junkers Gerapur
putu premadimniaku utje5nih 100,a moZda i znatno manje. Kondenzacijski kotaos displejem na
oduzima toplinu.
Za to ne smijete okriviti proizvodaca, jer on hrvatskom jezikunudikomfor, ekonomicnost
Zbog velike izloiene
povriine nakompaktnoj je potvrdu svihbrojkidobionakondugotrajnih i za5titu okoli5a. U ponudi sudvamodela s
spirali od pravokutnih provjera u nekomovla5tenom zavodu, gdjeu razlicitim ucinkom, a namijenjenisu etaZnom
cijevi ucinak je velik, standardiziran imlaboratorijskim uvjetima savjes- grijanju i obiteljskim ku6ama odB0m2do500
a veliki su itoplinski m2. U kombinaciji sa spremnikom nudetrajni
dobici. Kondenzirana nistrucnjaci todnoznajuStosemjeri.
parapretvorenau rosu Gre5ka najde5ce nijeu kotlu,pa ni u serviseru komfor i obiljetople vode uz ekonomican rad.
cijedi se s izmjenjivadai S razinom buke od 33 dB Cerapur je najti5i
kojiga pokuSava dovesti u red,ve6u svimos- plinski
kontroliranoodvodi. uredaj natrZi5tu.
Kako u dimnim talim elementima kojisu prikljuceni nakotao. Uzvisokistupanj iskori5tenja plinado 109%
plinovimaima iostalih A tu moZebitizaistasvega od ledene - vode imaugradenu regulacijugrijanja prema
kemijskih tvari, u kojazimistiZeu ku6ukrozpreplitko ukopanu vanjskim osjetnicima.
procesuse pojavljuju vodovodnu cijev,do neprikladnog dimnjaka ili
i kiseline, pa se cijevi Varijante:
izmienjivaca izraduju solarnog sustava za pripremu tople vode. lako bi . dvamodela snageod7-28kWi 11-42kW
od naikvalitetniieg u usooredbi s ostalim kotlovima i to biozavidan . zidnamontaZa, zaprirodni itekuciplin
nehrdaju6egielika. ucinak, valjadobroprocijeniti isplati li se toler- . osnovni modelod28kWisporucuje ses
iranje gubitaka u skupom uredaju. pametnom BoschHeatronic@ pumpom koja
Klasican zidanidimnjak u takvimje uvjetima seprilagoduje optere6enju instalacije.
potpuno neupotrebljiv, nemoZesezagrijati i stal-
noje oro5en. Srecom, staridimnjak moZete lak5e
p r i l a g o d ij tei ,r v a mt r e b az n a t n ou Z id i m o v o d ratnog vodatrebadovesti u omjer40":30"Ca
pa istodobno mo2ete ugraditi i cijevza dovod potom ih stalno odrZavati na toj razini.
Tektada
svjeZeg zrakau plamenik cimekotaopostaje moZe kondenzacijski (brennwert) kotao datipuni
neovisan o zrakuizstana. ucinak.
No,kadpreuredite staridimnjak ili postavite Valjapodsjetiti kakoniZatemperatura vodeu
novi,morateuskladiti i cijelisustavradijatorskog cijevima zahtijeva vecupovr5inu grijacih
tijela,
ilipodnog grijanja. Temperature polaznog i pov- pa radijatore trebapojacafi dodatnim rebrima ili

70 Stedljivijegrijanje
KoNoENzAcrJsKrKortour $rnoxr NAMJENE
prostorija u kudi ve6im ne trebani kucni
zrakjer ih lako prikljucujetena dimovods
protustrujnimdovodomzrakakroz zid ili krov.
lskoriicuju toplinu kondenzatavodenepare
nastaleizgaranjemplina, a dimniim plinovi
sadrie relativnomalo COr,SOri NO,. Iako
malih dimenzija,bez naporaosiguravajui
centralnogrijanje itoplu vodu.

Uiessmann Uitodens 3OO Buderus Logamax plus GB | 52

SerijaVitodens nudidvapopularna kondenza- Kondenzacijski zidnikotaos iskori5tenjem
cijskauredaja s oznakama200i 300zazidnu energijeplinado108% imau kuci5tu sve
montaZu, alii nizostalih
modela u rasponu Stotreba za grijanle,pa i booster-sustav
snageod4,2kWdo264kW. zamunjevitu isporuku vrucepotro5ne tople
Nudiseu verziji zagrijanjeilikaokombi-ureda,.vode.U kombi-izvedbito ostvarujethermo-
Tosukompaktni kotlovi
zacentralno i/ili ouicksustavom.
grijanje
pripremu potro5ne ioples udinkom do 109% koji Tuje rotacijska pumpa, ekspanzijska posuda,
seodreda odlikujuvrlomalomemisijom Stetnih sigurnosni ventil, prikljucaknaodvodispu5nih
plinovapanosei oznaku plaviandeo. plinovaitroputni ventilnaprikljucku tople
Toplinaseizravno prenosi naugradeni vodeni vode. Postavljase krajnje jednostavno.
spremnik od 10litara, nouredaju selakododaje lmaprilagodljiv plinskiplamenik koji
i vanjski
spremnik od60 litaracime je olak5ano podjednako kvalitetnoradi u rasponu od25
pode5avanje ucinka. do 100%snagecimesepostiZe optimalan
U modularnoj konstrukciji
svisudijelovi dostupni ucinak prematoplinskim potrebama, a kotao
sprijedapaseodlicno uklapa i u nizvisecih se mnogo rjede iskljucuje.
kuhinjskih elemenata. Takvakonstrukcija Ovisno o nacinu radai potrebe, snagamuje
olak5ava i servisiranie. od 19kWdo28kW. Dvijegornie slike jasno
pokazuju koliko se
prostora oslobada
zamjenomklasicnog
plinskog kotla
pakmanjezamijeniti
vecima.KakoniZatemper- prilagoditi
gapotrebama ukuCana. kondenzacijskim - koji
i navikama
aturavodeu instalaciji temperaturnu Kodpodnog
smanjuje segrijanja moZerijeSiti moie biti i na zidu.
tajproblem
razliku izmedu radijatora i sobnog zraka,prijelaz u g r a d n j odmo d a t n ishp r e m n i kt a o p l ev o d es
t o p l i njee s p o r i j S izmjenjivacim
i . t o g as u v r e m esnui s t a vzia - u g r a d e n i smp i r a l n i m t oap l i n e .
htijevaju radijatore vecepovrSine s kojece se fakvibufferi omogucuju zagrijane
boljukontrolu
u odredenom vremenu iZariti dovoljno topline...i ohladene vodete odvojeno pode5avanje tem-
Potomvaljapodesiti automatsko upravljanje i perature u polaznom i povratnom vodu.

grijanje
Stedljivije 71
 Tuje najvidljivija logicna vezasa solarnim za-
grijavanjem vodeu krovnim kolektorima. Na kraju - usporedba:
Naime, za relativno ni2etemperature u sus- U obicnomkotluili kaminutrebaodrZavati
tavu,a pogotovo u cijevima podnog grijanja u temperaturu iznadrosiSta parekojase iz-
kojimaje temperatura malokad vi5aod 26"C, garanjem gorivanormalno pojavljuje u dimnim
v e l i ksi p r e m n ipkr e p u nz a g r i j a nveo d e- k o j a plinovima. Toje nuZno zauspje5no odrZavanje
ne morabtitoplijaod 50"-60'C - pruZagotovo uzgona u toplom dimovodu gdjedovrhadimn-
neogranicene mogucnosti pode5avanja, dopun- jakatemperatura ostajeiznadtodkerosi5ta.
javanja i - Stednje. Poku5ate li Stedjeti smanjivanjem dotoka
S d r u g ep a ks t r a n ep, r i k l j u c i tl ieu s t a r o m uljailiplina,kotaoceproizvoditi manjetopline,
stanukondenzacijski kotaovisokog ucinkana kondenzat cesepojaviti ve6unutar kotlailika-
uobidajeno predimenzionirane radijatore, raditce mina,a potomsumogu6a i ozbiljna o5te6enja.
polaznog lstodobno drasticno slabiuzgonu dimnjaku
s temperaturnim omjerom i povratnog gdjese iz slabijestrujehladnijih dimnihpli-
vodaod75"C: 60"C. novadodatno izluduje kondenzat i cijediniz
U d i n a kn e 6 eb i t im a k s i m a l anno. i o a k6 e d i m o v o d .S. .t og o d ' p o k u 5 sa m
li anjivanjem
p r e m a S iot in o 5 t o b i s t ep o s t i g lui g r a d n j o m potro5nje goriva- postiZete samoStetu,a
obicnog ili niskotemperaturnog kotla.Akoste grijanje nemaucinka.
dosadimaliuljnikotao, a podvrtnimtravnjakom i Funkcioniranje kotlaovisio vrucim dimnim
velikispremnik nafte, prirodno je dagazamijen- plinovima kojisvedo vrhadimnjaka moraju
itenecim suvremenijim. imatitemperaturu iznadrosi5ta.
Tuje uljnikondenzacijski kotaojedinologicno Optimalna prilagodba tihproturjecnih zaht-
r j e 5 e n j eA.k ov a mj e p a kz e m npi l i nu b l i z i n i , jevaoduvijek je bilanajveci problem u sustavi-
p r o r a c u n a j ct ei j e n up r i k l j u c e n j m
a ,o g u c e macentralnog grijanja, pasu mnogiservisere
dugorocne i pa
tro5koveu5tede, tekondaodab- doZivljavali kaosvojevrsne ugodade glasovira...
eriteenergent.

No,unatoc svimtehnickim cudima i cudesnim

5ToJE... u5tedama kojese nude,najsuvremenije kotlove
Nazivna snagaje ukupna kolicina topline moguprimijeniti samoonikojinemaju problema
kojumoZeproizvesti nekikotao.lzralavase s dobavom nafteiliplina.Sviostali, a to je kod
u kilovatima (kW).Prikupnjiodaberite kotao kodnasjo5vecina, orijentirani sunakrutagoriva,
kojisnagom odgovara volumenu prostora
uglavnom nadrva.
toplinskoj izoliranosti zgrade. Z a I a 1 o g r j e vz a s a d n e m a s p e k t a k u -
Stupanjiskori5tenja je podatak o toplinskoj l a r n i h k o n d e n z a c i j s kui hr e d a j a ,n o s u -
energiji kojesezaisfaiskoristi u grijanju stana vremenikotlovina cjepaniceposti2uvec
i l ip r i p r e mt oi p l ev o d e N
. a i m ed, i oe n e r g i j e i s k o r i S t e noj eg r j e v ao d 9 0 p o s t o ,S t o j e
pobjegne krozdimnjak, a dio se iZarikroz bitnovi5eod ve6ine pecii kotlova.
uobicajenih
stijenke kotlailise potro5i naradplamenika u Iakosespominje u najnovijim odredbama o en-
pripremnom stand-by stanju. peletama
ergetskoj ucinkovitosti, loZenje drvnim
Toplinska vrijednost je kolicina toplinske kodnasnijeni u povoju.lakoza to prirodno i
energije kojase oslobada izgaranjem jedne
COr-neutralno gorivokodnaspostoje fantasticne
litreloZivog uljailiprostornog metraplina.U mogucnosti, maloje proizvodaca, a slabaje i
to nije ukljucena energija kojomse vodau distribucija...
gorivupretvara u vodenu paru.
S plinom i bez dimnjaka
Niskotemperaturni kotaoimaproduZenu lpak,plinskasu loZi5ta u znatnojprednosti
cirkulaciju vrucih plinova izplamenika kojikroz predloZivim jerodredeni plinskih
uljem, modeli
sloZeni sustavcijevniunutarkotlapredaju kondenzacijkih kotlovasvojomfleksibilno56u
vi5etopline vodi,pahladniji odlaze u dimnjak. i jed-nostavnom montaZom ne zaostaluza
lmamnogoboljitoplinski ucinak od klasicnog prakticnim elektricnim uredajima. Stovi5e, pri
kotla. ugradnji netrebaprevi5e brinuti ni zbogdimn-
Ukupnatoplinskavrijednostizgaranja jaka,jerdovoljna imje i fasadna cijevprovudena
(brennwert) je raspoloZiva energija u gorivu krozvanjski zidilikrozkrov.
kojumoZemo iskoristiti, a ukljucuje itoplinsku I naknadna ugradnja prizamjeni kotlaetaZnog
vrijednost gorivai toplinu vodene parenastale grijanja nudiSirok izbormogucnosti.
gorenjem. KodloZivog uljata je vrijednost Kondenzacijski kotlovinezahtijevaju posebnu
za 6 posto,a kodplinacak'11postovi5aod prostoriju, a moZete ih postaviti i na nosivizid,
toplinske. tamogdjecetenajlak5e probitiotvorza kratki
K o n d e n z a c i j s k(i b r e n n w e r tk) o t l o v i f a s a d ni is p u hc, i m ep r im o d e r n i z a c e ijn
i tral-
iskori56uju i toplinu parenastale prigorenju, grijanja pregradnje. pri
nog otpadaju vece Ako
paimje ucinak veciod100posto. planiranju i gradnji kuceodlucite postaviti takav

72 Stedljivijegrijanje
Uvodenjem automatike olak5ano je odrZavanjeenergije krozku6i5te u cemuprednjace manji
svihfunkcija u kakvoj-takvoj ravnoteZi. do60kW.U njimajecijeliblokpotpuno
uredaji
NajvaZnije je bilosprijeditipretjeranu potro5nju okruZen zrakompotrebnim zaodrZavanje pla-
i pregrijavanje,a pritomizbjecizaustavljanje uz- mena,a kotaoistodobno sadrZimnogomanje
gonai zagu5enje kotla. zagrijanevodeodobidnih lijevanihi delidnih
Unatoc tomedimnisu plinovi iz uljnihi plinskih kotlova.Bitnosu manjii gubiciiz toplevode
kotlova bilihladniji od onihkojesu izbacivalakojasezaustavlja prisvakomiskljucenju. DOLJE: Toplina iz pla-
menika najprije se pre-
loZi5tas krutim gorivom, pasustradavali dimnja- Sveu svemu,kondenzacijska tehnikabolje nosi na vodu u 6eli6nim
ci.Ugradnjom ventilatora iturbina priStedljivijemiskori5cuje energiju iz goriva,a uzgondimnih kanalima kotla kroz koji
loZenju osiguran je protokzrakakroz kotao,no plinova u uZemidobroizoliranom dimovodu prolaze plinovi nakon
dimnjaci sustradavali i dalje. moZesepospje5iti i malimventilatorom. izgaranja.Potom odlaze
u drugi izmjenjivai kroz
U kondenzacijskom kotlu sve je bitno koji teie povratna voda
druk6ije,a ro5enje je kljudefikasnosti. Dimnjaci Dokse u obicnim kotlovima ve6idiovode hladnija od dimnih plino-
su prilagodeni kondenzatu kojise kontroliranosadrZane u gorivui pariispuhuje krozdim- va kojoi predana toplina
odvodi. njak,u kondenzacijskom kotlutoganema,jer podiie temperaturu,
pa predgrijana ulazi u
Stovi5e, radili kondenzacijski kotaos tempe- sevrucavodenaparadodatno iskori56ujeza
za5 ili'10
kotao.
raturama vi5imodtodkerosi5ta vode,nestaju svi izvlacenjetopline i podizanje ucinka Pritom se u izmjenjivaiu
dobicikojeje ostvario izvlacenjem toplineiz vo- posto. dimni plinovi dodatno
denepare.Tosenedogada pridobropode5enim Kemijski, cijeliproces izgledaovako: hlade,a vodenase para
kotlovima, jer su im pove6ane povr5ine kojese kondenzira na stijen-
kamaiotjeceusabirnu
grijuu loZi5tu,a velikaje i povr5ina izmjenjivaca metan+ zrak *> ugljikov dioksid + voda posudu.
zapripremu potro5ne vode. Odatlese ispuita u ko-
Dodatna se prednost kondenzacijskih kot- moru za neutraliziranje
lovakrijeu malimdimenzijama i malimgubicima CHo+ 20, agresivnih kemijskih
sastojaka,a potom u
odvod.

kotao,nemojte u imebrzoplete u5tede unaprijed

prekri2iti propisan masivni dimnjak.
Razmislite! MoZda za kojugodinupoZelite ka-
ljevupecilidekorativni celidni kamins vidljivim niskotemDeraturno
oriianie
ve6apovi5ina
radijitcira'
plamenom, baremzbogugodaja. A u kucibez polazni
dimnjaka zato nemanikakve Sanse. vod
Postoji i crnji,iz godineu godinuvjerojatniji
scenarij - energetska oskudica. Nestane li plina 30'-
ili loZivog uljausredzime,spasit6evassamo dimovod
dimnjak i pe6kojamoZeprogutati sveStogori. 40'c- 1000c
Upravo zbogtogau nekim europskim zemljama t
propisi nalaZu dasvakaku6amoraimatibarem tri
kvalitetne, potpu noopremljene dimovodne cijevi,
pricemusejednasmijeiskoristiti zaventilaciju
U funkciji ili ne,dimnjak je tolikovaZanele-
mentdanikakve u5tede neopravdavaju gradnju
bezdimnjaka, pogotovo kadznamoda je to u
novogradnji mnogostruko jeftinije od bilokakve
naknadne montaZe.
Najbolji primjer takvenepromi5ljene gradnje
su brojnestambene zgradeu Dalmaciji gdjese
ljudidanasuglavnom grijunastruju, a u novim
zgradama dimnjaka jednostavno nema.Tu bi ?ttt a E a
kotlovi s visokim stupnjem iskoristivosti dobro a a
doSli, notekkadte krajeve zahvati plinofikacija. a a a
a a

I
A tadacevanjski, dobroizolirani fasadni dimnjaci a a a venlilator
bitijedino
Koliko
rje5enje.
ceihvje5to uklopiti u tradicijsku arhitektu-
a.+ zadimne
plinove
ruostaje otvoreno pitanje, nou tomunamTalijani
nudemnogodobrihprimjera. U meduvremenu,
n i j en a o d m ent i u k a p l j e npil i nu m o n t a Z n i m ispuStanje
spremnicima kojii proizvodnim pogonima moZe
kondenzata
ponuditi obiljeenergije, a u kondenzacijskim kot-
lovima i racionalno loZenie.

grijanje
Stedljivije 73
 Trolitarska
kuCa
Suvremenom je graditeljstvu
svoj stvena i nterdisciplinarn ostpa
dobarprojektuvjetujeuspjeind tI
pouezivanjearhitekture,konstrukcijei
kudnetehnike u funkcionatnucieliiru.
Zatose kudasveceiceoblikujena
tI
osnovienergetskih potreba,sustava
grijanjai i nstalacijskestrukture. GI
Toqeznaii daie ktasilni posao
arhitektagurnut u pozadii.tu.Dapaiel
lli, od njegase traie novaznaila i
tI
lomplelglo rjeiavanjeprobtemapri
eemu_.ob Iikovanje vanj skog izgIeda !u
slijedikaoefektnizavrietif a-obro
o rkestriranefunkcionaIn osti.
Oblikovatikudukojagodiinje ne troili
vi5eprimarneeneigijeod ekvivatenta
za tri litre loiivog uljapo ietvornom
uI
ye.t1ugrijanepovriine danasje izazov
koji postupnoprelaziu redovitupraksu.

Trolitarski kompleks
zgraclau Frankfurtu
svjedoii o naporima
druitva da se udalii od
neodriive ovisnoiti o
fo.silnim energ[e
ntima i
sKupomuvozu. Naia-
lost, kod nasse gradi
sasvimdrukcije...

. Nakonodlukeo gradnjivlastite ku6ei okvirne voljaje u tomuStokodnasne postojikultura

rntormacije q_mogu6nostima financiranja, za ve- dugorodnog kalkuliranja
je.najvaZniji vecse novaczagradnju
Cinu korakpremarealizaciji _odrediti izravnopretvarau bilokakavgradevinski
izgledbudu6eg zdanja.Zapodinje mare_
potragaza ka_ rijal kojimse najbrZe materijalizira
zamisljena
lalozimalzv.gotovih kucai najleft inijom flonudom slika,Naprimjedbu kakosemilo skuptjizidiole
zagradnju. Uzizgled, razmislja seo velidini ku6e, samisplatiti u desetak godinave6ina odmahure
unutra5njem rasporedu prostorija, bojama, mare_ rukom. Kodnasseku6agradisadaiodmah,
rijalu...Takvo planiranje s ri_
vlastitog domaponekad spoloZivim sredstvima. ponekad suvanjski
nese2edubljeodvje5tosnimljene efekti
slikenasjajnoj i laZnidojamskupo6e odjeftinogstanova_
vaZniji
stranici dasopisa - bezikakvih dodirnih toditias njatijekombudu6ih
podnebljem, deseflje6a.
tradicijomi materijalom svojstvenim Zalakvopona5anje nisukrivina5iosiroma5eni
33 u
go.d.rq_dle kojem ce se graditi.Mn6gibi sa gradani vecpre5utno toleriranje
sroJentnUtm nekultureonih
materijalima, zatrecinu cijene, htjeli kojinovacimaju,a tehnidki
kopiju neuka birokracija ih
vilesnimljene naobaliKorzike itiu Scfrw'ar_nidimnesputava u glupavim pothvatima.
zwaldu. Odnas
je teSkootkritirijetkedobreprimjere,a io5ieteZe
O dugorocnom funkcioniranju ku6epodinie se pokazati ihjavnosti.
raJmi5ljati Td koga to 2anima!
teknakonuseljenja.., Tijekomposljednjih deseilje6a
Prirodno je i razumljivo stambenisefono
da svatkoZelisa Sto u vecinieuropskih zemalja postupno obnavliao
man1e novcasagraditi I
Stokvalitetniju kucu.Ne_ modernizirao, a stalnopoo5travanje normiutjeca_
74
Stedljivijegrijanje

--
 LIJEVO:Starestambene
kude u Ludwigshafenu
u naseljuBrunckviertel,
od 2002.prestaju gutati
i rasipavati energiju, a
grijanie stana od 100
nf pojeftinilo je sa 700
€ godiSnje na nepunih
100€.
Kude s dobrim temeljima,
zidovima i upotrebljivim
stambenimprostorom,
na kojima su moguce
nuZneprilagodbe,
danasse u mnogim
gradovima pretvaraiu
u niskoenergetske i
trolitarske objekte.
Odmahpri sanaciji po-
druma i krova postavljaju
se ventilacijski kanali,
solarna instalacijaza
pripremu tople vode i
novi, bitno kvalitetniji
prozori. Kuda izvana do-
biva toplinskiizolatorod
dvade setakcentimetara,
a na juZnoj straniduboke
montaZnebalkone toplin-
ski odvojene od zgrade i
klizna sjenila za prozore
- kao elementpasivne
kuce.
Timese stambenifond
prevodi u viSukategoriju
I
po cijeni koja je znatno
ni2a od novogradnje.
= .*g Pritom naselja ne gube
l identitet,a gradani
'^ stan uj u kvaI itetni je.
l Projektprotesora
6 Y HermannaHeinricha,u
E P organizaciji stambene
i tvrtke LUWOGEtraje
t
= g od 2002.,atvrtka BASF
u
E
i ukljucila se primjenom
o
E
; neopora,novog,zota-
U
i ciiskog materijala koji
Q olakiava ugradnju.
@
@
U
o =
E

6
I Li

Ioplinske Fotrebe za qriianie stambenih zqrada LIJEVO:Svjesnida u

ddnosu da njihova siojstria i toplinsku zi5titu zemlji imaju milijune
zgrada koje ni pribliZno
oko 1985.,nakon ne zadovoljavaju
va2eceenergetske
norme, pa nemilice
1985.slijedeoitrije rasipavajuskupu naftu
i preporuke iplin, Nijemcisu prije
desetakgodina zapoieli
tijekom 1990-ih s akcijom sanacije i
trend promjena modernizacije.
Kako im je prosjek
ku6a kao ciljana potroinje bio oko
gradnje i obnove 20|/nf godiSnje,a u
mnogim objeffiima i
n 2002.,pasivnaje 60 Unf, ustanovilisu
novi dalekicilj metodei normeza
njihovu sanaciju.Toje
industriii gradevinskih
Brojke u litrama prikazuju prosjecnu godiSnju potroinju po detvornom metru elemenataiopreme
grijane stambenepovriine. Rijedje o ekvivalentu izra2enomu litrama lo2ivog - prozora, balkona,
ulja (ili prostornim metrima plina) Od devedesetihu NjemaEkojse zahtjeviza in stalacija, izolatora dalo
kvalitelnijom gradnjom traino veiu s kreditima, porezima i hipotekama. Nai inpqls koji do danasnije
Zakon o gradenju od jeseni2007.prvi put ukljuiuje sliine obveze i preporuke. uspono.

grijanje
Stedljivije 75
 loje da svakanovogradnja budekvalitetnija od nepovr5ine (3lim'z), dokrazvikana pasivna kuca
prethodne. Timese,naime, ostvaruju velikeu5te- kojacevladatigraditeljstvom u bliskojbuducnosti
denarazini drZavnog proraduna, a gradanistanu- trebaupolamanje- 1,5l/m2godi5nje.
ju u udobnijim zgradama i lak5eih odrZavaju. No,objevrsteovihobjekata krasiprvoklasna
Kodnasku6esagradene tijekomkaotidne i za5titavanjske ljuske, paZljivo gospodarenje sva-
preskupe obnoveratomopusto5enih krajeva kimkilovatom energije pai sustavprovjetravanja
najbolje svjedode Stomogupodiniti modnici bez pretpostavlja prijenos topline s toplogistro5enog
vztp I znan)A. zrakanastruj u svjeZeg a koji kontroliranodotjece
M e d u t i ms,v i j e itd ed r u g i mp u t e mN . a k o n u stan.
prvenevjerice europska je industrija prihvatila Podrum, zidovi, prozori, vratai krovzahtijevaju
rukavicu kojusujojsedamdesetih godina dobaci- bitnoboljutoplinsku za5titu odsveganaStosmo
Nai primjer li energetidari u sluZbi prosvijecenih birokrata. navikli. Nijetu rijeco nekakvom cuduveco koji
iednostavnog pobolj5-
proraEuna toplinskih Zato se danas novi materijali i tehnicka centimetar debljem zidu i temeljitijeizvedenoj
gubitakai potrebne anlarazvilaju brZeod izglasanih normi,pa sve izolaciji - za kojutrebaodmahplatitiupravo onu
debljinevanjskogzida vi5eeuropskih kucasvojim fizikalnim osobinamadugorocno isplativu cijenuo kojojna5igraditelji i
odnosiosenazidnu propisane ne Zele
povriinu krozkoju uvelike nadma5uje minimume. investitori ni razmi5ljati.
segubi toplina.Kod Ku6e poput automobila KaoStonismo u stanju proizvesti nisastaviti
bilo
trolitarskihi pasivnih Odavno smonaviklinajednolitarske, dvolitar- kakavauto,takona5auni5tena industrija
nemo-
ku6arijecje o ukupnoj skeilitrolitarske motoreu automobilima gdjese Zeni pribliZno osmisliti sustavniskoenergetske
potroinjiprimarne -
energijezagrijanje volumen cilindara u kojima eksplodira smjesa gradnje iako na trZi5tu vec imamo zidneblokove
stambenog pa goriva
prostora, i zrakamjeriu litrama. O tomusegovorina kojitodinemogueim $pr. ytong).
zidmorabitibolji. televiziji i pi5eu novinama pai klincikojiskupljaju No,kadZiviteu kucikojau svakojtockispre-
slicice poznatih modela znajunapamel kubikaZucavaili bitnousporava bijegtopline, odjednom
svih(nedostupnih) cestovnih cudovi5ta. i obiCna Larulja postajeznadajan izvortopline.
Medutim, spomenete li kodnasdvolitarsku ili Nemau tomenikakvih tajni.Akopopularni elek-
trolitarsku kuiu,upitat6evaskakvetovezeimas tridniuljniradijator od 1 kW zacaszagrijesobu
graditeljstvom? lma,itekako. odtridesetak kvadrata, ondaje jasnoda obidne
- Podjela kuca po litrama utro5enog ogrjeva rasvjetne Zarulje uveder i nocuu cijelomstanu
--r-| rezultat je znanosti, tehnickih pobolj5anja,te- i2aruju barempolovicu te topline. Udobroizolia-
I hnolo5kih prilagodbi, testova i- mnogonovca nojkucitajsevi5akodmahosjeti,pa i termostat
I uloZenog u istraZivanje i popularizaciju novih strujnog radijatora automatski prelazi naStedljiviji
, ideja.Promocijom tzv.malolitra2ne kudeobli- reZim grijanja ulja...
, kovanaje i popularna klasifikacija kojomse Obiteljska ku6agrijana uobidajenim niskotem-
', zo"no
opisujukucneenergetske potrebe, a peraturnim ili kondenzacijskim kotlom morabiti
timei potro5nja. opremljena osjetnicima kojiradplamenika prila-
U carobnu formulu moderne gradnje da- goduju vanjskim i unutra5njim temperaturama,
nas se najbolje uklapatzv.trolitarska kuia 0a od zoredo mrakasustavtro5itamankoliko
kojagodi5nje nesmijepotro5iti vi5eodtri lrebaza ugodanboravak,
litreloZivog uljapocetvornom metrustambe- Timsenzorima neceizmaci toplina pa
svjetiljki,
TermiEkinepovoljan
betonski zid od 20 cm DESNO:Pri projeffii-
mora se obostrano raniu trolitarskekuce
oblo2iti stiroporom, obicno se primjenjuju
iznutra tanjim (5 cm), a principi obvezni pri
izvanamnogo debljim gradnji pasivne solarne
(25cm),kako bismanjio kuce. Najuinoi strani
toplinskegubitke su velike stakleneplo-
grijanog prostora na he za hvatanjesunEeve
1,5l/nf svojepovriine. topline kroztrostruka
SagraditeIi kudu stakla,a na sjevernoj
s takvim zidom koii mali prozoriidi u
godiSnjepropuita debelo izoliranom zidu.
topline za ekvivalent Takavje i raspored
1,5 litre loiivog ulja ili prostorija, pa one u
1,5nf plina po svakom kojima se najieS6e
ietvornom metru - ne boravi dobivaju najviie
znaci da je to i pasivna topline.
kuda. Jer, kuca ima i Kudana slici ima
drugih gubitaka (prozori, drveni kosturs
vrata)i drugih toplinskih izolatoromdebljine
potreba,pa tek ukupna 40 cm, a daiiana
bilanca od 1,5l/nf po fasadaljeti osigurava
detvornom metru grijane provjetravanjei..
povriine dajepasivnu sprecavapregnpvanle.
kudu. A za to trebaju Jednostavnoi udobno.
drugi materijali.

76 Stedljivijegrijanje
ce u ukupnoj potro5nji energije strujanakratko
zamijenitidio utro5enog uljailiplina.
Znamoli da u ukupnojenergetskoj potro5nji
crosjecne obiteljske kucenarasvjetu i elektroure-
dajeotpada oko13posto,napripremu potro5ne
:oplevodeoko'12posto, a nagrijanje stambenog
crostora lavovskih 75 posto,oditoje da svako
smanjenje ove posljednje stavkedonosiosjetnu
rkuonu uStedu.
Dodu5e, brojkese razlikuju oddrZave dodrZa-
're.note razlike nisuve6eod 1 do2 posto.
Dakle, za5togodinama placati sveskuplju ener-
gijukadse primjenom modernih gradevinskih
"naterijala i znanja ovajtrendmoZebitnousporiti
li cakzauvijek izbjeci?
Ktomutrebadodati Siripozitivan utjecaj naoko-
rnui ukupnidr2avni proradun - smanjenje emisije
CO, zdraviju klimu,manjuovisnost o uvozufo-
silnih goriva, noveproizvodne tehnologije, nova TROLITARSKAKUCA 1 - vrhunskatoplinskazaitita u kroviStu
'adnamjesta, inovativne proizvode... niie strogo delinirani (najmanje24 cm izolatora)
model ved okvir za 2 - dobro izolirani solarni koleffiori za pripremu
NaZalost, kodnasto zadireu vrlomaglovito potroiniu primarne
gradanske _ tgplg vode ukli.u.ieniu krovni po.l!!9v . .
codrucje svijesti o tomudasmou ime energije. 3 - trostrukoostakljenjena svim velikim staklenim
ra5ihunukaZemljuposudili oddjedova. Unatoc ToznaEida se mo2e plohama (U-vrijednosti oko 0,6 W/nf K)
je graditi svim mogudim 4 - medukatna konstrukcija s debelim toplinskim
crojkama, mnogima to teknedostiZna tlapnja. kombinacijama izolatorom prema negrijanim prostorijama ili tlu
Ulaganje u nevidljivo? materijalaitehnickih 5 - debeli vaniskizidovi s obilnom toplinskom
Takose i onis najboljim namjerama i 2eljama rjeienja, pa u izolacijom (do 30 cm izolatora)
zacassuoces dodatnim troSkom odgotovo stoti- gradevinskom dijelu, 6 - kombinirani spremnik od naimanie 700litara za
pri debljini i toplinskim dogrijavanje vode solarnim kolektorima
njaktisucakunai dugorodnom uStedom odsamo svojstvima vanjske ili toplinskompumpom
rekoliko tisuda kunagodi5nje. Uop6ojje bespari- ljuske,projektanti 7 - izmjenjivactopline istroienog i svieieg zrakaza
ci potpuno logicno i razumljivo da na5gradanin,uglavnomprimjenjuju stalnoprovietravaniestambenogprostora
prikljuien na zradne ciievi (O 20 cm) podzemnog
prepuSten samome sebi,radijeprihvaca trenuta- mjerila pasivne kuce, kolektora
ino rje5enje goruceg stambenog problema - a o dok se umjesto izravnih I - toplinska pumpa s prikljuckom na podzemni
solarnih dobitaka u
leftinijem stanovanju iodrZavanju razmiSljat ce u proraEun ukljucuju kolektor
nekaboljavremena. podzemni zracni 9 - podzemni kolektor u tlu ispod travnjaka
kolektori, toplinske s tekucim medijem u ciievima
Uostalom, nevidljivu toplinu nijelakoizmjeriti, a pumpe, solartermija, 10- usisnimodul s filtrima za usisavanjesvje2eg
(uca- makakvabila- ipakje opipljiva imovina. fotonapon... zrakakroz podzemneciievi
K tomu,za5titaatmosfere i prirodnog okoli5a Mogli bismo reci za 11- dovod zraka u postroienie ili kotao
m n o g i miao n a k on i j eu v j e r l j iavr g u m e nat ,o os{varenje krajnjeg cilja 12- posebnizradni kanali za odvodenievlainog
sveje dopuiteno, Sto toplog zraka iz kuhinje i kupaonice kroz
<limatskim su promjenama ne5tovidjeli natele- potvrduje i ovaj opis: ventilacijski izmjenjivac topline.
viziji.Cinjenicu da nacijelome svijetu vi5enema
lakodostupne naftekojabi zadovoljila potraZnju
nekoliko milijardi novihkupaca u Kinii Indiji, u nu,a spremne sui potpore zaonekojiZelegraditi
zemljama zahvacenim sumanutom potro5njom u nekoj od kategorija odredenih zabuducnost.
svihvrstidobara zakojatreba nedostiZno mnogo Da bi se to ostvarilo, osnovana je grupacija
energije, shva6aju kaone5toizacrteobzora, pa banaka, tzv.KfW-Bank, kojakrajnje jednostavno
nemoraju previ5e brinuti.Ponjima,to 6erije5iti i razumljivo omogu6uje kreditiranje cijelihpro-
netkodrugi... jekataili samonekihelemenalaza pobolj5anje
NaZalost, stvarnost jemnogogoraod nerealnogpostoje6e zgrade.
optimizma, a jeftineenergije vi5enemanigdje Samotijekom 2007.godinekrozte sufinancij-
nasvijetu - a neceje ni biti.Pribrojite li k tome skekanaleprotekle gotovo84 milijarde eura,a
i medunarodne (globalne) obveze o smanjenjulavovski je diotih obvezagradana pretvoren u
emisije CO,u Zemljinu atmosferu, razlogazanovkapital za poticanje domace industrije, inovacija,
pristup energentima imazaistanapretek. novihmaterijala i uredaja.
U Njemackoj suodavno shvatili opcukoristkre- Kakobi svebilojoSjednostavnije bankesu
ditnogpoticanja energetske Stednje, pasvakiza- uspostavile i dvatipskapaketa:
hvatkojimse obiteljska kucapretvara u pasivnu KfW60podupire objektes godi5njom potro-
(1,5l/m'?) uZivapotporu u oblikuniskokamatnog Snjom primarne energijedo60kWh/m2, pricemu
kredita od50.000 eura. priprema toplevodegodi5nje nesmijeprema5iti
Tuje i cijelaskaladrugih mogudnosti zapretva- 12 kWh/m'z. Zatakvezahtjeve nuZno je i dobro
ranjekuceu niskoenergetsku, trolitarsku ilipasiv- brtvljenje zgrade, bez pukotina i nekontroliranih

grijanje
Stedljivije 77
 reSki,Kontrolirano prozracivanje s povratomto- Gledeprozracivanja i zabrtvljenosti
vrijedeisti
plinepretpostavlja najvi5etri promjene zracnog zahtjevikaou prethodnom primjeru.
volumena kuceu jednome satu. Makakovamsveto zvucalokaoznanstvena
lmali kucamehanicki uredalza provjetravanje,
fantastika,iznenaduje kolikomalihinvestitora
dozvoljena je izmjena odnajvi5e 1,5volumena u odlicno razumijeo cemuje rijec,pa se upravo
jednom satu,pripodtlakuod50Pa,Stoseprovje- natjedu u domi5ljatosti manjupo-
kakoostvariti
rava lzv.blower-door lestom. tro5njuodpretpostavljenegranice.
KlW40je modelkuces godi5njom potro5njom lakovecinaprakticara masovni ucinakocekuje
zagrijanje od30 kWh/m2 igrijanjem potro5ne
to- teku srednjorocnoj
buducnosti,kombinacijaneu-
plevodedo najvi5e 12kWh/m2. Toje modelkod godnog rastro5nih
oporezivanja kucai povoljnih
kojega se najvi5e ulaZeu solarnu opremu,po- kredita za obnovudajevecdanasspektakularne
sebneprozore i znatnodeblju toplinsku
za5titu. rezultate,
a istodobno
osiguravarazvojizapoSlja-

KUGAFUTURA
Multidisciplinarnost suvremenog graditeljstva zagrijava jednim ogrankom iz podzemnog cijevnog
prisiljavaprojektantske tvftke dautimukljude stru- kolektora - kojemu je inaceglavna zadatapredgrija-
cnjake s raznih podrucja. Umjesto povremenihvanjevodeu plinskom kondenzacijskom kotlu.Ovaj
provjera u instiiutima, fizikalna svojstva zgrade malikotaoraditekpovremeno, pas minimalnom
utvrduju i provjeravaju specijalisti tijekom izrade potro5njom plinasamo ujednacuje temperaturne pro-
projekta, paseobliki funkcija razvijluistodobno.mjenei razlike unutar ku6e. Zapripremu potro5ne
Naslikama je trolitarska kula Futura njemacketoplevodenakrovu senalazi nizsolarnihkolektora
projektantske ku6eGussek izNordhoma. Projekt kojiu velikom podrumskom spremniku odrZavaju
ahenske arhitektice Christe Reicher rezultat je stalno visoku temoeraturnu razinu.
studioznog radavrsnih energetskih strudnjaka. Svimdijelovima ugradene opreme upravljabus-
Nevelik, naoko jednostavan i neupadljiv objekt instalacija kojapovezuje osjetnikei automatsko
nadzirali suprofesori gradevinske fizikeHauser upravljanje, a omogucuje i dugorodno programiranje
i Hausladen s Kaselskog sveudili5ta, a inZenjerskisvihfunkcija.
bkoHauserrazradioje kompjutorske programe Valjanapomenuti dajeovarelativno skupa instala-
zaoptimizaciju svihdijelova. Tako sudobiveni Siro- cijatekogledni dodatak komforu, jerkucajeoblikom i
koprimjenj ivirezultatizaprojektiranje nizavarijanti konstrukcijom odlicno prilagodena svimprikljudenim
slicnihku6akoje,preracunano, tro5e manje odtri izvorimatopline kojelakokontrolira imnogo jednosta-
litrelo2ivog uljapodetvornom metru tlocrta. vnijaautomatika.
K u 6 aj e o p r e m l j e nj ead n i mu r e d a j e zma Pojaminteligentne kuce- kojise kodnasdesto
kontolirano prozradivanje s povratom topline zapostizanje
iz zlorabi vi5ecijene detvornog metra- u
DESNO:Ogledna istro5enog zraka.U njemu sesvjeZizrak dodatno ovomslucaiu neodnosi sesamonauoradenu tehni-
trolitarska kuca Fulura
krije u sebi iskustvo
brojnih istrahivanja o
udinku koji se moie
posti6i materijalima
dostupnim na trhiitu. Na
slicije juino proceljes
montainim balkonimai
velikim staklenim vrati-
ma. Toje dio kuce kojim
se zahvacasundeva
toplina ili pak zaiti6uje
od pregrijavanja. Ljetije
usred dana zid dobrim
dijelom u sjeni,a zimi ga
obasiavanisko sunce
koje kroz stakla dopire
duboko u ku6u.
Zanimljivdetali su otvori
u strehi kroz koje ljeti
zagrijani zrak odlazi
uvis, dok ga zimi, po
suncu, strehausporava.
StraZnjidio kuce
omogucuje fleksibilno
p r oje ktiranj e tl ocrta,
premabroju stanarai
funkcionalnimpotreba-
ma. lspodbijele fasade
je izolirana drvena
konstrukcija.

78 Stedljivijegrijanje
 vanjeu potpuno novimproizvodnim podrudjima.
A 5to se to nas ti6e?
ltekako.LanjskiZakono gradenju sa svojim
dodatkom o energetskoj ucinkovitsotizgrada
najavioje pribliZavanjeupravotakvimuvjetima
u graditeljstvu.
Najavljenoje i uvodenje certifi-
kalazasvakipojedini objekt,provjera potro5nje
primarne energije, pojacana toplinska za5tita,
kontrolaizmjene zraka.Dodu5e, kakoje kodnas
uobidajeno,odredbama u velikojmjerinedostaje
razumljivost, i praktidne
citljivost upute- posao
kojijeu mnogim europskim zemljama temeljito
blagovaon'rca
i boravak

ku,Zicei nekoliko trivijalnih

elektronidkih sklopova,
ve6nakompletni dizajnobjekta.lz tlo-crta je vi-
dljivodaje kucapodijeljena u trisegmenta, a ta
troosnakoncepcija moZe selakonadopuniti cetvr-
tom,petom itd.osi.Mogu6a je i izvedbadvostruke
PRIZEMUE kuceprilagodene obitelji
u kojojistodobno stanuje
nekoliko generacija - maladjeca, daci,zaposleni
roditelji,
bakei djedovi.
Stovi5e, fleksibilan sustav omogucuje i posto-
janjekucnog uredapodistimkrovom. Drvene
sendvid-zidove izvana semoZe oblo2iti
silikatnom
opekom, a s dodatnim izolatorom nasjevernoj stra-
nipostiZese U-vrijednost oddak0,14Wm2K.
Ovakucastlocrtom od11,07mx 9,97m- kojinudi
stambenu povr5inu od78,5m2u prizemlju i61,4m2
nakatui u potkrovlju - ko5tau varijantikljui-u-ruke
234.500 eura,zajedno sasvimuredajima pametne Montaini zidni
tehnike- prozradivanjem, podzemnim kolektorom, elementinude vrhunske
solarnimsustavom, spremnikom toplevode, instala- mogucnostipri izvedbi
trolitarske ku6e.
cijomgrijanja i vrhunskom toplinskom za5titom. Ugradnjomsuvremenih
paropropusnih
membranau
kombinaciju debelih
izolatora, gradevinski h
"__f ploda vlaknatica i
gipskartonskih ploda
oblikuje se vanjski zid od
naimanje 30 cm debljine,
s koeticijentom prolaza
topline
(U) od 0,2 Wnf K.

1. VanjskaZbuka
2. Paropropusna
membranakoja
spredavaprodor kiie u
konstrukciju
3. Vanjski sloj toplinskog
izolatora na koji se
gradevinskim ljepilom
naljepljuje armirajuca
mreZicakao nosiva
podloga Zbuke
4. Gradevinskeploie
(vlaknatice, OS B-pIoie)
5. Unutrainji toplinski
izolator
6. Gradevinskeploie
7. Parna brana ili parna
Stambeniprostor s mnogo svjetlaima ugodnumi- ko6nica prekrivena
kroklimu tijekom cijele godine, a pritom su troikovi unutrainjom Zbukom ili
grijanja ihladenja svedenina minimum. gipskartonskim
ploiama.

Stedljivijegrljanje
79
 odraden tijekom proteklih petnaestak godina, za upravljac svatkomoradokazati da poznaje
KakoHrvatska gotovosvuopremuza grijanje prometne propise, najnuZnije funkcije vozilai pra-
i svusuvremenu kucnutehniku uvoziiz zema- kticnosnalaZenje nacesti.
ljas vrlorazvijenim sustavima Stednje energije, Utakvoj usporedbi potpuno jelogicno daistana-
vecdanasimamolatentni sukobizmedu stranih ri Stedljive kuceopremljene raznim tehnickim cu-
uredajai domaceg ambijenta kojije potpuno dimarazumiju funkcioniranje sustava i pona5aju
nepripremljen. se poodredenim pravilima. Dodu5e, ne moraju
Kakovecinakotlova za grijanje pretpostavlja i pohadati specijalnu Skolu, alineizbjeZno je nuZno
dobroizoliranu zgradu, sofisticirano dovodenjeinformiranje.
i odvodenje zraka,kontrolirano provjetravanjeNoui ustroj ku6ne tehnike
i iskoriStenje mogucih solarnih dobitaka, ti se N a p r i m j enr o, vp r i s t u pk u c n oej n e r g e t i c i
uredaji u praksinemoguiskazati nanacinkojije nespojiv je s klasicnim luftanjem krozotvoren
pretpostavio proizvodac. Toznacidami kupujemo orozor.
i placamo vrijednosti kojejednostavno nemoZe- Uniskoenergetskim i pasivnim kucamaobvezan
moiskoristiti. Uostalom, poglavlje o dimnjacimaje toplinski izmjenjivac krozkojise kontrolirano
jasnopokazuje raskorak izmedu novetehnike i odvijacjelokupno prozracivanje. Kakose danas
klasicnog dimovoda... veci obicne zgrade opremaju gotovoiskljucivo
A to pakznacida se moramo naviknuti daje niskotemperaturnim sustavima centralnog (ili
g r i j a n j sea s t a v ndii o z g r a d ep, a s a m os k l a d podnog) grijanja, kojeradiu vrlouskom tempera-
gradevinskih elemenata i postrojenja osiguravaturnompodrucju i za njihvecvrijedipravilo izbje-
isplativo stanovanje. gavanja svihnaglih temperaturnih promjena, pa
DugogodiSn za j en e m a r i v a ns juev r e m e n i hovajizmjenjivad imajui ku6ekojene nosetitulu
trendova u energetici, lo5einformiranje gradana niskoenergetskog objekta.
i te5kipropusti u opcemobrazovanju, u vrijeme Na ovese sustave danasrutinski prikljucuju
k l i m a t s kpi hr o m j e niag l o b a l n oegn e r g e t s k o g vodenisolarni kolektori kojiznacajno dogrijavaj u
zaokrela zaticunassasvim nepripremljene. spremnike toplevode,pavamdo trolitarske ili
Z a k o nki o j em o r a m d o o n i j e tpi o dp r i t i s k o mpasivnekucenedostaju tekdebljizidovi, boljipro-
Europske unijedolaze s velikim zaka5njenjem, a zorii kontrolirana ventilacija.
tehnicku provaliju izmedu domaceg i europskog Projektirate lisvojdom takodajuZniprozori mo-
graditeljstva nakrajuces mukom i novcem platiti gu obilno zahvacati kosezrakeniskog zimskog
upravomalipotro5aci. Znamoli da u Hrvatskoj sunca,napravili stevaZankorakpremapasivnoj
vecinastanovni5tva ipakZiviu obiteljskim kuca- kuci.
ma,jasnoje koliko je ljudiprepu5teno neugodnim Sveje nadohvat ruke- uobicajeni gradevinski
buducim iznenadenjima. materijali,
klasicni toplinski izolatori (kamena vu-
Stogaje ovajprikaztrolitarske kuce- kaora- na,stiropor) - trebanamsamomalipomaku gla-
zvojnog ciljau graditeljstvu - neodvojiv dioprideo
Stedljivijem grijanju.
Stanouanje bez ku6ne Skole
Dirljivo je s kolikose paZnje u naskupujenovi
auto,vaZemuse svakaprednost i mana- po-
tro5nja goriva, odrZavanje, sigurnost, izdrZljivost
i tro5kovi osiguranja... Detaljno se proucavaju
tehnidke osobine i oprema, nacinfunkcioniranja
i isplativost, pogotovo priprodaji nakonpet-Sest
godina...
Medutim, prigradnji, obnovi ilikupnjiku6eisti
suovicimbenici gurnuti u tre6iplan- iakoneizoli-
ranakucagodiSnje proguta mnogostruko viSeod
automobilskog spremnika, a vlaga,nefunkcional-
ni prostor i nezdravi materijali cineje opasnijom
pozdravlje odvoZnje u gustom prometu.
Danastekrijetkirazumiju da suvremena kuca
kojase izgledom bitnonerazlikuje odmasovnog
sivilazahtijeva dobrorazumijevanje tehnike, pai
stanari moraju maloprilagoditisvoje navike.
Uspje5nost dobroprojektirane trolitarske ilipa-
sivnekuceovisii o nekimogranicenjima u pona-
Sanju, ba5kaoStonivozadnajbrZeg autanema
uvijekpriliku pokazati sveStomoZe.
Uostalom, prijenegoStosamostalno sjedne

80 Stedljivijegrijanje
vi,kvalitetnija konstrukcijska rje5enja i - povoljnije ljetnedaneunaprijed osigurajte vanjska sjenila
kreditiranje. Nadajmo sedaceto bitimoguce... ispredstaklenih povr5ina ilipaknapravite Siroku
Medutim, buduce prednosti moZete osiguratistrehii montaZne dubokebalkone - kakobiste
odmah, pametnom gradnjom kojavam neceome- izbjegli hladenje klima-uredajima.
tatinaknadno uvodenje najnovije tehologije. o smanjite sve prolazne povr5ine (hodnike,
Razmi5ljate li u tomsmjeru, pogledajte Stosve predsoblja, stubi5ta, prilazne galerije)cimesma-
morateukljuciti u planove: njujete volumen kojitrebagrijati.
o kucasvojimoblikom morabitiStoslidnija ko- e priprojektiranju i gradnjiunaprijed osigurajte
ckikakobi sesmanjile povr5ine prekokojihzimi jednostavnu izvedbu sustava ventilacije s izmje-
gubitoplinu, a ljetiupijaZegu. njivacem topline.
Povr5inski gubiciidobicimnogostruko suveci o prilagodite projekt mogu6oj primjeni toplinske
od onogaStomoZete osjetititi dlanomprislonje-pumpei solarnih kolektora.
nimnazidu. Toznadida u konstrukciji zgrade trebaunapri-
. zgradutrebatakopostaviti da velikiprozori jednapraviti nekoliko dostupnih vertikala zalako
g l e d a j up r e m aj u g u ,d o kn a s j e v e r n osjt r a n i postavljanje cijevi,najbolje sustavom suhegrad-
smijubititeknuZni, dobroizolirani prozordi6i u nje,s ugradenom izolacijom za toplinui buku.
najdebljem zidu, Ugradite i poneku praznu cijevulivenu u betonsku
o kompletna vanjskaljuska(podrum, zidovi, medukatnu konstrukciju kakobistekasnije kroz
krov)morabitidebela idobroizolirana. njumogliprovuci tanjecijevi(npr.zaventilaciju,
Umjesto kalkuliranja s nebitnom u5tedom na odvodenje kondenzata iz rashladnog uredaja, ra-
debljinitoplinskog izolatora - radijepotro5ite ma- svjetuterase, dodatni prikljucak kolektora, nove
lo viSe.Tihnekoliko centimetara moglobi vam internet-kabele, kabelsku televizijuitd,).
u doglednoj budu6nosti bitnoutjecati na porez, Upotrijebite ma5tuizamislite Stobivammoglo
prodajnu cijenu,pa i hipotekarnu vrijednost trebati zanekoliko godina. Apsolutno je najjeftini-
ku6e. je i najjednostavnije to napraviti dok gradite, beto-
Adotadcesedebelo isplatitiu manjoj potro5nji nirate,postavljate zidove,grede,vratai osnovne
ogrjeva... instalacijske prikljudke.
o akou kuciimateprostorije kojenekanitestal- Toznadida svedetalje trebasmisliti prijeprve
nogrijatipunomsnagom, svezidovepremanji- lopate...
maobloZite dodatnim toolinskim izolatorom - na Uspijelivamsvepripremiti projektom i pame-
stranihladnijeg prostora, Nezaboravite ni parnu tnomgradnjom, kuiumoZete postupno opremati
branupremagrijanom prostoru. svekvalitetnijim uredajima. Pritom vamtipicnigra-
o u vanjske zidoveukljucite povr5ine kojezimi devinski tro5kovi ne6eporastiza vi5eod 5 do 15
prikupljaju toplinu suncevog zradenja (zimski vrt, postou odnosu nadanasuobidajenu, energetski
dobroostakljena loda,velikijuZniprozori). Za nepovoljnu gradnju.

Prua hrvatska pasiunaku6a

Koliko bi se lako u ulazna vratatek iekaju
naiim uvjetima moglo ostakljeni vjetrobran.
graditi trolitarske Nosivi i pregradni
kude, svjedodii mnogo zidovi debljine 25 cm
zahtjevnija pasivna ku6a od porobetonskih su
s potroinjom energije za blokova (ytong-xella),
zagrijavanje prostora od a medukatnai krovna
svega 15kWh/nf godiSnje konstrukcijau tehnici
koja, zahvaljujuci bijelog stropa.
poduzetnom investitoru Krovihteje izolirano
i domacem ekspertnom mineralnom v,lnom
timu, odnedavno postoii debljine 25 cm. Vanjski su
u Bestovju, na zapadnom ytong-zidovi od blokova
kraju Zagreba. 30 cm dodatno zaiti6eni
Kudaje kompaktna, stiroporom debljine 20
14,30x8,40m, s odliEnim cm i lasadnom ibukom, a
odnosomvolumenai svi otvori trostruko osta-
oploija 5toje znaiajno kljeni. Uza sve Stotreba
za toplinskuzaititu i
smanjene toplinske
gubitke.
Stambeni je prostor
izloien suncuod
jugoistoka do jugozapada,
a velike staklenepovr5ine koji godidnje iztla izvladi
osiguravaju obilne znaiajnih
toplinske dobitke. 1800kwh.
Zasad, duboko uvudena

Stedljivijegrijanje 81
Svesevrti
okosunca I

Pasivnasolarnakucazasnivase na
principimakoji su poitovanijoi u
antidkodoba. Danasje naglasak i:!.sl
na rijeii pasivno,ito u praksiznadi
da toplinskepotrebekudetreba
zadovoljitibez troienja ogrjeva,
samohvatanjemsunievetoplinei
promiSljenimiskoriitenjemtoplijeg
ili hladnijegzrainog strujanja.
Unatoi dugogodiiniimnastojanjima
pojedinacatakvagradnjanije u nas
pustilakorijene.No,zatosu tu dobri "'Ft+Y,i
njemadkii austrijskiprimjeriza
koje vecgodinamapostojei norme. :is!

Naprimjer,samoarhitektJosef Kiraly >

Y
kojeganeki nazivajui kraljemsunca,
projektiraoje u tojzahtjevnoj o
o
kategorijistotinekuca... I
o

U solarnom graditeljstvu glavnijeciljStodublje m o d e r n i z a c i j opm r o z o r ai s t a k l e n i vhr a t a

osuncati unutra5nje prostorije, osobito tijekom povoljnijim prolazom topline (U< 1,1W/m'?K) te
z i m e .T i m es e b i t n op o b o l j S a vkav a l i t e t adodatnom toplinskom izolacijom vanjskih zidova
i osje6aj '15
stanovanja ugode.Psiholo5ki ucinak u debljini odnajmanje cm.
suncem obasjanog prostora gotovo je nemjerljiv E n e r g e t s kuocj i n k o v i t o sptrii l a g o d e nj eo i
j e r s v i j e t l es o b ed j e l u j us t i m u l i r a j u cbeu, d e planiranje - zgrade su kompaktnije, saStomanje
Zivotnu radost i veselje. i z l o 2 e n ipho v r S i n aP.r i i z v e d bsi e p o s e b n o
K a oS t oj e b i l j k a m sau n c en a j v a Z n i zj iv o r za5ticuju kritidna mjesta - podrum, spojpodruma
energije je
tako i osuncana kucaizvorsnage i zidova, pojas uzdu2strehe, krov,zabatii razne
za punjenje Zivotnih baterija. Kvaliteta dnevnog istake.
svjetlai ritamsvjetlo{ama odludujuce utjecena U niskonergetskoj kucipotro5nja energenata
ljudski organizam i opcuaktivnost. za zagrijavanje stambenog prostorasvedena
Z a t os e s u n c e v ae n e r g i j am o Z en a j b o l j e j e n a m i n i m u mn,o i p a kj e n u Z n oz a g r i j a v a t i
iskoristiti samou pravilno projektiranoj solarnoj s a n i t a r nvuo d u .S t o g as e u d o b r oi z o l i r a n o j
ku6i,gdjedominira zimskivrtkaoglavnimotor niskoenergetskoj ku6ivrlodjelotvorno primjenjuju
svihmikroklimatskih promjena u zatvorenomraznialternativni sustavi - vodeni solarni kolektori,
sustavu dobroizoliran e zgrade. izmjenjivaci topline, toplinske pumpe...
U N j e m a d ksoej o d 1 9 9 6 g. o d i n eu, o k v i r u lakosuniskonergetske ku6egradene klasicnim
drZavnog poticanja kvalitetnijeg i energetskigraditeljskim metodama i materijalima - u cijelosti
racionalnijeg stanovanja, intenzivno podupire i u detaljima - bitnosu kvalitetnije oduobicajene
g r a d n j an i s k o e n e r g e t s kkiuhc a . S t a l n i m gradnje.
p o o 5 t r a v a n j enm o r m i ,p o t i c a n j e mp r i m j e n e Energetskitakve ku6enisupotpuno neovisne,
novihmaterijala i tehnickih rje5enja popravlja se pa svipoku5aji primjene modernijeg koncepta
kvaliteta gradevina i smanjuje potro5nja energije nemajuekonomsko opravdanje. U Europise
pojedinici stambene povr5ine. mnogeku6e,pai cijeligradski blokovi i naselja,
S dobromtoplinskom izolacijom i paZljivomp o s t u p n i m saniranjep mr e t v a r a jnua j p r i j eu
izvedbom svihdetaljagodi5nja se potro5njaniskoenergetske i zdraveobjekte, a tamogdje
moZesmanjiti sa70na30kWh/m. j e m o g u c ed,o d a t n soe p r i l a g o d uij u modelu
Ti izvanredni rezultati postignuti su ponajprijepasivne gradnje.

82 grijanje
Sredljivije
 -
o

Kiralyeva solarna pasivna kuda sa staklenom

ju2nom fasadomi sustavomzraEnihpodzemnih
kolektora ostvarila je tijekom godina sva odekivanja.
Trostruko ostakljenje velikih ploha uspjeino je iuva
od vanjskih utiecaja,podjednako ljeti i zmi.

Da bi solarna ili
niskoenergetskakuca
Solarnikolektori djelotvorna
toplinska dobila status pasivne,
(popotrebi) mora zadovoljiti
suoerzaStita odredenenormirane
(baremU = 0,1Wm2K) uvjete.
Prije svega, to znaii da
bez loienja i ogrjeva mo-
ra sa6uvati toliko topline
disti dajoj godiinje toplinske
ropao potrebene premaie
vanjskizrak 15kWhpo Eetvornom
metru zatvorene i izo-
Iirane povriine. Prema
popularnojusporedbi,
potroinja energije ne
bi smjelapremaiti 1,5
litara loZivog ulja po ie-
tvornom metru vanjske
ii"ti.f ljuske.
A to zahtijeva vrhunsku
vanjskizrak
toplinsku zaititu,
p romi iljen u organizaciju
prostora i nekoliko origi-
nalnih tehnickih rjeienja
neovisniho ogrievu.U
tomuje kljucnu ulogu
dobio sustav ventilacije
dubokim podzemnim
kolektorom u kojemu
izmjenjivad
zadrlava se zrak ljeti hladi, a zimi
grije. Dakako, tu su tro-
kudnutoplinu struki prozori i toplinska
w zaitita od najmanje20
cm.
re

Stedljivijegrijanje 83
 lpak,uzasvespektakularne u5tedeu odnosu najceSce trostruko ostakljenje, plemeniti plin
na klasicnu kucu,godi5nji pogonski tro5kovi ne izmedustakala, reflektirajuce slojeveza razne
moguosigurati kracui isplativiju amortizacijuvalneduljine suncevog ilaeenja- sveu svemu,
i s k l j u d i vnoa o s n o vvi r h u n s k oegn e r g e t s k o gpravihighlech.Stogane cudida se izatakvog
udinka. u hladnojzimitemperatura
stakla nikad nespuSta
'17
Kakobisteto postigli trebavampravapasivna isood "C.
k u 6 a ,p o d i g n u tiaz t e m e l j ak, o j ao b l i k o m , Troslojnim ostakljenjem kompletnog juZnog
Za optimalnusolarnu pasivna
prodelja ku6adjelotvorno skuplja toplinu
kucu treba vjeito slo2iti izborom materijala, konstrukcijom, unutra5njom
mnogekockicemozaika. organizacijom prostora i instalacija omogucujei s k o r i 5 t e n j ei zmr a v n o igd i f u z n o sgu n c e v o g
potpunu energetsku neovisnost, od temelja do zraeenja.
Maksimalni Krova. Tijekom z i m s k es e z o n eu p a s i v n oj ej k u c i
toplinski dobici:
U p a s i v n okju 6 in e m ag r i j a n j u a k l a s i d n o mto sasvimdovoljnoza zagrijavanje cijelog
'smislu.
o Iokaciia,okolina,smjer T u s e i s k o r i 5 c usj e v a k i z v o rt o p l i n e , volumena. Dakako, sviprozori i svezastakljene
vjetra
o stranesvijeta,sjene,
pa i Zarulje, a cijelaje kucaorijentirana prema p o v r S i nm e o r a j ut i j e k o md a n ab i t i i z l o 2 e n e
susjednezgrade,stabla suncukakobi zagrabila Stovi5eenergije iz tog s u n c ub, e zi k a k v o zg a s j e n j e n jPa r. i m j e n j u j e
. cuvanie topline, najjeftinijeg i najpouzdanijeg izvora. se pravilokao za solartermijske kolektore i
minimalne temperatu rne U s p j e S ng o rj a d n jtia k v i ho b j e k a t a
n a j v i S e fotonaponske panele - zimi,kadje suncenajniZe,
oscilacije j e p r i d o n i or a z v o tj r o s l o j n o igz o l a c i j s k o giz julnogsmjeranesmijebitinikakvih sjenaod
o zaitita od sunca,
sjenila,bezpregrijavanja ostakljivanja (U < 0,4W/m'?K) kojeje potpuno vazdazelenog raslinja...
o solarni dobici,prozori, p r o m i j e n i rl oa z m i S l i a noj ek u 6 ik a o o b j e k t u U r a s p o r e d u p r o s t o r i j tar e b a p r e d v i d j e t i
staklenik,solarnizidovi kojiiskljucivo gubitoplinu, pasvenapore treba temperaturno zoniranjekojim se smanjuju
. nepropusnostvanjske
Ijuske,ulazs pretkomo-
usmjeriti nausporavanje njenog bijega. Dana5njit e m o e r a t u r nrea z l i k ei z m e d us u s i e d n i h
rom superprozori namijenjeni pasivnim kucama imaju volumena.
o toplinska izolacija
U = 0,15Wm'K DESNO;Umjesto
Zbukom, na ovoj je
solarnoj kuci juZni zid
Minimalni p rekri ven fotonaponskim
toplinskigubici: panelima koji daiu struiu
za visoku autonomiju
o kompaktanoblik,_volu- cijelog sustava.Tu mogu
mentprozrnepovrstneza biti i solarni kolektori za
upijanjetopline pripremu tople vode.
. zrakonepropusnost
o bez toplinskih mostova DOLJE:Energetska
o zoniranje prostorija uEinkovitost kude ovisi
unutarzgrade,odvajanje o nepropusnostivanjske
stambenihod ostalih Ijuske. Stogaje obvezan
prostorija tzv. blower-tests
o grijanje - prozraiiva- ventilatorom koji utiskuje
Dl€' zrak kroz ulazna vrata
centralnisustavs povra- prekrivenafolijom.
tom topline Pod takvim uvjetima
o mogucepredgrijava- radi i zradni izmjenjivac
nje,pedna pelete topline u podrumu kuce.

*o
o
o
o
L

Stedljivijegrijanje
 Stogaku6utrebaprojektirati s Izv.tampon- lstodobno zgradamorabitiStokompaktn ija,bez
zonamakojecine postupniprijelazizmedu razvedenih krila,prigradnji, masivnih neizoliranih
hladnoga vanjskog prostora i najbolje zagrijanihbalkona i sl.
prostorija u srediSnjem dijelukuce.Prostorije lzborommaterijala i dosljedno provedenim
kojima je u svakodnevnom funkcioniranju ku6e k o n s t r u k c i j s krijm
e 5 e n j i mtar e b ao b l i k o v a t i
namijenjena sporedna fukcijapostavljaju se na vjetronepropusnu vanjsku ljuskus koeficijentom
sjevernu stranu,aprozoriu pojacano izoliranom prolazatopline od U = 0,1Wm K.
sjevernom zidumoraju bitiSto manji. Dakako,u takvojkonstrukciji ne smijebiti
I raspored ostalihprostorija trebaprilagoditinikakvih toplinskih mostova.
prirodnom gibanju suncaod istokado zapada, Koncept zahtijeva dobropromiSljanje, strucno
pa njihovraspored odgovara svakodnevnimp r o j e k t i r a nij ei z v e d b ua, l i i v e c u p o c e t n u
aktivnostima ukucana i slijedicrtusjeveroistokinvesticiju u opremui strukturu zgrade. Naime,
- i,,^^-^^^-l
luvvzclPclu. umjesto obicnog, slaboili prosjecno izoliranog
Staklenik, zimskivrt i ostakljene prostorije koje vanjskog zida,pasivna ku6azahtijeva toplinski
hvatajusuncevutoplinunalazese u vanjskoj bitnokvalitetniji zid.
ku6nojzonii trebaih pretvoriti u prostorkoji Priusporedbi novogradnji , razlika se uglavnom
p r i b a v l jtao p l i n uZ. a t os u s t a k l e n p
e o v r 5 i n esvodinadebljinu izolatora i paZljiviju izvedbu, Sto
iskljucivo okrenute prema jugu. jedostupno i prosjecnom investitoru - poduvjetom

Staklenik na juZnom
prodelju prikuplja
sunievu toplinu,
a zagrijani se zrak
raspriuje kroz cijelu
kucu.
Unatod trostrukom
staklu, nisko zimsko
sunce daje iznenaduju6e
mnogo topline.
Ljeti je taj dio ku6e u
hladu jer ga zaklanja
Siroka streha pa
sredinomdana sunce
zahvadasamo vaniski
rub zimskog vrta.
Osim toga gornja se
stakla mogu otvoriti pa
viSak pregrijanog zraka
odmah izlazi u otvoreni
prostor.

- Kako je ku6a opremljena

ventiIacij skim s ustavom
koji zrak iz hladovite
c sjenena sjevernoj strani
I
upuhuje u kucu, Ijeti
je staklenik posljednja
prostorija u nizu iz koje
zrak ponovno izlazi u
vanjski prostor.
Timeje izbiegnuto lietno
pregrijavanje zimskog
vrta.

Sustav kontrolirane
izmjene zraka pri kojoj
se u jednom danu
izmijeniod 0,6 do
2,5 ukupnogzrainog
volumena (ovisno o
broju stanara, namjeni,
affiivnostima) moZe
raditis iednim ili dva
ventilatora kojima snaga
ne premaiuje 100W.
A to je danas vrlo
lako povezati s nekim
tipskim kompletom
fotonaponskih panela
za proizvodnju struje iz
dnevnogsvjetla.

Stedljivijegrijanje 85
 darazumije koristdugorocnih uSteda. Stovi5e, iz svojezrcalno obrnute funkcije tijekom ljeta.Sto
konacnih je tro5kova unaprijed iskljucen klasicni manjevrucegzraka,Stovi5esjena,dubokihlad
sustav grijanja, paodmahotpadaju i uobicajeninaprozorima ispodsjenila i balkona...
DOLJE:lzradapodze- tro5kovi konvencionalnih -
uredajaod kotlado Pasivna je kucanezamisliva s ljetnim paketom
mnog zrainog kolektora cijevi i radijatora. r a z n i hk l i m a - u r e d ak joaj ip o n i S t a v adjoub i t k e
uklapa se u zemliane
radovepri iskopavanju T i m es e u k u p n ai n v e s t i c i jl a k os v o d iu preobilnog osuncanja, paprojekt i konstrukcijska
podrumai uredenju n o r m a l noek v i r eD . u g o r o c nsot a n a rpi a s i v n e rje5enja, izgledi funkcionalnost unaprijed moraju
zemljiSta.Rovokopacii solarne k u c em o g uz a b o r a v ist vi e p r o b l e m erije5iti obazahtjeva - toplozimu,prohladno ljeti.
bageriionakomoraju na c i m es e u l o Z e nni o v a c Zimi se glavnina toplinskih potreba zadovoljava
gradiliStepa taj dodatni s c i j e n a m o
a g r j e v a ,
zahvat nije preskup. mnogostruko brZeisplati, a nemanitro5kova za kontroliranom izmjenom toplogi hladnog zraka.
Jednomukopanecijevi povremene temeljite popravke i modernizaciju Ugradnjom zracnogizmjenjivaca s ukriZenim
ne treba servisirati,a pri sustava grijanja. strujanjem hladnog vanjskog i toplogsobnog
r!#!onl P9vr?menom je jednostavna pec na zraka toplina se djelotvorno zadrlava u kucnom
ctscenlut rsptranlune Ovdje dovoljna i drva
treba ih otkapati. Rijed je ili kamin smje5ten negdje u sredini kuce koji se votumenu.
o sustavucijev-u-ciievi aktivira samopriposebno hladnom vremenu - ili Ljetijemnogo znacajniji utjecaj tzv.podzemnog
gdie rebrasti vanjski zbog izmjenjivada koji osigurava dotok trajnohladnijeg
omotadzaiticuje vrlo
ugodaja.
glatke savitliive ciievi za Sve Sto je dosad receno glede zimskog hvatanja zr aka iz podzem j
I a. U redaj je krajn je jednostavan
zrak. i cuvanja topline, u pasivnoj kucimoraimatii i - i e f t i n .

Pasivni sustavprozradivanjaukopavase Nadzemniie usisgusfim mreZamadobro ... pa kontrolai izmienafiltara ne zahtiieva

na dubinu od najmanje2 metra, gdje i ljeti i zaiti6en od insekata,a posebni G4-filtri viie od nekolikominuta.Brzinazraka u
zimi vladajupodjednake temperature. spreiavaiu i ulazpraiine. Sveje dostupno... ciievima uglavnomje oko 1 m u sekudi.

.a

Kakoje Friinkische tvrtka koja se proslavila

modularnim drena2nim sustavima, oprema
za podzemnezraine kolektoresamo im ie
inovativnounapredenjeprokuianog proi-
zvoda...Unutarnepropusnihrebrastihcijevi
otpornih na svekemikalijeiztla
provuiene su specijalnesavitljiveiglatke
polietilenske cijevi. Promjer im je 20 cm, a
vertikalnihSahtova40 cm. Za obiteljsku
ku6u trebaoko 100m ukopanihcijevi.

86 Stedljivijegrijanje
 Prigradnjise u tlo ispodku6eilivrtaukopaju Krozzidneotvoreza provjetravanje obradeni
cijevikrozkojeprisilno strujizrak,zaStonetreba se vanjski zrakupuhuje u spavaonicu i dnevni
viSeodosrednjeg ventilatora. boravak,dok se istodobno zagrijani istro5eni
Kakoje temperatura tla na odredenoj dubini z r a ki s i s a v ai z k u h i n j ek,u p a o n i ciez a h o d a
konstantna (bezobziana godi5nja doba)zimi i odvodido kriZnogzradnogizmjenjivada ili
se hladnivanjski zrakutiskuje u podzemlje gdje isparivaca toplinske pumpe- gdjepredaje svu
se strujanjem krozdugackecijevipostupno svojutoplinu - i odlaziu otvoreni prostor. Takose
zagrijavai ulaziuku6ukrozizmjenjiva6. stalnoodrZava dotjecanje predgrijanog svjeZeg
Naprimjer, akoje temperatura vanjskog zraka zrakaiispuStanje istro5enoga. Dakako, pripojavi
oko-12"C prolazom krozdovoljno dugipodzemnijadihmirisau kuhinji (ilizbogpu5enja) moZete
izmjenjivad toplinezagrijal6e se baremdo 5"- prostoriju i klasicno provjetravati - krozotvoreni
6"C.Kadtakopredgrijani zrakdospije u kriZni prozor. Odito,pasivna ku6anijeba5pogodno
izmjenjivac u podrumu, piotustruja
istro5enogmjesto zapu5ade...
toplogzrakapredat cemusvojutoplinu i zagrijati Prednosti togsustava su udobno stanovanje i
ga,recimo, do15"ili1B"C. kvalitetan zraku zatvorenom prostoru. Stalnim
Popotrebi, primjenom manjetoplinske pumpe odvodenjem zagrijanog zrakakojisadrZivelike
(najvi5e500W),zrakkojiulaziu prostoriju moZe k o l i c i n ev o d e n ep a r e i s k l j u d u jsee p o j a v a
se i dodatno zagrilali
do+35"C. kondenzata. lstodobno zgradaje suhapanema

DESNO: Skicevanjskihzidova
pokazuju razvoj graditeljstva u
posljednj ih dvadesetakgodina.
Na vrhu je zid od iuplje blok-opeke
debljine 25 cm koji s obiinom
Zbukomima koeficijent
prolaza topline lJ = 1,3 Wnf K.
P rosjei na godii nja potroin ja
kuCes takvim vanjskim zidom
otprilike je 13 litara loZivog ulja
po cetvornom metru griiane i
povrstne.
U sredini je zid tzv. trolitarske l
kude izoliran stiroporom.
U = 0,3 Wm2K,a potroinja oko
3litre po detvornommetru. l
Najdonji je zid pasivne kuce s i
ukupn om toplinskom izolacijom
(stiropor)u debljini od 30 cm
Kompaffini kriZni toplinski izmienjivai zraka u kojemu se (npr. 25 + 5 cn) i U = 0,15 Wh'zK.
preko velikih dodirnih povriina susjednih zra6nih kanala brzo i Usporedbas loiivim uljem daje
djelotvorno prenosi toplina s toplijega na hladniji zrak. potroinju od 1,5|/nf .

lako pasivnu ku6u moiete po potrebi

Kompaktnikomplets toplinskompumpom opremati raznim prakticnim
uredajima, najdeS6ese primjenjuje
SvieZ tzv. kompaffinimodul s toplinskom
i hladan lzmjenjivac
topline lstro5eni pumpom i izmjenjivacem koji
vanjskizrak zrawzrak toplizrak proii ruje mogufnosti kombiniranja i
poboljianja sustava.

Prikljucuje se na mjestu gdje

vanjski zrak ulazi u protustrujni
izmjenjivac topline.
Predgri!ani Ovisno o naiinu rada, toplinska
suezzraK
pumpa moZe taj zrak znatno zagrijati
Dodatno ili pak ohladiti, s bitno manjom
doglijavanje potroinjom struje od uobiiajenih
zraKa
svlezeg rashladnih uredaja.
Toplinske pumpe nisu nuina oprema
Spremniki Dmjenjivac prave pasivne ku6e,no ako im struju
zal00tuv00u daju fotonaponski paneli mogu postici
speffiakularne toplin ske dobitke.
Valjaznati da pozemni kolektor
zagrijava zimski zrak do 8"C, pa
toplinskapumpa stvaraprava iuda.
A u suvremenim niskotemperaturnim
objektima dopuiteni su svi
Vrucavoda zahvati koji ne zahtijevaju troienje
konvencionalnog ogrjeva i
neobnovljivih izvora energije.

Stedljivijegrijanje 87
 uobicajenih Stetacimese smanjuju tro5kovi
odrZavanja. KakosvjeZizrakulaziu sustavkroz
filtaru kucinemapra5ine nipeluda, a Stetne tvari
izzrakastalnoseodvode sustavom kontrol iranog
prozradivanja.
Kakoje klasicno prozracivanje rijetkaiznimka,
godi5nje energetske potrebe mogubitii samo30
kWh/m.
PaZljivom razradom projekta- pri cemuse
odmahrje5avaju i svi izvedbeni detalji- vec
n a p r v i ms k i c a m m a o g us e s m a n j i gt io d i 5 n j e
toplinske potrebe na pukih15 kWh/m2 - Stoje
lek desetinu energetskih potreba klasicnih kuca
Sophienhofu Frankfurtu kakve i danasgradimo svudaokonas.
od 2006.godineie A pasivnuku6umoZete sagraditi gotovouz
najvedapasivna ku6a u podjednake tro5kove - kaoda graditeklasidnu
NjemadkofTagotovo
samodovoljnastambena jednakog volumena!
zgradaima 160stanova Razlika je u znanju projektanata, razumijevanju
s odlicnim komforom i f i z i k a l n iphr o b l e miap r i m j e nnio v i ht e h n i c k i h
zdravom mikroklimom
koju podriava stalnido- rje5enja. Zausporedbu, kadserviseri elektronicke
vod zraka kroz kolektore o p r e m e e h n i k uv,e c
n e b i r a z u m j edl i g i t a l nt u
u tlu. samoanalognu, nebi moglipopravljati uredaje
DESNO:Pasivnukucu
Darmstadt- Kranichstein
sagradilisu 1990.godine
njemaiki arhitekti Bott,
RidderiWestermeyer.
Tijekom vremenapostala
ie ogledni i mjerni uzorak
za tisuie drugih objekata.
Prosjednagodiinja po-
troinja energije ogrjeva
ne premasule
10kWh (mza).
Toje prva tzv.jednolitrena
kuca provjerena u praksi.
Najuinoj strani su bal-
koni sa sjenilimaiveliki
prozori, dok je na sjever-
noj svojevrsni zimski vrt,
zastakljeni prostor koji
umanjujeutjecajhladnog
vjetra, a istodobno
omogucujekomunikaciju
medustanovimabez Foto:Fiest/Passivhauslagung
izlaskana otvoreno.

Kljudnuulogu u
ener getskoj efikasno sti
ima podzemnizradni
kolektor iz kojega se ljeti
izimi upuhujezrak u sve
stanove,na tri etaie.
Zoniranjemprostora
najtopliji volumen
je stubiite u sredini
zgrade, odakle se izvlaci
istroieni zrak.
Taje izmjenajedva
primjetna jer se
u jednom satu
cirkulacijom promijeni
oko 0,6ukupnog
volumenaku6e.
I nakon Sesnaestgodina
kuca odliino cuva
toplinu, ito potvrduju i
infracrvene fotografije.

88 Stedljivijegrijanje
 kojivecdesetljecimavladajutrZi5tem zabavne i niskotemperaturne zgrade.
ostaleelektronike. lstodobno u ,s v i j e t us e i z g o d i n eu g o d i n u
Takosmo i mi u Hrvatskoj - cast rijetkim pove6ava brojpasivnih kuca,pri cemuse u
izuzecima koji potvrduju pravilo,a jedvase p r e c i z n oi jd o m i S l j a tiozjv e d bdi e t a l j ai s t i c u
mogunabrojitiprstima jedneruke- gledefizike upravo samograditelji.
zgrada iodrZivoggraditeljstva
idandanas u tom Dosada5nja dobraiskustva posvuda pratei
analognom podrucju. drZavni poticaji, cimesestrategija odrZive gradnje
JoSgore- u tomklasidnom ilitradicionalnom odlicnouklapau medunarodna nastojanja za
podrudju nemamo ni projektanata ni izvodadasmanjenjem emisije CO,u Zemljinoj atmosferi,
ni nadzorakojibi sustavnomogligraditibarem smanjuje se potreba za uvozomenergenata, a
stambeni fondpostaje bogatiji i kvalitetniji.
Rezimirajmo: Pasivna je kucaobjektkojemu
godi5nje za grijanje ne trebavi5eenergije od
15 kWhim'z(a). Takodobroizolirana zgradane
trebani konvencionalno grijanje jer svepotrebe
zadovoljava toplinomiz svojeunutra5njosti
( z a h v a c e nsau n c e v tao p l i n ae, l e k t r o u r e d a j i ,
osobe,rasvjeta). Ostataktoplinskih potreba
zadovoljava se zagrijavanjem zraka.Beztoga
ne bi biloni takopovoljne bilance jerstambeni
prostor ipakzahtijeva i redovito prozracivanje...
-
3 Pasivna ku6amorazadovoljiti todnoodredene
kriterije:
ogrijanje - najvi5e 10W/m2
eukupne energetske potrebe (svatroSila, struja,
i
3
topla voda) najvi5e 42kWhlm2
o ukupne potrebe zaprimarnom energijom
c
(zasve)najvi5e 120kWh/m'?.
GORE:Promiiljenim
dimenzioniranjem
balkonai sienila lietltg
se osuncanlesmanlule
u korist zimskoga.
LIJEVO:Svakase
zgrada moie sanirati i
poboljiati primjenom
pravila i principa
,o,ro.=l pasivnesolarnekuie
do razine tantastidnih
^.-'. uiteda. Ipak, prednost
.5vjpz
| : je na straninovogradnje
preognlanr;. jer pasivnasolarnaku6a
zruKI
ima specifiian raspored
prostorija koji odreduie
poloiaj kuce i nacin
struianja zraka kroz
izoliranu zgradu.
Zimi se hladan vaniski
zrak predgrijava u
podzemnim cijevima,
a potom u.toplingkoln
zracnomEmlenltvacu
preuzima toplinu
istroienog zraka koji se
ispuhujeiz kude.
Kako je tlo ljeti relativno
hladnije od zraka danju
ce svjeZazradna struja
s hladovitogsjevernog
zida osigurati ugodnu
kucnu klimu i bez
dodatnih rashladnih
uredaja.
Ventilatorisu relativno
male snage, a struju
im mogu osigurati i
fotonaponski paneli.

Stedljivijegrijanje 89
S krova
u kadu
r zabadava
Itreclajbqz pokretnitidijetova,beiuman,gotovo
nepokvarljiv,otporanna svevremenske uvjete,
postavljennavrhkuce- idealanje dagazabo-
ravite.Ipak,to je ozbiljandobavljadtoplineza
grijanjepotroinetoplevodeilizapomo6ostalim
oblicimakucnoggrijanja...Dakako,rijei je o so-
Iarnom kol ektoru, dijel u solartermij sketehnike
kojojpripadabududnost.U naiimkrajevima
suncenampoklanjaenormnekoliiineenergije,
a nanamaje da ih zahvatimo.U Hrvatskojsepo
sunEanom vremenumoie radunatisenergijom
oko3 - 4,5kwhlnf koja nasgrije izravnimosun-
ianjem,no ne smijesezaboravitidanassa svih
stranaobasjavai nevidljivodifuznoinfracrveno
zraienje kojepodihetaj izravniuiinak sunievih
zraka.Uz sadainjekretanjecijenaenergenata
solarni uredajii sustavipostajusvejeftiniji,pa
ce valjdauskoropod suncemzablistatii naii
krovovi.Kakoje u osnovnojizvedbitakavsustav
relativnojednostavanitrajan sklopproizvodnjui
primjenutrebalobi stimuliratisvimsredstvima...
lakose cijelaHrvatskanalaziu vrlopovoljnom Oditouzrokna5emzaostajanju netrebatraZiti
podru6ju za naj5iruprimjenu solarne energije, a u zemljopisu, vecu politici vladakojene Zele
priobaljei otocinudegotovoidealne uvjete,mno- energetsku samostalnost pojedinaca, debelo
gisujo5sumnjidavi gledepouzdanosti i trajnosti iskoriS6uju6itro5arine od uvoznihenergenata,
solarnih instalacija.Najnoviji podacipokazuju po cijenufinancijske ovisnosti cijelezemljei
kakosu istodnaobalaJadranasa zaledemtj. op6egzaostajanja. U svjetluglobalne nesta5ice
Hrvatska, zatimcijelaltalijai Portugal, u Europi energije i suludog poskupljenja nafteto je dokaz
najpogodnija podrudja za masovnu primjenu so- krajnje nebrige zabudu6nost.
larneenergije. Razlog je u geografskom poloZaju NaZalost, ne preostaje namdrugodolistvar
zbogkojega niskosuncei zimiimasnaZan odraz uzetiusvojerukei- kolikomoZemo bezpotpora,
infracrvenog zrabenja s morskepovr5ine kojaje bezdomadih banaka i bezdrZavne - sa-
strategije
zapadno odnavedenih zemalja.Tu u najpogodni-miosigurati koliku{oliku pred
neovisnost skorim,
jemdijeludana,poslijepodne, kadnemajutarnjih jo5Ze5cim energetskim krizama.
magli,a potrebe zatoplomvodomrastu,priroda Ostavljeni dase brinemo samio sebi,nemamo
nudinajjade osundanje. O ljetnim uvjetima ne ni znanjani informacija o novimtrendovima koji
trebanigovoriti. ve6zahva6aju i poslovicno rastro5nu Ameriku.
Medutim, stvarnost je u velikomraskoraku s Posvuda, taktikom mrkvei batine,kreditima i
tomcinjenicom, pa najbolje iskori5tenje sundeve porezi ma,driave i vladenastoje smanj itipritisak
energije- u gvjetskim razmjerima - imajuAustrija, naklasicne izvorestruje,grijanja i gorivaza au-
Njemadka, Svicarska, Svedska... Ubrzano imse tomobile, padecentralizacijom izvoraprepu5taju
prikljuduje Portugalkojije 2007.otvorio najve6u gradanima briguo vlastitoj energetskoj sigurn-
fotonaponsku centralu nasvijetu,a u ltalijijene- osti.Dakako, pomaZu imnasvemogu6e nadine,
zamisliv hotelili oansion bezvodenih kolektorajer i to je jeftinijeod obvezeza distribucijom do
nakrovui podnog grijanjau svimsobama... najudaljenijih
tocaka Sirom zemlje,

90 Stedljivijegrijanje

H
 DESNO:PloEasta
konstrukcija klasidnog
solarnog koleffiora za
zagrijavanje vode.
Na crno obojenun
alnuploEu
savnosu
zalemljene
cijevikrozkoje
protjecemedij.

Cijev meandrira kako bi

voda bila duZeizloiena
suncu.
lspodcrne plo6e i po
obodu kutije
postavljenje
toplinski izolator,
a sveje P
zatvoreno
u limenu a
E
kutiju. Dobro
;i
zabrtvljeno
mat-staklo spreiava o

ohladivanje zraka iznad

cijeui i smanjuje o.draz
suncevogzracen@.

LIJEVO:Nova serija
Viessmannovih
koleffiora omogu6uje
integriranje uredaja
u krovni pokrov, a
boju okvira moiete
z
z odabrati prema boji 40
crijepa. Uz bolji vizualni
U dojam, takva izvedba
pospjeiuje itoplinsku
b
L zaititu.

Svegatogakodnasnema,pai onikojibi mogli lakou cijevimamoZe bitii obicna voda,iskustvo GORE:Tijekom dvana-
ne5to poduzetijednostavno nepomiSljaju natoda pokazuje da je prakticnije primijen- est mjesecimijenjase
i sigurnije postotak udiela topline
imSuncenudibesolatne kilovate. Trebaihsamo iti nekidrugitekucimedij.U praksikolektorimaiz koleffiora u ukupnoj
pokupiti,a uredajikojito radevecdesetljecimanajce56e protjeceposeban(neSkodljivi) anlilriz toplinskoi potroinji
trajuduZeodautomobila i netrebaimnidesetina cimese otklanja opasnost od smrzavanja, a kuce.
mucnog i skupogodrZavanja kojepoklanjamosprecava seitaloZenje kamenca. Najvecije u lipnju i
(100o/o),
limenim kantama. Kolektori
su spojeni navelikivodeni spremniksrpniu a naj-
manji u prosincu (6 %)i
Kakobismovasuvjeriliu efikasnost solarnih (300,500ili 1000litara)u kojise pohranjuje top- sijeinju (12o/o).
uredaja pokazat 6emotehniku i princip
radasolar- linaprikupljenasasunca. Medutim, ni ostali
noggrijanja. Temperatura medijau kolektoru itemperaturamjesecinisuznemarivi.
Sastajali5tafiziketoplinskisolarni uredajinisu vodeu spremniku pola ilitri
stalnose mjerei usporedujuJer, dobitipotrebne
jerdjelotvoran Eetvrtine
ni5tadrugodolistupicaza ilarenusundevu putemosjetnika, radsustava ovisi topline besplatno, od
toplinu.Priprocjeni djelotvornosti togzradenja prvenstveno o pogodnoj temperaturnoj razlici sunca, znaEi vrlo veliku
najboljeje podsjetitise osundanog automobila(D,).Takodugodokje medijtoplijiodspremljeneuitedu.
na otvorenom AutoizloZen
oarkirali5tu. suncu vodepumpaodrZava stalnostrujanje medija
dobro6e se zagrijatii zimi,bezobziraStoje krozkolektor gdjeon preuzima dodatnutoplinui
okolna temperatura ispodni5tice. Najce5ce zrak prenosijeu spremnik.
u osundanom autuimadvostruko vi5utemoer- Cimse medijohladido odredene razine(npr.
aturuodvanjskoga, paonaljetiponekad doseZe nakonzalaska suncailipoddebelim oblacima),
i70"c. termostatska sklopka iskljucuje pumpui prekida
lstose zbivai u solarnom kolektoru, no tu se cirkulaciju
u ovomvanjskom, kolektorskomdijelu
nezagrijava zrak,upravljac ilitamnepresvlake,sustava. U spremniku ostaje velikakolicina
vru6e
ve6crnoobojena limena plocai teku6ina u crnim ilibaremdobrozagrijane vode.
cijevima. Tatemperaturna razlikaodreduje se programi-

Stedljivijegrijanje 91
 ranjemelektronidkog upravljackog sustava koji bakrenog ilialuminijskog limaobojenog specija-
omogucuje finuprilagodbu uredaja ljetnim ilizim- lnimcrnimmat-premazom. Bakari aluminij su
skimuvjetima. odlicni toplinski vodici, a crnamat-boja sprecava
U s p r e m n i kj e u g r a d e ns p i r a l nci i j e v n i reflektiranje toplinskih zraka.U novijevrijeme
izmjenjivad krozkoji protjecepitka(hladna) te se bojeizraduju na osnovititanij-nitridnog
vodai preuzima toplinu. Kakosespremnik pritom oksida(TiNOx) kojise pokazao vrlotrajnimi
postupno hladi,njegov duZiudinak ovisio volu- neosjetljivim na izlaganje suncu,a potpuno je
menuzagrijane vodei toplinskoj zastitivanjskih ne5kodljiv. Naprimjer, od te tvariu pra5kastom
stijenki. oblikuproizvode se i lakotopivetablete za lijek-
No,dimtemperatura spremnika padneispod ove,a svece5cei neSkodljive impregnacije za
unaprijed odredene granice- kadse mediju drvo.Priizradizahtijeva vrlomaloenergije i ne
cijevima kolektora pokazuje relativno toplijim - opterecuje okoliS.
, cirkulacija zapocinje iznova, a toplina se iz kolek- Preko bakrenog ilialuminijskog limapoloZene
QOLJE:Malmou ponovno
Svedskoj.Vakuumski tora dovodiu spremnik. Ohladeni se su bakrene cijevisavijene u oblikumeandra. U
vitosol-300kolektori na medijvracau kolektor, gdjega suncezagrijava nekimkonstrukcijama plocasti je limutisnut i po-
proielju suvremenepo- - a kruZenje seponavlja. vijenpobakrenim cijevima kakobisestvorila Sto
slovne zgrade s velikim Kolektor odreduie udinak veca dodirna povr5ina izmedu cijevi i crne ploce,
restoranom pokrivaju
ve6inu toplinskih Zbognajpovoljnijeg odnosa cijenei udinka da- cimesepospje5uje prijenos topline.
potreba, a u pojedinim nasse naobiteljskim kucama najce5ce ugraduju lma kolektora kod kojihje cijevs medijem
razdobljima mogu ih tzv.plocasti kolektori. U njimaseizravno i difuzno obostrano pokrivena limom, alii takvihkodkojih
zadovoliiti i u cijelosti. s u n d e vzor a d e n jue o b l i k ue l e k t r o m a g n e t nje
i hizmedu dvijuprofiliranih plocaostavljen tek
Kolicina iskoriitene gavi protok
sundeveenergije je valova gotovo u cijelosti pretvara u toplinu. vij u kanal za medija.
golema,pa se sustav Kakocrnabojavrlodjelotvorno upijainfracrveni O najboljem oblikukolektora godinama sevode
brzo ispladuje - cak (toplinski) diospektra suncevog zracenja solarni 2ucnerasprave. Dokjednizagovaraju monolitnu
iu Skandinaviiigdje se kolektori obicnoizraduju u oblikuplosnatihizvedbu s kanalima unutar metala (poput vodenih
je sunce od jesenido
Ijeta sasvim niskoiznad
crnih kutija sa staklenim poklopcem. k a n a l au a u t o m o b i l s k ommo t o r u )
d , r u g is u
juZnog obzora, ito od- Apsorber, prozirni poklopac i kutijaglavnisu uvjereni daizbocene cijevinaravnoj plociprimaju
govara vertikalnopost- dijeloviovognajvaZnijeg elementa sustava. vi5ezracenja podraznimkutovima. Medutim,
avlienim kolektorima. Apsorber plocastog kolektora napravljen je od praksapokazuje dasu najdjelotvorniji apsorberi

Solarni kolektori zasad se najceice primjenjuju za Stedljivo zagrijavanje

7 potroine tople vode i predgrijavanje vode u kotlu centralnog grijanja. Glavnu
fi ulogu ima spremnik u koii dotjece medij iz kolektora i zagrijava vodu u dobro
E izoliranoiposudi. Najvedegodiinje uitede postiZuse ukljudivanjemu sustav
>dniskotemperaturnog ili kondenzacijskog kotla. Takoder,kombinacija solarnih
'i
kolektora, velikog spremnika i podnog grijanja omoguduje vrlo duga razdoblja s
E dominantnosolarnimgrijanjemprostorija.

92 Stedljivijegrijanje
 Vitosoll00je
ploiasti solarni
'kolektor
koiemuie prilaqodenViessmannovsolarni
komptets inoadni-xotiom i spremnikomtople vode
za Stedliiviie griianie.

=
E
"::
=
i,
++ e z
z
€'

Temeljitijeiskoriitenje sunceveenergiieomogucuie.slo\eniiis.ustavkod koiega GORE:Viessmannoviplocasti kolektori

toplinaiz spremnikaistodobnogriie potro'nu vodu i sustavcuevtu poou' u
hfadnijemiazdobljuspremnikpredgriiavavodu.niskote.mperaturnog ,tt Kon-
denzabiiskookotla,a'smaniuieitroikove prania u perilici. Primienaumielelo
zaqriiaie vo-de(oko 35'C - 45'C) iz vrlo velikogspremnika(1000'1500I).koie
ioiaiii sustavino1eosigurati i'u nepovolinimvremenskimuvie.timanudi uitede
u raznim variiantama,oiisno o domiiliatosti pri izradi instalaciie'
vitosol-100 nude vrloiednostavnopostavlianie.
na krovni pokrov. Nalpriiese pricurste.parglglTi
montaini protili, a potom se na nlin prtc.vf9culu
kolektori.'I medusobnopovezivanie kolektora
otakiavajupriktiucci koie ne trebapritezatini uvrtati
vec se jednostavnoutisnu.

Stedljivijegrijanje
93
Na gornjem kraju u pravilu tolikoskuplji odnajjednostavnijih plocas
vitosola 300je E

uzduZnokuciite u .e
cijevima da optimalan odnos ucinka i cijene valja
koje se jednostavnim 6
potraZiti negdje u sredinitrZi5ne ponude.
naticaniem umecu L Priizradikolektora najvaZnije je postici maksi-
malnoupijanje toplinskog zracenja uz najmanje
moguce reflektiranje i rasprsivanje.
Pridana5njem stanjutehnike najbolje rezultate
dajucrnokromirane ploceicijeviilipakpovr5inski
premaz odaluminijevog nitrita. S takoobradene
povr5ine plocastog kolektora reflektira seod8 do
10postosuncevog zradenja.
No,inzistiranje na nekoliko postotaka rczlike
sasvim je besmisleno kadu praksipoloZaj, nagib
vakuumirane i izloZenost suncunasvakompojedinom kolek-
cijevi- bezikakvog-\ loruoviseo nebrojenim vanjskim cimbenicima.
pomoCnogalata. Stovi5e, cijenekolektora u solartermiji nisutoliko
Na gornjem kraju svake
cijevi je kondenzator u
velikedase nebi isplatilo i malopretjerivanja za
kojemu ispareni medij svakislucaj.
predaje toplinu vodi Poklopac je najce56e od nelomljivog, izrazilo
i vra6ase u kolektor prozirnog staklas vanjskom mat-povr5inom.
kao tekucina. Prijenos PriizborustaklanajvaZnija je prozirnost, pa
toplineje izuzetnobrz
pa se kruZenjeodvija u kvaliteta (i cijena)uv-elike ovi-se'o tzv.faktoru
kratkim ciklusima. transmisije gdjenpr.vrijednosti od 0,9do 0,92
oznacuju staklokojepropu5ta oko90postosun-
cevogsvjetla.
Takvoostakljenje za5ticuje kolektor od ki5ei
tuce,a zracniprostoriznadcijevipona$a se kao
toplinski izolator kojismanjuje toplinske gubitke
i spredava povratno iZarivanje toplineu okolni
orostor.
Kutijai okvirplodastog kolektora osiguravaju
-'' cvrstocu i krutost cijelogsklopakojimoraizdriati
Zavrinapetljau
kojoj se voda(ili i najjacivjetar.Pritomvaljapripaziti na ukupnu
glikol)vracaprema masukakobi se smanjilo dodatno opterecenje
spremniku,prolazeci krovi5ta. Kutijese izraduju od lakihi otpornih
ponovnokrozciklus - eloksiranog
zagrijavanja. materijala aluminija, titan-cinka ili
sintetike.
Crnakolektorska plocaleli natoplinskom izo-
Unutarsvakogstaklenog latoru(poliuretan, polistirol), dovoljno debelom
valjkaje metalna cijev
s krilcima, uzduZnopo- dasprijedi iZarivanje topline krozpoledinu kutije.
dijeljenaudvije,sdva U pravilu, cijelizradniprostor morabitiodlidno
izvoda na gornjem kraju. izolian,pricemuposebnu paZnju valjaposvetiti
U cijevije medijkojina bocnim stranicama, brtvljenju staklai okvira.
suncu lako isparava,a Crnaplodakolektora nesmijedodirivati
na gornjem kraju, u valj- strani-
kastim kondenzatorima, ce kutijepaobodna izolacija nezaostaje zatop-
predaietoplinu mediju linskom za5titom poledine.
(vodi/glukolu)i ponovno Kolektori se obicnooroizvode u velicini1x2m.
se,kao tekucina,spuita lakose vecinakolektora postavlja takoda imje
prema donjem kraju
staklenog valjka. Kruienje duljastranica okomita nastrehu, imai kolektora
se stalnoponavlja,a akti- kojisepostavljaju duljom stranicom paralelno sa
vira se vec pri umjerenim strehom. U takvimkolektorima meandriraiuce
temperaturama.Stoga cijeviimajuravnedijelove paralelne s duijom
takvi vakuumski kolektori stranicom kutije.
imaju iznenadujuce visok
uiinak i po relativno Nakutijisu i prikljudci kojiomogucuju spajanje
tmurnomvremenu. kolektora u grupei nizove, pridemu nekiodabiru
Zapravo, vitosol-300je serijsko, a nekiparalelno spajanje.
vrlo aktivan izmjenjivac U novijesu vrijemeovi prikljucci dovedeni
topline kojienergijom
suncastvaraparu, a zatim do savr5enstva pa se kolektorimedusobno
toplinu iz pare konden- prikljucuju jednostavnim utiskivanjen (kliki
zacijom predaje mediju gotovol). Svispojnielementi zahtijevaju bespri-
kucnog sustavakoji jekornu toplinsku za5titu, a nadovodne i odvodne
protjeie kroz kolektore. pla5tod ne-
cijevimorase navu6i debeliza5titni
upojne umjetne spuzve.

94 Stedljivijegrijanje

-i
 Vitosol300 T nudi se u dva
osnovnapaketa.Prvi s
dvadesetcijevi
pokriva 2 nf ,
a drugi s trideset
cijevi - 3 rn'.
Jednostavnose
nastavljajujedan na
drugi, a umetanjemili
vadenjemvakuumiranih
ciievi podeiava se
ukupni ucinak
,\ koiije baremdvaput
\\ vediodobicnih
1\ plocastih kolektora
$\ jednakepovriine.

Uakuumski cijevni kolektori

U u s p o r e dsbpi l o c a s t i mvaa,k u u m sckiij e v n i
kolektori
viSetopline
nudebitnoveciucinak
na jednakoj
- 20do25posto
povr5ini.
t\tt"!'i-**'1
's
kolektorskoj
O v d j es u c r n ec i j e vai p s o r b e ruam e t n u tue ,.
Sirustaklenu cijeviz kojeje isisan zrak.Ovisno
o proizvodacu, u tojgrupikolektora pojavljuju se
brojne konstrukcijske inacice - odstaklenih cijevi
s naparenim zrcalom duZdonjegdijelakojire-
flektirasunceve zrakeu stra2niu stranu ciievi.do
cijevis crnimbodnim perajama kojepovecavaju
apsorpcijsku povr5inu. Staklena je cijevobicno
opremljen dao d a t n ivme n t i l o m
k o j i ms e n a k o n
rastavljanja i servisiranja ponovno isisava zrak.
Jer,tu bi i malovlagemoglostvoriti isparavanje
i maglicu kojabiponiStila ucinak skupekonstruk-
ailo

N o v ag e n e r a c ioj av i hk o l e k t o roam o g u c u j ef f i ,
oblikovanje popotrebi.
Naime, svesecijevigornjim krajem prikljucuju
nadobroizolrrani razdjeljivac, dokih nadonjem
k r a j up r i d r Z a vcav r s tpi l a s t i c npir o f i lD
. uljina
razdjeljivaca i brojprikljucaka odreduje seprema
ocekivanoj povr5ini apsorbera, pase svakisus-
tavmoZepovoljipro5irivati i dogradivati.
Dodatnu prednost takosastavljenim kolektori-
madajemogucnost zakretanja cijeviokouzduZne GOBE:Primjenavodenih
i zrainih plocastih kolek-
osii usmjeravanje prema odredenom dijeluneba, L tora gotovo nemaogra-
0imese neutralizira nepovoljan poloZaj krovau nicenjai u poljoprivredi.
odnosu nadnevno gibanje sunca. Obilje vruce vodeitoplog
Stovi5e, ovi se kolektori mogupostaviti i na suhog zrakanudi gotovo
potpunu neovisnost
1uZnu fasaduzgrade, a upadnom kutusuncevih o svjetskimcijenama
zrakaprilagoduju se pojedinacnim zakretanjem energenata.
. e d u t i ms,v e o v e p r e d n o s it iv e c a
c i j e v iM
dlelotvornost u odnosuna plocaste kolektore LIJEVO:Vecinanovih
odraZavaju senagotovo dvostruko vi5ojcijeni- u kolektorai foton-
odnosu naobicne plocaste kolektore. aponskihpanelanudi
Spremanje topline ukljucivanjeu krovni
pokrov na nacin krovnih
Zagrijavanje i stalno dogrijavanje vodestrujom, prozora,paiukombi-
naftom iliplinom nijenimalo jeftino.To znajusvi nacijis njima.

S t e d l j j v i jger i j a n j e otr
 kojiobiteljske kucegrijunekimsustavom central- Oddjelotvornog kolektorskog sustava ocekuje
noggrijanja. KakobismosvakiputkadpoZelimose da u svakomtrenutkuimadovoljno vode
imalitopleradijatore, a ugodnu voduzatu5iranjeodgovarajuce temperature - jednomzatuSiranje
priotvaranju slavine, kotaocentralnog grijanja i kupanje, a drugiputzapodnogrijanje ilipredgri-
trebastalno odrZavati u jacemilislabijem pogonu javanje vodeu kotlucentralnog grijanja.
pricemutro5ivi5enegoStoje razumno. No,postupno zagrtjavanje velikog volumena
U slaboizoliranim kudama sustavradigotovo vodeuz stvaranje kontinuirane temperaturne
kontinuirano podpunimoptereienjem, a toplina podjele u spremniku zahtijeva dostavremena.
izgubljena kroznekvalitetne zidovei krovstalno Pritomudestalo hladenje izmjenjivaca cestim
se nadoknaduje izgaranjem ogrjeva.Medutim, otvaranjem slavina u kupaonici ili paknaglim
k o d s u s t a v ak o l e k t o r s k oggr i j a n j as u n c e m , hladenjem instalacije centralnog grijanja samo
dovodenergije moguc je samotijekom dana,a odgadapostizanje najviSe ocekivane tempera-
najdjelotvornije zagrijavanje postiZe se iskljucivoture.Stogase u praksiprimjenjuju i spremnici
podjakimsuncem ivedrimnebom.Kakotoplinu iz kojihse toplinacrpiselektivno, iz odvojenog
prikupljenu u spremljenoj vodivalja odrZati barem sloja(odjeljka) u kojemu vodaimaodgovarajucu
dosljedeceg jutra,spremnik morabitiStove6i,s t e m p e r a t u ir un e g u b it o p l i n uk o n v e k c i j s k i m
vecommasom vodei - savr5eno izoliran. mije5anjem unutar velikeposude.
Stogaje, uz kolektore, spremnik podjednako P r e g r a d e sn pi r e m n i coim o g u 6 u jpur i j e n o s
vaZandiouspje5nog sustava. toplineiz kolektora na relativno ograniceni volu-
Solarni spremnik morazadovoljiti dvanaoko menvode,takodasenuZna temperaturna razina
nespojiva uvjeta- odrZati visokutemperaturupostiZe u znatnokra6em roku. Vru6imedijiz
vodei stalnootpu5tati toplinu u sustavgrijanja ili kolektora predaje toplinu onomdijelupotro5ne
voduza kupanje. Kakobi setajproces gubljenjavodekoji svojomtemperaturomosiguravanalbrli
topline usporio, u spremniku morabitiStovi5e prijenos topline, paje ta spirala u donjem dijelu
vode.Medutim, volumen nemoZeneogranicenospremnika. U nekimspremnicima sustavfunk-
povecavati jer izravno ovisio kapacitetu kolek- cionira pomocu membrana kojeseotvaraju i za-
tora.Prevelik spremnik prikljucen nakolektoretvarajunaosnovirazlikeu tlakuizmedurazlicito
maleukupnepovr5ine nikadse ne6edovoljno zagrijanih slojeva.
zagrijali jerce i kroznajdeblju izolaciju postupno Takvispremnici omogucuju postizanje relativno
gubititoplinu - ponekad i brZeod zagrijavanjavisokih temperatura u ogranicenom dijeluvolu-
osundanim medijem. Stogao pogodno odabra- menacaki podSkrtim suncem, jer se toplina
nomvolumenu i toplinskoj za5titi spremnika uve- prikupljena kolektorima ciljanopredaje manjoj
likeovisii ucinak cijelog suslava. k o l i c i nvio d e .K o m b i - s p r e m n
su i cui g l a v n o m
U solarnispremnik obicnosu ugradena dva n a m i j e n j e pn ri e d g r i j a v a nvjoud ez a k o t l o v e
i z m j e n j i v a ct oap l i n eu o b l i k us p i r a l n o
s a v i - centralnog grijanjacimese znatnosmanjuje
jenihcijevi.Krozmanjiizmjenjivac u donjem potro5nja klasicnih energenata. lakoidealnu
d i j e l us p r e m n i koad v i j as e z a t v o r e ncai r k u - kombinaciju cinekolektori prikljuceni nasustav
lacijamedijakojitoplinuiz kolektora predaje podnog grijanja, gdjeugodno zagrijan ambijent
vodi.Ovdjemedijulazikrozgornjiprikljudako s i g u r a vvao d ao d s a m o2 5 o C n, i u 5 t e d eu
spirale,a krozdonjise vracau kolektore. U klasicnim sustavima nisuzanemarive.
gornjispiralni izmjenjivac dotjede hladnavodo- Naime,izmedukotlakojimorazagrijativodu od
vodnavoda,odozdopremagore,i zagrijava se 16"Ci kotlakojipredgrijanu voduod20",30"ili
preuzimanjem topline kroztankecijevi.Djelot- 40"Cdogrijava na razinuod 60"ili 80"C,krije
vornost prijenosa toplineuvelike ovisio duljini se godiSnja razlikaod stotinai tisucalitara(ili
s i ukupnoj povr5ini cijeviuronjene u topluvodu kubika)ogrjeva.
paskupljimodeliimajukvalitetnu tankucijevs Kombinaciju spremnika cinitzv.puffer- veliki
p Tipican solarni povecanom, valovitom ili rebrastom povr5inom.spremnik kojije s jednestranespojenna so-
! spremnik sa spiralnim grijanje
p izmjenjivaiima topline. Kakohladna vodau spremnik dolazikrozdonji larnekolektore, a s drugenacentralno
I Zagrijavanjepoiinje od izmjenjiva6, a potomse,zagrijana, podiZe prema - i dodatnispremnik kojise zagrijava toplinom
fi najdonje spirale kroz vrhu,neizbjeZno se oblikuje nizslojeva razlidite iz puffera. Takvakombinacija nudioptimalan
fr koiu protjeaedobro za- temperature. Pridnusuhladniji, a privrhutopliji. ucinak. Jer,spremanje velikekolicine toplevode,
; grijani medij iz solarnih
kolektora. Kroz srednje Znamo lidaje prijenos topline moguc samoako njenostalnodogrijavanje kolektorima i postupno
spiraleprotjeEevoda postoji temperatu rnarazlika,povratni vodiz sus- ukljucenje u cijevnu mreZu sustava imajo5jednu
za kotao centralnog tavagrijanja valjaprikljuciti namjestu (visini) gdje prednost - ujednaceni radkotlai manjenapreza-
ilipodnog grijanja. Na temperatura vodeu spremniku nijeniZaodtem- njeuredaja.
vrhu, gdje se prikuplja perature vodekojasevra6aizsustava grijanja. Bezobzianavrstukotlai nacingrijanja, u svaki
najtoplija voda sprem-
nika, spiralaje potroine U protivnom, povratna bi vodazagrijavalase spremnik moZeugraditi i pomocni elektricni
tople vode. Odozgo najhladnije dijelove spremnika, ali bi u gornje, grijac. U izvanrednim situacijama, privrlodugom
je uronjenpomocni toplijeslojeve, stizalanakondodatnog hladenja.razdoblju gustihoblakai niskihtemperatura, taj
eleffiricni grijac kojim T i m eb i s e ,t e o r i j s ktie, m p e r a t u r rnaez l i k eu vamdodatak moZeosigurati nesmanjeni komfor.
se u nuidi nadoknaduju prijenos
gubici topline nas- spremniku smanjivale i usporile topline N o , f i n o p o d e S e ns iu s t a vz a h t i j e v p ao u z -
tali otjecanjem vrude nacijeviupravo u gornjem dijelugdjeseocekuje danukontrolu svihelemenatai elektronicki
potroine vode. najjace zagrijavanje u polaznom vodu. automat kojistalnomjeri,usporeduje i odmah

96 Stedljivijegrijanje
reagira nasvakupromjenu (a nekei anticipira).
U tomuglavnu uloguigraju temperaturne razlike.
Naprimjer, dimse vodau donjem dijelusprem-
nikaohladiispodprogramirane razine, automat
ukljucuje puTpui uspostavlja dotokvrucevode
iz kolektora. Cimse ne5topromijeni u bilokojem
dijelusustava, mijenja se i reZimradapasuvre-
menokolektorsko grijanje nudibitnoveciudinak
od sustava poznatih iz prvihdanaovetehnike,
prijepetnaestak godina.
Mnogo tople vode, velika usteda
lakoje u meduvremenu Sto5ta pojeftinilo pa
dana5nji kolektorski sustavza obiteljsku ku6u
ne ko5tavi5eod osrednjeg automobila, vlasnici
starijih ku6as instaliranim klasidnim centralnim
grijanjem morajuipakrazmisliti o isplativosti
E
ugraonJe.
.e
U n a t o co d u S e v l j e nnj uo v i m m , o Z d ai m j e
trenutadno i p a k p o v o l j n i j am o d e r n i z a c i j a
postojecih uredaja i pobolj5anje kucezamjenom :
prozora i dodatnom izolacijom fasade.Nesmi-
jemozanemariti dinjenicu dadana5nji niskotem-
peraturni kotlovi, plinski i uljni,tro5eneuspore-
divomanjeogrjevai manjezagaduju okoli5od
kotlova s pocetka osamdesetih. Akoie sustavu
dobrom stanju, a ku6azadovoljavajuce izolirana,
ponekad je dovoljno zamijeniti plamenik i sanirati
d i m n j a k .N
. .a i m es, u v r e m e n sui s t a vg r i j a n j a
smanjuje prosjednu potro5nju ogrjeva zatrecinu,
Stou solidnoj obiteljskoj ku6iznacigodiSnju
u5teduod oko 1000litaranafte.lstodobno,
kolektorski sustav moZeu istimuvjetima u5tedjeti
tek350litara. Problem je u tomuStou starojkuci
solarni uredajmoZete uglavnom primijeniti kod odzradivanje
predgrijavanja vodeza kotaocentralnog grijanja
ilizapredgrijavanje sanitarne vode.
Neprikladni prozori, tanjiili neizolirani zidovite potrosnatoplavoda
- polaznivod
neizolirane instalacije uvelike umanjuju mogu6i
ucinak, jerznatnetemperaturne razlikeizmedu vodaza grijanje- polaznivod1
vrucihgrijacih tijelai hladnih zidovai podova
ubrzavaju bijegtopline nanajnepovoljnijim mjes- spiralaizmjenjiva6a
povrSinom
s rebrastom cijevi
Itma.
Medutim, u novogradnji kojaje projektirana i
sagradena premasuvremenim normama i do-
sljed-nom primjenom najnovijihiskustava glede
dobreizoliranosti i Stednje energije, osjetljivi
solarnisustav postiZeneusporedive udinke.
Odlucite li se unaprijed na ugradnju podnog
grijanja,uspje5no ceteoblikovati optimalan
sustavkojimalotro5i,jo5manjeonedi5cuje zrak,
dugotrajei dajevamve6uneovisnost glede
cijenaogrjeva. StoviSe, temperaturu polaznog
vodapodnoggrijanja od tridesetak stupnjeva povratvode
kolektori moguosigurati i po mutnomvremenu,
iskoriS6uj ucidifuznoinfracrveno zra6,enjekroz
koprenu oblaka.A i to ne5tovrijedi,zarne?
No,to je vecdrugapricakojadokazuje kako
dana5nje stanjetehnike netrpidjelomidna rje5e-
nja,a najbolje rezultatedajetekinterdisciplinarni Presjek kroz spremnik sa spiralnim izmjenjivacima koji iz razliEitozagrijanih
pristuppricemuje nuZan skladizmedu svojstavaslojeva uzimajlt vodu odredene temperature.Na vrhu je vruca, a pri dhi relativno
zgrade ivrstegrijanja. Kotlovi,spremnici hladna voda. Ovisno o toplinskim potrebamagrijania, iz spremnika se mo1e
i grija6a povuCi
(1) ili hladnija voda (2). Timese spredavanepotrebno iscrpliivanje
tijeladanassu tijesnopovezani s prozorima, zi- topline toplija
i otvaraju mogucnosti za bolji komfor, npr. u kupaonici.
dovima i energetskim ucinkom zgrade. No,za takvo iskoriStenje topline trebaju osjetnici i automatsko upravljanje.

Stedljivijegrijanie
97
 Rimski
poudak
za carstvo
S-.::,

=J,

topline
Podnoje grijanjestarijeod dvije tisuce
godina,no pristuptakvomcirkularnom
sustavuomogucilanamje teknedavno
modernatehnika.Naialost,vecnapo-
cetkuu cijeluje priiu upletenomnogo
neutemeljenih tvrdnji,kojeje bilo teiko
demantirati prije negoito praksa
doka2esuprotno.
U tojpolemicizai protivpodnoggrija-
nja ipakje dokazano- toian proraEun,
kvalitetnimaterijali,ispravnainstalacija
i strudnaizvedbadajuvrhunskikomfor
po optimalnojcijeni.Topotvrdujuljudi
koji vecgodinamauiivaju blagodati
takvoggrijanja.

StarisuRimljani pohladnom vremenu palili

vatru
u velikomlo2i5tu ispodili pokrajkuce,a vruce
dimne plinove nisuodvodiliizravnoudimnjak nego
u cjevovod ispodpodakojije leZaonamasivnim
Rimskije hipokaust
stupovima. Za postizanje stalnezracnestruje
bio prvi klimatizacijski imalisu pomocne mijehove, no njihovorazumi-
sustav.Cirkulacijom jevanjeproblema omogucilo imje projektiranjei
zagrijanogzrakaidima izvedbu tihtoplihdimnih kanala na nacinda se
kroz temeljei zidove nuZniuzgonpostizao u relativnokratkom
zgrade cijelo je zdanje
roku,a
zimi postupnoakumuli-
povlacio gajedobro primjerendimnjak nadrugom
ralo toplinu. krajudimovodnog labirinta.
Naslicnom principu
Lieti se u ove kanale grijanisui Suplji
zidovi,
a otvaranjem i zatvaranjem
puitao zrak iz poklopaca naulaznim otvorima grijanjesemoglo
sjenovitog parka na podesiti povolji.
sjevernojstrani zgrade.
Gusto raslinie osigura- Kakosu zgradegradeneuglavnom od ma-
valoje dovoljno hlada sivnogmaterijala - opekei kamena- nijebilo
za ugodno hladenje te5koodrZavati ugodnozagrijan prostors malim
masivnogzdanja.Kako temperaturnim oscilacijama.Toplinaupijena
je sustavdjelovaopreko umasi
vrlo velikih povriina i zgrade stalno seilarivalau prostoriju,bezobzia
malesu temperaturne kolikosuZustro roboviubacivali drvau otvoreno
razlike nudile komforan loZi5te. Dimovodi zagrijani na pocetkusezone
boravak. odr2avali su toplustrujuu gibanju, a zagrijanu
98 Stedljivijegrijanje
 )
9
r

strukturuzgradetrebaloje samoodrZavati na 6emodaje na5euvrijeZeno poimanje komfornog GORE: Danainji

postignutoj razini-. grijanja
vrlodaleko odoptimalnoga. sustavi po.d nog elj an1 a
omoguculu pnmlenu
Doksetoplina iz poda iZarivalauvis,izzidova Odsamepojave suvremenih podnihgrijanja ovu svihpodnihobloga,
seiZarivala horizontalno. Takosutoplinske zrake jetehniku pratila
pravakampanja dezinformacija i od kamenai keramike
zagrijavale svepredmete u prostoriji,a postupno neutemeljenih tvrdnji.Medutim, vrijemejepokazalo do laminatai masivnog
i negrijane dijelove zida.Na krajusu svesobne dasviargumenti protivpodnog grijanja
podivaju na parketa.
je sustavpod
povr5ine iZarivaletoplinu sasvihstrana i zagrijavale neznanju,pogre5noj i nestrudnojizvedbi instalacijeKako
stalnom eleffironidkom
zrak,a konvekcijsko je strujanje bilogotovonep- i nedostatku medicinskih istraZivanja. kontrolomlakose
rimjetno. Usporedimo litos dana5njim centralnim Danasje dobroznanoda povr5ina grijanog prilagoilujeprom-
grijanjem, starisu Rimljani bilidaleko isprednas, podau zoniboravka nesmijebititoplija od29"C. jenirelativnevlaZnosti
jer su pri difuznom iZarivanju toplines velikih Atatemperatura provjereno nepogor5ava stanje zraka u prostoriji,ali i
povr5ina vanjskimklimatskim
uZivaliu ugodnije zagrijanom ambijentuoboljelih poda
vena.Osimtoga,temperatura od oscilacijama.
uzprosjedno stupanj-dva niZutemperaturu negoli 29"C postiZese samoza najhladnijih dana,a Suvremena tehnik nudi
u dana5njoj sobisradijatorima. Umjesto osje6aja styarnaprosjedna je oko24'C. beiiEneosjetnikekoji
suhode u toplomzraku,pri niZojse temperaturi Stovi5e,u usporedbis radijatorskim, podno podjednakouspjeino
ugodnije diSe,a pluca preuzimaju vi5ekisika. A grijanje
nudipovoljnije higijenske uvjetei mnogo iprate temperaturu zraka
izravnoiiarenutoplinu.
uz nilu temperaturu i prostorijase sporijehladi zdravijuklimuzatvorenog prostora.Kakose Pritomje sasvim
dimese Stedienergija toplinaiz podaSiriuglavnom iZarivanjem, a svejednoimajuIi
Prisjetimo lisesamotemperaturne razlikeizme-ne konvekcijskim kruZenjem zrakau prostoriji, atraffiivni i nterijeri pod
duhladnog prozora ivru6eg radijatora ilipregrijane kolidinauskovitlane pra5ineje zanemariva, pa oblo2enkamenomili
pecii stalnog propuha masivnimparketom...
kaljeve zbogspuStanja hlad- se pod namje5tajem i u kutovimane stvaraju
nogi uzdizanja zagrijanog zraka(ipra5ine) shvatit pra5nagnijezda.Zagrijan suhipodnijepogodno

Stedljivijegrijanje 99

lE-
 plinovodasue.se -"-L.",'
ce56eugraduju
tzv.etainacentralnagriianja.Termostatibolie
kontroliraju temperature,a ujednaieno zagriiavanie
vodesmaniujetemperaturneoscilaciieu sustavu.
Miienja se i oblik radiiatora koji niiom temperaturom
i vecompovriinom omogucujumirniji rad kotla ili
kombi-bojlera.Ipak, vruci radijator ispod Ioie
Poulatak izoliranog prozora stvaraoje znatne gubitke ier se
toplina najbrie gubila na mjestunajvece
podnom temperaturnerazlike- na hladnomstaklu. Ueinak
grijanju plinskih i uljnih kotlova bio je gotovo podiednak.

okruZenje grinjama kojeu radijator dijelovima

i bakterijama, kucetrebadodatna toplina, sustavse
skizagrijanim sobama bujajuupravo u kondenzatumoZepro5iriti panelima zazidnogrijanje. U tom
nahladnoj podnojpovr5ini.Osimtoga,ravanpod slucaju vodau cijevima podnog i zidnoggrijanja
se i lak5edistiod rebrastihradijatora prekokojih bit6epribliZno jednake temperature.
stalnostrujizraks obiljem pra5ine. Namokro ili nasuho
Podno grijanje
dajei vecuslobodu priuredenju U pravilu, cijevis toplomvodompokrivaju se
ambijenta, jernemavidljivihgrija6ihtijela- pros- estrihom kojisvojimkemijskim i fizikalnim svoj-
torispodprozoravi5e nijerezerviran zaradijatore stvima omogu6uje akumuliranje i iZarivanje topline,
pa ne trebaskracivati zavjese.Uz uvaiavanje a njegova nosivai tvrdapovr5ina je pouzdana
pojacanog hladenja duZvanjskih zidovai nuZno osnova za polaganje podnih obloga.
gu56epostavljene cijevipodnog grijanja, moZete Donedavno svasu se podnagrijanja izvodila
slobodno velikiprozor,
ugraditi staklena vrataili ovimmokrimnadinom, a cijevisu zalijevane es-
cakcijelistakleni prematerasiilivrtu.Dakako, u trihom. Medutim, sveSiraprimjena suhegradnje
dana5nje vrijemeza takveplohedolaziu obzir - gdjegipskartonske plocezamjenjuju Zbukua
GORE:Sustavploia za na dobro zabrtv- montaZni h prof ilaomog ucuju brzu gradnju
podno grijanje iskljucivo trostrukoostakljenje sustavi
ljenim ivrlodvrstimokvirima bezikakvih toplinskihpregradnih zidova i instalacijskih kanala - stvorila
uponor-tectoima
nekoliko tipskih mostova. Akosuzidovitoplinskidobro iako je pogodnookruZenj
izolirani e za razvoi montaZn ih panela
elemenatas kojima se seugrade prozoriboljih
toplinskih
svojstava, cijela suhekonstrukcije podnog grijanja...
lako pokriva svaki oblik se ku6amoZegrijatiiskljudivo podnim grijanjem. No,postavljate li podnogrijanje namokro, ku6a
tlocrta - ploie, cijevi,
spojnei rubne trake. Pritom treba strogopo5tovatiogranicenje maksi- mora bitizatvorena, s ugradenim i ostakljenim
malnetemperature poda.PokaZe li se da nekim prozorima i vratimakakopropuhili mrazne bi
napostupno
utjecali suSenje estriha.
DESNO:Nakon Naarmiranobetonsku plocu podanajprije poloZite
polaganjaploia i svih izolacijskeplodei prekrijte ihvodonepropusnom
cijevi utiskujese voda i
ispuita zrak, a potom se Plocesu najde56e
folijom. od polistirola, a uloga
na pune cijevi nasipava im je dvojaka - smanjuju toplinske gubitkepre-
cementni estrihi odmah mastropnoj konstrukciji, a istodobno prigu5uju
poravnava. udarnubuku.Zeliteli boljuzvucnuizolaciju, na
To se radi iza zatvorenih podlogu ispod osnovnih izo-
prozora kako bi se armiranobetonsku
sprijedilo prebrzo plocamoZete
lacijskih poloZitiitanjepodneploce
isuiivanje ili smrzavanje kamenevunekojese lakoprilagoduju manjim
smjesetijekom ljetne neravninama podloge.
Zege ili zimskog mraza. Potomprekofolijepostavite celicnure5etku
(maloodignutu od podloge) u kojojsu Zicena

100 Stedljivijegrijanje
 Cijevi s toplom
vodom u podnom

svoievrsniradijator vrlo velikepovriine. Ujednaieno

zagrijana podna ploha smanjuje konvekciisko
strujanje,a male temperaturnerazlikeusporavaju
bijeg topline.Kotaoradi s relativno niskom
temperaturomvodei malim oscilacijama,a masivna
ploca podnog estrihaomogucujeizdaino
akumuliraje topline i duZarazdoblia minimalnog
pogona. Iz prostorije je nestaojak toikasti izvor
topline,a toplinska osjetljivostnaiih stopalapruZa
nam dojam ugode pri niZim temperaturama.

tocnoodredenim razmacima koji omogudujuestrihom. Uobicajena

debljina
takvekonstrukcije
varijabilne razmake meducijevima, u skladus je oko12,5cm - mjereno
od povr5ineosnovne
projektom. Pricvr56enjecijevina ovuarmaturnustropneplocedo gornjeplohezavr5nepodne
re5etku olak5avaju posebne kopde. obloge.
Kakosecijela podnakonstrukcija
izvodiplivaju6e,
bezdoticaja obodnih zidovai ostal
ihvertikalnih
el-
emenata zgrade,poobodu prostorije,
uzastupove
i ostaleprepreke postavljaju
se izolacijske
trake
(1 x 10-18cm - ovisno o debljini
podnogsendvica) kojetreba
prekriti uzdignutim rubom
folije,a potomsve
zaliti cementnim
i l i Z i t k i ma n -
hi dr i t n i m

GORE: GORE:PE-Xacijevi
Plivaiuca velta-uponornatiskuju
- konstrukcija s se bez muke u depaste
modularnim izolacijskim modularnetecto-plode.
ploEamazahtijeva Sveje mnogo
. LIJEVO:Poias postavljanjeobodne jednostavnijenegoli
polacanog gn@nla toplinskeizolaciieprema pomiiljate...
s guice polo1enim svimzidovima.Mekana
obodnareika omoguduje
g
Y ,ftt:ii::#3;",;r!?:i:;
bi se odrza@
Dt
neikodljivo toplinsko
razttKaprema istezanje plivajuce ploce.
odr2alarazlika
7 ostalimdijelovimapoda, kao Tazaititna izolacijska
da je rijei o ugradenomkonvektoru. traka nadvisuje estrih
GustopoloZenecijevi pojadavajui2arivanje i uklanja se tek nakon
dijela poda ispred hladnestaklenepovriine. polaganiapodne obloge.

Stedljivijegrijanje 101
 Vrloprakticno i brzopolaganje cijeviomogucuju
posebne sendvid-ploce s uzdignutim cepovima.
Rijedje o polistirenskimili polistirolnim
plodama
prekrivenim tvrdomfolijom,oblikovanom tocno
premaprofiliranoj povr5ini
gornjoj polistirola.
Maleizbocine i udubljenja nabocnim stranama
cepovaolak5avaju jednostavno i pouzdano
utiskivanje
savitljivihpolietilenskih
cijevipricemu
osnovni raster
cepova omog ucujepolaganje cijevi
paralelnos rubovima plodeili pakpodkutomod

'Gotovoidealna raspodiela topline

profil idealne radiiatorsko visinska radijatorsko

temperaturne grijanje temperaturna griihnje
podjele s radijatorom podjela kod i radiiatorom na
u prostoriji ispodprozora podnog grijanja unutninjem zidu

Dijagram usporeduje visinsku temperaturnupodjelu u grijanoj prostoriji.

UzreEicada iizma glavu 6uva a Subaraje kvari odlidno odraiava fizioloiku
istinu. Naime, tijelo nam kroz stopala gubi gotovo tredinu topline, pa i slabo
zagrijan pod ima velik stvarni i subjektivni uiinak.
Pri podnom grijanju krivulja je najbliZa idealnom modelu, a temperaturna
podjela osigurava tople noge i hladnu glavu. Jer, idealni temperaturni profil
grijane sobeodredujeda temperaturnarazlika u punoj visini prostorijene smije
biti vedaod 2 K (kelvina),a 10 cm iznadpoda ne smije biti niZaod 21"C.

KALJEVAPEC
45".Cijevise postavljaju bezikakvogalatai pri-
bora,jednostavnim pritiskom noge,ao njihovom
medusobnom razmaku ovisijaceili slabije
zagrijavanje pojedinih dijelovapoda.
Raspored cijevii prikljucenje odvo-
jenihcirkulacijskih krugovaodreduje
s t r u c n j ap
k r i p r o j e k t i r a ncj ui j e l o g
SUSIAVA.
CimsucijevipoloZene pocijelojetaZi
i spojenena razdjeljivade, u njihse
istodobno ou5tavodai isou5tazrak.
Cijevisepotpuno ispunevodominatlaie
Modularneploie moiete
Iako i uredno krojiti, a s do 2,5bara.Prekotakopripremljenih
manjim komadima i cijevina povr5inu podananosise (ili
pravilno pokriti uZedije- nalijeva)estrihkojine smijebititanjiod
Iove nepokrivenog poda. 3 cm (mjereno od vrhacepova) - najce5ce
Dvorednaspojna traka
ucvr66uje taj sastav,a od50do60mm.
postavljase na depove Cementni seestrihpriprema takodasepijesku
s obje stranespojai (granulacije0-3mm)dodaje cement u omjeru 4:1, ugodanbio
po potrebi natiskuje a potomvodas otopljenim aditivom zapobolj5anjeplamen kaljeve
peci,zraEnoje
nogom. podatnosti smjese. -
Vodenesmijebitiprevi5etek strujanjeizrazito
tolikoda smjesastisnuta u Sacioblikuje grudu. nepovoljno.Tesu pedi
Kakodjelotvoran prijenostoplineizcijeviu masu najdjelotvornije u kudi s debelim zidovima i dobro
estrihaosigurava tekvelikadodirna povr5ina, pa izoliranim prozorima. U protivnom, hladan zrak s
prozora struji nad podom prema peci, zagrijava se i
estrihtrebadobronalijegati nacijevi,najbolji se u krugu se spuita niz hladan prozor. Pod stropom i
postiZu
rezultati dodatnim strojnim nabijanjem. uz pec je izrazito toplo, dok se u ostalim diielovima
Tekuciilianhidritni jetvornicki
estrih pripremljenasobe osjeda propuh, a ponekad i hladno6a zidova.

102 Stedljivijegrijanje
 Pri kontinuiranom
polaganju podnog grijanja
kroz nekoliko prostorija
na pragovimase obvezno
izvodi dilatacijska reika.
Na crti gdje se sastaju
ploce polaie se spojna
traka s ravnim srednjim
dijelom na koji dolazi
mekani T-profil. Cijevi
tiiesno prolaze kroz
izrezaneotvore. Pri
lijevanju estriha tu se
oblikuje ravni rub, a
nakon obradepoda u
susjednoj prostoriji u
estrihu je vidljiva samo
Zuta crta koju na kraju
prekrije prag ili profil.

Pri podnom
grijanju toplina
se ravnomjerno
iZaruje s cijele podne
povriine. Kakoje poc
a izravnimiZarivanjemipredmete
u sobi.Povriina mu je manja, premastropu,visinskatemperaturna\tr-
pa uEinakpostiile ubrzanom cirkulacijom pri 6emu ohladeni zrak podjelaie gotovo
podjela gotovoidealna.
idealna.Zrak predajetoplinu
Zrakpredaje toplinustropu, hladise
stropu,hladi se
struji prema prozoru. Kako je radijator najceice ispod prozora, i polako spuita premapodu. No,umiestointenzivnogstrujanja
intenzivno uzdizanjezraka oblikuje iznad njega toplu zavjesu koja nad podom, ovo je gibanje neprimjetno i teiko je razaznati neki
smanjuje utjecaj prozora. Naialost, tu je najtopliji zrak u izravnom hladniii sloj zraka. Medutim, najtopliji je ipak sam pod, a izravni
dodiru s najhladnijom povriinom prostorije iime gubi toplinu, prijenos topline na stopala pojaiava dojam topline. U sobi s
a zraina struja podiZe praiinu s hladnog poda. Bez dotjecanja podnim griianjem nema uzdizanjapraiine, a umjereno zagrijan
vanjskog zraka sobnaje klima izrazito suha. zrak ima iviie relativnevlage.

Stedljivijegrijanje 103
 smjesa kojojseprimije5anju u stroju dodaje tocno
odmjerena kolicinavode.Nanosise iskljucivo
strojno,a ZiIkase smjesadobrorazlijevapo
pripremljenoj podlozi,
poputmaseza izravna-
vanje.Kaokodstrojnog Zbukanja, i ovdjese po
nalijevanju smjese estrihtrebaporavnati krutom
aluminijskom letvom.
Ovisnoo vrstii debljini, estrihtrebaodredeno
vrijeme za sazrijevanje
Nakon 4-5danaooestrihu sesmiiehodati. a tek
nakontri tjednau cijevise pu5taiodazag,rijana
do najvi5e 25"C.
fek 24. dan u cijevise, probno,pu5tavoda
zagrijana do 60"C.
Napotpuno suh,ravani zagladen (iliobru5en)
estrihnajce5ce se polaZu kamene ili keramicke
plocice, jer ovi materijalinajdjelotvornije iZaruju
toolinuiz estriha.
Laminatni paneli zapodno grijanjeilitanki paneli
odprirodnog drvapolaZu seplivajuce, saSirokom
re5komizmeduparketai zida- pocijelomobodu
poda.
Str5eci viSak trakepostavljene
rubneizolacijske
po oboduplivaju6eg estrihamoZeteodrezati
tek nakonpostavljanja podneobloge(plodica,
pqrketa i sl.)
Zeliteli napodutekstilnu oblogu, odaberite ma-
terijale
s dobrom toplinskomvodljivo56u. U novije
vrijemeproizvode setekstilne
obloge namijenjene

Siccrs - sustau ugradnie podnog grijana nasuho

c
o
z
c
f

I
U

ai
E
:
Sustavsuhog podnog sendvidaomogucujeizuzetno Tanaksendvii, jednostavnosastavljanjeploca i
brzu izvedbu nasLrho,u debljini dodatnog sloja do pregledni kanali za utiskivanje ciievi omogu6uju
5 cm, a u sluiaju pokrivanjacementnimestrihom postavljanje podnog grijanja i na mjestima gdje na
do 5,5 cm. Ploce imaiu malu masLt,svega25 kg/nf to ne bisteni pomislili.
(s cementnim estrihom 65 kg/nf) i brzo reagiraju na Nakon polaganja ploia, u utore za cijevi utakne
svaku temperaturnu p romjenu. se najprije profilirani aluminijski lim, a potom se u
Zbog tankogsloia (svega3 cm) u cementni estrih limeni kanal utisnecijev.
treba osim vode umijeiati i impregnacijskuemulziju Aluminij pospjeiuje iZarivanjetopline nagore6ime
na osnovi umietnesmole. se pospjeiuje prijenos topline u podnu oblogu i
Izvanrednemogucnostipruia siccuspri obnovi prostoriju.
i modernizacijijer se jednostavnopola1ena S takvim se sustavompodno grijanje moie postaviti
postojecupodnu konstrukciju. u svakomstanu.

104 Stedljivijegrijanje
 LIJEVO:Mekanaobodna traka pruZazvuEnuza6titu protiv
prijenosa udarne bukekoraka na zidove, a istodobno oblikuje
reiku za slobodno istezanjeplivajudeg sendvica od ploca i
estriha.Prilijevanju ili nasipavanjuestrihauzdignutirub
zaiticuje zidove, a nakon stvrdnjavanja i suienja oitrim se
rezaiem vidljivi viSakjednostavo odreZe.
Preko 2utog ruba na zid se priFvrste rubne letveza parket i
Iaminat ili profili za oplodenje keramikom.
DOLJE:Po potrebi,cijevi se mogu i dodatno uivrstiti
natiskivanjem posebnog komadaprofilirane folije.

o
o
f,

9
l.I

iskljudivo podnomgrijanju.lakosu obiljeZene LIJEVO: Po potrebi,

posebnim simbolom, prijekupnje zatraZite detaljne ostalecijevnei kabelske
podatke instalacijemoguse
tehnicke i savjetujte se sa strudnjakom. poloZitikrozurezili
Napripremljeni podmoZete bilokojitepih,
staviti kanalu tecto-ploEama i
nopripazite daje bezotapala, ljepilai bojakojebi zabrtviti poIiuretanskom
nazagrijanom poduispustale Stetna isparenja. pjenom,perlit-betonom
je
Uobidajeno da podnomgrijanjuodgovara ili smjesom za estrih.
Priizradipodnog
svaka podna obloga kojojotpor prolazu topline sendviiatakvese
nijeve6iod0,15m2KnlV. cijevimogupoloiiti iiz
Naestrihpodnog grijanjemoZete nalijepiti i ma- pukepredostroin osti,za
sivnidrveniparket debljinedo24milimetra. slucajbuducihpotreba
primjenjuju u proiirenju kudnih
Prilijepljenju se i uobicajena ljepila instalaciia.Dokje pod
kojapodnose temperaturne promjene i odolijevaju otvoren,sveje lakiei
promjenljivom mehanickom naprezanju zbog iednostavnije...
razliditog istezanja estrihai drva.
Takoder, na promjene ovihizloZenijih slojeva
utjecei relativna vlaZnost zraka,pa se masivni
parket zapodna grijanja razlikujeodobidnog izbo-
romdrva,manjom debljinom, temeljitim su5enjemmogupoloZiti i napostojecu drvenukonstrukciju
i finijom obradom utora. i postoje6i
parket.Ovdjesu cijevipoloZene u
Takoder, zbog dodatnesigurnosti povr5inu Zljebove u tvrdimizolacijskim plocamakojezam-
obruSenog anhidritnog estriha poZeljno je ucvrstitijenjujuestrihi preuzimaju povr5inskaoptere6enja
odgovaraju6om impregnacijom. uobidajenau stambenom prostoru.
OsuSeni parket (oko5-9%)treba prijepolaganja Plodese polaZunasuho, jednado druge,a
i tijekomtransporta cuvatiodvanjskog zraka,ne raspored Zljebova omogucuje i modularnopri-
smijesespremati uvlaZnije ilinegrijane prostorije,krajanje. Nakonpolaganja cijevinatakavse suhl
a za5titnu se folijunapaketima nesmijeo5tetiti. esfrhodmahplivaju6e polaZu tvrdepodneploce
Prijelijepljenja parket moraodleZati najmanje tje- i podnaobloga(npr.laminat za podnogrijanje),
dandanau prostoriji kojojjenamijenjen. Postupakpapriizvedbi nemanikakvog cekanja.
polaganja ne razlikuje se od lijepljenja parketa lakoje suhipodnisendvid skupljioduobidajene
na obidnu cementnu glazuru u prostorijama bez izvedbe,zbogbr2e ugradnje (od4
i maledebljine
podnog grijanja. do6 cm- zajedno s podnom oblogom) idealanje
Podnase grijanja u starijim zgradama danas za podnogrijanje zgradama.
u starijim

Stedljivijegrijanje 105
Podno TT T

9rrfanfeI
hladenie
Podnogrijanjei sotainikotektorinude
idealnukombinaciju.U kucije pod s
cijevimazapravoradijatorizuzetno
velikepvriine, pa svojpuni uiinak
posti1ei s umjerenotoplomvodom.
U pogodnojklimikakvuuZivajunaii
juini otoci taj sustavfunkcioniracijele
godine.AIi, kad ljetnosuncepretjera,
nitko ne pomiilja na grijanje.Medutim,
ako u susfaycijevidotjeEehladna
voda,kucase svojomklimompretvara
u udobnoskloni5teod ljetneilege.
Zahvaljujucimodernojtehniciboravak
u toj kuci postajeugodanpo svakom
vremenu,a pritomse troii zanemarivo
maloenergije.

Prijepunihsedamgodina naHvaru je sagradenatocnim, kaoStoje zami5ljeno projektom a sustav

trokatnica kojojgrijanje i potro$nu topluvodu radibezgre5ke, navelikozadovoljstvo stanara.
osigurava niskotemperaturni sustavu idealnoj Kakovrijeme odmice, a energenti poskupljuju,
kombinaciji solarnih kolektora(viessmann-vitosol sustavse odavnoamortizirao, pa se ve6moZe
200povr5ine 8 m'z)i podnog grijanja. govoriti i o distom dobitku.
Kakobi ovakavizvorbiotrajnodjelotvoran Osnovni elementi sustava:
toplinsku energiju upijenu u medijukojiprotjede osolarnikolektori viessmann-vitosol 200
krozkolektore trebaakumulirati za razdobllebez ospremnik - viessmann vitocell333
sunca. opodnogrijanje - sustavvelta-tecto
Stogasevru6imedijizkolektora odvodicijevima o p u m p n o - r e g u l a c isj skkl oi p- v i e s s m a n n
u veliki
dobroizolirani gdje
spremnik, zagrijava solaftrol+ solardivicon
750litaravode.No,zahvaljuju6i sustavu podnog o regulacija temperature - osjetnidki sustav
grijanjaukupnepovr5ine oko 170m2 gdjeu velta-genius.
cijevima stalnoimai dodatnih 150litaravode,dio U kucuje ugradenopodno grilanjetecto
toplinezadriavasei u samojstrukturi zgrade. njemacke lvrlkeVelta(danas- Uponor), klasidan
Za sludajda u duZemradoblju nebopokrivaju niskotemperaturni sustavpodnoggrijanjagdje
gustioblaciili pakzimskatemperatura padne se cijevizalijevaju uobicajenim cementnim ili
ispodrazinena kojojkolektori uspijevajuodrZati tekucim (anhidritnim) estrihom.
dovoljno zagrijanu vodu,u spremnik je ugradeni N a a r m i r a n o b e t o n smk e d u k a t npel o d e
elektridnigrijac. poloZene su sistemske ploces depovima, medu
Ukljuduje se i iskljucujeautomatski, nasignal n j i hs u n a t i s n u tpeo l i e t i l e n s ck iej e v vi i s o k e
osjetnika razmje5tenih posvimprostorijama, na gusto6e (PE-Xa).
fasadikucei u samomspremniku. Elektronicki Toplinska izolacija ispodplodaimanosivost od
upravljacki sklopstalnousporeduje ovepodatke 1,5kN/m2Stoje normirana vrijednost za podna
i upravljaradomsustava. Kadcijelisustavuskla- grijanja gdjeizolacijske plodeodlicnopodnose
dites klimatskim prilikamai navikama stanara, optere6enja, bezpojavepukotina u estrihu.
naknadne intervencijegotovonisupotrebne. Na- Kompletan proradun podnoggrijanja, uklju-
konnekoliko godina primjene, svese pokazalocujucii odekivane toplinske gubitke, izraden je

106 Stedljivijegrijanje

=-
 Kucaje sagradena
uob icajenim materii aIom
iu vrlokompaktnomvolu-
menu - s izuzetkombalkona
koji je s obje stranezaiti-
cen produljenimzabatnim
zidovima,a u konainom je
oblikovanj u dobila tipican
tradicijski izgled.
lpak,zbog lokacijeu toplom
podneblju,uglavnomie
otvorenapremasjeverui
moru, dok su na jugu iza
malih prozora smieitene
prostorije u kojimase rjede
boravi.

:9

P
s
6

b
u

kompjutorski,orrginalnim softveromvelta-CT-of-
ficeu zagrebackoj tvrtkiKuglerinZenjering.
Kakoje kucanatoplom Hvaru, gdjeje vecidio
godinenuZnije hladiti negoligrijati, ljetise cije-
vimau podupropu5ta hladna voda,ohladena u
posebnom klima-u redaju (chilleru). a,<'.{ _d

Tadaventilizatvaraju dotoktoplevodeu pod,a rn'|s('T-:

:^::
otvaraju prikljucak naohladenu vodu.Pritom za
tu5iranje ostajeobiljevodezagrijane suncem -
Stobibiloidealno rje5enje i zahotele i pansione.
M e d u t i mn,i j es v et a k ol a k oi j e d n o s t a v n o . ,^^
Temperaturu ohladenog podatrebaprilagoditi
relativnoj vlaZnosti zrakakakose na prejako

":rc
ohladenp iml o h a mpar iv l a Z n ovmr e m e nnueb r
stvarao kondenzat.
Stogaugradeni osjetnici automatski kontroliraju
odnostemperature i relativne vla2nosti zrakapa
je temperatura podastalnoiznadtemperature
roSenja.
T i j e k o mv r u c i hl j e t n i hd a n a ,k a d v a n j s k a
temperatura dosegne npr.35"C,podse ohladi
n a 2 5 " C- S t oj e s a s v i md o v o l j nzoa u g o d n u Manjije krov oriientiranpremajugozapadu,a kompaktni
kucnuklimu. Osimtoga,tu se pojavljuje obrnuti vakuumskikolektorigotovo su neprimietnis cesfe.Djelomice
ucinak odzimskog - kadstotine litaratoplevode nep.ovoljan. polo2ajkompenziranje zg.frgtanie.m ciievi prema
u cijevima usporava temperaturne promjene u smjeru najjaceg osunianja, 6imese tijekomdanapostiZe
- patrajnohladeni vrlo visoki ucinak. Debelo izolirane cijevi ulaze u kucu kroz
strukturi zgrade podzavrucih zabrtvljeni otvor s manietom i spuitaju se do spremnikau
ljetnih dananudigotovo prirodnu svjeZinu. prizemlju.Za postavljanjevakuumskihciievnih kolektora
M o g l rb i s m or e c id a o v d j ei m a m on i s k o - viessmann-vitosol200 trebaloje malo alata iioi manje vremena.

S t e d l j i v i jger i j a n j e 107
 t e m p e r a t u r ng or i j a n j ei v i s o k o t e m p e r a t u r razdjeljivaca.
no Takose kontrolom svakogkruga
hladenje. podaprecizno
cijevii cijelog upravlja grijanjem (ili
Regulacijom temperature u svakojprostorijihladenjem), u pojedinimprostorijama.
upravlja originalan osjetnik velta-genius. Ugradeni je sustavpodnog grijanjaveltaiecto
Zarazliku od uobicajenih osjetnika kojimjere s oko1200m cijevipromjera 14mm.Odabrane
iskljucivo temperaturu zraka,velta-genius ima sutanjecijevizagu5cepolaganje i ujednadenije
vidljivo kuglasto izbocenje kojimmoZemjeriti grijanje estriha.Polietilen
od kojega su izradene
iZarenu toplinu. Kombiniranjem podataka posti2e odlikuje sevisokom gustocom, a stijenke su mo-
se optimalna klimaprostorije. Postavlja se bez lekularno umre2ene patentiranim Engel-postup-
elektricnih vodovapa beZidnim putemupravlja kom.Naime, cijevipodnog grijanja morajubiti
posebnim termomotorim a
u s v a k o mv e n t i l u trajne, otporne nakemikalijei obloZene za5titnim
E-=:

DOLJE:Jednostavno, armaturau kupaonici

brzo i gotovo nerazorivo i kuhinii postoietipski
prikljucivanje PE-Xa nosaci koji odgovaraju
cijevi omogucuje svim prikljuEnim
superbrzu izvedbu elementima.
vodovodnih i n stalacija Sveje standardizirano
igrijanja. Uz rezna - cak i provrti za vijke.
klijeita (2) za pravokutne Kako se sustavi vode
prereze,glavni je alat icentralnog grijanja
elektricna stezaljka (3) p o stauIj ai u..isklj uc o
!.v .
koja mjedenu spojnicu na nadn crlev-u-cuevr
zauvijek sastavis krajem gdje visokovrijednu
cijevi, strahovitim PE-Xacijev izvana
mehaniikim stiskom zaiti6uje tanja rebrasta
kojiustiienkesobje cijev odredeneboje, u
strane utisneozubljenja svakom se prikljuEku
mjedenog nastavka s najprijespojicijev s
navoiem ili maticom. vodom,a potom se
Za postavljanje druga, vanjska,zatvori
razdjeljivaca i sanitarnih zaititnom navlakom.

108 Stedljivijegrijanje
omotacem protivdifuzije kisikakrozpla5tcijevi. tehnicke osobine cijevi:
lstodobno, unutra5nja im je povr5ina izuzetno o otpornost natrajnotoplinsko
optere6enjepri
glatkai elektrostaticki gotovoneutralna, pa u temoeraturido 95"C
njimanemataloZenja kamenca, hrdei ostalih . otpornost namehanicka opterecenja
necistoca kojese nakupljaju duZomupotrebom. otermostabilnost ori95"C
D o d u 5 es,n a Z n i j ocmi r k u l a c i j s k p
oumm p o mi r mogucnost savijanja
povremenim ubrzanim strujanjem i filtracijom . otoornostnaudarce
lakose uklanja moguci talogiz vode.Potome . trajnost
susvePEx-cijevi u velikoj prednostipred ostalim Razmaci meducijevima variraju
i unaprijed
su
vrstama cijevi. odredeniprojektom.
Za pouzdano podnogrijanjebitnesu i ostale U o v o j k u c i c i j e v i s u ugradene na razliditim
LIJEVO:Djelotvorno DOLJE:Razdjeljivai s
postavIi anj e, kontroIu autom atskim termo stat-
i precizan rad sustava skim ventilima koji rea-
omogucuju razdjeljivadi. giraju na be2i6ni signal
lz tih neuglednih zidnih s prenosivihosjetnika
kutija na svestrane iire postavlienihna bitnim
se cijevi koje se na podne toikama kuce.
ploie polaiu u odvojenim
krugovima, s polaznim i
povratnim prikljuikom na
razdjeljivaiu. Rijet ie o
vrlo preglednom sustavu
prikljudaka i ventila
na kojima se nalaze
termostatskii (ili) beZicno
upravljani ventili. Kako
osjetniciregulacijskog
sustavavelta-genius
stalnooEitavajusve
temperaturnepromjene
u kudi i oko nje, poiedine
krugove treba podijeliti
i prikljuiiti na naEin
koji omogu6uje razne
kombinacije protoka
tople vode i optimalnu
prilagodbu grijanja.
S ovog mjestau
kuhinjskoj pregradi
kontrolira se i prvo
puitanje vode u stotine
metaracijevi.

DOLJE:Shemapolaganja. Gustodacijevi i izravni prijenos topline na masu

estriha omogu6uju vrlo finu regulaciju toplinske raspodjele. Cijevi se ne smiiu
polagatina manjemrazmakuod 15cm, a gusto se polaiu uglavnomispred
velikih prozora, staklenih vrata i na hladnijim mjestima umjesto konvektora.
Takvopolje s odvoienim krugom cirkulacije ne smije biti dublje od 1 m.

Stedljivijegrijanje 109
 DESNOI DOLJE:Po
cijelomeoboduplivajuce
poloZenihploca te
izmeduizlivenogestriha
izidova, postavljase
elasti6na izolacijska
trakakoja omogucuje
slobodno toplinsko
iirenje i stezanjepodnog
sendvica,a istodobno
smanjuje prijenos buke
na ostaleelemente
zgrade.
Na svimpragovima
postavljase dilatacijski
profil kroz koji tijesno
prolaze PE-Xacijevi.

--
.1
:_]:]:]
t-J
l-l
r----t
*''*..'"";;

DESNO:Za debeloizo- :9

lirani spremnikod 750 €

litara treba u prizemlju -q

ili podrumu osigurati @

pristupacnukomoru u
6
koju se mogu postaviti i L

svecijevi sloiene insta-

lacije - sa svimmiernim
uredajima.
Malo viie prostora nikad
ne ikodi, pa je iovdje
pri sastavljanjurazvoda
svaki centimetarznacioi
lakii rad.
Pri stupai na instaIacij a
olakiava intervencijei
prilagodbe,a moguce
promjene, dogradnje i
proiirenia ne zahtiievaju
gradevinskezahvate.
Kakoje sveradeno
planski,na tomje mjestu
temeljnaploca ojacana
za mogucabuduca
opterecenia te2im
spremnikom.

110 Sledljivijegrjjanje
 razmacima, ovisnoo potrebi za jacimgrijanjem
ilihladenjem. Takosu napovr5ini od57m2cijevi
s meduosnim razmakom od 10cm,na 53m2s
razmakom od 15cm,a na60m2s razmakom od
20cm.
Temperatura polazne vodeogranicena je na
60"C,cimese spredava mogu6e o5tecenje be-
tonaprinagloj temperaturnoj promjeni.
Podno jegrijanje postavljenoteknakonizvedbe
svihostalih odkojihsunekepoloZene
instalacija,
u podili pakprodirukrozpod(struja, sanitarna
voda,kanalizacija i ostalicjevovodi).
Prijepolagan ja veltalecto plodabetonskije pod
poravnan i zagladen kakobi modularne izolirane

LIJEVO: Zidni razdjelnik

s termostatskim
ventilima i beiidnom
kontrolomsvakog
kruga grijanja automatski
upravlja protokom tople
vode, uz mogudejace
ili slabije zagrijavanje
pojedinih dijelova poda.
PEX"cijevipromjera
14mm lako se i brzo
prikljucuju, a u cijelome
podu ispod estrihanema
nijednog spoia. Cijevi
odlaze i vra6ajuse u
razdieljivaE,na dostupno
mjesto gdie se odmah
primjecuje propuEtanje.
Iskustvo pokazuje da se
bez bitno veceg troika
mogu ugraditi i priEuvni
krugovi - za ekstremnu
ztmu.

:9
LIJEVO:Uzaspremnik i
P izmjenjivac napravljena
s je razvodna instalacija
@ na kojoj su vidljivi ventili
6 izvoda iz spremnika na
L
raznim razinama.
Takvoselektivno
odvodenie omogucuje
racionalnijeiskoriStenje
suncem zagrijane vode,
a zimi se relativno topla
voda iz podnih cijevi
vracana optimalnu
razinu - na dogrijavanje.
S vrha spremnika odvo-
di se najtoplija, potroina
topla voda za slavine
u kupaonici,pa sustav
podnog grijanja lakie
odrZavarelativno brze
izmjene u optimalnom i
znatno uZemtempera-
turnom rasponu,

Stedljivijegrijanje 111
DESNO:Na pojedinim
mjestimau sustav
se mogu ukljuciti i
radijatori.Do radijatora
na zidu kupaonicevodi
posebankrug s vodom
iz toplijeg (viieg) sloja
vode u spremniku.
Time se u najvla2nijoj
prostoriji podi2e
temperaturazraka i
smanjujerelativna
vlaga. A bolie zagrijan
pod ispred kade i tuia
nudi u svakodnevici
vrhunski Stedljivi
komfor.

DOLJE:lza tradicijskog
izgleda krije se
niskoenergetskakuca
s high-techgriianjemi
hladenjem.

:9

s
.a
@

6
I

DESNO:Ljeti,kad sunce
izlaziizalazi mnogo
sjevernijeod crte istok-
zapadpa tu stranu kuce
obasjavanakon svitanja
i prije zalaska, velika se
staklena vrata prekrivaju
kapcima.
Zimi se grijani prostor
iza trostrukog stakla
pretvarau udobni
vidikovac.
U velikomdnevnom
boravku estrihje izliven
jednom dilatacijskom
reikom koja je uredena
priborom iz sustava
i izolirana, a na kraju
prekrivena profilom.

DESNO;Cijevimasu
pokriveni svi podovi
u kuci, pa i predsoblie
iza kuhinje iprostor
ispod stubiSta.Time
se s relativnoniskom
temperaturomvode
(22"C- 25'C) ciieti
prostor i strukturazgra-
de ujednaienozagrijava
na sve tri eta2e.

11 2 Stedljivijegrijanje
 plocenalijegale napotpuno horizontalnui glatku
podlogu.
Nakonpostavljanja i polaganja
velta-ploca PE-
Xacijeviutiskivanjem izmedu cepova, napodse
nanosi estrih.Prinano5enju cementnog estriha
u smjesuse obvezno dodajeadilivvelta-VD411.
Naime, Zitkostsmjese i dobroprianjanje
nacijevi,
bezzracnih gnijezda, presudnisu za kvalitetan
prijenostoplinei ukupnu otpornostestriha.
Estrihse nanosiiskljucivonaodzracene cijevi
ispunjene vodom. Radiseu zatvorenom prostoru
kakobi se usporilo ishlapljivanjevodeiz Zitke
mase,paitijekom trebaizbjegavati
stvrdnjavanja
propuh i brZetemperaturne promjene.
Tritjednanakonnano5enja estrihau sustav
cijevipostupno se pu5tavoda,najprije sobne
temperature, a potomsvetoplijakakose estrih
nebio5tetio.

LIJEVO:Tekudianhidritni estrih nanosise iskljuiivo

strojno,zalijevanjemcijelepodnepovriine i
poravnavanjem.Za uredno i ujednaieno nalijevanje
te poravnavanjetrebapodosta iskustva.
Prije polaganja podne obloge taj estrih mohete
i obrusiti poput parketa.Na takvu,prethodno
impregniranu podlogu, naljepljuju se plodice, tekstil,
parket... Za podna grijanja postojei specijalni
Iaminatnipodovi.

Stedljivijegrijanje 113
Solar
usred
Zagreba
Il obiteljskojkucizagrebackog naselja
Spanskoinstaliranje sveobuhvatni
sustavza iskoriitenjeprirodnih
resursakoji u kontinentalnoj gradskoj
klimi ostvarujeizuzetanuEinak.lako
je rijeco sasvimobidnojkuciu nizu
gotovoidenti6nihobjekatakoji po
svojimosobinamanisuninalik nekoj
niskoenergetskoj ili iak pasivnojku6i,
energetskise dobicijasnoiskazuju
znatnim novEan im u Sted ama.
Autor projekta SolarnikrovSpansko
-Zagrebi vlasnikkucedr. Ljubomir
Majdandiicpokrivasunievomenergi-
jom lavovskidioobiteljskihpotrebaza
toplinomi strujom,a prikupljanjem
kiinicesmanjioje i potroinju vode
iz vodovoda.Naenergetsku bilancu
kuceutjeie i malistakleniknajuinom
prodelju...Sustavje uvjerljivdokaz
kakofotonaponski modulimogui na
kontinentu,usredgrada,sttncemi
danjimsvjetlompo oblainomvremenu,
proizvestitolikostrujeda viSakkoji
premaiuje svakodnevne potrebeku-
canstvai uredapredajeteu mrehu.
Solarni sustavi zapripremu potro5ne toplevodei turekojabitnosmanjuje potrebu zaostalim ener-
grijanjeprostora najjednostavniji
sui najce5ce se gentima. Jer,suncem predgrijanuvoduklasicni
ugraduju. NaZalost, kakoovisustavi vlasnicimace sustavgrijanja zacasdogrijati do potrebne
osiguravaju bitneuStede ivisokuenergetsku ne- razine(plinom, uljem, drvima, strujom).U5tede
zavisnost, nezanimljivisu drZavnim institucijama suizvanredne.
i drZavnom proradunu, pao njimanitkonebrine. Postavite li vedisustav,s ve6ompovr5inom ko-
Vjerovaliiline,u Hrvatskojnepostoji evidencijao lektora,ljeticevamvi5eproblema stvarativru6a
ugradenim solarnim sustavima,biloza pripremu vodanegoliizda5na potro5njau ku6anstvu. No,
toplevodeilifotonapon... borbaprotivtakvihtoplinskih vi5kova nijete5ka.
A priprema toplevodesuncem trebala bibitidio Nekoliko kolektora prekrijete
neprozirnim pokro-
energetske zemljei preduvjet
strategije moder- vomili navlakom i takosmanjite prekomjerne
nomopremanju turistickihapartmana, hotelai toolinske dobitke...
ugostiteljskih objekata.Ovako,nemilice tro5imo Tuivi5kovi mogubitibesplatni.
strujui zagrijanjevodei zarashladivanje prosto- Ileset kuadrata kolektora
14... Nakuciu zagrebackom naselju Spansko nisu
Kakonamje toplavodapotrebna cijelegodine, samofotonaponski moduli za proizvodnjustruje,
solarni sustavi za njenupripremu radeneprekid-ve6i detirisolarnakolektora zazagrijavanje vo-
noi brZese ispladuju. Caki po lo5em vremenu d o
solarnikolektori moguvoduzagrijali dotempera- Da bi sustavza grijanjei pripremu potro5ne

114 Stedljivijegrijanje
 toplevodebiotrajnoucinkovit, zagrijanu vodu u njimasuncemo2emedijzagrijati znatnoiznad
trebasoremiti u tolikovelikisoremnik davamosi- vreli5ta obidne vode.
guradovoljne kolicinetoplevode- do sljede6eg Tajvrucimedijiz kolektora cijevima se odvodi
suncanog dana. u spremnik gdjepredaje toplinu vodii ohladen se
Najpovoljniji su spremnici kodkojihje izra1en vracau kolektore na ponovno zagrijavanje. Tako
temperaturni gradijent,tj.vodaje,ovisnoo tem- se toplina otetasuncudjelotvorno prikuplja
za
peraturi, podijeljena u slojeve, od hladnijih pri daljnjuupotrebu.
dnugdjese nalaziodvodpremakolektorima, do U spremniku medijprotjede krozcijeviizmjenji-
najtoplijih privrhugdjesuodvodi zatoplupotro5- vadai predaje toplinu okolnoj vodi.Dabiprijenos
nuvoduilipakzasustav grijanja prostora. biodjelotvoran, dugacka je cijevnajce5ce savi-
Stogaspremnik imaoblikvisokog valjkau ko- jenau spiralukakobi protjecanje medijatrajalo
jemusevodastratificira prematemperaturi, paiz dovoljno dugokakobiseStovi5etopline prenijelo
pojedinih slojevalakoizvlacite vodukakvavam navoou.
treba. Dakako, medijivodanigdjese nemije5aju, pa
Naovojje kucimanjidiokrovapokriven s detiri sustav imazatvorenidio s kruZnim protokom me-
kolektora ukupne povr5ine oko10m2.Onisun- dija(kolektori i izmjenjivac) i dios protokom vode
devomenergijom grijuteku6imedijkojitoplinu (spremnik za grijanje prostora i meduspremnik
prenosi u tzv.kombi-spremnik od 750litara.U zagrijanje pitkevode).
dobroizoliranom valjkuje i meduspremnik za je toplina
lskoristiva jednaka razliciukupne to-
zagrijavanje pitkevode. plineapsorbirane kolektorom i toplinskih gubita-
Tekucina u kolektorima i cijevima izmjenjivacakanastalih bijegom topline krozkuci5te kolektora
obicno je nekiteku6imedijslicanautomobilskom i kgoztoplinsku izolacijucijevi.
antifrizukoji spreiavazamrzavanje tijekom Stoje kolektor boljeizoliran, a cijevikra6e, gu-
hladnih zimskih dana.Ovdjeje primijenjena spe- bicisumanji.
cijalnaneotrovna tekucina (tyfocor) za solarne Kadse energijom sunceva zradenja ne moZe
sustave. Razrjeduje sedestiliranom vodomu od- dobitidovoljno toplineza potrebe domacinstva,
govarajucem omjeru, ovisno o najniZim i najvi5im u sustav se ukljucuje dopunsko plinsko grijanje
temoeraturama. kojimse temperatura vodepodiZe do potrebne
Tekucina imaodgovarajucu viskoznost, sadrZi razine. Plinje ekoloSki prihvatljiv energent, a za-
antikorozijske dodatke, dodatke protivslarenja hvaljujuci kolektorskom pregrijavanju nipotro5nja
i promjene kemijskog sastava, a o razrjedenjunijevelika.
otopine ovisitockaledi5ta ilivreli5ta.Jer,kolek- Mjerenje
torinisusamoizloZeni hladnoci i smrzavici ve6 Stvarnu ucinkovitost sustava nemoZemo usta-
novitibezmjerenja. Zatoje MajdandZic ugradio
i tzv.mjernulinijus pet uredajaza mjerenje
LIJEVO:U podne DOLJE:Sjediite toplinske energije. Tajkontrolni dodataknije
Ijetnog dana apsorberi Hrvatskestruine u.druge
prikupljaju toliko za suncevuenergrlu nulanza funkcioniranje sustava i obicnose ne
sunieve topline da ih prepoznaje se izdaleka ugraduje, nokakoje u ovojku6isjedi5te Hrvatske
valja zasjeniti. po fotonaponskim struineudrugeza suncevuenergiju,ugradenje
Tu su pokriveni teikom modulima,solarnim izznanstvenih i edukativnih razloga. Tuje mjerilo
gumom koju ne odi1e apsorberimaza toplu
vjetar, no i nakon toga vodu na krovu i tri
protoka, elektronidki sklop s pokaznim uredajem
otkriveni dio daje oko digitalna pokaznapanela i dvatemperaturna osjetnika. Raspored uredajai
2 kw. u vrtu. mjernih tocaka prikazan je nashemi.

Stedljivijegrijanje 115
 Mjerise: Q p,, a";i;'b'aFu Q n ,
1.toplinska energija potro5ne toplevode, Razdoblje kwh kwh kwh kwh
2.toplinska energija solarnih kolektora, ruian2003 291 37',| 0 0
3.toplinska energija dogrijavanja potro5ne tople
vodeplinom, listopad 2003 284 232 0 0
4.toplinska energija zagrijanje prostora, studeni2003. 230 189 65 2148
5.toplinska energija solarnog udjela u grijanju prosinac 2003. 252 1 5 3 154 4986
orostora. sijecanj2004. 306 157 1 1 9 5332
U d j ep l l i n 4u. t o p l i n s k o
e jn e r g i zj ia g r i j a n j e veljaca2004. 3 1 3 24'l 81 3809
prosiordQPIInor ocitava'seiz i dzlikeizdredu
c j e l o k u p neeh e r g i j ep o t r e b n e z a g r i j a n j e izracunavaju se poformulama vidljivimu shemi
prostora i solarnog udjela. Energetske bilance sustava naovojstranic,.

Shemarada sustava za solarno zagriiauanieuode

(s brojnimmjernimuredajimazapreciznopracenjesvihprocesa)
*# ,i.,l -*+,=.,.- Korekror
| | .-\
lPlLrski I __/a\_, =
lkorrderzrciiskil nV ' >-r | .S
I t o r a o + + kI w | | 1l

preko ograde Majdandiicevog vrta,

svatkomoZeiz sata u satpratiti energetske
dobitke i potroinju.lako ie ugodno oiitati
besplatnekilovate struiei topline,za
europskaje mjerila mnogo vainiji podatak
o smanjenju emisiie staklenickih plinova
(CO")u atmosferu. Na slici iz 2004.godine,
nakbn prve godine pracenja i uhodavanja
projeffia, brojka pokazuje da je iista
proizvodnjatopline spasilaatmosleruod
1,218tona ugljicnogdioksida.Danas,na
poeetuu2008.,proizvodnjomtoplinei struje
zajedno,kolicina CO"koji tijekomcetiri
godine nije dospiou-atmosferu,doseglaje
25 tona! A to je samo jedna obiteljska kuca.
Pilot-projeWSolarnikrov Spansko.
Rijei je o kombinaciji plinskog centralnog
grijanja i kolektorskog sustava sa
spremnikom u kojemu je voda zagrijana
suncem. Dakako,potroina (pitka)
topla voda moie se zagrijavati samo
suncem,samoplinom, ili pak optimalnom
kgmbincijom tih dvaju izvora.
Caki po najnepovoljnijemvremenuplinski
kotao ili elektriEnigrijai u spremniku ne
moraju grijati hladnu vodu, ve6 samo
dogrijati onu predgrijanu u koleffiorima.
Shemaje naizgled komplicirana,jer je u
ovaj ogledni sustav ukljucen niz dodatnih
mjernih instrumenata. Da kuca nije
svojevrstanznanstvenii edukativniobjekt,
pun mjernih uredaja,shema bi bila znatno
jednostavnija...

116 Stedljivi.iegrijanje
 Skromno zimsko
dogrijavanje plinom
U tablicisu rezultatimjerenja energije tijekom
zimskog razdoblja, od studenoga 2003.do ve-
1ja6,e2004. godinekadse ku6auglavnom grijala
plinom,a suncemzagrilana vodaiz spremnika
samodogrijavala do Zeljene temperature (pfv
oznacuje potro5nu topluvodu,a grgrijanje).
Donjipakdijagram pokazuje kakoje vi5kom
toplinske energije iz solarnih kolektora vec u
mjesecu rujnu2003.godineunaprijed pokriven
manjaktoplinske energije nastaozbogzagrija-
vanjapotro5ne toplevodeu listopadu. Kakose
tijekomljetavodazagrijavala iskljudivo
suncem,
obilnije vi5aku toplijem dijelugodineizdaSno
nadoknadio gubitke nastale tijekom zime.Do-
grijavanje plinom biloje najizraZenije
u prosincu,
alii tadaenergija dobivena izplinanijeprema5ila
onuiz solarnih kolektora. Valjanaglasitida su ti

.%.

GORE:Dovodnei odvodnecijevi za protok

radnog medija (tyfocor) iz spremnika u
kolektore i iz kolektora prema spremniku.
Dakako,u takvoj izvedbi protjecanje se
ostguravapumpom.

LIJEVO:Spremniku podrumu.Postavljen
je na otvor u zidu koji glavni podrumski
prostor dijeli od svojevrsne kotlovnice,
male,Iako dostupne prostorijeu kojoj su
svi mjerni instrumenti.
Da biste saznali ito se zbiva s toplinom
darovanomod Suncadovoljnoje otvoriti
vrataove toplinskesmodnice.
Tu se nalazi i nekoliko uredaja
fotonaponskog sustavaza proizvodnju
struje, ali i plinski kombi-bojler za centralno
grijanje i dogrijavanje vode iz spremnika.
Spremnik kapaciteta 750litara tako je
konstruiranda od dna prema vrhu ima
stratificiranu podjelu vodenih slojeva, od
hladnijih prema toplijima, iime se postiie
bolja iskoristivost.
Ovisnoo namjeni,uzimasevoda
zagrijana na potrebnu temperaturu,a tu ie
ugraden i dodatni spremnik za toplu pitku
vodu. Opdenito, takvi veliki spremnici s
temperaturnimgradijentom djelotvorniji su
od obicnih.
Na slici su vidljive izolirane cijevi koje
spremnik povezuju s kolektorima na krovu
te odvodne i dovodne cijevi za pojedine
dijelove spremni ka s odgovaraj ucom
temperaturom vode.

Stedljivijegrijanje 117
 rezultati dobiveni u nizinskom dijeluZagreba, s
cestom savskom maglom, dakleu najnepovoljni-
jimuvjetima.
Golemi ljetni viSkovi
Sasvimje drukcija situacija ljeti.Tadasustav
proizvodi golemevi5kove toplevodeza koju
trebateksmislitinadintro5enja. Malibazenpred
ku6ombiobi samobezazlena igradkau odnosu
nastvarne mogu6nosti jeftino dobivene energije.
Dakako, ljetijehladenje mnogozanimljivije od
grijanja, no hladitiprostor toplinskim vi5kovima
.nijeba5jednostavno.
, lakoi uobidajene toplinske pumpemoguu U sustavusu i urgdaiikoii nam4,oQ{inirysn-trtnicima
reverzibilnom nadinuradadatidobrerezultate, neznademnogoi nepopravljajuudinakkuinog
u svijetuse intenzivno tragaza najpovoljnijimsolara,ali znanstveniku otkrivajusvetajneprocesa
tehnidkim rje5enjem kojimbi se hladiloljetnim - mjerilotoplinskeenergijeutroienena topluvodu.
toplinskim viSkovima.
To naizgled nevjerojatno rje5enje omogucuje
da toplinskisustavza zagrijav anjevodedjeluje
kaorashladni uredajkojitolikojaderashladuje
prostorije kolikovanisuncejadeprZi.Jedanod
prvihuredaja te vrsteugraden je 1992,godineu
hotelu Spanjolskom graduBenidormu.
Rezultati su uvjerljivi, no sustavtek treba
premostiti velikurazlikuizmeduskupogekspe-
rimentalnog prototipa i jeftinije industrijskeproi-
zvodnje.
Zasadnijezavr5en razvojuredaja kojibisejed-
nostavno primijenio u obiteljskoj ku6i,paslicnih
proizvoda ninemanatrZi5tu. Medutim, donjego-
ve pojaveneceprotecimnogovremena. Kadse
to dogodi, iz temelja ce se promijeti energetska
situacija u zemljama kojeljetizbogklima-uredajaMjerilotoplinskeenergijedobiveneiz solarnih
preoptere6uju koleffiora.U usporedbis uobiEajenom potroinjom
energetske sustavedo krajnjih za grijanjekudei tople potroinevode,iak i ljeti,ove
granica, Stosecestodogadau turistickoj ltaliji. brojkenudeEistozadovoljstvo.
lz istihje razloga u Americi zimskastrujajeftini-
ja odljetne(!). Medutimitako oslabljensustavdajegotovo2
U nedostatku ili
takvog slidnoguredaja, Maj- kW energije,kolikoi standardniveliki bojler.Ka-
dandZi6 ljetiprekriva gotovotridetvrtine kolektor- da bi suncuizloiio sva cetirikolektora,ucinakbi
skepovr5ine, dimesustavcuvaodpregrijavanja i prema5io 5 kW...
mogu6eg o5te6enja. No, ono Stoje zagrebadkoj obiteljskoj ku6ivi-

Grafikon koji pokazuje 450

udinaSsolarnog sustava 425
zimi. Zutim je oznaEena 400 I energijapotroSne
Toplinska toplevode
energija dobivena f energijaiz solamihkbbhora
Toptinst<a
375
dogrijavanjem pomoAu [f Toplinska potro$nevodeiz kolektora
energijaizplina,za dogrijavanje
plinskog sustava 350
gnpnp. c 325
Sasvimje logicno i
razumljivo da su zimi ko- E 3oo
; 275
leffiori obasjaniiskosa,
pod malim kutom, kad
'fr zso
sundevezrake do naiih 2
o
zs
zemljopisnih Sirina
(otprilike 46"N) prolaze E 2oo
mnogo dulji putkrozze- 2 17s
mljinu atmosferu.Tu su IFo ' u o
i toplinski dobici znatno 12s
manji, pa je dogrijavanje 100
nuzno, 75
Medutim, tijekom ta
Eetiri mjesecani solarni 50
dobici nisu zanemarivi 25
pa ie potrohnia plina o
bitno manja negoli u rujan2003. listopad2003. studeni2003. prosinac2003. sije0anj2004. velja0a2004.
kudi beztakve opreme.

118 Stedljivijegrijanje
 Mjeriloudjelasolarnetoplirbkeenergijeu grijanju Mierilotoplinske
energije
dogrijavanjapotroine
prostora(radisamozimi).Rezultatitakvihmjerenjau toplevodeplinom.Ukljucuje
sesamozimi,kadse
duiim razdobljimaotkrivajuiznenadujudepromjene, kontrolira potroinjuplinai potroinju
i usporeiluje
pa i potvrduglobalnogzatoplienja... suncem vode.
zagrijane

mjesednog mjerenja tro5akplinskog grijanjai

Impresiuna
dogrijavanja dosegnuo je 4000kuna,dokje ra- proizvodnja
nijihgodina, za istorazdoblje grijanja ku6ei vode
pla6ao gradskoj toplani oko11.000kuna. ELEKTRENA
Drugimrijedima, za pet-Sest godinasustavbi ENEBGIJA
potrebekudanstva
se mogaopotpuno amortizirati, a nakontogaje za (230V),uz
svebesplatno i cistidobitak. odvodenjevi6kovau
MoZemopretpostaviti da bi u suncanijim dije- javnueleffiriEnu
lovimaHrvatske amortizacija bilabrZa,pa bi se mrezu:
investicija isplatila vecnakon3-4godine. Ako 2004............. 7136kwh
je sustavpostavljen na komercijalnom objektu, 2005. ............
7331kwh
amortizacija je jo5kraca. 2006. ............
7651 kwh
Sagradite li dobroizoliranu i pametno projekti-
ranuku6u,u5tede mogubitivrlovelike.Gradite TOPLINSKA
pak ENERGIJA
li novuku6uod temelja, a pritomu cijelosti za grijanjestambenog
Uredajzamjerenjetoplinskeenergijeutroienena ilibaremdjelomice primijenite pravila gradnje pa- prostorai potroine
griianieprostora.UkljuEujesezimi.Kakonagrijanje sivneku6e,dramatidno 6etesmanjiti energetske toplevode:
prostoraotpadadvijetrecine ukupnoutro5ene
energije,tu se najboljevide stvarneuitede. potrebe.
Teorijski, ovajsustavza iskori5tenje sundeve 2004.
2005.
............
3301
............
3593
kwh
kwh
Sak,najadranskoj je obalinasu5napotreba.Na- topline trajenajmanje trideset godina. Glavnisu 2006. ............
3753kwh
Zalost,umjestobesplatnog sunca,na5ihotelijerii elementi bezpokretnih dijelova i rijetko se kvare,
ugostiteljii daljetroseskupustruju. patakvatehnidka oprema trajekolikoi ku6a.Da- Urazdobljuod 2004.
U trinaest mieseci - 4OOOkwh kako,suncezasadnepokazuje znakove do 2007.godine,
umora pripremom
godinedanaovajku6nisustavproi- niti smanjujeiZarivanje toplevode
Tijekom topline. Za razliku od soIarnim zag riiavaniet
zvedeoko4000kWhtoplinske energije.Time naftnihizvorai plinskih nalazi5ta, izda5nost mu
je uSteden veliknovac,a okoliS je po5teden od netrebaniprocjenjivati...
baremdvijetoneugljicnog dioksida, kolikobi lakosu na MajdandZi6evoj ku6iprimijenjeni u atmosferu
se na5lou atmosferi daje ku6agrijanafosilnim kolektori i spremnik njemadke proizvodnje NIJE
opre- 6ak25
gorivom. mu moZete nabaviti i od domacih proizvodaca, ugljidnog dioksida!
Ljetise aktiviranjem samotrecinesustavado- uglavnom malih, samostalnih privrednika kojivec
bivaobiljebesplatne toplevode,azimi,tijekom godinama proizvode slicne kolektore i spremnike
nepunacetirimjeseca, vodutrebadogrijavativisokekvalitete i pouzdanosti.
plinom ito upolamanjom potro5njom. Oditoje da bismonatompodrudju moglisilno
Kakvibiserezultatidobili u uvjetima mediteran-pro5iriti proizvodnju, a velikebi serijeznatno
skeklimemoZemo samonagadati, noonibi bez smanjile i cijenu.
maglei snijega bilineusporedivo bolji.Konacne Kakozaovimproizvodima u svijetunagloraste
mogucnosti seteknaziru, a rezultatimjerenjaiz potraZnja, netrebanispominjati mogu6nosti akti-
ku6eu Spanskom pokazuju daje rijedo golemom viranja industrije, zapo5lj avanj a, izvoza...
potencijalu. Naprimjer, u Austrijije la bran5a samou 2006.
lsplatiuo za pet godina? godini zaposlila vi5eod6000ljudi.
Dakako, kadgovorimo o solarnim dudima,ve- Iehni6ka poboljianja
6inije najzanimljivija cijena.Za primjer, Ljubomir NatrZi5tu je ve6duZevrijeme uodljiva podjela
MajdandZic je u svojsolarni sustavza pripremu na dvijevrstesolarnihkolektora zazagrijavanje
toplevodeulo2io42.000kuna,a to kvalitetno tekucihmedija.Prvisu plocasti, s navarenim
ulaganje ve6muje prvegodinedonijelo u5tedu cijevima iobojeni crnombojom.Plocas cijevima
od 7000kuna.Naime.u razdo-bliu trinaesto-uloZena je u dobroizoliranu kutijukojas gornje

Stedljivijegrijanje 119

=-
 straneimazabrtvljeni stakleni poklopac kojicrnu povr5ina kojasunceve zrakezrcalipremauzdu2-
plocuodvajaodvanjskog zrakaismanjuje utjecaj nojosistaklenog valjkapospje5uje zagrijavanje i
temperaturnih promjena. brzopodiZetemperaturu medija.
Primjenom specijalne bojeosigurava se dobra S t o g an e k im o d e liim a j un a d o n j opj o l o v i c i
upojnostsundevog zracenja, a u najnovije
vrijeme staklene cijevinapareno metalno zrcalokoje
crnijepremaz odTiNOx-paste, ekolo5kiizuzetno uskucijevs medijem zagrijava istraga. Osim
povoljnog titanijevogspojakojijeneotrovan, lako toga,valjkaste staklene cijeviomogucuju bolje
odolijeva temperaturnim promjenama, odlicno iskori5tenje sundevih zrakakojetijekom dana
upijatoplinsko zradenje,nepucai nelju5tise. mijenjaju
upadni kut.KakoSunceprividno putuje
Dabi se smanjilo reflektiranje suncevih zraka u visokom lukuod istokapremazapadu, veci
i Stovi5etoplinezadr2alo podkolektorskim sta- diodananjegove ce zrakepadatinacijevigoto-
klom,u najnovijim je kolektorima naapsorber na- vo okomito, s minimalnom refleksijom, pa ce i
tijepljena
crnahrapava folijakojaplociosiguravatemperaturne oscilacije bitiuglavnom manje, a
upojnostodcak95posto. toolinski
dobiciveci.
Sasvim drugimsmjerom iderazvojkolektora Proizvodadi tvrdeda su cijevnikolektori tako
napravljenih odvakuumiranih staklenihcijevikroz izradenida sprecavaju zadrlavanje snijegau
kojesu provucene metalne (ilitanje
staklene) ci- svimzimskim uvjetima.
jevis medijem. Tusepojavljuju brojneizvedbene Poomjerupovr5ine i prikupljene energije takvi
inadice,pasvakiproizvodac nudine5toosobito. su kolektori znatnodjelotvorniji odjednostavnijih
U osnovi, cijevne kolektore odlikujudvijepred- plodastih kolektora naMajdandZi6evoj kuci.
nosti.Vakuum sprecava toplinske gubitke zagri- lpak,akona krovuili u vrtuimamjesta,ne
janogmedija, a unutra5nja konkavna staklena morateodmahpohrliti u nabavunajsavr5enijeg

Kako naplatiti predanu struiu U clanku14.stavku1.Zakonao energijiizrije-

Takavpionirski projekt,prvidomacipothvat komsekaZedaje iskori5tenje obnovljivihizvorai
takvevrstepratei brojniproblemi. Ali,tipicno
za kogeneracije u interesuRepublike Hruatske.
Hrvatsku, te5ko6e nisutehnicke veciskljucivo NatemeljuZakonao energiji(Narodne novine
administrativne naravi. broj 68/01i 177104)iZakona o tr2i5tu
elektricne
Valjarecida je 20. sijecnja1998.godineu energije (Narodne novine, broj 177I04)doneseni
HEP-udovr5en i kompletiran vaZandokumentsusljede6i Pravilnicii Uredbe.
kojiodreduje tehnicke i pravne okviredjelovanja o Pravilnik o kori5tenju izvoraener-
obnovljivih
malihpogona zaproizvodnju elektricne energije. gijeikogeneracije (dlanak 14.stavak 2.);
Ta Odlukao utvrdivanjutehnickihuvjetaza r Tarifnisustavza oroizvodniu elektricneener-
prikljucenje malihelektrana na elektroenergetskigijeiz obnovljivih izvoraener!ijei kogeneracije
sustavHrvatskeelektroprivrede bilaje sasvim (clanak 28.stavak 3.);
u skladus europskom praksom i procjenama o e Uredba o naknadi za poticanjeproizvodnje
Uz digitalne panoe s energetskom razvoju. elektridneenergije iz obnovljivihizvoraenergije
kojih prolaznicii susjedi lakoje takvudjelatnost podrZao i Zakono ener- i kogeneracije (6lanak 28.stavak 3.);
mogu uiivo pratiti gijikojije
Sabordonio2001. godine, a primjenjuje lzZakonao trZiStu elektricneenergije (Na-
funkcioniranje sva tri
slrstava,s primjenom se od 1. sijecnja2002.,drlavnagaje birokracijarodnenovine, broj177104) nastale su i pratece
solaraponekadse mogu godinama drZala u nedorecenom obliku, bezob- uredbe te oravilnik:
upoznatii posjetitelii. zirananovijezakone,Zakon o gradenju i22007. o Uredba o minimalnom udjeluelektricneener-
Toje zaista pionirski godine te njemusukladan, ranijedoneseni doku- gijeproizvedene iz obnovljivihizvoraenergije i
posaoza opcu dobrobit,
informiranje o stvarima mento energetskoj ucinkovitosti u graditeljstvu. kogeneracije u opskrbi elektridnom energijom
koje bismozapravo Naime,Hepovoj je Odlucinedostajao bitan (clanak 26.stavak 4.);
trebali doznati ved u podzakonski akt,upotrebljiv i jednoznacan Pra-
ikoli... vilniko koriStenju obnovljivih izvoraenergije,
kojije trebalodonijeti Ministarstvo gospodarstva,
radai poduzetni5tva.
Kadse2007.napokon cinilodaje i tajproblem
rije5en, promijenilisusezakoni nakojesepravil-
nikoslanjao...
Teorijski,timbisedokumentom strujaisporu-
cenau mreZu moglacaknaplatiti postimulativnoj
(skupljoj) tarifi,slicnoeuropskoj praksikojaje
npr.u Njemadkoj dovedena dosavr5enstva.
Poseban poloZaj obnovljivih izvoraenergije
i kogeneracije utvrden je Zakonom o energiji,
kojieksplicitno izra2ava pozitivan stavRepublike
Hrvatske premaobnovljivim izvorima energijei
kogeneraciji.

120 Stedljivijegrijanje
 skupa.Uostalom, slobodna pogodna povrSina
za pricvr5cenjei postavljanjekolektora glavnije
ogranicavajucifaktor,a mnoge kuce imajutakvih
lokacija
napretek...
Akosteu podrucju s mnogosniiega, postavite
ihnadostupno mjesto kakobisteihu zimsko jutro
Tuje svakadosjetka
lak5eocistili. isplativa.
Nakrajutrebanapomenuti daprikazana obitelj-
skakucau Soanskom svoiom velicinom od270
m2prema5uj6 vecinuprosjecnih ku6a.Stogase
namanjim kucama moguprimijeniti manjiijeftiniji
sustavi,a netrebaim nisloZeni komplet mjernih
instrumenata.
Nezaboravimo data kucanijegradena kaoni-
skotenergetski, ilipasivni
trolitarski objekt.
solarni
Rijecje o prosjedno izoliranojkuciu nizu,kojau
usporedbi s istimtakvimsusjednim ku6ama ipak
ostvarujezapanjujuce rezultate.lakonesmijemo
(i najskupljeg)modela.I standardni apsorberizanemariti dodatni staklenik kojiznadajno pobolj-
obojenitinoxom dajuodlicnerezultate, pa cete Savai pasivne dobitke solarne energije,u opre-
s petiliSestjednostavnih
i jeftinih
kolektora i pobolj5anjima
lako mi,izolaciji samezgrade krijusei
posti6iudinakjednakonomu oddvailitriizuzetno znatne,zasadneiskori5tene rezerve.

o Pravilniko stjecanju statusa povla5tenog proi- i dopunama te raznimtumadenjima zakonskih i

zvodada (dlanak 8.,stavak 2.). podzakonskih propisa- da su na krajupraktidki
NaZalost,iskoriitenjeobnovljivihizvora neprimjenjivi.
energijei kogeneracijeima samodeklarativnu Timeje MajdandZi6, nakondetirigodinei vi$e
potporuu strate5kim dokumentima razvitka od300.000 kWhstrujedarovane HEP-u, unatod
energetskog sektora i za5tite okoli5a u Republicizakonskoj regulativi o obnovljivim izvorimenergi-
Hrvatskoj (Strategijaenergetskog razvitkaRepu- je od01.07.2007. godine, nasamom pocetku iu
blikeHrvatske,NN38/02,Nacionalna strategija svoievrsnom vakuumu.
zaititeokoliSa, NN46/02). O'eitoje da vaZeciZakonskipropisio obnovtji-
Natemeljunavedenih Zakona,UredbiiPravil- vimizvorimaenergijei kogeneracijisami po sebi
nikakoji
sunasnaziod 01.07.2007.godine, pro- neznaceni5taakonemaobvezei odgovornosti
jektSolarnikrov Spansko-Zagreb (projektant, institucija zaduZenih za provedbu svihlih Zako-
izvodad i investitor,dr.sc.Ljubomir MajdandZi6,na,UredbiiPravilnika. Zarfunkcioniranje susta-
dipl.ing.)trebaobi dobitistimulativnu cijenuza va ovisio nekakvojdobrojvoljionihkojiradeu
isporudenu elektridnu energiju u elektroenerget- timinstitucijama?
skisustav-jer zatopostojizakonska podloga. Prihva6anje novihtehnologija u energetici
Timebi se,nakoncetirigodinedarivanja struje ukljuduje i razneoblikedobivanja elektricne
HEP-upocelo vracati uloZeno - sasvimu skladu energije kojima sesmanjuje oneci5cenje okoli5a,
s europskom praksom. No,u stvarnosti je sve ublaZavaju klimatske promjene i smanjuje ovi-
drukcije.Naime, hrvatska birokracija i tehnokraci-snostdrZave o skuoom uvozueneroenata.
ja uspjelesu tolikozakomplicirali Zakone,Ured- U tomsvjetlui ioptanje nadleZiostima i od-
be i Pravilnike nejasnim dlancima, izmjenamagovorno5cu izmeduMinistarstva gospodarstva
LIJEVO: Tri niza
radai poduzetni5tva, Hrvatske energetske regu-
fotonaponskihmodula latorneagencije (HERA)i Hrvatskog operatora
pokrivaju 52 m2krovne trZi5taenergije (HROTE) neotkriva samonepro-
povriine. Svaki ima fesionalni pristup, ve6i manjak odgovornosti za
snagu od 170W,a dobrobit poreznih obveznika.
zajednodaju 7,14kW ito
je dovoljno za izdaino lakonjihi sve nasobvezuje i zakonod ljeta
napajanjebrojnih troiila. 2007., MaldandZic vec petu godinu upornotraZi
Za razliku od uobi6a- samoprimjenu zakonai pravakojaiznjegapro-
jenihfotonaponskih izlaze...
sustavaod 12 V,ovdje Zaisla,dovjeksemorazapitati kakoto uAustriji
se proizvedena struia ne
pohranjuje u akumulato- individualni investitori uspijevaju na krovove, gos-
re (baterije). podarske zgrade, Stale,su5are, dvori5ta i terase
Jer, sustavproizvodi postaviti okomiljundetvornih metaranajrazliciti-
struju od 230 V,a viSkovi jihsolarnih uredaja - godi5nje. lstodobno, samou
koji ne trebaju u
kucanstvu predaju se 2006. godini, tamo se u toj bran5i zaposlilo vi5e
mrez, o d6 0 0 0 l j u d i . . .
f
-.s
Stedljivijegrijanje
Griianje
iz vrta
idvori5ta
Dokse iirom Europei svijetagodiSnje
ugradujestotinetisucatoplinskih
pumpizazagrijavanjekuda,stanovai
javnihobjekata,kod nasjeto praffiiino
tehniiko rjeienjegurnutou deblju
sjenuod onekojomsmopokrilinpr.
solartermiju- grijanjevodesuncem,ili
fotonapon- dobivanjestrujeiz svjetla.
A tekkombinacijatih sustava
objedinjenihu mocnucjelinu!
Za nasje to preskupaznanstvena
f antastika. Umje stodugoroEnih
uitedami radijeprihvacamoSfose
nudi- skupunaftu,plin istruju- bez
ozbiljnijegrazmiiljanjao postojedim
mogucnostima. A dostupnaenergijaje
svudaoko nas,pa i pod naiimnogama.
Tajizvortoplineje trajan,obilani ne
ovisio klimatskimpromjenama...
Toplinska je pumpauredajkojipreuzima toplinu zamisliti uredaj kojioduzima toplinu potoku, jeze-
iz okoline niZetemperature, a potomje, nakon ru, zrakuilitlu,a ilarujeje u sustavcentralnog
relativno malogutro5ka dodatne energije, iZaruje ilipodnog grijanja, zrakunutar zgradeiliu vodu
naznatno vi5ojtemperaturnoj razini. velikogspremnika.
Prakticna je i usporedba s kuhinjskim hlad-nja- NajvaZnije je pritomda toplinskoj pumpiza
komkojifunkcionira naopadke paumjesto oduzi- normalno funkcioniranje trebatemperaturna
manjatoplinehrani,iz okoline preuzima toplinu razlikaod barem5' (izmeduokolinei medija
i iZaruje je u zatvorenu komoru- na namirnice.kojipreuzima toplinu), Stouglavnom nijete5ko
Bi li to tadabioStednjak? lpak,ta je usporedbapostici...
odlicnaza razumijevanje toplinskih pumpi,jer D o v o l j njoe p r o n a coi k o l i n us k o l i k o - t o l i k o
obicankuhinjski hladnjak imau sebigotovosve stalnom temperaturom ili barempromjenjivom
elemente toplinske pumpe, samoje protokmedi- u prikladnom rasponu - i glavnije izvortopline
ja i procesnjegove obradeusmjeren obrnuto. osiguran, TomoZebititlo,jezero,rijekailizrak,
Zanimljivo je s kolikose nepovjerenja mnogi no masadavatelja toplinemoraipakbititolika
o d n o s ep r e m at o p l i n s k opju m p i k o l i k oi h daje toplinska pumpane iscrpitijekomsezone
zbunjuje cinjenica da taj uredajiz normalno grijanja,
zagrijane ili hladneokolinemoZeizvu6iobilje A najmocniji i prakticki neiscrpan izvortopline
toplinezagrijanjezgrade. kojinamse nudijestplanetZemljasa svojom
Pritomtek rijetkipomi5ljaju na to da se to- uZarenom jezgromi trajnimupijanjem sundeve
plinskepumpeve6,nalazeposvudaoko nas, toplineizvana.
na fasadama, balkonima, krovovima - no nose S t o g aj e i s k o r i 5 t e n tj e o p l i n et l a k o j a s e
drukciji -
naziv klima-uredaji. A klima-uredaj nije n a d o k n a d u ji ez d u b i n ei s u n c e md a n a s
ni5tadrugodolitoplinska pumpakojazrakuu najsigurniji izvorenergije.
zatvorenom stanuoduzima toplinui iZaruje je u P o v r 5 i n s kgae o t e r m i j a n a z i vj e z a s a d
okolniprostor. MoZda je s tomusporedbom lak5e n a j p o p u l a r n i joebgl i k a i s k o r i S t e ntjoap l i n e

122 Stedljivijegrijanje
 GOREI LIJEVO:
Sva toplina koja
nas okruZujedolazi
uglavnomsa Suncakoje
zpgrijavazrak, vodu itlo.
Zelimoli iskoristiti taj
ponudeniizvor, treba
nam uredai koji ce iz tla.
vodei zrakaizvuci topli-
nu i prenijetije,na viioj
tempareturnoi razini, u
naiu kucnu strojarnicu.
Atu ondamoiemo
kombiniratido mile
volje... Na slicije dobro
opremljenipodrum.
E
.!r
s uredajimaza svaku
z mogucusituaciju.
ot
Uz plinskiili uljni
E
,E
kotao odli6no pristaje
toplinskapumpa,a uz
E
nju veliki spremnik s
E izmjenjivacem u koji se
= slijevaitopla vodaiz
id
solarnihkoleffiora.
Optimalnaitednja za
:
6
svakogodiSnjedoba...

:- t l a . S t o v i 5 ez,a f u n k c i o n i r a nuj e o b i c a j e n o g lakoje prvatoplinska pumpaproradila davne

g niskotemperaturnog grijanja u dobroizoliranoj1855., pro5lo je mnogo godina donjezine Ovisnoo namjeni.
Siroke pogodnostima
-5"C na
J kuciposluZit ce i temperature tla od do primjene. Po svemusudeci,kodnasbi na to mjestu u gradnje
+ 1 O o Ca, t o p l i n s k6ae n a mp u m p ao s i g u r a t irazdoblje trebalo dodatii nekoliko desetljeca... i mogu6nostima
sasvimupotrebljive temperature od +35"Cdo Razlog tomuje tradicionalno nepovjerenje u no- iskoriStenjaenergije
okoliSa,u praksi
+55"C. votarije,
a dijelom i nadinrazmi5ljanja na kratke iz se upotrebliavaiu
Akostese ikadtuSirali vodomzagrijanom na stazeu kojemu jetoplinska pumpa - makar trajala toplinskepumpe
J 55oC, razumjet ceteo kakvojje temperaturi rijed. i desetljecima - skupai neprovjerena investicija. prilagodene raznim
Nikakvo cudoStoseu Skandinaviji svevi5ekuca Jest,kodnasje primjena toplinske pumpeu kombinacijama
prijenosa topline:
projektira i gradizajedno s toplinskom pumpom obiteljskoj kudine5toStonijevidenokodsusjeda, a zrak-zrak
kaoneizostavnim dijelom konstrukcije. Unatod a nemani popularnih informacija. O tomubi se a voda - voda
relativno dugojzimii slaboj insolaciji, Skandinavcimogloraspravljati na5iroko, pokazivati brojke, a voda-zrak
a
sveintenzivnije primjenjuju solarnekolektorestatistike i najnovije stanjetehnike,nijebez . zrak-voda tlo - voda
i f o t o n a p oa n ,p r i t o ms u i m t o p l i n s kpeu m p e t e Z i n en i d i n j e n i cSa t oj e n a j j a cai r g u m e n t , . tlo - zrak
s v o j e v r s neon e r g e t s ksoi d r oz a o s i g u r a n j eskupo6a instalacije, upravo ovegodineizgubio
kontinuirano dg o t o k at o p l i n eJ. e r ,s v j e t s k a znadenje.Zarazliku odvremena prijeokupacije
i s k u s t v ap o t v r d u j d u a k o m b i n i r a ns iu s t a v i lraka,dana5nje cijenenaftei vjerojatni trendovi
dajunajvi5e. Skupisu na podetku, no cijene jednostavno nassileda se ogledamo za nekim
ostalihenergenata veddesetljecima skracuju sigurnijim i stalnijim izvorom... A to je, naprimjer,
amortizacijske rokove. igeotermija.
Akosudimopremaporastu potraZnje takvih Svesezasniva nabitnoj fizikalnoj cinjenici da
uredajai trenducijenajednogbarelanafte, setoplina uvijek kreces vi5etemperaturne razine
u s k o r ob i s e m o g l od o g o d i tdi a f o t o n a p o n ,premaniZoj, odtoplijega premahladnijemu, a to
k o l e k t o ri et o p l i n s kpeu m p ek u p u j e msoa m o trajedokse temperatura toplijeg i hladnijeg ne
putempredbiljeZbi u tvornicama... Toje najprakticnije
izjednaci. usporediti s vodom
Stedljivijegrijanje 123
 u spojenim posudama kojateceizjedneposude u
drugudokserazine u objeposude neporavnaju.
Kaokodvode,brzina tih nevidljivih promjena
ovisio razlici u razinama, a ukupnakolicina
energije (ilivolumen vode)o mogu6oj velidini
toka- promjeru cijevi,Sirini idubini rijekeilivelicini
povr5ine kojapreuzima iliiZaruje toplinu.
Kakojetemperatura tlanakon odredene dubine
gotovostalna, paljetnei zimske temperature na
dubiniod metar-dva osciliraju u relativno malom
rasponuod nekoliko stupnjeva, geotermijski
.sustavi preuzimaju toplinu tlai pomo6u toplinske
'pumpe podiZu temperaturu do razineprimjenjive
za zimskogrijanje. Da bi to postigli, medijkoji
prenosi toplinumorabitihladniji odokoline jer u
protivnom cetoplina ostatiu tlu(vodiilizraku).
Dodu5e, u nekimpodrucjima podzemlje obiluje
termalnim izvorima vrucevodeilijepakmagma
tolikoblizupovr5ine da i samotlovecna maloj
dubiniimaosjetno vi5utemperaturu odprosjeka.
To su dodatne p o g o d n o s t i
za iskoriStenje
prirodnih toplinskih izvora, a istodobno i rijetki
izuzeci.
Medutim, standardna toplinska pumparadii u
mnogonepovoljnijem okruZenju, a industrija je
razvilamodele kojisemoguuniverzalno primje- Duljina cijevi i povriina zemljiSta ovisi o uvjetima na
bilogdje,s podjednakim
njivati udinkom. licu mjestai toplinskimpotrebamakude.
Kakozaistaraditoplinska pumpanajbolje je
procitati u opisucrlelanaovimstranicama.
VaZnije je napomenuti da ve6inadana5njih
proizvodada nuditoplinske pumpe s mogu6no56u
hladenja, pri cemucijelisustavfunkcionira u
obrnutom smjerupaljetiiztoplezgrade oduzima
toplinu i prenosi je u hladnije tlo(uvodu,okolni
zrak...\.
E Ovajputnecemo obja5njavati vrstetoplinskih
pumpii mogu6a tehnidka rje5enja jer njihima
- - pumpe,
e zaistamnogo kompresorske sorpcijske
6 p u m p e .a . . i m ai r a z l i d i t m
i he d i j ak o j it o p l i n u
Cijevi od molekularno
prenose s jednogkrajasustava nadrugi.
umre2enogpolietilena VaZno je znati da uobicajene toplinske pumpe
zaiticene su dodatnom za svojradtro5estruju,no za svakiutro5eni
navlakomotpornomna kilovatstrujenudecetirido petkilovata toplinske
kiselineiztla i korijenje.
lako ta zaitita djelomice energije.
usporavaprijenos S dana5njim pumpama koje,ugrubo, rades
topline, dugorocno je tai koeficijentom izmedu 1:4ili 1:5(utro5ena struja,
utjecajzanemariv. : iskoristiva toplina) mnoge usporedbe klasidnog
Kopanje Sirokog rova u f
mekoj zemlji relativno grijanja plinomili naftomu dobroizoliranoj kuci$
je jednostavanposao, dajuprednost upravotoplinskoj pumpi.Znadlan-E
a ni postavljanje cijevi je podatak dave6ina toplinskih pumpiinstaliranih
nije mnogo sloienije. prijedvadesetak godina(nekei u Hrvatskoj)
Pritom treba pripaziti na bez
nagib pa podlogu treba ikakvihzastojaradii danas. poZelite. Dakako, to ko5ta,nojednomuloZeni
nagnutipremaku6i Posebno su zanimljivi kombinirani sustavi gdje novacvracase iz godineu godinu- svebrZim
za barem dva posto. lavovski diopotrebne struje(220V) osiguravajutempom, Kodfosilnih gorivai automobila to je
U sludaju potrebe,
to olakiava zamjenu fotonaponski paneli pa se potro5nja izkomunalneuoravo obrnuto.
medija.Sviprikljudci mreZe ogranicuje samonadiodanabezdovoljno Prednost je i to Stogeotermijskiuredajneovisi
zavriavaju u kuci ili svjetla. previ5e o obladnom ilivedrom danu,jademilisla-
u posebnom,dobro OnimakojizaistaZeleStovi5uenergetsku
izoliranom Sahtugdje se sa- bijemosuncanju, hladnijemilitoplijem
zraku...
svaki vod mo2ezasebno mostalnost, dana5nje stanje tehnike nudi gotove U okolnostima sve izraZenijih
klimatskihpro-
kontrolirati. uredaje s kojimase moZeostvariti skorosveSto mjenai nepredvidljivih meteorolo5kih uvjeta

124 Stedljivijegrijanje
 Vodenitokovii retencije
stalnonapunjene
vodomodlidansu izvor
topline.._
Polaganjem cijevi savi-
jenihu spiralnepetlje
i osiguranihkrupnom
mreZomnudibrzo
postavljanje, notakvu
instalaciiutreba ipak
dobrousidritinadnu.
Naialost,za takvuizved-
bu nemabai previ5e
slobodnihlokacija...

24.000
Dubokibunar
ili U-sonda
u
rnZ6re
22.000 PUMPI
TOPLTNSKTH
Tusu u prednosti
bu5otinekojedopiru 20.000 U NJEMACKOJ
dopodzemnihtokova Insa|irani
uredaji godina
tijekom
jer omogucujuefikasniju 18.000
Podaci:
primienusustavas 18.000 SNESEL ELTRON
grijanjemi hladenjem.
1i|.000
Cijevipoloieneu potok, I rijeku,jezeroili baru.
Ne smijusepolagatiu sezonskevodenetokove, 12.000
malei plitke retenciieteu vodu kojaje pod
posebnomzaititom. OdliEnerezultate daje i 10.000
iskoriStenjetopline iz vode u izljevnim knalima....
8000

o00
44f[ w
4000

2000 1200
0 1S95 1098 1997 1900 1S9S 2000 2001 2002 200S 2004 2005 200E

Zasustave s podnim grijanjem pravilo

vrijedi da GORE:Brzinakojomse
u tlotrebapoloZiti baremdvostruku duljinucijevi toplinskepumpeSire
Niemaikom iznenadila
odonihkojesuzalivene u podnom estrihu ku6e. je i optimiste.
Ukopate livi5ecijevi, pumpi6ete olak5ati rad. Danasgotovosvetwtke
No,netrebani pretjerivati. Predugacke podze- kojeproizvodesustaye
mnecijeviizazivalu ive6iotporprotoku medijapa grijanja u ponudu
ukljudujui toplinsku
imtrebajacacirkulacijska pumpa,a njojtrebai pumpu.
mdovi5estruje... Dakako,u pametno
Stogase sustavine postavljaju odokavecpre- ustroienoipumpidrZavikupci
toplinskih uiivaju
maprojektu kojijeizradio strudnjak. Toje najvaZ- brojnepogodnosti,
nijeu primjeni geotermije s dubinskim sondama odpovoljnihkreditai
kojezahtijevaju dubokubu5otinu, obradustijenki kamata,doporeznih
i paZljivo
spu5tanje cijevidodubine 20,30 ili150 olakiica i pogodnostipri
odredivanjuhipoteka.
melara.
Osimtoga,takvodubinsko bu5enje zadireu
podrucje podzemnih voda,pa mogucaizvedba
bi pumpemoglezaistabitijedini
toplinske sigu- ovisiolokaciji i dozvolama kojetrebaprikupiti.
ranoslonac u individualnomenergetskomzbri- Kakonadoma6em trZi5tupostojivrloSiroka(a
njavanju
stanovni5tva. Dakako, ve6iuredajilako neprimjetna)ponuda toplinskih pumpi, neuspore-
bi smanjili
itro5kove u javnimobjektima.divove6aod potraZnje,
grijanja smatrali smonuZnim da
kodnasseo tomunitinerazmi5lja. vampokaZemo
NaZalost, ijedanprimjer s toplinskom pum-
Posebno je pogodna kombinacijatoplinske pomSvedske tvrlkeThermra kojomje opremljena
pumpei podnoggrijanja(hladenja) gdjese i u preuredena posavska ku6anadom ak Zagreba.
nepovoljnim uvjetimadugezimetoplinom iz tla Sustav zimigrije,a ljetihladivi5e odstodetvornih
lakopostiZetemperatura podaod20'Cdo25"C. metarastambene povr5ine.

Stedljivijegrijanje 125

1f-
 pumpa
Kakogriietoplinslm
J-\anasjeefikasnost toplinskih pumpi neupitna,alnog tehnidkog rje5enja zapodizanje temperature
lJ a ukuoni eneroetski rezultat ovisio vrstioum- u mjeri kojabiosigurala spektakularan ucinak toplin-
pei toplinbkoj za5iiti zgrade sKepumpe.
Zarazliku odsolarnih kolektora kojivodu griju lpak,toplinska pumpa kojom seniska temperatu-
bezikakvih dodatnih strujnih uredaja, toplinskerabesplatne toplineizokoline podiZe navi5urazinu
purnpe rades vrlojakimkompresorom. (odatle i nazivdizalica topline) omogucuje namdas
I doksolarno grijanje svutoplinu dobiva izra- relativno malim utro5kom pogonske strujedobijemo
vnoodSunca, mediju sustavu toplinske pumpe mnogo vi5etopline negoli tro-Senjem testruje u obi-
preuzima toplinu izokoline, a strujnikompresorcnomelektricnom grijacu.
omogucuje podizanje temperature doupotrebljiveKolikije tajvi5akdoznajemo iz podatka o ucinku
razine.Pritommedijkojicirkulirakrozpumpui pe- pojedine pumpe, panpr.brojka 4 oznacuje (otprili-
riferne dijelove sustava oduzima toplinu vodi,tlu, ke)dasmoizpumpe dobili cetiriputavi5eiskoristive
zraku, ilipotro5noj (sivoj)vodi, paoviizvoritopline energije odenergije utro5ene u radstroja. Stvarni
odreduju tippumpe, snagu i oblikcijele instalaci-su proraduni mnogo sloZeniji i necemo ih ovdje
'I A ooisivati.
Trikje u tomedasepojadano zagrijavanje re- SvesezasnivanaIzv.Carnotovom principu, po
lativno hladnog medija, kojijepredgrijan zrakom, kojemu je oduzimanje i iZarivanje topline moguce
vodomili u tlu,postiZe njegovim naizmjenidnim vje5tim iskoriStenjem temperaturne razlike u relati-
zguSnjavanjem i Sirenjem, pajedankilovat struje vnouskom temperaturnom pojasu. Proces seodvija
utro5en nakompresor moZete (preracunano) pre- stalnim kruZenjem medija i promjenama agregatnog
tvoriti u cetiriilipettoplinskih kilovata. stanja rsparivanjem, stlacivanjem, kondenziranjem
Ukljucenjem toplinske pumpe usustav solarnogi Sirenjem.
grijanja i oblacan cezimski dansaslabije zagri- Shema nakojojje prikazano kruZenje medija jasno
janom vodom iz kolektora osigurati obilje vruce pokazuje kakojezabitnepromjene agregatnog sta-
vodeu kolicinama kojeznadajno nadma5uju sve nja(ipretvaranje plinauteku6inu iobrnuto)dovoljna
Stoobicno postiZete dodatnim elektridnim grija- temperaturna razlikaod samo5 K (kelvina). Medu-
cem. tim,razlika izmedu temperature preuzete topline i
Medutim, tu trebamalokalkulirati. Toplinskai2arene topline nekoliko je putaveca,patoplinska
Savitljive se cijevi lako pumpa nijejeftina, a tijekom jakezimenana5oj pumpa moZei leduoduzeti toplinu upotrebljivu za
postavljaju u iskop. obalii otocima ipakimadovoljno sunca dai sa- grijanje sobe.
Ako nematedovoljno mivodeni kolektori prikljuceni navecispremnik Nashemi je prikazano funkcioniranje toplinske
zemljiSta,cijevi se
mogu povezatiu nizove s izmjenjivacem topline omogucuju kontinuirano pumpe tvrtkeOchsner kojanajednom krajuoduzl-
spiralnih petlji pa cete grijanje prostorija i dogrijavanje vode. matoplinu vanjskome zraku (7"C),azraku uprostori-
na manjemprostoru Akozagrijanu vodudrZite u ve6em spremnikuji ilivodicentralnog grijanja predaje toplinu od50"C.
dobitidovoljno veliku s cijevnim izmjenjivacem (oko300litara), sustav Zatvoreni krug medija
povriinu za izmjenu premostiti
topline. Pritom se ne Qes lakocom kra6a obladna razdoblja. Pocnemo li proces pratiti nalijevoj strani sheme,
smijezaboravitiutjecaj Stojespremnik veci,zaliha topline trajedu2e. vidimo damedij ulaziu kondenzator s temperaturom
hladnog medija na tlo No,toplinska je pumpa itekako zanimljiva na od73"Ci podtlakom od13,5bara.Upotrebljivost tog
pa izmedunizova petlji kontinentu gdjegodi5nje imamanjesunca, a medija krijeseupravo u cinjenici Stoje unatoc viso-
trebaostaviti razmakod posebno tamogdjezimicesto imamagle. komtlakuplinovit, uzrelativno nisku temoeraturu od
jedan do dva metra ili
pak cijeli sustavukopati U zatvorenom krugukrozpumpu protjece vrlo / . t . c - u .
malo dublje. hladan medijkojii iz okoline znatno hladnije od Naizlazu iz cijevitoplom se plinovitom mediju
0"Cpreuzima toplinu, a nakon procesa u pumpi naglopove6ava volumen i, kaosvimplinovima u
iZaruje je mnogo vi5om temperaturom. takvim uvjetima, rasprSivanjem molekula u ve6em
Tujeizbormedija glavnitehnicki problem. TraZi prostoru naglo mupadatemperatura.
setvarilikemijski spojkojije tekucprivisokom Kakoseu ovomslucaju odabrani medijkondenzi-
tlakui niskim temperaturama, a grijanjem i Sire- ra (ukapljuje) pritemperaturi od53"Ci pretvara u
njem(priniZem ilivi5em tlaku) prelaziu plinovitotekucinu, kondenzator je mjestonakojemu oduzima-
stanje. moupotrebljivu toplinu.
Pritom je podjednako vaiani temperaturni Preko velike povr5inekondenzatora (izmje-njiva-
rasponu kojemu se odvijaju ovepromjene te ca)strujizrakiliprotjede vodakojaodnosi toplinu i
ne5kodljivost. ldealni plinovi sutzv.freoni kojima zagrijava sedotemperature od50"C.
smoiz nebrige i neznanja vecuniStili Zemljinu Akotomtoplinom grijemo voduu cijevima, sustav
r0n0sreru. trebatakoprojektirati da razlika izmedu polaznog i
Stoga sedanas primjenjuju manje opasni plino- povratnog vodanijeve6aod5o,odnosno dazrakne
vi(npr. R134a/VV50, R407C i propan), a u geoter- ohladuje kondenzator ispod razine od45"C.
mijskim sustavima i ne5kodljive otopine otporne Topothladivanje od5 K nuZno je zapotpuno pre-
nasmrzavanje. tvaranje plinau tekucinu (53"-5"= 48")i svojstveno
NaZalost, zasad nemaidealnog medija nitiide- jeupravo odabranom mediju R134a/W50.

126 Stedljivijegrijanje
 P = 1 3 , 5b a r

T= 73,5"C temperatdq T_20l^

rasle

KOMPRESOR

+-Sf<E_

ts polaznivod
griiania
I -+
G
l5E
'.
c
l(onstantna
temperatura t=s3 zrak
_-
T=7"C 4
B konstantna
F
kondenzacile [E=S
C
53"C
1EEE T
* 6 ' temperatura
isparav*,l c
pothladivanje lgE ---*
povratnivodgriiania
(5K)
{*{={$of,
T = 48oC
nshladni
mediiu
tekuCem
staniu

temperatura
Pada#
P= 13,5
bar tlak
pada x

GORE:Ako projeffiant
Mediju lijevom dijelushemestalno je podtlakom zagrijao sena3"C- ulaziu cijevpremakompre- i investitormisle
od 13,5bara(crvene strelice) i protiskuje se kroz soru. unaprijed i upoznati
je takoprojektiran su sa suvrementm
ekspanzijski ventil.Naizlazuiz ventila ulaziu dio Uredaj dai naovoj,desnoj tehniikim rjeieniima,
sustava podznatno niZim tlakom (1,7bar),gdjese strani, zapromjenu iztekuCine u plintrebarazli- iskoristit ce priliku koju
ohladuje (-2"C), aliostajeteku6. kaod5 K kojaje nulnazapotpunu promjenu mu nudi duboki iskop
Tekuci medijpotomulaziu isparivac kojiiz stalne agregatnog stanja: na gradili1tu ili uredenje
strujeokolnog zrakatemperature 7"Cpreuzima [ ( - 2 " ) + 5 o = 3 o ] . zemljiStaoko obiekta.
Kako su gradevinski
toplinu i zagrijava se,U nekim drugim modelima to- Potomkompresor usisava plinoviti medijs strojevi nadohvat ruke,
plinskih pumpitu setoplina moZe uzimati izpotoka, tlakom od 1,7barai temperaturom od3"C,a izvedbapodzemnih
jezera, morailiiztla... elektricna gapumpa stlacujedo13,5bara.Pri- kolektora ne zahtijeva
Dakle, medij seu isparivacu istodobno grijei slo- tomseplinoviti medijnaglozagrijavado 73,5oC, preveliki troiak, a
buduca zgrada dobiva
bodno Siriu vecem volumenu, pamijenja agregatnoa kompresor gagurapremakondenzatoru, gdje pouzdan i trajan izvor
stanje, isparuje i pretvaraseu plin(paru). cijeliproces pocinje iznova. topline. Na slici je
Tuje zgodno prisjetiti
seSkolske fizikei pokusa Dakako, u igrijei snaga kompresora, vrstame- ugradnja ameriikog
s kipu6om vodom u poklopljenom loncu... no,ovdje dija,namjena pumpe, potro5nja struje, promjer sustavaTerratherm
gdje se umjesto
seteku6ina nepretvara u plin(paru) pri100"C ve6 cijevi, volumen komore isparivada i kondenzato- spremnika za naftu ili
pri-2oQ,Sto je konstantna temperatura isparavanjara,brzina cirkulacije, gubicinaneizoliranim dije- plin, relativno plitkim
upravo togmedija. lovima uredaja itehnika preuzimanja i iZarivanja i grubim kopanjem na
Tolakoisparavanje priniskim temperaturama odli- topline. No,tosuve6detaljitehnidke izvedbe. dubini od 100do 300
kaje svihrashladnih medija u hladnjacima i zamrzi- lpak,ovajteorijski modelzornoprikazuje kako centimetara- ali na
velikoj povriini - cijela
vadima- pai toplinskoj pumpi- kljudje kontroliranogseod7"Cdolazi doiskoristive topline itempera- Zemlja iskoriScujekao
prijenosa topline, tureod50"C. spremnikenergije koji
Dokisparivac u hladnjaku oduzima toplinu hrani Kakose,npr.u srednjoj Dalmaciji prosjecne netreba dopunjavati.
i iZaruje je u okolinu prekorebrastog radijatora na temperature kre6uoko8"Cu sijecnju do26"C Pri poietnim radovima
poledini izoliranog ku6i5ta, u toplinskojje pumpi bi pumpa zimibilaitekako na velikom gradiliStu
sve u srpnju, toplinska takavzahvatnema
obrnuto - toplina seoduzima okolini i predaje vodiu ucinkovita, a u prijelaznom bi razd-oblju mogla znacajnijiutjecajna
spremniku ilizrakuzatvorenog stambenog prostora.osigurati svupotrebnu topluvodu.Stovi5e, pod visinu troikova, ali zato
Kadseu isparivacu savmedijpretvori iztekucine u ljetnim je suncem mnogo isplativijau reverzibil- u eksploataciji objekta
plin- jerjeodokolnog zrakapreuzeo toplinu i s -2"C nojizvedbi - kaorashladni uredaj. donosigoleme uitede i
jednostavno odr2avani e.

Stedljivijegrijanje 127

--
 DvoriStenakon
zatrpavanja velikog
ciievnog kolektora na
prosjecnoj dubini
odl m(najpli6e-70cm),
na prostoru od neko-
Iiko stotina detvornih
metara.Ve6nakonprve
zime u poludovrSenoj
kudi toplinska je pumpa
:ti!--
ispunilaoEekivanja
stanara, a nakon vrudeg
ljeta povjerenje je bilo
potpuno...
l!
High-Tech u staroi ku6i L j e t is e c i j e l ip r o c e sp r e o k r e n ea , p u m p a
Obnovljena drvenaposavska kucapostavljenaohladuje prostor i odvoditoplnu u tlo.
na novipodrumsagraden ytongom krijeu sebi Ku6aje opremljena podnim grijanjem napovr-
i podoku6nicom najsuvremeniji sustavzimskog Sinioko200m',a u podzemni kolektor ispodvrta
grijanjai ljetnog
hladenja. i dvoriSta poloZeno je oko300metara specijalnih
Rijecjeo tipicnoj
Svedskoj pumpitvrtkeThermia cijevi.Kakoje dvori5e i vrtionako trebalo urediti
kojase razvijala od sedamdesetih godina,a i poravnati, ukopavanje cijevinijebitnijeutjecalo
danasse ugraduje kaostandardni dio kucne nainvesticiju.
o0reme. Akose priljetnom hladenju primijeni ohladeni
U kompresorskom sustavu je plin(ekolo5kimediju podnim cijevima, sustavtrebaopremiti i
R407c)kojinakonsabijanja oslobada toplinu automatom za mjerenje relativne vlaZnosti zraka
i prekoizmjenjivaca je predajeradijatorima,i temperature kojistalnopazida se prostorne
podnom grijanj konvektori
u,ventilacijskim maitd. ohladiispodtodkeroSenja. Timese spreeava
U kruZnom se procesu ohladeni plinponovno pojava kondenzata nahladnoj povr5ini poda.
zagrilava na pocetnu
temperaturu toplinom koju No,s hladenjem ionako netrebapretjerivati, pa
drugiizmjenjivad toplineuzimaiz kolektora u temperatura zatvorenog prostora kojaje nekoliko
zemlji.Timese nevidljiva i besplatna toplinatla stupnjeva niZaodoneu vanjskom zrakupruZa po
iskoriScuje zagrijanje
ku6e. ljetnoj pripeci sasvim ugodan komfor.

-q

U
:i

-q
c

Pojedine ogranke cijevnog kolektora moZeteukopati i u vrtu, medu ... svakobi dublje kopanjemoglo naniieti itetu. No,to je isplativa
vodkama,no o tomu trebanapravititoian nacrt i spremiti cijena koju besplatnatoplina tla moZepru2iti sustavu.Za takvo
fotografije. Jer, kad podzemni koleffior pokriie trava zaborava... postavljanjecijevi najprikladniji je traktor s tzv. frezom za tlo.

128 Stedljivijegrijanje

{7
--
Toplinskapumpa
Thermia-Villa105 sadr2i
kompletansustav
grijanja izlazne snage od
5,5 do 21,5kW. Mo1ete
je ukljuciti u radiiatorsko
ilipodno grijanje,a
velika prilagodljivost
omogucujeioptimalnu
prilagodbu.
lpak, ne zaboravite
da suvremenisustavi
grijanja pruZaju najviSe
u dobro izoliranom
objektu gdje se
temperaturne osci Iacij e
mogu ogranicitina
relativnomali raspon.
Tapumpa ima u svom
kuciitu vodenispremnik
od 150litaraipomocni
elektricnigriiac od 6 kW
:
---l
--14
ti
AI
n .l
nl
--t
U uski rov polaZuse najieice samo dvije cijevi koje valja Tamogdjeje to mogucebagermoie zahvatitii malo iire, a cijevi se
razmaknutikako bi se sprijecilo medusobniutjecajpolaznogi na tlo polaZupoput meandra,na podjednakimrazmacima.
povratnogdiiela ogranka.U tlo ie polo1enooko 300metara cijevi. Kad se iskoppokrije zemljom,cijevi ostaju trajno skrivene.
Stedljivijegrijanje
-o
:i
I
I
ili 9 kW - za ekstremne starekuce toplinskaje
sl ucajeve. Upravljanje pumpa smjeitenaispod
je mikroprocesorsko, kosine ulaznog stubiita,
a originalni scroll- a u tom su proiirenju i
kompresors tzv. mekim ostali dijelovi opreme.
starteromosigurava Timeovo grijace i
vrlo tih i pouzdan rad. rashladnosrce kuce
Sustavmohetepovezati ne Stetidragocjenom
s kucnim raiunalom podrumskomprostoru,
koje tadanudi potpuni toliko vainom za
nadzor svihprocesa. ladanjski iivot.
Za preciznije Sveciievi treba
automatsko up ravIj anje dodatnozaitititi
pumpt se mogu debelim izolacijskim
prikljuditi razni vanjski navlakama,a podzemne
osietnici. prikljuike na vanjske
Ugradi li se u sustav iza cijevi temeljitozabrtviti
kondenzatorai dodatni protiv svakog moguceg
izmjenjivac topline, prodora vode.
pumpa nudi i dodatno
povedanjeucinka.
U novompodrumu
129
-4a--;==-
Neiscrpne
kombinacije
Toplinskapumpau mnogimje
europskimzemljamaintegralnidio
ku6e,poputkadeu kupaoniciili
Stednjakau kuhinji.Najdaljesu u tome
oti5liSvedaniizradomoriginalnih
toplinskihpumpiza iskoriitenje
toplinezraka,vodeitla u raznim
kombinacijama.
Kakoti uredajimogui grijati i hladiti,
najpopularnijisu modelikoji u jednom
blokuobjedinjujusveito trebaugodnoj
i zdravojklimizatvorenogprostora
tijekomcijelegodine.
No,za djelotvornuprimjenutakve
tehnikepreduvjetje dobroizolirana
ku6a,ugradenopodnogrijanjei
kontroliranisustavprozradivanja
stambenogprostora.Akoje kuca
dobra,danainja vamindustrija
nudimogucnostraznihkombinacija Kakoje za djelotvorno grijanje toplinskom pumpom
iskoriStenjatoplineiz svihraspoloiivih dovoljno osigurati temperaturnurazliku od 5" izmeduokoline
izvora.I nvestiranjemu Stedljivije i medijau instalaciji, besplatnihizvoraenergijemoZese naci na
svakomkoraku.Ipak, najieice su to voda,zrak i tlo, no pumpe se
grijanjeostvarujetei visokstupanj konstrukcijom mogu prilagoditi i nekom drugom izvoru ili pak kombinaciji
energetske autonomijevaieg doma. raznihdostupnih(i besplatnih!)izvora topline. A to je i smisaonjihove upotrebe.

Ta posljednja pogodnost, neovisnost kuceili najteZe odrZati toplinuilisvjeZinu zrakau stam-

stanao velikim kolicinama sveskupljih energe- benomprostoru,necemoizbjecini primjenu
nata,postaje izgodine u godinu nedosanjanisan cijevi, ventilatora i izmjenjivaca - Stoje zasadkod
svihnaskojiZivimo u tzv.umjerenom klimatskomnascistaznanstvena fantastika, tajanstvenija i
pojasu. Globalno zatopljenje neznadida6enam odsameprimjene toplinskih pumpi.
ljetabitisveve6iizazov, azimesveblaZe. Upravo Kakosu u Europitakvisustavipreporucen,
u desetljecima svebrZihpromjena moZemo ode- a ponegdje i obvezan diosvakenovogradnje,
kivatisulude ispade klime, s naglimzahladenjima trgovciih uvozezajedno s ostalomrobomza
i vremenom kojeneodgovara godi5njem dobu. policevelikihprodajnih centara. Takose kod
S togsu stajali5ta toplinske pumpepode5enen a sv e cg o d i n a mpar o d a j u kompletn cijevni
zaradsa stalnim temperaturama kakvevladaju sustavii ventilatori za potpunu kontrolu zrakau
ispodzemljine povr5ine jedinopouzdano rjese- stanu(npr.Marley-sustav), nomalotko razumije
njekojeneovisio iznenadnim poreme6ajima,od njihovu stvarnu namjenu, a joSje manjeonihkoji
klimatskih dopolitidkih. Kadbismoi onunajnuZ-ihprimjenjuju u punom opsegu.
nijuelektricnu energiju za njihov pogonizvlacili R i j e dj e o p l o s n a t i m
cijevimp aravokutnog
iz fotonaponskih panela, ovisnost o vanjskim presjeka s nekoliko tipskih komada za izvedbu
utjecajima bilabi zaistaminimalna. Tehnicki,
to zavojai koljena te prikljuccima na kruZne cijevi
je moguce ve6danas,nonijejeftino. '100
S razvojem p r o m j e r a m m .S u s t a vu k l j u c u jnee k o l i k o
industrijeu tojbranSi cijenebi moglepadati, no vrstagravitacijskih zaklopaca (jednosmjernih
njihceuvjetovati potraZnja nasvjetskom trZi5tr,...ventila)kojiosiguravaju protok zrakaiskljucivo u
Sveu svemu, valjanamse pripremiti za neke Zeljenom smjeru, bezobzira naotvorene prozore
noveorioritete. ili vrata.lzuzetno tihiventilatori relativno male
Za primjenu najsuvremenijih uredaja kakvise snage- a velikog ucinka(npr.20 W/100m3/h)
nudei na na5emtr2i5tu presudna je kvaliteta - omogucuju kontinuiranu zamjenu istro5enog
kucekojumoramo Kakoje pritom zrakasvjeiim.Ukljucili se u taj sustavneki
grijatiilihladiti.

130 Stedljivijegrijanje
 lstro5eni
sobnizrak
(oko20"C)
PrrleispuStanja
zagrljanog
zrakaiz ku(e GOREILIJEVO:
trebamuoduzetisvupreostalutoplinu, Shematskiprikaz
toplinskepumpe IVT
'J-' StosepostiZe
primjenom zracnog 495TW|Ns nuinim
topline(npr.u potkrovlju)
izmjenivaca ili pak diielovima periferne
pumpr.
u samoj instalaciie.
Kako uz taj model u tlo
trebapoloiiti svega 150
metara cijevi, izvedba
PotroSna ne zahtijeva prevelike
toplavoda zemljaneradove.
Cijevi se polaiu
najmanje150cm od
kude i 50 cm od vanjske
granice zemliiita.
pumpa495TWIN
Toplinska
proizvodienergijuistodobno iztla F
(zagrijanog)
i istroienog zraka.Ta se energija
upotrcbljavaza grijanjeku6ei pripremu potro5ne ,g
topleVode.Kadkucinetrebadodatna toplina,
sustaviskoriStenjatoplogzrakaopskrbljuje :6
toplinskimvi5kovima cijeviu tlu.

.'-.".-
ry.'&Ff/
, -

+4oC

Tipidansklop za predaju topline iz istroienog kucnog

zraka mediju kojiprotjece kroz izmjenjivac. Strujanje
zraka i brzinu protoka u izmjenjivacu treba tako
tekucina
cirkulira
ciievima prilagoditi da priienos topline bude 5to djelotvorniii.
zagrijaua
setoplinomokolnogtla.Za uspje5an Stogaje ventilator relativno spor, a cijevi u reietki
pumpe je minimalna
presudna razlika izmjenjivaca vrlo dugacke. Na trZiitu se nude brojne
5 stupnjevaizmeduohladenog itlom inadiceovih uredaja,u svimoblicimaiveliiinama, za
medqa. razne kombinaciie medija koji razmjenjuju toplinu.
Uiinak im je fantastiian,ponekadveci i od 90 posto!

izmjenjivac, glavninu skupe topline kojustvaramotemperaturnom rasponu...

u zatvorenom prostoru spasit cemoprenosenjem K a k ob i s v e b i l o S t oj e d n o s t a v n i jcei ,j e v i
nasvjezizrak. vanjskog kolektora ne moraju bitiduljeod 150
Svedani su taj potencijal toplogkucnogzraka metara, a ukopavaju se u tlonadubiniodoko90
vje5toukljudili u svojetipskemodele toplinskihcm,obvezno ispodrazinezimskog smrzavanja
p u m p ip, a k o m b i n i r apnroe u z i m a nt oj ep l i n iez tla.Po potrebi, na pumpuse moZeprikljuciti i
zrakaiiz tlaomogu6uje pouzdan radi dvostruki oodzemna sonda ilidubokivodeni bunar.
ucinak. Sustavprozracivanja s izmjenom toplineu
Njihova tvrtkaIVTproizvodi svevrstetoplinskih ovom je primjeru sastavni diouredaja, a ukupni
p u m p in, o u p r a v oj e s m o d e l o m T W I N4 9 5 volumen zrakau kucidnevnose izmijeni cak
pogodena pravamjerakojaodgovara Svedskimdvanaest puta.Timese posti2e trajnougodnai
gradevinskim standardima i klimatskim uvjetima.zdrava mikroklima.
Zasnivase na provjerenom modeluIVT490, Dakako, novapumpaimai novuautomatiku
zraenoj pumpikojajeoduvijek nudila SO-postotno prilagodenu upravljanju toplinom iz dvaizvora Cijevima treba uzak rov
smanjenje tro5kova grijanja, a sadje dopunjena(zraka i tla),a kontrola i programiranje svedeno je dubine l m,adovolian
podzemnim cijevnim kolektorom kojipovecava i na jednostavne i razumljive funkcije.Mitsubishijev je itraktor s tzv. frezom.
i
ucinakuStede. scrol/-kompresor radigotovo be5umno, pa u kuci
Koliko suti uredajitrivijalni prikazuje i crteZpre- nemaniuobicaiene bukeizkotlovnice...
sjeka.Rijecje o tehnici kojase odavno primje- No,tu nijekral.Suvremene toplinske pumpe
njujeu kuhinjskim hladnjacima i opremi kojase n u d ei s v e p o g o d n o srtai s h l a d n iuhr e d a j a ,
rutinski ugraduje u sustave centralnog grijanja.p r i d e m ud o d a t nui g r a d e nsik l o po m o g u 6 u j e
Najvece je umijece uskladiti sveelemente susta- odvodnju toplinskih viSkova iz kuceu tlo, ili
va,od cijeviu tludo kucnogprozracivanja, no i paktoplinom zrakau stanudogrijava potro5nu
suvremena kotlovska grijanjazahtijevaju danas topluvodu.NatriiStuimasveviSeoriginalnih
sofisticirani pristupi finuprilagodbu suZenom rje5enja, a proizvodaci se natjedu u dosjetljivosti

Stedljivijegrijanje 131
 i prilagodbama. Za razlikuod ostalih elektricn ih
Priklluoak
toplog Toplinska
soonog zraKa uredaja toplinska pumpa u svakom reZimu rada
pumpaTW|N
Kudisteperivog 495samoje nudiza utro5enu elektricnu energiju dvostruko,
filtrazazrak jedan uredaj u trostruko ilicetverostruko vi5eenergije u obliku
posuda
Ekspanzilska dugaikom nizu kojinamtreba.Zaista, to suuredaji buducnosti...
sustavagrijanla sliinih koji se tlrukcije grijanje
medusobno je datoplinska pumpa
lsparivae
u kojemu se
razlikuju po
Dakle, neprijeporno koja
istroseni
toplizrak
ohladuie s +20"C snaz I razn,m iz okoline izvlaci toplinu za grijanje ku6etrebaza
na+3'Cili+5"C kombinacijama pogonstrujuiz mre2e. No,nasvakidioutro5ene
zapokretanje
Turbina
dodatnih elektricne energije toplinska pumpaproizvede 2,
l^nl^^ 7rak.
sklopovas 3 ili4 dijelagotovo besplatne toplinske qnergije
koiima se
Rotacijskapurnpa prilagoduju Stotakvogrijanje ciniitekako isplativim.Stovi5e,
za preuzimanje energije
iz povratnogdijela posebnim zarazliku odostalih sustava kojiiskori5cuju sun-
cijeviu tlu zahtjevima na cevutoplinuzazagrijavanje vodei dnevno svjetlo
licu mjesta. za proizvodnju struje, toplinske pumperadepo
Spremniktoplevode
(nehrdatuCi
0elik)
serlja
!9 svakom vremenu, 24 saladnevno. Prisjetimo se
ponapnle
namuenlena jo5jednom njihovih glavnih svojstava:
Sigurnosni
ventil
sustavagrijanja obiteljskim Prednosti
kudama,a o zauzim4u malomjesta, poputveceghladnjaka
ponudenasnaga r netrebaimnikakvo goriva
Elektrokonzola
s prikljudcima gotovih paketa spremi5te
varira u rasponu
. u primjeni suapsolutno bezopasne
grijaevode
Elektndni od 6 do 70 kW. . potpuno suautomatizirane i komforne
s kontinuiranom
promlenomsnage Najvainiji . dugotraju,bezvecihkvarova
skriveni adut o niskipogonski troskovi (poduvjetom dasu
je Mitsubishi
Electric Scroll-
zadovoljeni ostaliuvjetinpr,izolacija zgrade itd.).
Ventilsustavagrijanja
kompresor o gledeza5tite okoliSa i emisije staklenidkih
Prikljudakhladnevode, koji u vedini plinova superiorne suvecini uobicajenih kotlova
punlenje,pralnlenje.
povratniventili
sluiajeva nafosilna goriva (naftu, plin...)
sigurnosniventiJ
moie ponuditi . moguseprimijeniti i zahladenje prostora,
temperaturu
voda cimeiskljucuju upotrebu iskljucivo elektridnih
SCROLL.kompresor gnFnla rashladnih uredaja.
s medijem8134aza
postlzanje
visoke
od iak 65"C. Nedostaci
temperature vode . punuekonomicnost postiZu samou dobro
Povratniprikljudci
izoliranim kucama
za hladnui topluvodu
prikljueak
Povratni
nacijevi
u tlu
r investicijskitro5kovi vi5isunegoli kodostalih
sustava grijanja
Toplinski
izmjenjivad
zamedijiz cijeviu tlu
o u kupaonici ponekad trebadodatno
PovratnipriKljucak
grijanja
zagrijavanjezrakainlra-grijaIicom
pumpa
Rotacijska . zapripremu vecihkolicina potrosne toplevode
zasustavgrijanja trebau pricuvi osigurati nekidodatni sustav. Jer,
toplinska pumpa funkcionira u relativno uskom
temperaturnom pojasu, pajojpotro5nja jace
ispuhivanje
zagllpnl ilaK
zagrijane vodeosjetno smanjuje ucinak (radni
rcrf^AAn^^
,;;:-"-' . *
4fa^d
,/ @Ro20'C\ broj- npr.s 1:4na1:2)
fr ,/ o ekolo5ka bilanca toplinske pumpe slabija jeod
u --- _{
dogrijavanje
Ea
E
./ bilance sustava grijanja peletama, jerzimise
,/
izmienjivacu /
* € - . oovoo
povecava potro5nja strujeproizvedene izfosilnih
goflva
Fti . svje2eg ovelika
@f (htadnog) tlau vrtuiliduboka
oovr5ina bu5otina
za
ztaRa SONOU
. ogranicenatemperaturapolaznog voda
podnogrijanje (do60"C),Stopriradijatorskomgrijanju
!d= i/iliradijatori
u
slabije
izoliranimkucama moiebitinedovoljno.
Ugradnja toplinskepumpeu sustav grijanja
toplinskapumpa ru
(loplina
iztla) zgrade
starije nu2no zahtijeva
i dodatnu
toplinskuza5titu
cijelog
objekta.DoduSe, toje
zahvatkojisepreporucujebezobziranavrstu
spiralnikolektori grijanja, iz proracuna
nonesmijeseiskljuciti i
iti KlasicanSyedskisusfav bivalentnoggrijanja pranova.
sondau tlu kuce toplinomiz tla i toplim istroienim zrakomiz o primjenatoplinskepumpezazagrijavanje
stambenogprostora.U tlu moie biti dubokasonda
(1) ili pak spiralni cijevni kolektor(2).Po potrebi, potro5netoplevodezahtijevadobruanalizu.
ttiittt
t o p l i niazz e m l j e medij se iz tla preusmjeruje (3) na izmienjivac (4) MoZda je boljeosloniti
senaklasidno
gdje se dogrijava prije pumpe. (decentralno)zagrijavanje
vodezimii

132 Stedljivijegrijanje
 nikadkraja
Kombinaoiiama
K a k ot o p l i n s k pa u m p af u n k c i o n i r a Oduzimanjem toplinepomodutop- Kakoispodsvakogveceggradatakvih
po Carnotovomprincipu,gdje sve l i n s k i hp u m p ti i s k r i v e ni i p r e z r e n itokovaimanapretek, lakoje zakljuciti
ovisio temperaturnoj razliciizmedu podzemni tokovipostajuznacajan izvor kakvise neiskori5teni energetski poten-
podrucja preuzimanja topline i podrucja energije, a pritomse postiZu i dodatni cijalikriju podna5imnogama.
ispu5tanja topline, s razvojem masovne povoljniucinci. lakoje sustavno iskori5tavanje tihskri-
proizvodnje tih uredajapojavljuju se U rijekedospijeva manjetoplevode, venihrezervizasadsamozanimljiva za-
i inovativna rjeSenja za iskoriStenjesmanjuje se termidki udarna prirodni misao,poznata su svapotrebna tehnic-
energijekojuu svakodnevnom Zivotu o k o l i 5z, i m ij e m a n j em a g l ea, r i b ei ka rje5enja,materijali i kombinacije,pa
gotovo i neprimjecujemo. ostaliorganizmi u otvorenim tokovima nekolikoeuropskih tvrtkivecprovjerava
N a p r i m j e rk,a n a l i z a c i j sokdi v o d i dobivaju prirodniji ambijent. pokusne sustave u velikim gradovima.
velikihzgrada,tvornicai ustanova kriju Dakako, nijesvakakanalizacijska cijev Odekivani udincii u5tede mjereseme-
u sebiobiljezagrijane vodeispu5tene prikladna za takvotehnickorje5enje gavatima. lakonamsveto moZezvucati
iz tvornickih pogona, kucnihi hotelskih vec samooni dijeloviodvodnemrele kaobajka,vrijedno je znatida je ipak
kupaonica, praonica, zahoda i ku6anskihu kojimaprotoknikadnijemanjiod 15 moouce.
stroieva. litarau sekundi.

.l Samotoplinskapumpa /)Kotao zavr5naoptere6enja Q Ucinkovite kombinacije

I K o l i k oc e s e t o p l i n eu s p j e 5 n o ZXat<obi'sepostigla nuZna sigurnost,U N a j p o v o l j n i j i r e z u l t a t d a j e
izvufiiz nekogsustava kanalizacijeve6ina sustava toplinskih pumpivezanih multivalentnisustav.Kotlui pumpi
ili odvodnje ovisipolajprije o postav- uzotpadne vodedopunjuje sepomo6nimdodanje blokkojiproizvodi toplinu za
l j e n i mc i l j e v i m aZ. e l i l el i t o p l i n u kotlom zadogrijavanje ilizagrijavanje. grijanje i strujupotrebnu zaradpumpe.
iskljucivo iz izvorakojinemajuveze Timeje osigurano grijanje i u razdoblju Naprimjer, idealnorje5enje u iakvoj
s fosilnim g o r i v i m a , kad
i l ii h i s k o r i S c u j u kanalizacija ne moZe pruZiti dovolj- kombinaciji nudi ukljucivanje bloka za
u n a j n u Z n i j omj j e r i ,s u s t a vt r e b a notopline, ilije protok preslab. proizvodnju toplinei strujepomocu stir-
zasnovati natoplinskim pumpama. Kadu sustavu imamodvaenergetskaling-motora. Takvise uredaji nazemni
K a k o p r o t o ku k a n a l i z a c i j s k i m izvora,rijecje o bivalentnomgrijanju. plinu novijevrijeme naveliko ugraduju
cijevimavarira,a razlidite potrebe K a k ot o p l i n s kpau m p at u n e m o r a u postrojenja gdjetrebamnogotopline
z a h t i j e v a jrua z l i c i t et e m p e r a t u r e z, a d o v o l j pi tui n it e m p e r a t u r nais p o n , uz maksimalnu neovisnost o elektricnoj
najbolje je primijeniti uredaje s 2 ili4 s m a n j u j e s e u d e s t a l o sutk l j u c e n j amreZi.
kompresorska agregata kojice kas- kompresora i pobolj5ava godi5nji radni lskoriStenjem toplevodeizkanalizacije
kadnopodizati temperaturu medija ili ucinak. bitnosesmanjuje udjelprimarne energije
pakmaksimalno iskoristiti razdoblje Stovi5e, u odnosu na monovalentni u g r i j a n j ua, z g r a d a
d o b i v i
a vlastiti
obilnijeg protoka vode.Takvaizvedba sustav, tu su investicijski tro5kovi osjet- izvorstrujeza izvanredne situacije.
omogucuje stupnjevanje primjene, od nomanji,a utjecajenergije izkanalizaci-Medutim, toplinu se moZeuzimatii iz
umjerenog zagrijavanla prostora, do jskevodeu ukupnim toplinskim dobicimave6ihrashladnih sustava, iz prirodnih
vruce vodeu kupaonici. tekseneznatno smanjuje. podzemnih tokova, velikih industrijskih
Unatoc sloZenosli, rijecje o mono- K a k op u m p as t a l n op o d i Z e t e m p e - k o m p r e s o rdai,m o v o d ia r a s h l a d n i h
v a l e n t n o ms u s t a v uz a s n o v a n o mraturumedijakojitoplinupreuzima iz sustava vezanih naindustrijske procese.
iskljucivo natoplinskim pumpama s re- vode, dogrijavanje kotlom je takoder Multivalentno grijanje optimalno je na
lativno niZim radnim ucinkom. Dakako, uiednaceno i ekonomicno. objektima s izrazito velikim toplinskim
sveovisio stalnom i obilnom orotoku. ootrebama.

Stedljivijegrijanje 133
 dodatno izda5no zagrijavanje kolektorima onuneprimjetnu potro5nju strujepotrebnu za
ljeti.Kombinacije uvijek poboljSavaju godi5nju grijanje kucetoplinskom pumpom.
bilancu. Dakako, i ta brojkamoZeosigurati zadovo-
Preduvieti optimalnog pogona l j a v a j u cgio d i S nrjai d n iu c i n a ki s k l j u c i vpoo d
Kaoglavnipodatak o djelotvornosti toplinskeuvjetom daje cijelisustav energetski optimiran
pumpeuglavnom se navodisnaga.NaZalost, to iuskladen (zidovi, prozori, protokmedijau tlu,
je vrijednost kojusamapumpapostiZe iskljucivotemperaturne razlike...). A to,priznat 6ete,nije
u optimalnim, gotovo laboratorijskim uvjetima. jednostavno.
Stogastvarnipodatak o djelotvornosti pumpe Stogase bezmnogookoli5anja primjenjuje
tocnijeotkrivamo iz Izv.godiSnjeg radnoguiinka, najjednostavnije rje5enjekojetom relativno
tj. brojkekojase dobivaiz omjeraproizvedenetromomsustavu osigurava radbezneugodnih
toplinske energije tijekomrazdoblja grijanjai iznenadenja prinaglim vremenskim promjenama
ulro5ene struje,pa se ta vrijednost najce5ce i ilipaktijekom prijelaznih razdoblja. U spremnik
prikazuje kaokvocijent tihdvijuvelicina. s toplomvodomugraduje se elektricni grijac
A godi5nja je vrijednost uvijekznatnomanjaod kojipovremeno i u slucaju nuZdelakopostiZe
vrijednosti kojaje upisana kaonazivna snaga. p o t r e b n u temperaturK u .o l i k ot o u t j e c en a
Medutim, timenisuobuhvaceni svipotro5adiukupnupotro5nju energije teSkoje izradunati.
ukljucen u ir a dp u m p e- v e n t i l a t oi lriit u r b i n e , Medutim, rijecje o povremenom dogrijavanju
kompresorska pumpa,trajnoodrZavanje sustava u nepredvidivim situacijama i uvjetima, Stoje
iznadtockerosi5ta pomocu elektricnih grijaca, ipakrijetkost u odnosu na relativni visokurazinu
potro5nja pumpeza protokmedijakrozcijeviu grijanja kojunamtrajnoi ujednaceno osigurava
tlu,panitoplinski gubicikojise nuZno pojavljujutoplinska pumpa.
navelikom soremniku toolevode. Jer,nijesvejedno moramo li stalnozagrijavati
lakoje radnabrojkanavedena u prospektimavodusa 16"Cna 70"Cili je samopovremeno
kao4 ili cakkao5 razumljiva, ne govorinam dogrijati s nedovoljnih 35ili45"Cna65ili75"C...
mnogo o stvarnom ucinku cijelog sustava. Slicno sedogada i s toplinskom pumpom koja
U svakomslucaju, trebase cuvatiprocjena topIinu crpi iz zagrijan og istro5enog zraka.lzbaci
e n e r g e t s k ipho t r e b ak u 6 ek o j eb i s m ol a k o li se iz sustavaintegrirani izmjenjivac topline
podijelilis 4 ili5,paondaodredili i potro5nju struje. izmedusvjeZeg i istroSenog zraka,nestat6e
Energetski je razlo2nije odrediti donjugranicu jedanventilator (potro5ac struje), a povecat cese
okoskromnije brojke3, kojace timezahvatiti i nominalni ucinak. Medutim, ta lijepa brojka ne6e

Goriua- nosacienergije uljem(veliki

koja
spremnik).
biomasi u atmosferu
Kakoje rijeco
ispuSta taman
Ja boljerazumijevanje suvremenih lo5e,dokdrugedobivaju iznenaduju6eonoliko ugljicnogdioksida kolikoje drvo
4sustava grijanjai opcihtrendova povoljnu ocjenu.Dakako, u uvjetima upilotijekom rasta,ekoloSki suneutralne
kojima smoizloZeni baremkrozponudu primjene novihloZi5ta i strogihpropisa ipreporuduju se$iromsvijeta. NaZalost,
uvoznerobeu raznimsupermarketima o energetskoj ucinkovitosti zgrada. kaoi svaostalasuvremena tehnika. k
i specijaliziranim prodavaonicama - jer Tako6emou svjetlutemeo toplinskim namacedocis velikim zaka5njenjem.
kodnasnemadrZavne skrbiza opcu pumpama, samona sustave Rijecje o sustavukojizahtijeva
podsjetiti dobro
energetsku bilancu kojaneugodno priti- kojisu namdobropoznati.Naialost, organiziranu infrastrukturu,odSumarija i
Scesvegradane- dovoljno je pogledati ne moZemo preskoditiprvadvasustava pilana, dopreradivaca i distributora.
vrstegorivakojese legitimno nudena kojise posebno isticuekonomicno56u i Dokvladajunafta5i i plinari, maloje
europskom i svjetskom trZi5tu. dobrim preporukama, toplinske pumpei Sansidau Hrvatskoj postanu prepoznat-
Doksmomi naviklina bespogovornopelete, a kodnassu gotovonepoznataljivenergent.
trojstvostruje,naftei plinakojeprate egzotika. Osimtoga,pri ugradnji peletnog su-
svemonopolske zloporabe, a ogrjevno Toplinske pumpe i toplina tla stavagrijanjapocetni su tro5kovi iznad
drvospaljujemo rasipno, na vulgarno Skuplje su priugradnji, a vrlopovoljne cijenekojuse kodnasplacaza klasidna
zastarjeli nacin,svijetse okre6e lehnid- tijekom primjene. Akosuosigurani ostali rjeSenja.
kimrje5enjim a kojaiz svakogmogu6eg nuZniuvjeti- dobratoplinska za5tita Gjepaniee
energetskog izvoranastojiizvu6iSto kuce,niskotemperaturna grijaca tijela Najce5ce loZenjeu krajevima bez
viSe,saStomanjeStete pookoli5. ilipakpodnogrijanje - dugorocno nude gradskeinfrastrukture i na seljackim
P r i t o mp r i m j e n o
a b n o v l j i v i zh v o r a vrlovelikeu5tede, neovisnost i komfor. domacinstvima. lakosu tipicanogrjev
energije ili,Stoje moZda prikladniji izraz, Kakoim za pogonipaktrebastruja,s za kaljeve peci,moguca je kombinacija
e k o l o 5 kpio d o b n i jiizhv o r au, m n o g i m ekolo5kog nisunavrhuljestvi-
stajali5ta sa zagrijavanjem tople vode u velikom
zemljama uZivaSiroku podr5ku dr2ave, ceoodobnih. soremniku.
povoljnekreditei kamate,poticajei Pelete Kakoje izgaranje neograniceno, pri
edukacijske akcije, a pojedina klasidna Toje kodnasgotovonepoznat ogrjev pravilnom se loZenjurazvijavisoka
gorivaklasificiraju se premanjihovom proizveden pre5anjem usitnjenih drvnih temperatura Stosmanjuje udjelnekih
djelovanju naokoliS. otpadaka i granulat
velicine neoljuStenog tvari
Stetnih u dimu, pa ih smatraju CO,-
U toj usporedbi nekevrstekodnas kikirikija, bezljepila,kemikalija i aditiva. neutralnima. Dakako, to vaZiiskljucivb
uobicajenih nadina grijanja prolaze vrlo Nudepodjednak komforkaoi loZenje za loienieneobraden imdrvom.

134 Stedljivijegrijanje
nicimpoboljSati ukupne energetske uStede cije- s t u p n j e vuak o m b i n a csi tj oi p l i n s k opm umpom
logsustava. Naproiiv. Nestat cedobici obilnog i moZenamtrajnoosigurati udobnost nadkojom
dragocjenog izvora topline - istro5enog kucnog sveviSestreoimo.
zraKa. Kakosu prednosti ipakveceod nedostataka,
S v eu s v e m un, i g r i j a n jvei 5 en i j ek a oS t oj e primjena setoplinskih pumpi naglo 5iri.
b i l o .S v es k u p l jei n e r g e npt ri i s i l j a v anj u
a sd a J e d n o s t a vsnui s t a vvi e c i hd i m e n z i jm a ogu
iskoristimo i onutzv.otpadnu energiju kojusmo proizvesti obiljejeftine topline cimese potpuno
dosadpropuhomispuStal i kroz prozor,ili je nismo m i j e n j e a n e r g e t s ksal i k ap o l j o p r i v r e d ndoog-
primjecivalijer nasnijeopekla. m a c i n s t vDa i.oi l ig l a v n i npao t r e b neel e k t r i c n e
A notorna jecinjenica dajetloispodnaSih nogu e n e r g i jm e o Z es e p r o i z v e si tfio t o n a p o n s k i m
zimitoplijeod zraka, a nadubiniod metar-dvap a n e l i mcai m es e s m a n j u o j ev i s n o sots k u p i m
caki dovoljno toplodatomtoplinom zagrijemoenergentima.
kucei cijelegradove. Nijeto nekaspektakular- Svata tehnicka cudanudefantastidne u5tede
navrucina na kakvusmonavikli priopipavanjunaduZirok,nokodnassutakvezamisli u neskla-
zagrijanih radijatora, no tih nekoliko pozitivnihdus oraksom banaka ina5imnavikama...

ZRAK UODA Tr0

r/l\
,/ l\ /
/

\
l;"r'. l[*;-ffi; |*rrrrr,'*l m.*;l
l z r a ( l l t o p l i n e l l u p i i a n iIe I tokovi, I I voda
utluI
t'iil-l
I kolektor
m^k.l
I I sonda
u I
I lliz l l t d o l i n e i z ll o d v o d nl li a , I Iu t l u I I bu5otini
I
(venikaha)
I l l i s t r o 5 e n lomgbl s e I I istroSeria [ | (ponekad
I (horizontalni)l
I I l z r a K a l l (b e to n ,I l v 0 0 a I l r l e r m a l nI r | | I
tl
I
I
ll
ll llosrade)l L__lP_l
l l s t u p o vl i ,
tl
tl
ll

lverje, piljeuina, druni otpaci U najrazvijenijim zemljama intenzivnoElektri6ne grijalice

Zahtijevaju relativno skupuizvedbu se Siresustavi grijanja biomasom, Stoje Strujaje jednostavno preskupa za
sustava za grijanje, no u industrijskim u na5ojpraksiteknarazinipropagandnezagrijavanje zgradai stambenog pro-
pogonima i u seoskim domacinstvima simbolike. stora.Kakose proizvodi uglavnom iz
kojaimajupristupmanjevrijednoj drvnoj Nevolja je Stou svakomcentralizira-elektrana nafosilna goriva, osobito zimi,
masii distimdrvnimotpacima nudego- nomsustavu uvelike ovisiteo pona5anju nijeprihvatljiva nis ekolo5kog stajali5ta.
tovobesplatno grijanje. distributera... Znamoli da Hrvatska uvozigotovoB0
U novije vrijeme cestoseprimjenjuju u Teku6i lukapljenil plin postopotrebne energije (u raznimobli-
postrojenjima zaobradu biomase. Poput Zasadsutro5kovi pogonai osiguranja cima),obilnogrijanje neizoliranog stana
ostalog ogrjeva iz biomase nesmatra ih ootrebne infrastrukture tolikovisokida strujom nijeba5nipatriotski cin.
seoneci5civadima atmosfere niproizvo- ovajenergent valjaprimjenjivati samou Termoakumulacijske peci
dadima staklenickih plinova. krajnjoj nuZdi - kadu blizini nemaneceg Zeliteli zagrijati cijelistan,trebavam
Zemni plin jeftinijeg. n e k o l i k no i m a l oj e f t i n i hp e c i ,b a r e m
Investicija u kotaoili bojlerovdjeje Dakako, mogu6e su iznimke i drukdije jednau svakojvecojprostoriji. Glavna
malojefinija, nonesmijese podcijenitiprocjene uzrokovane nuZdom, nouspo- odlikatih pecinijeiZarivanje s vanjske
ukupnetro5kove ugradnje (prikljucakrednaradunica nijepovoljna. povr5ine vecispuhivanje vrucegzraka.
nainfrastrukturu, odgovarajuci dimnjak, Loiivo ulje lnaftal U slabije izoliranim ku6ama to sepretva-
s t a l n ai z l o Z e n o tsrtZ i S n i m
c i j e n a m a Takvesustave grijanja odlikuju relativ- rau stalnorasipanje energije i novca.
energenata). nojeftinikotlovi te manjejeftinspremnik DoduSe, zagrijavanje Samotne jezgre
U n a i o cm a n j e m o n e c i 5 c e nzj u r a k a kojizauzima mnogoprostora i zahtijeva tijekom jeftinije tarifemoZeza nevolju
Stetnim sastojcima, zemnije plin- poput gradevinske zahvate, osiguranje, ate- pruZiti kakvu-takvu utjehu, no nitkone
ostalih fosilnih goriva - ogrjev kojiopte- ste...StoviSe, suvremeni sustavi zahtije- jamcitrajnu primjenu pravila i cijena koje
re6uje klimunaZemlji. vajui ugradnju novihdimnjaka, kontrolu distributer mijenja posvojoj volji,
Toplanei lokalne toplinske i odvodenje otrovnog kondenzata... Grijanje je jeftinije negolikodostalih
staniGe Sveu svemu, ekolo5kivrlo nepovoljnoe l e k t r i c ngi hr i j a l i c(ao s i mu, i z o l i r a n o j
Tuvaljaprimijeniti provjereno g o r i v od, a l e k o d z a h t i j e v a n ek u c i p
pravilo f o s i l n o , odnog elektricno ggr i j a n j aa) ,l i
dagdjegod jetomoguce, kucuprikljuciteC O " - n e u t r a l n o sp toi d , l o Z n ko a o s u m n o g os k u p l j o e d p e l e t ai l i t o p l i n s k e
navelikisustav grijanja. Pritom otpadaju svjeiskog trZiSta, uvoznicima, politici i pumpe. Osimioga,trebaunaprijed znati
tro5kovi kotlai servisiranja, brigao skla- zajamceno trajnim poskupljenjima. kojucetesobugrijatinakoncijelenoci
di5tenju ogrjeva.... Duoorocno. vrlorizicna investiciia. elektricnog zagrijavanja peci.

S t e d l j i v i jger i J a n j e
 N O V OB
! u 5 a cdi e k i c
GBH2-23REAProfessional
va s napravomza usisavanje
senfe

{g) BOSCH
F... .F!,. Tehnologija
za 2ivot
, t+-, -r!6.i
--*-

-
 ? *t'

'.a' '
_;@

@.
.F.
F',t:-. - i e
@4* i
--,...:d,
&--
#j="- i

e#l #l
W I L OH R V A T S KdA. o . o ,
r^-i^- | ^-:-.- LL
Ju >,Pd LU' 'Ld' o uu T +185r 14 lo 9i4
ro o9o Zagreb F +385 r 14 30 93o wilo-hrvaiska@wilo.hr

PROIZVODNJA - PRIMJENA _ TRGOVINA

Komercijala i prodaja: Pfedoveaka 1.1,Zagreb,
ielifax: + 385 iCil 3C13 775
Proizvodnja: A!gus:a Se.oe 40. Iil. Gorica, 10430 Sv. Nedeta
r l n r . b a 1 c. - p o j c s : e . : c e-Ta r' .fo@Drajdic-polyester.com
 YTONG'

k"*n*#ffi
ild
PrvatipskaniskoenergetskaYTONG@ kuia
je 2005.godine.lstegodineprvapasivna
projektirana
gradenaje YTONG@sustavom!
kuia u Hrvatskoj

Xella porobetonHR d,o.o.. Samoborska266 . 10090Zagreb

Besplatniinfo telefon08007000. Tel: +385 1 3436800. ytong-croatiaklxella.com
* i. u suhomstanju
. wwwxetta.hr lelta
 7t

E N S T Oe l e k t r i 6 npao d n ag r i j a n j a
- z a j o Sv e 6 ur a d o s pt o v r a t k kau 6 i

NAJBOLJAINVESTICIJA
U GRIJANJE
E l e k t r i d npao d n ag r i j a n j E
a NSTO s u k o m f o r nraj e S e n jkao j a
p o v e 6 a v akl vu a l i t e t2ui v o t ai S t e d ee n e r g i j uR. j e S e n zj aa I
n o v o g r a d ni jaed a p t a c i pj er o s l o r a . I
Skandiad.o.o.
O s t a lai s o r t i m a n :
K a b l o vzia z a S t i toud s m r z a v a n i a
S t r o p ngi r i j a d i
E k s k l u z i v znai s t u o n izka H r v a t s k u
F . R a d k o g1al , Z a g r e b
I
P a n erl a d i j a t o r i T e l :0 1 / 4 6 4 6 - 6 8F0 a, x :0 1 / 4 6 4 6 - 6 8 1
GSM;098/9838-148
i n f o @ s k a n d i a. .wh w r w.skandra,hr
I
t
I S Os t a n d a r d i !
 Scmtcosn
tr
j

I
j
f

#s
*'

il rV;\tiii iiil\ (lJ;\ljir!li'lj;\i(;

lx r,is:ii*'fj; l:.r"ii: * i t-l
lx *::Cug* priitlj*f *'"';*r!* plirui:* srsdlls
l= lx tyg yr;tg ruili:*rl,; ri/*r* rurnii: l";gllJ{iy
I ...*inn]r"riri CilJi *i L.ii a V;I|'JC
E

I
+f
t
,l

J Vi!la:..laa) C ,:t2i vtlat

:r
D
MoZetedugorazmi5ljati Va5eg
0 buduinosti
griJanja.
lli sevecsadaukljuciti
u buducnost.

LoZivo
ulje

*xffireeh#F€

Plin *ffi

E izokoti s a
Ener gija

'
Solar

Sa Viessmannombudu6nostmoie podeti:Odludite
se za nai raznovrsniprogram,kojiVam nudi sigurnu
tehniku grijanjaza sve energente. Potpunoje svejedno
da li loZivoulje, plin,solar,drvo ili energijaiz okoliia -sa
Viessmannomste spremniza sutra.

Informirajte
se na www.viessmann.hr

i!{t
"€ n:
€ t
;.€G ,i;i
; 1':i
,, F
rf,rH*H&H3s
Uljoi konden- Plinski koncjeni Soiarni Kollovi na Toplinske
zacijski kotlovi zaciisklkotlovi KOlell0fr kruta goriva crpke
of innovaticn
climate
 {Alr}r.,saffi
3.999,00 kn 3.799,00kn
Pe( PLAMENFRANKLIN
GLAS KaminPLAMENMAESTRAL Pe( EWEXFalun Pe( ZAGORXAVERONA
l0 kW ' 79 x 95 x 66 cm . 130 kg . griani prostofi 8 7 x 4 2 x 4 4 . m 1 0 0k g . 6 k W .o d v o d4; 1 2 0m m , I kW' 104 x 55x 10.5cm ' grtaniprostor/ B k w . ' 1 0 2x 5 6 x 4 7 c m , Z 1 5 0 m m ' 1 7 0 k 9
200 m'. Z 150 mm, stra2njii gornji. kruta , i l j d npi r o l t o r 4 8 / l ) 4 m . ( r v e n , .
5 l r d 2 ni jgr o r n J 9 p o v r ; i n d9 8 - I 9 0 m 3/ 3 8 7 3 n 2 . 9 5 , boje: bordo, bei. na kruta goriva. kremiik;
goriva ' sivi lijev smedi,plavozeleni'kruta goriva.siviliev 105 1.9' l- I 50 mm . aFtacit, kruragonva obloga. ;dmotno loiiste

Radijator PRO-RAD
- pioiasti fadiator savrienog spoja estetike i visoke kvalitete
- dostupan u 5 razliaitihvisina { 300,400, 500,600 i 800 mm),3 dubine {l 1,22 i 33 mm)
te u rasponu du:ina od 300 do 3000 mm
- izradeni su od najkvalitetnijegielikd debljine 1.25 mm sukladoo DIN-u 101 30
- radni tlak iznosi 8 bara, a radijatori se testiraju na 10 bara
- prilagodeni su zajednocijevne i dvocijevne sustave,za rad na 90'{/70"Ci70"C/55::C
- boini spojevi na radijatorima su 'll2'l unutarnji navoj
,.'' - zadovoljavaju sve postoje(e norme kvalitete: DIN 4704. EN 442, DiN CERTCGUNI kbo
o ) I a J eP t o P i r e
-proizvode se u:kladu sa l5O 9002 propisom

..To7{it*
;Wrytlt'{P!
Feruda cijena vrijedi u svim Peveccentrima od 20.02.do 05.03.08.ili do prodaje zaliha

PEVEC
Kupujte s osmjehom!
 60
90
60
t2+ 1 nllllllllll
j
62jil
%
%
8J*'*
I o[x-l
*
Ct.'
LhNCAK
"L

TTagrebaika banka
UniCredit
Group
mil$oR2
Potraiitei ostaleknjigeove serije:

mJstoRr finrsfoRr
PROTIV
KISE STANU
IVLAGE POTKROVLJU

mRJStOSr mJ$oRt
TAJNASUHOG NAMJESTAJ
PODRUMA POMJERI

Slijedi:
6 MODERNA KUCA
7 ZDRAVOSTANOVANJE
8 ZIDANJEZELENOGRAJA
9 NOVAKUCNATEHNIKA
1O BLIC.SAVJETI

rsBN978-953-7590-00-0

ililllillililtlililililtl