ISKOP OBJEKATA AUTOCESTE ZAGREB-SPLIT ¸I ZAGREB-

RIJEKA MINIRANJEM U SPECIJALNIM UVJETIMA

prof. dr. Zvonimir Ester,dipl.ing.rud; +3851 4605 172, zester@rudar.rgn.hr

dr. Darko Vrkljan, dipl.ing.rud; +3851 4605 150, dvrkljan@rudar.rgn.hr
Mario Dobrilović dipl.ing.rud; +3851 4605 141, mardob@rudar.rgn.hr

Sveučilište u Zagrebu
Rudarsko geološko naftni fakultet
Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb
Hrvatska

Ključne riječi: miniranje, autocesta, zaštita objekata, seizmički utjecaji miniranja

Sažetak:

Pojedini objekti autoceste Zagreb-Split, usjeci i tuneli, nalaze se u blizini postojećih industrijskih,
stambenih, energetskih i drugih građevina. Iskop takvih objekata izveden je miniranjem. Obzirom
na blizinu postojećih građevina i njihovu zaštitu od neželjenih posljedica miniranja, konstantnim
pračenjem seizmičkih efekata miniranja, te na osnovu njih, usklađivanja parametara miniranja,
razvijene su metode opisane u radu. Takvi načini osiguravaju zadovoljavajuće rezultate miniranja
uz sprečavanje pojave oštećenja na okolnim, bliskim objektima.

EXCAVATION TEHNOLOGY OF MOTORWAY STRUCTURES BY

BLASTING IN SPECIAL CONDITIONS ON ROUTE ZAGREB-SPLIT
D.Sc. Zvonimir Ester, Professor; +3851 4605 172, zester@rudar.rgn.hr
D.Sc. Darko Vrkljan, Assistant Professor ; +3851 4605 150, dvrkljan@rudar.rgn.hr
Mario Dobrilović B.Sc.Min.Eng.; +3851 4605 141, mardob@rudar.rgn.hr

University of Zagreb,
Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering,
Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb
Croatia

Key words: blasting, motorway, damage protection, seismic influences of blasting

Abstract:
Some edifices on motorway route Zagreb-Split are located near the industrial, residential, energetic
and other buildings. Excavation of that structure is by blasting. Consider the near position of actual
buildings and their protection of damages caused by blasting with respect of measurement of
seismic effects, technology of excavation and blasting parameters are defined. Those methods
secure sufficient blasting result without damages on close buildings.
UVOD
Prilikom iskopa trasa autocesta graditelji se susreću s velikim brojem problema. Jedan od problema
je svakako i iskop trase u blizini stambenih, infrastrukturnih i drugih objekata, pri čemu treba riješiti
sukobljene interese vlasnika nekretnina uz trasu i interese investitora autoceste i izvođača radova.
Kako se iskop trase u većini izvodi bušenjem i miniranjem problem zaštite okolnih objekata je veći.
U slučaju da se ovi problemima zanemare nastaju neprilike graditeljima, najčešće izražene u
velikim oštetnim zahtijevima i sudskim sporovima( Novi list 25.03.2004.: “Zbog autoceste
milijunske štete na kućama u Gorskom kotaru”).
U radu su prikazani neki od karakterističnih slučajeva prolaska trase uz naselja, naftovod i
željezničku prugu i specifična tehnička rješenja koja su primjenjena za svaki od navedenih
slučajeva.

1. Trasa prolazi kraj naselja

Radi skučenog prostora daje se cjelovit prikaz jednog karakterističnog primjera, a između mnogih
prikazane su situacije najsloženijih slučajeva bez navođenja tehničkih pojedinosti.

Iskop trase autoceste Zagreb-Split, dionica Bosiljevo-SvRok, u većem se dijelu izvodio se bušenjem
i masovnim miniranjem.
Na dijelu radilišta između stacionaža 8+520 i 8+870 trasa autoceste prolazila je pored naselja
Kneževići, te se približavala stambenim objekima (najbliža kuća udaljena je cca 65 m od trase
autoceste). Upravo na tom dijelu iskopa radovi su se izvodili dubokim usjekom, s max. dubinom
iskopa do 14 m. Dotadašnjim načinom miniranja vrlo uspješno su se izvodili radovi na iskopu trase,
ali uz relativno veliku količinu eksplozivnog punjenja po stupnju otpucavanja.
Zbog toga su prilikom masovnog miniranja na trasi autoceste obavljena mjerenja brzina oscilacija
tla na osnovi kojih je utvrđen intenzitet potresa i dozvoljena količina eksplozivnog punjenja po
stupnju otpucavanja za buduća miniranja.
Otpucana su četiri minska polja (MP-1, MP-2, MP-3 i MP-4), prilikom kojih su obavljena mjerenja
seizmičkih efekata miniranja.
Lokacija minskih polja prikazana je na na slici 1.

Slika 1 Lokacija minskih polja

Promjer svih minskih bušotina iznosio je 89 mm.
Punjenje konturnih minskih bušotina:
-udarna patrona emulzijskog eksploziva Elmulex ∅ 60 mm/1710 g + detonirajući štapin C-80 (80
g/m′) uzduž minske bušotine, duljina čepa cca 3.0 m.
Punjenje dokonturnih minskih bušotina:
-emulzijski eksploziv Elmulex ∅ 60 mm/1710 g .
Iniciranje i povezivanje minskih bušotina izvedeno je neelektričnim sustavom za iniciranje. Minske
bušotine su usporene milisekundnim konektorima od 13,17 i 50 ms.
Maksimalna količina eksplozivnog punjenja po stupnju otpucavanja u MP-1 iznosila je 12.15 kg,
(konturne minske bušotine II etaža sjeverne i južne konture).

1.1. Mjerenje brzina oscilacija tla

Prilikom miniranja nastale su oscilacije tla koje su izmjerene s prijenosnim seizmografima tipa
White Digital Seismograph Mini-Seis II 2D2G i INSTANTEL Blast Mate II DS-447.
Mjerenja su obavljena prilikom miniranja minskih polja MP-1, MP-2, MP-3 i MP-4.
Udaljenosti mjesta opažanja od minskog polja su iznosile:

R1 = udaljenost minskog polja od MO-1 (White br.1263) 35 m

R2 = udaljenost minskog polja od MO-2 (Instantel BS) 72 m
R3 = udaljenost minskog polja od MO-3 (White br.1264) 102 m
R4 = udaljenost minskog polja od MO-4 (White br.1583) 74 m
R5 = udaljenost minskog polja od MO-5 (White br.1584) 157 m

1.1.1. Prikaz rezultata mjerenja

Tablica 1 Vrijednosti komponentnih i rezultantnih brzina oscilacija tla MP-1

Komponentna Rezultantna
Komponentna
brzina Komponentna brzina brzina
Mjesto brzina oscilacija tla
oscilacija tla oscilacija tla (cm/s) oscilacija
opažanja (cm/s)
(cm/s) vl (cm/s)
vv
vt vr
MO-1 7.3152 5.7404 5.1308 7.8462
MO-2 1.0540 0.5970 1.0670 1.3130
MO-3 0.5588 0.2540 0.4572 0.6445
MO-4 1.5240 1.0160 2.4130 2.4421
MO-5 0.3556 0.1524 0.3556 0.4219

Na slici 2 su prikazane trajektorije komponentnih brzina oscilacija u mjernoj točki MO-1.

Slika 2 Trajektorije komponentnih brzina oscilacija u mjernoj točki MO-1

Na osnovi navedenih formula izrađen je program za računalo pomoću kojeg su izračunati
koeficijenti k i n i dozvoljene količine eksplozivnog punjenja po stupnju paljenja za određene
udaljenosti stambenih zgrada od minskog polja.
Prema rezultatima mjerenja i na osnovu proračuna prigušenja seizmičkih valova mogu se razlučiti
slijedeće činjenice:
Pri miniranju konture metodom prethodnog miniranja izmjerene brzine oscilacija na
stambenim objektima su manje nego pri izvođenju proizvodnog miniranja (miniranju
usjeka). Konturne minske bušotine najbliže su stambenim objektima i ukupna količina
eksplozivnog punjenja po jednom stupnju otpucavanja veća je nego kod proizvodnih
minskih bušotina. Manji intenzitet potresa izmjeren pri prethodnom miniranju objašnjava se
činjenicom da je eksplozivno punjenje raspoređeno na veliku površinu (pet minskih bušotina
po jednom stupnju otpucavanja, det. štapin C-80 razvučen je uzduž minske bušotine) za
razliku od proizvodnih mina gdje je eksplozivno punjenje koncentrirano na dio minske
bušotine.
Ova činjenica razlogom je što je za daljnja miniranja posebno proračunata dozvoljena
količina eksplozivnog punjenja za konturne minske bušotine i posebno za proizvodne
minske bušotine, uz uvjet da se nastavi izvođenje prethodnog miniranja na postojeći način
pri kojem je obavljeno mjerenje.

Mjerenjima je dokazana velika razlika u prigušenju seizmičkih valova između smjera (MO-
1⇒MO-2⇒MO-3) i smjera (MO-3⇒MO-4).
U smjeru (MO-1⇒MO-2⇒MO-3) dobivena su znatno veća prigušenja nego u smjeru (MO-
4⇒MO-5), s time da je od mjerene točke MO-2 prema mjernoj točki MO-3 izmjeren vrlo
veliko prigušenje, što je povoljno obzirom na situaciju na terenu.
Prema situaciji na trasi povoljna je okolnost da su u smjeru manjeg prigušenja stambeni
objekti na velikim udaljenostima (MO-5).

Rezultati proračuna dani su u tablici 2.

Tablica 2. Koeficijenti prigušenja za različite smjerove

Smjer računanja Koeficijent prigušenja
(n)
(MP-1) ⇒ (MO-1→MO-2) 2.47841
(MP-1) ⇒ (MO-1→MO-3) 2.33651
(MP-4) ⇒ (MO-1→MO-2) 2.28265
(MP-4) ⇒ (MO-2→MO-3) 3.07350
(MP-1) ⇒ (MO-4→MO-5) 2.33407
(MP-3) ⇒ (MO-4→MO-5) 1.66570

Razlike u izračunatim koeficijentima prigušenja seizmičkih valova za pojedine smjerove su velike

što se može protumačiti razlikama u geološkim i hidrološkim svojstvima stijene u pojedinom
karakterističnom smjeru. Za svaki od karakterističnih smjerova izračunate su dozvoljene količine
eksplozivnog punjenja, respektirajući izmjerene brzine oscilacija tla i odgovarajuće frekvencije
oscilacija prema standardima USBM RI 8507-1980 i DIN 4150.Prema rezultatima mjerenja i prema
stanju zgrada određena je vrijednost dozvoljena brzine oscilacija tla vdoz = 2.0 cm/s. Izmjerene
dominantne frekvencije oscilacija za sve smjerova su u području od 35.5 do 62.0 Hz te prema oba
standarda dopuštena brzina oscilacija vdoz = 2.0 cm/s pada unutar dopuštenog područja, te se
isključuje moguće oštećenje okolnih objekata.

1.2. Predloženo rješenje

Na osnovi obavljenih mjerenja pri pokusnom miniranju na trasi autoceste Bosiljevo-Sv. Rok, st.
8+620 km, predloženo je slijedeće tehničko riješenje: Izvođaču je predloženo da iskop izvede u
jednoj etaži, visine 9-14 m, ali da u svakoj minskoj bušotini prepolovi eksplozivno punjenje
međučepom duljine 1.5 m i vremenski razdvoji otpucavanjeu dva stupnja otpucavanja, primjenom
neelektričnog sustava za iniciranje. Izvođač je prihvatio predloženo tehničko riješenje čime je
zadržana projektirana dinamika izvođenja radova uz neznatno povećanje troškova iskopa, a
miniranje je izvedeno bez ikakvog oštećenja okolnih stambenih objekata.
Na slici 3 prikazana je predložena konstrukcija minskih bušotina.

Slika 3 Konstrukcija minskih bušotina

1.3. Prikaz karakterističnih slučajeva

1.3.1. Trasa prolazi uz klizište i predusjek tunela

Pri iskopu južnog predusjeka tunela Hrastovec, izvedena su seizmička opažanja prilikom miniranja
na satcionaža km 57+205. Uz minsko polje utvrđeno je potencijalno klizište. Brzina oscilacija tla
mjerena je na četiri točke opažanja, a akceleracija na pokosu predusjeka.
Na slici 4 prikazana je situacija radilišta.

Slika 4 Situacija radilišta

Na osnovi rezultata mjerenja predložen je režim miniranja pri kome nije pokrenuto klizište na
pokosu predusjeka tunela i nije bilo oštećenja okolnih stambenih objekata.

1.3.2. Trasa prolazi kroz naselje

Dio trase trase auto ceste između profila 245 i 268 prolazio je nepostredno kroz naselje Jušići. Iskop
se u većem dijelu iz tehičkih razloga izvodio bušenjem i masovnim miniranjem
Brzine oscilacija tla mjerene su prilikom otpucavanja 2 pokusna minska polja na četiri točake
opažanja.
Na slici 5. prikazana je situacija radilišta.

Slika 5 Situacija radilišta

U ovom vrlo složenom slučaju predloženo je riješenje s četvorostrukim vremenskim odvajanjem

eksplozivnog punjenja u svakoj minskoj bušotini.

1.3.3. Trasa prolazi uz kuće i viadukt u gradnji

Pri iskopu trase auto ceste Zagreb-Rijeka, kod nadvožnjaka “Tuk-Cetin”, st. 69+928.00, izvedena
su seizmička opažanja prilikom pokusnog miniranja.
Dionica prolazi pokraj lovačke kuće “Zečeva Draga” i približava se betonskom stupu viadukta.
Brzina oscilacija tla mjerena je na četiri točke opažanja, u svakom od smjerova na dvije točke.
Na slici 6. prikazana je situacija radilišta.
 Slika 6 Situacija radilišta

Predložen je režim miniranja pri kojem nije bilo oštećenja na okolnim kućama i viaduktu koji je bio
u gradnji.

1.3.4. Trasa prolazi uz kuće

Pri iskopu trase državne ceste D 42, izvedena su seizmička opažanja prilikom pokusnih miniranja
na dionici spojna cesta D 3 do čvora Vrbovsko, satcionaža km 2+110,00.
Dionica prolazi pokraj stambenih i gospodarskih zgrada u Vrbovskom.

Brzina oscilacija tla mjerena je na četiri točke opažanja.

Na slici 7. prikazana je situacija radilišta.

Slika 7 Situacija radilišta

Predložen je režim miniranja pri kojem nije bilo oštećenja na okolnim kućama.
2. Trasa prolazi kraj infrastrukturnih objekata
2.1. Prolaz trase uz željezničku prugu

Na stacionaži km 17+250 trasa autoceste prolazi ispod željezničke pruge Zagreb-Split,

projektiranim podvožnjakom “Drage”. Duboki usjek trase autoceste izvodi se miniranjem.
Zbog toga su prilikom miniranja na izradi jame za nosače željezničkog nadvožnjaka, na stacionaži
17+250 km izvršena mjerenja brzina oscilacija tla na osnovi kojih je utvrđen intenzitet potresa i
dozvoljena količina eksplozivnog punjenja po stupnju otpucavanja za buduća miniranja, u cilju
spriječavanja bilo kakvih oštećenja nasipa i željezničke pruge Zagreb-Split.
Brzina oscilacija tla mjerena je na tri točke opažanja.
Lokacija minskog polja i situacija radilišta prikazana je na slici broj 8.

Slika 8 Situacija radilišta

Rezultati mjerenja su pokazali da bi se miniranjem ugrozio nasip željezničke pruge te je iz tih

razloga izvršeno preprojektiranje ove dionice.

2.2. Trasa prolazi uz naftovod

Na stacionaži 1+717 km trasa autoceste prelazi prako cijevi naftovoda. Duboki usjek trase autoceste
Bosiljevo-Josipdol izvodi se miniranjem.

Zbog toga su prilikom miniranja na izradi trase autoceste Bosiljevo-Josipdol, na stacionaži 1+845
km, prilikom pokusnog miniranja izvršena mjerenja brzina oscilacija tla na osnovi kojih je utvrđen
intenzitet potresa i dozvoljena količina eksplozivnog punjenja po stupnju otpucavanja za buduća
miniranja, u cilju spriječavanja bilo kakvih oštećenja na naftovodu. Brzina oscilacija tla mjerena je
na tri točke opažanja.Lokacija minskog polja prikazana je na slici broj 9.
 Slika 9 Lokacija minskog polja

Pri procjeni utjecaja miniranja na ukopanu cijev naftovoda korištena je norma DIN 4150, dio
3(2/1999).
Tablica 3 DIN 4150, dio 3(2/1999)
Redni Materijal od kojeg je načinjen cijevovod Dozvoljene brzine oscilacija nacijevovodu
broj vr (cm/s)
1 Čelik, vareni 10.0
2 Kamen, beton, armirani beton, prenapregnuti 8.0
beton, metal sa i bez obujmica
3 Opeka, PVC 5.0

Navedeni standard dopušta intenzitet brzina oscilacija cijevovoda do 10.0 cm/s. Bez obzira na
standard preporuča se primjena strožijeg kriterija jer se ne zna stanje cjevovoda i mogućnosti
eventualnih nepravilnosti pri izgradnji (posteljica od pijeska i dr.).
Iz tog razloga je odabrana je vrijednost dopuštene brzine oscilacija tla vr = 2.0 cm/s s kojom je
izračunata dotvoljena količina eksplozivnog punjenja po stupnju otpucavanja za daljnja miniranja
usjeka uz naftovod.

2.3. Trasa prolazi uz električne instalacije (transformatorska stanica)

Na trasi Jadranske autoceste dionica Prgomet-Dugopolje izvedena su seizmička opažanja prilikom

pokusnih miniranja na dionici I istočni portal tunela Konjsko-Dugopolje.
Dionica I u području tunela Konjsko, od stacionaže km 129+863,90 do stacionaže 130+132,351,
poprečni profili od br. 854 do br. 875, (južna strana predusjeka) prolazi pokraj stambenih i
gospodarskih zgrada sela Konjsko (južno od trase) i transformatorske stanice T.S. Konjsko
(sjeverno od trase).

Lokacija minskog polja prikazana je na slici broj 10.

 Slika 10 Lokacija minskog polja

Brzina oscilacija tla mjerena je na četiri točke opažanja. Na osnovi rezultata mjerenja predložen je
režim miniranja kojim je izvedena projektirana dionica bez ikakvih oštećenja stambenih objekata i
transformatorske stanice.

3. ZAKLJUČAK

U radu je prikazano kako se suvremenim znanstvenim metodama mogu riješiti složene situacije na
gradilištima autocesta, tamo gdje je metoda iskopa bušenje i miniranje.
Orginalnom metodom računanja prigušenja seizmičkih valova na osnovi rezultata mjerenja na više
točaka opažanja predloženi su režimi sigurnog miniranja, bez ugrožavanja okolnih objekata.
Pri tom se vodilo računa da se poštuje projektirana dinamika izvođenja radova, gdje je to bilo
moguće.

Literatura:

Krsnik,J.,Ester,Z. (1987): Seizmičko djelovanje miniranja na stambene zgrade u blizini površinskog

kopa Čubrići, RGNF Zagreb,
Krsnik,J.,Ester,Z. (1987): Seizmičko djelovanje miniranja na stambene zgrade u blizini površinskog
kopa Turija, RGNF Zagreb,
Krsnik,J.,Ester,Z. (1987): Djelovanje seizmičkih efekata miniranja na stambene zgrade u blizini
površinskog kopa Mošćanice, RGNF Zagreb,
Krsnik,J.Ester,Z.,Štimac,V. (1989): Smanjenje seizmičkih efekata miniranja na površinskim
kopovima rudnika ugljena Banovići, Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Zagreb, vol.1, str. 101-110.
Ester,Z.,Vrkljan,D. (1999):Seismic monnitoring during blasting of building pit for WTC at Rijeka,
Proceedings of the Conference on Explosives and Blasting Technique, ISEE, Nashville, pp 369-
377.
Vrkljan,D,Ester,Z.,Perković,M..(2000):Gis of seismic monitoring during blasting pit of WTC at
Rijeka, Proceedings of the International Carpathian Control Conference, SSAKI, Podbanske,
Slovak Republic, pp 357-360.
Ester,Z.,Vrkljan,D.(2001): Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja prilikom miniranja
na trasi autoceste Bosiljevo-Sv. Rok, st. 8+620 km, RGNF Zagreb,
Ester,Z.,Vrkljan,D.Dobrilović,M.(2001): Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja
prilikom miniranja na trasi autoceste Bosiljevo-Josipdol, st.18+717 km,uz naftovod, RGNF Zagreb,
Ester,Z.,Dobrilović,M (2002): Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja prilikom
miniranja na predusjeku Hrastovec, RGNF Zagreb,
Ester,Z.,Vrkljan,D.Dobrilović,M.(2002):Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja
prilikom miniranja na trasi Jadranske autoceste-sektor Maslenica-Split, dionica Prgomet-
Dugopolje, st. 129+863 – 130+132 km, RGNF Zagreb,
Ester,Z.,Dobrilović,M.(2002: Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja prilikom
miniranja na izradi trase autoceste, st.17+250,podvožnjak Drage, RGNF Zagreb,
Ester,Z.,Dobrilović,M.(2002): Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja prilikom
miniranja na trasi spojne cesteD3 kod Vrbovskog, RGNF Zagreb,
Ester,Z.,Dobrilović,M.(2003): Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja prilikom
miniranja usjeka na trasi autoceste Rijeka-Zagreb kod nadvožnjaka Tuk-Cetin, st. 69+928 km,
RGNF Zagreb,
Ester,Z.,Dobrilović,M.(2003): Proračun dozvoljene količine eksplozivnog punjenja prilikom
miniranja na trasi autoceste Rijeka-Rupe, na dionici Jušići-Jordani, RGNF Zagreb.