SVEUČILIŠTE U RIJECI

GRAĐEVINSKI FAKULTET
STRUČNI STUDIJ
ZAVOD ZA PROMETNICE, ORGANIZACIJU I TEHNOLOGIJU
GRAĐENJA I ARHITEKTURU

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I
2

2015.
• Temelji – konstruktivni dijelovi zgrada koji prenose opterećenja građevine na tlo
tako da deformacije i pomaci građevine ili njezinih dijelova zbog prekoračenja
dopuštenog opterećenja ili zbog zbijanja rahlog tla ostanu u granicama koje ne
ugrožavaju njezinu stabilnost i funkcionalnost

• Građevina, temelji i tlo – konstruktivna cjelina - vrsta temeljenja ovisi o tipu,

veličini građevine i vrsti i karakteristikama tla

• Utvrđivanje karakterstika tla – ispitivanja tla

• Dobro: kompaktne stijene, šljunak, pijesak, les (prapor), glina, ilovača, ako 3m
ispod temeljnog tla i bez klizanja

• Loše: organski mulj, treset, humus, nehomogeno nasuto zemljište, živi pijesak, kosi
slojevi stijena na glini, trošne stijene

• Uvijek ukloniti površinski trošni sloj – humus, šljunak...

• Utvrđivanje stanja terena – sondiranje, ispitivanje i pokusno opterećenje

• Prapovijest – temeljenje građevina,
posebno zahtjevno sojenica – šipovi
• Stari vijek – Indija, Mezopotamija, Egipat,
Rim… kvaliteta izgradnje

Klasične metode temeljenja:

• Plitki temelji na dobrom tlu
• Drveni piloti za teže građevine ili na
slabom tlu, u vodi...
• Drveni sanduci i roštilji za temelje u vodi
ili slabom tlu
Svojstva tla:
• Porozan medij, nakupina krutih
čestica različitih oblika i veličine, • Nejednoliko uslojeno tlo –
između prostori nejdnoliko slijeganje
• Manja poroznost – manja • Naginjanje i pucanje zgrade
deformabilnost
• Mijenjanje svojstava tla –
istiskivanje vode, npr. zbog
građevinskih radova – krupnozrnato
tlo brže promjene, sitnozrnato
sporije – godinama
• Prilagođavanje strukture tla
promijenjenom opterećenju –
konsolidacija tla

• Odabir i projektiranje temelja –

usporedba karakteristika tla i
modela građevina
• Npr. odabir manje ili više elastičnih
temelja
Tlo Stabilnost

• Ravnoteža • Veći nagib – teže se održava ravnoteža

• Posebno nagnute plohe
• Lako dolazi do poremećaja
karakteristika tla
• Nosivost
• Oblik ploha…
• Klizišta…
• Male promjene – klizanje
• Oborine
• Otapanje snijega
• Geološki proces
• Zahvati u prostoru

• Podupiranje strmih i vertikalnih iskopa

Svojstva tla
• Stišljivost
• Deformacije tla
• Bujanje
• Sa i bez promjena naprezanja
• Propusnost za vodu
• Čvrstoća
• Promjene volumena – promjene u
• …
količini vlage npr u glinama
• Tlo buja, smanjuje se čvrstoća

• Stabla – promjene u vlazi tla ovisno o

godišnjem dobu
 Zrak ili voda u porama
Svojstav i klasifikacija tla
• Zrak - stišljivost pora u pravilu veća od
• Zrnata struktura
stišljivosti zrna
• Voda - stišljivost vode manja od stišljivosti
• Broj kontakata – veličina zrna,
zrna – promjene volumena – izbacivanje vode
zbijenost, granulacija
• Vremenom sve više opterećenja preuzimaju
• Naprezanje ovisi od točke do točke
zrna, a manje voda
čestica
• Smanjenje nosivosti tla – konsolidacija tla –
prenošenje naprezanja s vode na skelet

• Za sitnozrnata tla – i višestotina godina

• Pijesak – konsolidacija prati promjenu

opterećenja
Voda u tlu • Podzemna voda – horizontalna – tlo
mijenja svojstva promjenom razine vode
• Razina podzemne vode
• Ispod sve pore ispunjene vodom • Nagnuta – mijenjanje smjera silnica
• Kapilarna voda – posebno u
sitnozrnatom tlu • Vertikalno gore – podiže tlo – lebdenje
zrna – hidraulički slom tla
• Količina vode varira tijekom godine
• i promjenom namjene

Smrzavanje vode
• Lokalna vlačna naprezanja i kapilarno
upijanje vode iz dubina
• „leće leda” – koncentrirane zone leda
• Podizanje površine i za 30 cm
• Otapanje vode i nastajanje blata pod
pritiskom
Slom u opterećenom tlu Utjecaj
• Dubina
• Npr. ispod temelja • Širina baze temelja
• Kut silnica
• Slom tla - slijeganje pod
opterećenjem i izdizanje tla
oko zone sloma
Dubina temelja:
• Sezonski utjecaji u tlu – temelji moraju biti
ispod te dubine
• Npr. dubina smrzavanja u primorju 40 cm,
kontinentalni prostor 80cm, planinski
140cm
• Blizina korijenja – pritisak tla
• Slojevi tla – nisu uvijek homogeni –
potrebno ispitivanje
• Opasnost od klizanja tla
 Opterećenja:

• Vertikalna – stalna i povremena

• Vjetar – horizontalno pomicanje, prevrtanje, podizanje
• Nagle pojave – potresi
• Tlak okolne mase tla, vode
• Povlačenje vlačnih konstrukcija

[Ching]
 Slijeganje
• Konsolidacija tla ispod zgrade, • Neravnomjerno slijeganje
pod utjecajem težine zgrade
• Smanjenje pora koje sadrže vodu
ili zrak

• Temelji trebaju osigurati

najmanje ili ravnomjerno
slijeganje
• Opterećenja koja se stvaraju u tlu
ne smiju biti veća od dopuštenih

[Ching]
Temelji:
• Plitki
• Duboki
• Kompenzirani (plivajući)

Izbor ovisi o:
• Karakteristikama tla,
• Karakterisitkama građevine
• Mogućim utjecajima na okolne
građevine
• Razine podzemne vode
Plitki temelji:
• Prenose opterećenje građevine na
malu dubinu ispod površine tla
• Dobro, zdravo tlo,
• Podnošljiv nagib ili slijeganje pod
opterećenjem
• Najčešće i najjeftinije

Vrste:
• Temelji samci – ispod svakog
konstruktivnog nosivog elementa
posebno, pa povezani međusobno
gredama
• Temeljni nosači, grede – povezuju
nekoliko stupova - protugrede
• Trakasti temelji, temeljne trake –
ispod zidova i stupova, kontinuirani
• Roštilj – veća opterećenja i bolja
povezanost,
• Temeljne ploče – opterećenje zgrade
ispod cijele površine - protuploče
Plitko, obično ili jednostavno
temeljenje:
Temelji zalaze u tlo 70-200cm
Ispod podruma još 50-60cm

Temeljna stopa – proširenja

ispod temelja
Podnožja, podnožni zidovi,
sokli – zidovi iznad terena,
a ispod prizemlja
Ili klinkera

Ovi temelji se danas ne rade, povijesni

temelji, u starim zgradama
Obični beton, betoniranje u slojevima, svaki sloj
nabijen ili vibriran
Danas sve rjeđe
Betoniranje temelja u oplati
Niska obostrana oplata – obično
Temeljna stopa
• Raspoređuje opterećenja na širu
površinu
 Armirani temelji
• Vlačna armatura pokrivena 15cm betonom s
gornje strane
• Općenito armatura pokrivena najmanje 7,5cm

[Ching]
[Ching]
 Armiranobetonska ploča
• Pod

• Armirana u sredini visine

• Dodatak vlakna - staklena, čelična,
polipropilenska

• Brtvljene prekida i prodora

• Konstrukcijski prekidi
• Dilatacijski prekidi

[Ching]
Kompenzirani temelji:
Tlo nedovoljne nosivosti
S podzemnim prostorijama – težina iskopanog tla i uzgon podzemne vode preuzimaju
dio opterećenja

Meko tlo • Težina iskopanog terena

• Plutajuće temeljenje – veća od mase zgrade
kompenzirano temeljenje
• Podrumske etaže lake

• Nasipi i učvršćivanje tla

Temelj
samac

Podložni
beton –
mršavi
beton
[Ching]
 [Ching]

• Duljina stepenice
najmanje 60cm
• Visina najviše 60cm
Povijesne vrste temelja za nepovoljna tla
 Radovi na postojećim
temeljima

[Ching]
Duboki temelji:
• Prenose opterećenje u veću dubinu
do sloja koji može preuzeti
opterećenje
• Vrste: masivni i raščlanjeni temelji
• Masivni duboki temelji: za male
površine i velika opterećenja – baze
mostova...
• Raščlanjeni duboki temelji: zbog
karakteristika tla
Duboki masivni temelji:
• Iskopani u otvorenoj građevnoj jami – kada
postoji dovoljno prostora oko mjesta
građenja za izradu kosina, voda se može
odvoditi
• Iskopani u jami s vertikalnim razuptim
stijenama (žmurje)
• Zidanjem na površini terena i spuštanjem
na potrebnu dubinu, potkopavanjem
Jama pod zaštitom žmurja – kada nema
prostora za kosine
Žmurje – drvena oplata, za manje radove,
Obično čelično žmurje – razupire se kako
napreduju iskapanja
I profili i ispune (drvene, betonske...
Bunari ili kesoni:
Zidaju se na površini i spuštaju
ukopavanjem
Bunari – kopanje grabilicom
Kesoni – radna komora pod pritiskom –
teški uvjeti rada, potrebna dekompresija
 Izrada:
• Gotovi piloti – drvo, čelik, beton, a.b., dr.
Piloti (šipovi): • Zabijanjem čeličnih kalupa i
Stupovi od čvrstog materijala koji prenose sile ispunjavanjem betonom, šljunkom ili
na dublje slojeve tla pijeskom, izvlačenje kalupa
Ekonomičnije od masivnog temeljenja, posebno • Bušeni pa ispunjeni betonom ili dr.
u prisustvu visokih voda • Utisnuti ispod postojećeg temelja radi
- Prije drveni piloti konsolidiranja (visina 50-75cm, utisnuti
- Danas – beton, čelik... hidrauličnim prešama)
- Razvoj tehnike bušenja • Posebne vrste
Prijenos sila:
Vrhom,
Plaštom,
Kombinirano
Djelovanje na tlo – zbijeno tlo, poboljšanje
karakteristika tla
Djelovanje – samostalno ili u grupi – povezani naglavnom
konstrukcijom

Nosivost grupe je manja od zbroja nosivosti pojedinih

pilota zbog preklapanja djelovanja

Važniji je međusobni razmak nego dubina

Čelik:
• Profili koji se naknadno ispunjavaju betonom,
• Zaštita od urušavanja pri izradi betonskih pilota
bušenjem
• Problem korozije – premazi, katodna zaštita,
legirani čelici
• Vučene cijevi i valjani profili koji se spajaju
zavarivanjem,
• Vlačna i tlačna čvrstoća,
• Zatvoreni ili otvoreni vrh
• Ispunjavaju se betonom radi smanjenja korozije
• 30-75cm širine
• Zavarena bočna krila radi boljeg prijanjanja tlu
ako je potrebno

Drvo:
• U uvjetima stalne vlage (u vodi)
• Elastičnost, duljina, mogućnost produženja,
• Propadanje – izmjene vlage, insekti,
razdvajanje vlakanaca pri zabijanju
• Crnogorično drvo 20-45cm, d 25m,
bjelogorično (hrast, bukva) 60 cm, do 20m
• Vrh pilota se zaštićuje metalnim okovima,
glava pilota se okuje metalnim prstenom
protiv rascvjetavanja
Beton:
za pilote izrađene u tlu
Armirani beton:
Zabijanje, izrađeni u tlu, bušeni piloti
45x45-64x64cm, do 15-30m
Bolje duži nego kraći – pile se
Prednapregnuti beton: Lakši, bušenje i postavljanje
elemenata
Veći promjer – središnja šupljina
Vrh – ojačan, s mlaznicom
Duljina 75m i više
Piloti izrađeni bušenjem u tlu:
Bušenje, postavljanje armaturnog koša,
betonska ispuna
Različiti postupci i tipovi
Mogu se izrađivati i koso
Zabijeni piloti izrađeni neposrednu u tlu
• Zabijanje čeličnih cijevi u tlo, ispuna
betonom, izvlačenje cijevi
• Različiti postupci i tipovi
Utisnuti piloti:
Obično za sanaciju,
Duljine 50cm

Posebne vrste pilota:

Piloti u obliku svrdla
Čelični profili s vrhom u obliku svrdla,
prenose velike sile
mikroštapovi
Keller Fondazion
Posebne vrste pilota:
Šljunčani piloti – poboljšavaju svojstva
tla, kratki, formiraju se zabijanjem
cijevi, ispunjavanjem šljunkom i
izvlačenjem cijevi
Veza pilota i konstrukcije:
Prefabricirani temelji kutije
Temeljenje u vodi ili moru:
Složeno
Armiranobetonska konstrukcija koja se izvodi na kopnu pa se dovodi do pozicije
Opterećivanjem se spušta na dno – npr. morem
Temelj – bunar ili keson
Zatim se ispunjava prostor između temelja i konstrukcije – specijalnim betonima ili sl.
• Tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 1963.-1997.
• Francis D. K. Ching, Building Construction Illustrated, Wiley, New Jersey, USA, 2014.
• Andrea Deplazes (eds), Constructing Architecture: Materials, Processes, Structures: a
Handbook, Darch Eth, 2008.
• Peulić, Đ., Konstruktivni elementi zgrada,
• Neufert: Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb 2002.
• Vrkljan Z.: Oprema građevnih nacrta-izvedbeni nacrti, Zagreb 1965.
• Štulhofer, A. i Veršić, Z.: Crtanje arhitektonskih nacrta: Pribor i osnove, Zagreb, 1998.
• Paola Gallo, Le strutture di fondazione - Laboratorio di Tecnologia dell’Architettura, Elementi
di tecnologiia dell’archiitettura, Università degli studi Firenze, 2012-2013
• Luca Venturi, Le fondazioni, Elementi di tecnologia dell’archiitettura, Università di Bologna,
2007-2008
• http://sicurezzalavoro.comune.firenze.it, www.apos.hr, http://www.gp-krk.hr/...
• Zakonska regulativa
• Proizvodni programi građevnih proizvoda