SAD R ŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................1

1. RAZBOJNIŠTVO I RAZBOJNIČKA KRAĐA.................................................................2

1.1. Pojam i krivično pravno određenje..............................................................................2

1.2. Tipologija razbojništva.................................................................................................3

1.2.1. Napad na novčane ustanove i druge objekte.........................................................3

1.2.2. Napad na trgovinske i juvelirske radnje................................................................4

1.2.3. Napad na ugostiteljsko-turističke objekte.............................................................4

1.2.4. Napad na stanične blagajne...................................................................................4

1.2.5. Napad na benzinske stanice..................................................................................5

1.2.6. Napad na kuće i stanove (''Rezidencijalna razbojništva'').....................................5

1.2.7. Napad na vozače kamiona i drugih vozila za prevoz robe....................................5

1.2.8. Napad na taksi vozače...........................................................................................6

1.2.9. Napad na pijana lica..............................................................................................6

1.2.10. Napadi namamljivanjem...................................................................................6

1.2.11. Napadi iz zasjede...............................................................................................6

2. NAČIN SAZNANJA I OTKRIVANJA IZVRŠIOCA........................................................8

3. FINGIRANA RAZBOJNIŠTVA......................................................................................13

4. NAČIN SAZNANJA RAZBOJNIŠTVA I RAZBOJNIČKE KRAĐE.............................15

5. PRIMJER IZ PRAKSE.....................................................................................................18

5.1. Primjer 1.....................................................................................................................18

5.2. Primjer 2.....................................................................................................................21

5.3. Statistički podaci razbojništva MUP TK....................................................................23

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................24

LITERATURA..........................................................................................................................25
 UVOD
Razbojništvo i njegovo izvršavanje kao krivično djelo je oduvijek bilo aktuelno i privlačilo je
pažnju kod velikog dijela javnosti. Ukoliko se ne obraća dovoljna pažnja i radi na
procesurianju razbojništva, osjećaj nesigurnosti građana se povećava, a samim tim i njihovo
zadovoljstvo kvalitetom života građana. U zavisnosti od zemlje do zemlje, razbojništvo je
prisutno u različitoj mjeri. Upravo zbog sigurnosti građana, interes svake zemlje je da se
ovakva vrsta ponašanja suzbije upravo iz razloga jer je nedopuštena, protivzakonita i mora se
raditi na zaštiti društva i ličnih vrijednosti.

Rad se sastoji od pet dijelova.

Prvi dio rada se odnosi na određivanje pojma i krivičnog pravnog određenja. Pojašnjava se
razlika između razbojništva i razbojničke krađe, te se opisuju mjesta na kojima se dešavaju
ovakva devijantna ponašanja kako grupe tako i pojedinca.

Drugi dio rada se odnosi na način saznanja i otkrivanja izvršioca, te se opisuju koraci koji
mogu pomoći pri njihovom otkrivanju. Opisuje se procedura i skupina pitanja na koja se treba
dati odgovor kako bi se ovakva djela razotkrila.

Treći dio se odnosi na fingirana razbojništva i objašnjava se zašto se ona često fingiraju, u
kakvim uslovima, te i ko su potencijalne žrtve ovakvog napada.

Četvrti dio se odnosi na objašnjavanje načina saznanja razbojništva i razbojničke krađe.

Posebna pažnja se pridaje izvoru saznjanja ovakvih djela, kao i načina obavljanja
informativnog razgovora koji ima svoju proceduru kako bi se razotkrili počinioci i
potencijalno zakonski sankcionisali.

Peti dio rada se odnosi na primjer iz prakse, gdje je teorijski pristup razbojništvu i
razbojničkoj krađi predstavljen na primjeru slučaja gdje se prate koraci za razotkrivanje i
sankcionisanje počinitelja.

Posljednji dio je zaključak i predstavlja kratak osvrt autora rada na ovu tematiku.

1
 1. RAZBOJNIŠTVO I RAZBOJNIČKA KRAĐA

1.1. Pojam i krivično pravno određenje

Razbojništvo je složeno krivično djelo: u njemu je uvijek sadržan element nasilja i element
oduzimanja tuđe pokretne stvari (novca, nakita i drugih pokretnih stvari). Elemnt nasilja javlja
se kao sredstvo izvršenja krivičnog djela. Razbojnik primjenjuje silu ili prijetnju da će
neposredno napasti na život i tijelo žrtve u namjeri da na taj način od nje oduzme stvari koje
želi prisvojiti. Razbojništvo spada među najteže imovinske delikte, jer razbojnik ne preza da
žrtvu rani ili čak liši života.1

Veoma opasan i razbojništvu srodan imovinski delikt jest razbojnička krađa. Razlika između
razbojničke krađe i razbojništva je u tome što izvršilac razbojničke krađe pri zatjecanju na
krađi, upotrebljavaju silu ili prijetnju u namjeri da zadrži već ukradenu stvar, a izvršilac
razbojništva silu ili prijetnju upotrebljava radi oduzimanja (otimanja) stvari. Prema tome, u
razbojništvu sila sila ili prijetnja prethodi protupravnom oduzimanju, a u razbojničkoj krađi
sila ili prijetnja dolazi poslije protupravnog oduzimanja stvari.2

Krivična djela razbojništva i razbojničke krađe spadaju u grupu krivičnih djela protiv imovine
iako u njihovim kvalifikovanim oblicima može doći i do posljedice koja se ogleda u
nanošenju teških tjelesnih povreda, pa i do lišenja života nekog lica.3

Razbojništvo, kao jedno od najtežih krivičnih djela protiv imovine, predstavlja brutalni akt
nasilja iz koristoljublja, pri čemu se napadaju banke, pošte, trgovinske i juvelirske radnje,
stanične blagajne i ostali objekti za koje se pretpostavlja da ima novca, nakita i slično.

Nažalost, najčešće žrtve nasilja razbojnika jesu blagajnici, poslovođe, pripita i pijana lica,
poštari, taksisti i ostala lica za koja se pretpostavlja da imaju veću količinu novca ili ona lica
za koja se zna da su obavila novčanu transakciju (gotovinsku).

Kako živimo u vremenu svjetske ekonomske krize, pojedina krivična djela, prije svega
krivična djela imovinskog karaktera vrše se u sve većem obimu. Jasno je da siromaštvo
predstavlja ozbiljan kriminogeni faktor1 kod ovog vida kriminaliteta. U tom smislu, kako
krivično djelo razbojništva i razbojničke krađe predstavljaju najopasnije oblike krivičnih djela
protiv imovine, njihovoj prevenciji, suzbijanju i rasvjetljavanju neophodno je posvetiti
1
Korajlić N., Kriminalistička metodika, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2011. godina, str. 193
2
Ibid, str, 193
3
Radenović Z., Metodika otkrivanja i razjašnjavanja krivičnog dijela razbojništva i razbojničke krađe,
https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0352-3713/2016/0352-37131612031R.pdf (pristupljeno: 24.05.2019.)
2
posebnu pažnju. Iako je koristoljublje bitan element razbojništva i razbojničke krađe,
djelovanje učinilaca se time ne iscrpljuje kao kod krađe. Distinkcija između lopova i
razbojnika se ogleda u činjenici da lopov teži da neotkriven, u potaji, oduzme neku stvar i
pobjegne, dok je razbojnik psihološki pripremljen da primjeni silu ili pretnju, čak da ponekad
bude i izuzetno brutalan i svirep prema žrtvi radi prinuđivanja da mu preda dragocjenosti.4

1.2. Tipologija razbojništva

Prema načinu izvršenja, objektu napada, broju učesnika, mjestu izvršenja i drugim
elementima, razbojništva se mogu podijeliti na nekoliko karakterističnih grupacija, što treba
imati na umu pri operativno-preventivnom postavljanju i provođenju operativne kontrole.5
Neki pojavni oblici razbojništva mogu se klasifikovati u sljedeće grupe:6

1. Ulična razbojništva (nad prolaznicima oduzimanjem prtljage, novčanika, mobilnih

telefona i sl; prepadi na posebne žrtve kao što su: pijane osobe, homoseksualci,
prostitutke, ljubavni parovi i sl.);
2. Razbojništva nad vozačima motornih vozila (taksi vozači, prevoznici i sl.);
3. Razbojništva u kućama i stanovima, tzv. rezidencijalna razbojništva;
4. Komercijalna razbojništva (prepadi na novčane ustanove, blagajne u trgovinama,
preduzećima, kladionicama, na poštare, novčane transporte i sl.).

Mnogi se razbojnici maskiraju, kako se ne bi prepoznali. To postižu maskama za lice,

providnim najlon čarapama, vezivanjem marame oko glave ili korištenje maskirne kape
poznate kao Fantomka, prerušavanjem u kostime i slično. Dosta njih promijeni i glas, te
komunicira kroz mumljanje ili gestove, iz razloga što se možda nalaze na mjestu gdje bi se
mogli prepoznati po glasu.

1.2.1. Napad na novčane ustanove i druge objekte

Napad na novčane ustanove i druge objekte u kojima se rukuje većim svotama novca javlja se
ao najopasniji, gangsterski pojavni oblik razbojništva, što ga poduzimaju organizovane i
naoružane grupe kriminalaca. Za razliku od izvršilaca nekih drugih razbojništava, koje
karakteriše više drskost i gruba sila, nego inteligencija, ta kategorija razbojnika odlikuje se:
drskošću, bezobzirnošću, lukavošću, snalažljivošću, sposobnošću pretvaranja i maskiranja,
velikom pokretljivošću i smislom za pripremanje i planiranje razbojničkih napada.7

4
Radenović Z., op.cit.
5
Korajlić N., Istraživanje krivičnih djela, Pravni fakultet, Univerzitet u Sarajevu, 2012. godina, str. 443
6
Ibid, str. 443
7
Ibid, str. 444
3
 1.2.2. Napad na trgovinske i juvelirske radnje
Napad na trgovinske i juvelirske radnje vrše profesionalni razbojnici udruženo. Obično
odabiraju radnje s velikim prometom, odnosnoe one u kojima ima dosta skupocjenog nakita.
U radnje upadaju pred njihovo zatvaranje, odnosno kada se nakit vadi iz izloga ili subotom
uveče, kada banke obično ne rade, pa se u radnji nalazi dosta novca od dnevnog pazara.
Razbojnici se mahom služe ukradenim kolima sa kojih, ponekad, skidaju prave, a stavljaju
lažne registarske tablice. Kada dođu na lice mjesta, jedan od razbojnika ostaje za volanom
automobila, obično u društvu neke žene da njegovo prisustvo ne bi bilo sumnjivo i drži motor.
Drugi obično stoji kod ulaza neupadljivo motreći, dok ostali upadaju unutra i sa uperenim
pištoljima primoravaju poslovođu i njegovog pomoćnika da predaju novac i dragocjenosti.8

1.2.3. Napad na ugostiteljsko-turističke objekte

Napad na ugostiteljsko-turističke objekte, vrše organizovane grupe profesionalnih razbojnika.
Obično biraju posjećenije lokale u koje upadaju obično poslije 23,00 sata. Kada uđu unutra,
sjedaju za sto, naručuju jelo i piće, i čekaju povoljnu priliku. Kada ocijene da je momenat za
''akciju'', oni s uperenim pištoljima prilaze kasi i uzimaju novac. Da bi se lakše izvukli i
pobjegli, oni često pripucaju, kako bi uplašili osoblje i eventulane goste.9

1.2.4. Napad na stanične blagajne

Napad na stanične blagajne mahom vrše iskusni kriminalci i to obično sami, a nekada i sa
pomagačem. Obično stupaju u akciju po odlasku voza, odnosno kada nema gužve na stanici.
Razbojnik tada primorava blagajnika da mu otvori vrata, upada u biletarnicu, pokupi sav
novac i bježi. Pokatkad prethodno veže blagajnika ili ga udarcem po glavi onesvijesti da bi
spriječio alarmiranje potrage. Ako su dvojica, onda jedan ostaje na straži, dok drugi ulazi kod
blagajnika i uzima novac, a zatim obojica bježe. Da bi se brže udaljili sa mjesta događaja,
često se služe kakvim prevoznim sredstvom (automobilom, motociklom i sl.).10

1.2.5. Napad na benzinske stanice

Napad na benzinske stanice se obično vrši noću, poslije 23,00 sata. To je doba kada je
intenzitet saobraćaja smanjen i kada se na benzinskim stanicama nalaze najviše dva prodavca.
Ova razbojništva vrže organizovane grupe kriminalaca. Poneki put se nalazi među njima i

8
Ibid, str. 446
9
Ibid, str. 447
10
Ibid, str. 447
4
neka žena ili preobučen muškarac, kao pomagači. Na mjesto događaja dolaze, po pravilu,
kolima, koja su snadbjevena lažnim registraskim tablicama i traže izvjesnu količinu goriva ili
nešto drugo. Kada treba da plate, oni umjesto novca vade pištolj ili drugo pogodno stredstvo,
primoravaju prodavca da uđe u stanicu i tu ga vežu za neki predmet ili zaključavaju u
sporednu prostoriju, pokupe novac i bježe.11

1.2.6. Napad na kuće i stanove (''Rezidencijalna razbojništva'')

Napad na kuće i stanove (''Rezidencijalna razbojništva'') vrše profesionalni kriminalci sami ili
u društvu s jednim ili dvojicom saučesnika. Napadaju, po pravilu, samo kuće i stanove
imućnijih građana, pri čemu nastoje da u kuću, odnosno stan prodru nezapaženi i da iznenade
žtrvu. Zbog toga obićno koriste zadnji-sporedni ulaz, ako postoji. Tako, neki se lažno
predstavljaju kao ovlašteno službeno lice, drugi oblače uniformu raznosača pošte, zazvone na
vrata i kada im kućna pomoćnica ili neko od ukućana otvori vrata, oni pod nekim izgovorom
upadaju u stan.12

1.2.7. Napad na vozače kamiona i drugih vozila za prevoz robe

Napad na vozače kamiona i drugih vozila za prevoz robe obično vrše profesionalni krimnalci,
koji djeluju na osnovu obavještenja iznutra (''Insajderi''). Procjene za gubitke pri krađi tereta
uključuju i krađu tereta i otmicu kamiona. Vjeruje se da na otmice kamiona u SAD otpada
značajan postotak ukupnog kapitala pri krađi tereta, ali pošto se o tome ne vode krivične
statistke, niko ne zna koliki je stvarno taj postotak. Trebalo bi također napomenuti da otimce
kamiona nisu jedinstven američki problem. Mnoge otmice kamiona se dešavaju u ili blizu
velikih gradove jer se tamo lako osloboditi robe. Izvjesni broj otmica kamiona uključuje
saradnju vozača sa onima koji izvršavaju specijalizovani oblik krivičnih djela. Vozač se može
podmiriti ili mu se može dati dio tereta za ličnu upotrebu.13

1.2.8. Napad na taksi vozače

Taksi vozači su lake mete jer rade sami, dostupni su u svako doba dana i noći, posluju s
gotovinom i mogu se pozvati ili uputiti na lokacije koje odgovaraju ciljevina potencijalnog
izvršilaca. Kao rezultat toga, taksi vozači imaju veću stopu podložnosti razbojništvima i
ubistvima. Znajući ovo, taksi vozači preduzimaju mjere opreza, a nekolicina ih je čak imala

11
Ibid, str. 448
12
Ibid, str. 448
13
Korajlić N., Kriminalistička metodika, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2011. godina, str. 201
5
čudesna bjekstva. Pljačke taksija su česte tokom večernjih sati. Izvršioci su tipično naoružani i
pripremljeni za izvršenje krivičnog djela. U Bosni i Hercegovini, zabilježeni su i slučajevi
nanošenja teških tjelesnih povreda, pa i lišavanja života taksi vozača od strane bezobzirnih
razbojnika.14

1.2.9. Napad na pijana lica

Napad na pijana lica mahom vrše pojedinci. To su, po pravilu, profesionalni kriminalci koji
obilaze ugostiteljske radnje i traže pogodnu žrtvu kojoj se, zatim, pridružuju u priču. Kada sa
svojom žrtvom ''sklope prijateljstvo'', oni joj nude svoju uslugu odnosno pomoć da je otprate.
Po izlasku iz lokala, razbojnik uspjerava pravac kretanja pošto je žrtva pod uticajem alkohola.
Kada svoju žrtvu zavede u kakvu mračnu i manje prometnu ulicu, u ulaz neke zgrade i sl., on
je udarcem po glavi pesnicom ili kakvim tupim predmetom onesvijesti, opljačka novac i sve
što ima od vrijednosti, a zatim se izgubi u nepoznatom pravcu.15

1.2.10. Napadi namamljivanjem

Napadi omamljivanjem, obično vrše organizovane grupe razbojnika. Namamljivanje se vrši
na različite načine, pod vidom pružanja kakve usluge, radi spolnog opuštanja i sl. Vrlo opasan
način izvršenja ovog oblika razbojništva je onaj gdje kao mamac služi prostitutka. Ona
pronalazi žrtvu i odvodi je u ''svoj stan'' odnosno na unaprijed ugovoreno mjesto, gdje u
momentu ''ljubavnog zanosa'' dolazi do fizičkog napada od strane jednog ili dvojice napadača.
Napadači s jednim ili s više udaraca onesvješćuju žrtvu, pokupe novac i druge vrijednije
stvari, a zatim nestanu.16

1.2.11. Napadi iz zasjede

Napadi iz zasjede obično se vrše u mračnim, nedovoljno osvijetljenim dijelovima grada, u
parkovima i nedovoljno osvijetljenim uliama. Jedan ili više razbojnika, u mraku, pored ulice,
puta, putanje, u kapiji, žbunu i sl., sačekuju i iznenadno napadaju prolaznike, često u dobro
poznatom stilu ''pare ili život''. Ovi razbojnici, po pravilu, napadaju bilo koju osobu koja
naiđe, a nekada čekaju i određenu osobu za koju znaju ili pretpostavljaju da ima kod sebe
novca. Žrtve ovakvih napadača su i seljaci koji se vraćaju s pijace (sajma) gdje prodaju svoju
krupnu stoku (vola, kravu, konja) ili poljoprivredne proizvode.17

14
Ibid, str. 202
15
Ibid, str. 202-203
16
Ibid, str. 204
17
Ibid, str. 204
6
 2. NAČIN SAZNANJA I OTKRIVANJA IZVRŠIOCA

Otkrivanje krivičnih djela i izvršilaca je dinamičan proces, što zavisi o dubini prodiranja u
nepoznato, i obično započinje sticanjem početnih (indicijalnih) osnova sumnje o postojanju
krivičnog djela i izvršioca djela. Indicije (osnovi sumnje) su činjenice koje ukazuju na
postojanje krivičnog djela i na bližu ili dalju vezu između tog djela i nekog lica, na osnovu
kojih se može sa manjom ili vedom vjerovatnodom zaključiti da li je krivično djelo izvršeno
ili nije, kakva je veza između određenog (određenih) lica i krivičnog djela, kao i na druge
7
okolnosti bitne za razjašnjavanje krivične stvari. Nema dileme da su indicije osnova za
otkrivanje krivičnih djela i učinilaca. Kriminalistička djelatnost tokom kriminalističke
kontrole i kriminalističke obrade, u istrazi, ali i u krivičnom postupku, nezamisliva je bez rada
sa indicijama. U tom kontekstu, metodično postupanje sa indicijama dovodi do heurističkog
postupanja, istovremeno u različitim smjerovima, tj. do planiranja i provojeravanja
kriminalističkih verzija. Pored toga, za pokretanje istrage dovoljno je da postoje osnovi
sumnje da je izvršeno krivično djelo. Do ovog nivoa sumnje ovlašdena službena lica dolaze
kroz određene operativne aktivnosti u okviru svojih redovnih poslova i radnih zadataka ili na
drugi način (ostali izvori saznaja za krivična djela i učinioca). To znači da policija, da bi
prijavila djelo prethodno mora utvrditi osnov sumnje da je krivično djelo izvršeno. Takođe, i
tužilac je dužan odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo
preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i gonjenja učinioca, odnosno
sprovođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i
radi upravljanja aktivnostima ovlašdenih službenih lica vezanim za pronalaženje
osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza.18

Za razbojništvo se, po pravilu, saznaje na osnovu prijave građana kojima je na drzak i

bezobziran način oduzeta kakva stvar, nanijeta tjelesna povreda i sl. Tom prilikom oni govore
o onom što su doživjeli, pretrpjeli, kakve su im povrede nanijete, šta im je odnijeto itd., a
katkad i kako je izgledao nepoznati napadač. Iskustvo je pokazalo da pojedinci podnose i
lažne prijave, da fingiraju djelo i slično.19

Službeno lice, nakon što osoba prijavljuje to da je iznenadno napadnut, snažno udaren ili
pretučen, zlostavljan i slično, obavlja detaljan razgovor o događaju, okolnostima događaja,
izvršiocu i drugim relevantnim činjenicama. U toku tog razgovora obraća se pažnja na spoljni
izgled osobe, njegovo izlaganje i ponašanje, posebno na povrede ukoliko je riječ o fizičkom
napadu.

U razgovoru s prijaviocem treba nastojati da se dobiju što potpunija saznanja o događaju i

izvršiocu, o mjestu gdje se događaj odigrao, o vremenu kada se odigrao, o načinu na koji je
izvršen napad, o tome da li je napad izvršen od jednog ili više lica, o tome da li su se, možda,
koristili kakvim vozilom, o tome kako je igledao napadač (opis lica, tijela, odijela, način hoda,
18
Šikman M., Primjena indicijalnog metoda u otkrivanju i razjašnjavanju krivičnih djela i organizovanig
kriminaliteta, u: Kriminalističke teme, Časopis za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Godište XI,
Broj 3-4, 2011, str. 99-116, http://krimteme.fkn.unsa.ba/index.php/kt/article/viewFile/50/Full%20Text
(pristupljeno: 25.05.2019.)
19
Korajlić N., Kriminalistička metodika, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2011. godina, str. 203
8
držanje tijela i sl.), da li je bio maksiran, da li je imao osobene znake, da li ga je ranije i gdje
vidio, da li bi ga on ili neko drugi mogao prepoznati, šta mu je izvršilac odnio, itd. Osnovna
kriminalističko-taktička pitanja koja se postavljaju i koja treba razjasniti po zaprimanju
krivične prijave su:20

 Da li u konkretnom slučaju postoji razbojništvo?

 Kada je, gdje i na koji način izvršeno?
 Da li je izvršilac bio sam ili je imao saučesnike i koliko?
 Odakle je izvršilac došao na mjesto događaja i u kom pravjcu je otišao poslije
izvršenja krivičnog djela?
 Odakle se moglo vidjeti i čuti šta se događa na licu mjesta?
 Kakve je sve tragove ostavio izvršilac na licu mjesta?
 Šta je odnijeto prilikom izvršenja krivičnog djela?
 Ko je izvršilac?

Da bi se dobio odgovor na ova pitanja, razjasnio konkretan slučaj, utvrdila materijalna istina,
otkrio izvršilac i obezbijedili adekvatni dokazi, potrebno je odgovoriti na ova pitanja i druga,
te na osnovu njih dobiti predodžbu o prijavljivanom događaju i mjerama i radnjama koje se
mogu i trebaju preduzeti. Neke od mjera i radnji kao i eventualni odgovori su slijedeći:21

1. Da se odmah izvrši sudsko-medicinski pregled prijavioca. Ako se radi o razbojništvu

upotrebom fizičke sile, onda će se na njegovom tijelu i odijelu pronaći tragovi nasilja
(zgužvana i uprljana odjeća, modrice, podlivi, posjekotine i sl.),
2. Ako je napad izvršen na otvorenom prostotu i pri tome došlo do međusobnog rvanja
(borbe) između napadača i napadnutog, na odijelu žtrve mogu se pronaći tragovi blata,
prašine, biljaka i vlakanca s odjeće izvršioca,
3. Ukoliko je napadnuti (žrtva) nanio povredu napadaču koja je krvarila, na žrtvi se
mogu pronaći tragovi krvi koji potiču od izvršioca. Pomoću ove krvi se može utvrditi
DNK profil, krvna grupa i eventualna bolest izvršioca, a pomoću vlakanaca s njegove
odjeće može se zaključiti od kakvog je materijala i kakve je boje odjeća koju je nosio
u kritičnom trenutku. To je istovremeno nesumnjiv dokaz o kontaktu između žrtve i
izvršioca. Prilikom ocjenjivanja povreda na tijelu ili tragova na odijelu treba biti
obazriv, jer neki tragovi mogu biti fingirani,
4. Da se odmah izvrši uviđaj na licu mjesta i rekonstrukcija događaja,
5. Uviđajem na licu mjesta moći će se utvrditi da li su uopšte pprilike na tom mjestu bile
pogodne za izvršenje konkretnog krivičnog djela.

20
Ibid, str. 206
21
Ibid, str. 206-207
9
 6. Na mjestu događaja se mogu pronaći i utvrditi tragovi borbe, pogotovo ako je napad
izvršen na otvorenom prostoru pokrivenom travom i zemljom. Takođe se može utvrditi
da li je napadač otišao s mjesta događaja sa zaprljanom ili oštećenom odjećom, koji se
makri i mikro tragovi (blata, prašine, krvi, botanički i sl.) mogu pronaći na njegovom
odijelu i tijelu,
7. Na mjestu događaja može se, pored ostalog, razjasniti odnosno utvrditi odakle je
izvršilac došao, kuda je otišao, da li je bio sam ili je imao saučesnike, odakle se moglo
da vidi ili čuje šta se doagađa na licu mjesta itd. Osim toga, na licu mjesta se mogu
pronaći očevici i druga lica koja mogu dati obavještenja od značaja za razjašnjenje
konkretnog slučaja, utvrđivanja istine i otkrivanja izvršioca. Prilikom vršenja uviđaja
primjenjuju se uglavnom načela i kriminalističko-taktičkih metodi kao i kod drugih,
po načinu izvršenja i posljedicama , sličnih delikata,
8. Da se izvrši prepoznavanje i sudsko-medicinski pregled napadača, odnosno
osumnjičenog. Preponzavanje vrše oštećeni (žtrva) i svjedoci-očevici događaja, bilo
neposredno – predočavanjem, bilo po fotografiji osumnjičenih. Prepoznavanje se vrši
po načelima kriminalističke taktike.

Oštećeni (žtrva) često nije u mogućnosti da u potpunosti opiše osobu (napadača) i da ga

prepozna. Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, rasvijetlio slučaj i demaskirao nepoznati
izvšilac, treba preduzeti niz operativno-taktičkih mjera. Prvi i osnovni zadatak u
rasvjetljavanju slučaja razboništva koji se postavlja je taj da uviđajem, prikupljanjem
obavještenja na mjestu događaja, utvrdi način izvršenja (MO): vrijeme, mjesto, način i slično,
utvrđivanje upotrijebljene sile odnosno prijetnje, detaljan opis plijena i slično.

Bitno je da se po načinu izvršenja (MO) izvrši određena provjera u skladu sa određenim

operativnim evidencijama i da se utvrdi koji bi od delikvenata koji su registrovani, po načinu
izvršenja (MO) i ostalim specifičnostima, došli u obzir kao izvršioci. Nakon što se utvrdi
modus operandi (MO) nepoznatog izvršioca, izvrši provjera u odgovorajaćum evidencijama,
onda treba na osnovu analize stanja, tragova i predmeta koji su pronađeni na licu mjesta,
načina izvršenja (MO), prikupljenih obavještenja i provjera u odgovarajućim operativnim
evidencijama, odrediti verzije izvršiocima za koje se smatra da su potencijalni, kako bi se na
kraju, preduzele mjere za njihovo otkrivanje.

Istaći ćemo neke opšte kriminalističko-taktičke principe i pravce u kojima treba da se odvija
operativna aktivnost da bi se otkrio nepoznati izvršilac:22
22
Ibid., str. 208
10
1. Od značaja je da se primjenom adekvatnih operativnih mjera ''pokriju'' i tajno
posmatra kretanje i ponašanje osumnjičenih i to kako po mjestu njihovog stanovanja
tako isto i u objektima poznatim po okupljanju kriminalaca i ispoljavanju koristi
pribavljene krivičnim djelima (hoteli, barovi, bifei i sl.), po mjestu stanovanja itd.,
2. Treba nastojati da se pronađu stvari koje su oduzete oštećenom ili makar jedandio tih
stvari, jer se na osnovu njih često može pronaći izvršilac djela. S ovim ciljem treba,
pored ostalog, operativno pokriti sva mjesta i objekte poznate po rasturanju (prodaji)
ovakvih stvari, raspisati objavu radi traganja za istim itd.,
3. Ukoliko su na licu mjesta pronađeni otisci prstiju ili drugi tragovi koji potiču od
izvršioca, treba hitno izvršiti provjeru u odgovarajućim evidencijama (daktiloskopska
zbirka, kartoteka ličnih karata i sl.), kroz ''AFIS'' sistem. Osim toga, treba koristiti
iostale tragove (stopala, krvi, prašine, dlake, vlakanaca i sl.) koji su pronađeni na licu
mjesta, radi poređenja s odgovarajućim tragovima na osumnjičenim i izvlačenja
određenih zaključaka. Nije potrebno naglašavati od kolike je ovo važnosti prilikom
eliminisanja osumnjičenih, pa i u fazi prikupljanja i obezbjeđenja dokaza,
4. Pretresanje stana osumnjičenog, također, može dati dobre rezultate. U stanu se, pored
ostalog, može pronaći odijelo koje je ovaj imao na sebi prilikom izvršenja djela, pa i
sredstva koje je razbojnik upotrijebio za savlađivanje otpora. Njihovim pažljivim
pregledom mogu se pronaći dlake, tragovi tkiva, dijelovi tkiva, tragovi blata, prašine i
drugi tragovi koji potiču od žrtve i s mjesta događaja. Na taj način se nesumnjivo
utvrđuje beza između izvšioca, žrtve i mjesta događaja,
5. Ako je na licu mjesta pronađen predmet koji je upotrijebljen kao sredstvo za
savlađivanje otpora ili neki drugi predmet koji potiče od izvršioca, treba ga pažljivo
pregledati radi iznalaženja i fiksiranja makro i mikro tragova. Osim toga, treba
nastojati da se utvrde kome ovaj pripada, jer se na taj način može otkriti i izvršilac,
6. Praćenje je veoma pogodna operativno-taktička mjesra koja nam može pomoći da se
utvrdi: kretanje, veze, saučesnici, mjesto sastajanja, okupljanja, trošenja i rasipanja
oduzetog novca, kao i da se prikupe drugi podaci i obavještenja do kojih se primjenom
ostalih operativno-taktičkih mjera ne može doći, a od značaja su za dalju operativnu
aktivnost i otkrivanje izvršioca,
7. Ako su na nekom području, u nekoj ulici, u nekom parku, u nekoj šumi, pored nekog
puta, kod nekog mosta, u blizini nekog ugostiteljsnog objekta i sl. učestali razbojnički
napadi ili se raspolaže podacima da će biti izvršen razbojnički napad, nepoznati
izvršioci se mogu otkriti i na djelu uhvatiti postavljanjem zasjede,
8. U velikim gradovima kao što su, na primjer, Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Zenica,
Tuzla i sl., nepoznati izvršioci razbojništva mogu se otkriti i dobro pripremljenom,
11
 iznenadnom i brzo sprovedenom akcijom, tzv. racijom. Iskustvo je pokazalo da se
među privedenom licima koja nemaju isprave, skitnice, nisu prijavljena, zaposlena i sl.
može pronaći i izvršilac nekog razbojništva.

3. FINGIRANA RAZBOJNIŠTVA

Razbojništvo se relativno često fingira iz različitih razloga. Neki to čine da bi kod članova
porodice opravdali novac koji su izgubili, potrošili u kafani ili izgubili na kocki, drugi da bi
prikrili svoje nastrane sklonosti, treći da bi opravdali povrede prilikom pada u pijanom stanju,
itd. Međutim, kada sve to sagledamo, možemo izvući neke zaključke:23

1. Razgovor s prijaviocem treba posvetiti posebnu pažnju,

2. Razgovor treba voditi smireno, strpljivo i detaljno, ne nervozno, na brzinu i polovično,
3. Sagovorniku treba omogučiti da u slobodnom i neometanom izlaganju iznese sve što
smatra važnim i što hoće da kaže o događaju, koji je u pitanju. Jedno od osnovnih
taktičkih pravila glasi: ne prekidaj sagovornika dok ne završi izlaganje. Međutim, u
slučajevima, kada se sagovornik suviše udaljuje od predmeta razgovora ili kad suviše
opširno zalazi u manje važne pojedinosti, treba ga prekinuti i zamoliti da govori o
stvarima, koje nas interesuju ili da skrati izlaganje o manje važnim detaljima, kako bi
se dobila što potpunija saznanja o događaja i drugim relevantnim činjenicama.
4. Za vrijeme razgovora treba obratiti pažnju na izlaganje, ponašanje i spoljni izgled
prijavioca, jer se na taj način može uočiti da li je uzbuđen, uplašen, da li na njegovom
tijelu ima tragova nasilja, te da li u njegovom izlaganju postoje praznine, nelogičnosti,
kontradikcije itd.
23
Korajlić N., Istraživanje krivičnih djela, Pravni fakultet, Univerzitet u Sarajevu, 2012. godina, str. 453
12
 5. Treba biti posebno oprezan kada prijavilac u detalje opisuje zbivanja neposredno prije
nego što je pao u nesvijest (ako je zaista izgubio svijest). Naime, gubitak svijesti ima
za posljedicu zaboravljanje onoga što se zbivalo kroz izvjesno kraće ili duže vrijeme
unatrg od trenutka gubitka svijesti (retrogradna amnezija). To zaboravljanje ne mora
biti potpuno, može biti parcijalno, kada u sjećanju postoje praznine.
6. Kod svakog slučaja prijavljenog razbojništva, treba izvršiti tjelesni i,
sudskomedicinski pregled prijavioca. Treba, također, izvršiti i uviđaj odnosno
rekonstrukciju događaja na licu mjesta, a po potrebi i vještačenje.

Ovakav taktički pristup omogućuje uočavanje protivrječnosti, praznina, nelogičnosti,

kontradikcija, pronalaženje misaonih i tehničkih grešaka, koje su ispoljile prilikom fingiranja.
Samim tim, ovakav pristup omogućuje da se lako i brzi ''oštećeni'' odnosno ''žrtva'' uhvati u
laži i da se dokaže da se radi o fingiranom razbojništvu.24

24
Ibid, str. 454
13
 4. NAČIN SAZNANJA RAZBOJNIŠTVA I RAZBOJNIČKE KRAĐE

Kod krivičnog djela razbojništva i razbojničke krađe osnovni i najvažniji izvor saznanja za
izvršenje krivičnog djela je oštećeni. Činjenica da je oštećeni najčešće i glavni izvor saznanja
logična je iz razloga što krivična djela razbojništva i razbojničke krađe spadaju u grupu
krivičnih djela protiv imovine, pa je logičan slijed da će oštećeni saznavši da je ostao bez
određene stvari najčešće i biti lice od kojeg će se i doći do saznanja. Pored oštećenog, izvori
saznanja su često i prijave građana, očevidaca, anonimne prijave i sl. Takođe, sve je veći i broj
objekata koji predstavljaju metu napada razbojnika najčešće su i opremljeni alarmnim
uređajima, na osnovu kojih se takođe dolazi do saznanja za izvršeno krivično djelo.25

Sa oštećenim, koji prijavljuje razbojništvo ili razbojničku krađu treba postupati u obavljanju
informativnog razgovora krajnje strpljivo i taktično. Strpljenje i taktičnost su neophodni
uslijed posebnog psihičkog stanja oštećenog zbog pretrpljenog straha i stresa koji su izazvani
uslijed prinude kojoj su bili izloženi. Razgovor bi trebao da se odnosi na slijedeće okolnosti:
mjesto i vrijeme napada, način napada uz detaljan opis upotrebljenih sredstava prinude (način
prijetnje, vrsta upotrebljene sile, način na koji su bili obučeni ili maskirani napadači, detaljan
lični opis napadača u granicama mogućnosti oštećenog).26 Oštećeni bi trebao da da podatke o
vrsti i visini štete i da da detaljan opis oduzeti predmeta sa svim njihovim karakteristikama,
ako je u pitanju novac da ukaže na apoensku strukturu oduzetog novca.27

25
Radenović Z., op.cit., str. 37
26
Aleksić, Ž., Škulić, M., Kriminalistika, Beograd, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i Službeni glasnik,
2007. godina, str. 349.
27
Ibid, str. 351
14
Na mjesto izvršenja krivičnog djela razbojništva odmah se upućuju službenih lica organa
unutrašnjih poslova. Međutim, ako nisu poznate sve pojedinosti izvršenog napada (broj
učinilaca, da li su koristili oružje, da li su napustili objekat) patrola policije koja se uputila na
mjesto izvršenja trebalo bi da vozilo zaustavi na određenoj udaljenosti od objekta napada,
prvenstveno zbog veće sigurnosti kako pripadnika policije, tako i lica koja bi se nalazila u
blizini mesta izvršenja, jer u slučaju da razbojnici nisu napustili napadnuti objekat, nagla
intervencija policije mogla bi dovesti do ishitrenog reagovanja razbojnika a samim tim i do
eventualnih žrtava. Stoga, ako razbojnik ili razbojnici nisu napustili objekat, neophodno je
pažljivo prići, obavijestiti najbližu stanicu policije da je potrebno pojačanje kako bi se
preduzele adekvatne mjere za hvatanje učinioca prilikom napuštanja objekta.28

Kao i kod otkrivanja i razjašnjavanja svih krivičnih djela, brzina djelovanja i preduzimanja
operativno taktičkih mjera i radnji je od izuzetnog značaja. Naime, vrijeme od izvršenog
krivičnog djela pa do preduzimanja prvih radnji od strane organa unutrašnjih poslova
predstavlja vrijeme koje „radi“ za učinioca.29

U praksi se često dešava da mjere operativnog zahvata koje se preduzimaju odmah nakon
saznanja o izvršenom krivičnom djelu razbojništva ili razbojničke krađe ne daju rezultate, pa
se u tom slučaju na osnovu svih prikupljenih indicijalnih činjenica postavljaju određene
verzije i sačinjava plan operativne djelatnosti na otkrivanju nepoznatog učinioca. U traganju
za nepoznatim učiniocem, kao najvažniji zadatak operativne djelatnosti se postavlja
određivanje užeg kruga osumnjičenih lica. Uviđajem, prikupljanjem obavještenja i drugim
radnjama treba utvrditi način izvršenja sa svim njegovim karakteristikama, te uvidom u
odgovarajuće operativne evidencije utvrditi koji bi od registrovanih učinilaca istih ili sličnih
krivičnih djela, mogli se povezati sa konkretnim krivičnim djelom.30

U cilju otkrivanja učinioca treba preduzeti praćenje određenih lica koja su sklona vršenju
imovinskih dela i nasilničkom ponašanju, lica koja su već registrovana i osuđivana za
razbojništvo ili razbojničku krađu, a nalaze se na području određenog organa unutrašnjih
poslova. Kada se dođe do osumnjičenog lica, važno je pristupiti njegovom detaljnom ličnom
pregledu sa ciljem pronalaska određenih tragova, kao i izvršiti pretresanje stana i drugih

28
Ibid, str. 351
29
Radenović Z., op.cit., str. 38
30
Matijević, M., Marković, M., Kriminalistika, Novi Sad, Pravni fakultet za privredu i pravosuđe u Novom
Sadu, 2013. godina, str. 365.
15
prostorija zbog mogućnosti pronalaska predmeta koji su pribavljeni vršenjem razbojništva i
razbojničkih krađa.31

U slučaju da se osumnjičeno lice pronađe na području drugog organa unutrašnjih poslova,

kriminalističko-taktički je ispravno da se sa njim ne obavlja bilo kakav razgovor, već da se
odmah sprovede organu unutrašnjih poslova na čijem području je učinjeno razbojništvo i koje
je raspisalo potragu. Mogu se samo preduzeti mjere na utvrđivanju njegovog identiteta,
provjere alibija i prikupljanju podataka od njegove rodbine, prijatelja i sredine u kojoj se
najčešće kretao.32 Otkrivanjem osumnjičenog omogućava se da se tragovi i predmeti,
pronađeni uviđajem na licu mjesta, protumačeni i podvrgnuti vještačenju dovedu u vezu sa
osumnjičenim, tragovi biološkog porijekla koje je ostavio za sobom osumnjičeni, dijelovi
odeće, lični predmeti ostavljeni ili izgubljeni na licu mjesta kao i drugi tragovi i predmeti se
tada mogu uporediti i dokazati prisutnost osumnjičenog na licu mjesta, te njegovo učešće u
konkretnom krivičnom djelu.33

Od trenutka kada se dođe do osumnjičenog, moguće je sprovesti i neposredno prepoznavanja,

kako od strane oštećenog tako i od strane ostalih lica koja su se našla na mjestu izvršenja
krivičnog djela. Sa osumnjičenim treba obaviti detaljan informativni razgovor na sve
okolnosti konkretnog razbojništva. Prilikom obavljanja informativnog razgovora sa
osumnjičenim akcenat treba staviti na razjašnjavanju načina i motive izvršenja. Takođe,
potrebno je posebnu pažnju obratiti na upotrebljena sredstava kao i na mjesto gde se ona
nalaze, eventualno i na način na koji se došlo do sredstava za izvršenje, načina na koji se
došlo do informacije da oštećeni posjeduje vrijednu imovinu, broja učinilaca i njihove uloge u
izvršenju djela, predmeta i vrijednosti koje su pribavljene i šta je sa njima učinjeno, gde se
nalaze kome su prodate i za koji iznos. Takođe, ako je u izvršenju razbojništva učestvovalo
više lica, potrebno je razjasniti i njihove uloge tokom samog izvršenja, konkretno razjasniti da
li se radi o saizvršilaštvu, da li je bilo pomagača, podstrekača, kao i lica koja su nakon
izvršenja eventualno pomogla u prikrivanju kako predmeta, tako i izvršioca ovih krivičnih
djela.34

31
Radenović Z., op.cit., str. 38
32
Bošković, M., Kriminalistička metodika 1. deo, Beograd, Policijska akademija, 1995. godina, str. 138.
33
Matijević M., Marković M., op.cit., str. 367
34
Radenović Z., op.cit., str. 40
16
 5. PRIMJER IZ PRAKSE

5.1. Primjer 1.

Broj: 07-03/4-1-04.3-209/19

Tuzla, 17.04.2019. godine

KANTONALNO TUŽILAŠTVO

TUZLANSKOG KANTONA

TUZLA

PREDMET: Bubilo Hilmo, izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, dostavlja se.-

Na osnovu člana 234. stav 5. a u vezi sa članom 233.st.1 Zakona o Krivičnom postupku
Federacije Bosne i hercegovine, a kao dopunu našeg izvještaja o počinjenom krivičnom djelu
protiv NN izvršioca, broj 07-03/4-1-04.3-209/19 od 10.03.2019. p o d n o s i m o:

IZVJEŠTAJ
o počinjenom krivičnom djelu
PROTIV OSUMNJIČENIH:

Bubilo Hilmo zv. Gurbet sin Suad, majke Senade Opajić, rođen 11.11.1977.godine u Tuzli
gdje je i nastanjen u ulici Muharema Fizovića Fiska broj 321, državljanin BiH, po
nacionalnosti Bošnjak, po zanimanju NK radnik, oženjen, jedno dijete, lošeg imovinskog
stanja, osuđivan, JMBG 11119971117.

Što je dana 14.01.2019.godine oko 20,45 sati u Tuzli u ulici Husinskih Rudara bb, s ciljem
pribavljanja protivpravne imovinske koristi za sebe ili nekog drugog izvršioca krivično djelo
na taj način što je nepoznato muško lice visine oko 180 cm, sa kapom preko glave i lica s
prorezima za oči, crne jakne i tamnijih pantalona došlo do objekta Lutrije BiH PJ 7, Grad
Tuzla, a zatim ušao te uz ozbiljnu prijetnju upotrebe vatrenog oružja obratio se uposlenici

17
Vesni Vesnović iz Tuzle sa riječima '' Daj pare ili ću te ubiti'', nakon čega je prišao do radnog
pulta, ispalio jedan hitac u pult, te iz registra kase otuđio gotovog novca u iznosu 10.000,00
KM, u raznim apoenima, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, pričinivši materijalnu
štetu u iznosu od 10.000,00 KM, a oštetivši vlasnika

Čime su nepoznati izvršioci počinili krivično djelo Razbojništvo iz člana 298 stav 2
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

Za navedeno krivično djelo Kantonalnm tužilaštvu Tuzlanskog kantona dostavljen je izvještaj

o počinjenom krivičnom djeluu protiv NN izvršilaca broj: 07-03/4-1-04.3-209/19 od
10.03.2019.godine.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Radeći na dokumentovanju krivičnog djela službenici SKP MUP TK-a sačinili su operativni
plan na rasvjetljavanju navedenog događaja, a ne dugo zatim su došli do operativnih podataka
da je u neposrednoj blizini lica mjesta izvršenja navedenog djela instaliran video nadzor na
objektu VIVA DOO Tuzla, koji je uz naredbu općinskog Suda Tuzla izuzet.

Nakon otvaranja i pregleda snimka nadzornih kamera, uočeno je da je izvršilac do mjesta

izvršenja se dovezao pmv marke Golf 2 reg. oznaka A11-A-222, za koje se provjerama kroz
IDEA utvrdilo da pripadaju Bubilo Halimu iz Tuzle, nastanjen u ulici Muharema Fiskovića
Fiska broj 321.

Na osnovu Zahtijeva i Naredbe Općinskog Suda u Tuzli izvršen je pretres stana gdje živi
Bubilo Hamid kojom prilikom su pronađeni predmeti koji potiču iz gore navedenog krivičnog
djela i to jedan pištolj marke CZ cal 7,65 mm, serijskog broja 7236, i gotovog novca u iznosu
od 9.990,00 KM, a koji su nakon vještačenja vraćeni vlasniku.

Navedeni predmeti su proslijeđeni na balističko i monodaktiloskopsko vještačenje gdje je

utvrđeno da čahura pronađena na licu mjesta pripada pronađenom pištolju, kao i novac.

Hamilo Bubilu je oduzeta sloboda i isti je ispitan na okolnosti izvršenja krivčnog djela.

Izvršenim uvidom u zvanične evidencije KOE PU Tuzla, utvrđeno je da je navedeno lice više
puta osuđivano zbog izvršenja istovrsnih krivičnih djela.

OŠTEĆENI

18
 - Vesna Vesnović, kći Petra, rođena 01.01.1999.godine u Beogradu, R. Srbiji, nastanjena
u Tuzli, ulica Hasana Brkića broj 7, imalac JMBG 010199999999

- Doo Lutrija BiH, PJ Tuzla, ID: 42337172039

PRILOZI: ''15'' – petnaest

1. Službena zabilješka SKP MUP TK

2. Zahtijev za izuzimanje nadzornih kamera Općinskom Sudu Tuzla
3. Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Delić Jasmin
4. Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Delić Jasmin
5. Naredba Općinskog Suda
6. Zahtijev za pretres stana Bubila Hilme Općinskom Sudu Tuzla
7. Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Delić Jasmin
8. Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta Delić Jasmin
9. Naredba Općinskog Suda Tuzla
10. Zapisnik o pretresu stana Bubila Hilme
11. Zapisnik o oduzimanju slobode Bubila Hilme
12. Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog Bubila Hilme
13. Nalaz i mišljenje vještačenja FUP Sarajevo
14. Izvod iz KOE Bubila Hilme
15. Smeđa papirna vreća u kojoj se nalazi mobilno pištolj marke CZ, cal 7,65mm

NAČELNIKA OKP PU TUZLA

SAMOSTALNI INSPEKTOR
Šahbaz Šahbazović

19
 5.2. Primjer 2.

Broj: 07-03/4-1-04.3-205/19

Tuzla, 10.03.2019. godine

KANTONALNO TUŽILAŠTVO

TUZLANSKOG KANTONA

TUZLA

PREDMET: Nepoznat izvršilac, Razbojništvo, izvještaj o krivičnom djelu, dostavlja se-

Na osnovu člana 234.stav 5, a u vezi sa članom 233.stav 2 Zakona o Krivičnom postupku

Federacije Bosne i Hercegovine, p o d n o s i m o:

IZVJEŠTAJ
o izvršenom krivičnom djelu
PROTIV: Nepoznatog izvršioca
Što je dana 14.01.2019.godine oko 20,45 sati u Tuzli u ulici Husinskih Rudara bb, s ciljem
pribavljanja protivpravne imovinske koristi za sebe ili nekog drugog izvršioca krivično djelo
na taj način što je nepoznato muško lice visine oko 180 cm, sa kapom preko glave i lica s
prorezima za oči, crne jakne i tamnijih pantalona došlo do objekta Lutrije BiH PJ 7, Grad
Tuzla, a zatim ušao te uz ozbiljnu prijetnju upotrebe vatrenog oružja obratio se uposlenici
Vesni Vesnović iz Tuzle sa riječima '' Daj pare ili ću te ubiti'', nakon čega je prišao do radnog
pulta, ispalio jedan hitac u pult, te iz registra kase otuđio gotovog novca u iznosu 10.000,00
KM, u raznim apoenima, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, pričinivši materijalnu
štetu u iznosu od 10.000,00 KM, a oštetivši vlasnika

Čime su nepoznati izvršioci počinili krivično djelo Razbojništvo iz člana 298 stav 2
Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

O B R A Z L O Ž E NJ E

20
Dana 14.01.2019. godine u 23,00 sati službenik Policijske stanice ''Zapad'' Policijske uprave
Tuzla obavijestio je dežurnog inspektora Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave
Tuzla, da se telefonom u 20,50 sati obratila Vesna Vesnović, kći Petra, rođena 01.01.1999.
godine u Beogradu, R. Srbiji, nastanjena u Tuzli, ulica Hasana Brkića broj 7 i tom prilikom
prijavila da je na objekat Lutrije BiH, koja se nalazi u Tuzli, u ulici Husinskih Rudara bb, ušla
muška NN osoba koja je uz prijetnju pištolja ispalivši jedan hitac u pult, a zatim otuđila
gotovog novca u iznosi od 10.000,00 KM, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu. Na
licu mjesta izašli su službenici policije, te konstatovali da su navodi prijave tačni.

O svemu upoznat KTTK Hasan Hasanović, koji je ovlastio službenicima OKP PU Tuzla da
izađu na lice mjesta i izvrše uviđaj i poduzmu potrebne mjere i radnje.

Kroz izvršen uviđaj i obavljen razgovor o svjedocima konstatovano je da je dana 14.01.2019.

godine oko 20,45 sati u Tuzli u ulici Husinskih Rudara bb, s ciljem pribavljanja protivpravne
imovinske koristi za sebe ili nekog drugog izvršioca krivično djelo na taj način što je
nepoznato muško lice visine oko 180 cm, sa kapom preko glave i lica s prorezima za oči, crne
jakne i tamnijih pantalona došlo do objekta Lutrije BiH PJ 7, Grad Tuzla, a zatim ušao te uz
ozbiljnu prijetnju upotrebe vatrenog oružja obratio se uposlenici Vesni Vesnović iz Tuzle sa
riječima '' Daj pare ili ću te ubiti'', nakon čega je prišao do radnog pulta, ispalio jedan hitac u
pult, te iz registra kase otuđio gotovog novca u iznosu 10.000,00 KM, u raznim apoenima,
nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, pričinivši materijalnu štetu u iznosu od
10.000,00 KM, a oštetivši vlasnika.

Dana 19.01.2019. godine obavljeni su razgovori sa Vesnom Vesnović i Amirom Arapovićem,

o čemu su sačinjeni Zapisnici o saslušanju svjedoka – oštećenih. U prilogu izvještaja
dostavljamo Vam fotodokumentaciju sa CD-om sačinjenu prilikom izlaska na lice mjesta.

OŠTEĆENI:

- Vesna Vesnović, kći Petra, rođena 01.01.1999.godine u Beogradu, R. Srbiji, nastanjena

u Tuzli, ulica Hasana Brkića broj 7, imalac JMBG 010199999999

- Doo Lutrija BiH, PJ Tuzla, ID: 42337172039

Prilozi:

1. Zapisnik o obezbjeđenju ulica mjesta PS Zapad PU Tuzla

21
2. Zapisnik o izvršenom uviđaju OKP PU Tuzla
3. Zapisnik o saslušanju svjedoka Vesne Vesnović
4. Zapisnik o saslušanju svjedoka Amira Arapovića
5. Popis otuđene robe Doo Lutrija Bih
6. Fotodokumentacija sa CD-om
NAČELNIKA OKP PU TUZLA
SAMOSTALNI INSPEKTOR
Šahbaz Šahbazović

5.3. Statistički podaci razbojništva MUP TK

Član 289 Član 288 Član 289 (u

pokušaju)

2017. 15 2 1

2018. 20 2

2019. 13 (do18.05.2019.) 2

22
ZAKLJUČAK

Razbojništvo kao krivično djelo je propisima obuhvaćeno u krivičnopravnim sistemima

pravnih država, što je i više nego dovoljan pokazatelj koliko se želi raditi na
suzbijanju/spriječavanju djela razbojništva kao opasnoj društvenoj pojavi. Razbojništvo se,
kao oblik imovinskog kriminaliteta javlja u mnoštvu različitih oblika, pri čemu se mogu
posmatrati i različiti načini i sredstva izvršenja. Kada je riječ o praksi i razbojništu u društvu,
može se reći da je najčešće primjenjivana fizička i mehanička sila.

Država ne može spriječiti ovakvu vrstu kriminalnog ponašanja bez efikasnoe politike i
adekvatne zakonske infrastrukture. Razbojništvo, kao krivično djelo, ima svoje elemente po
kojima se razlikuje od ostalih krivičnih djela. Kao što je prikazano i u primjeru iz prakse,
prepoznavanje razbojništva, odnosno njegovo utvrđivanje, ima svoju proceduru i korake koji
se moraju pratiti kako bi se efikasno i efektivno moglo pristupiti riješavanju zadataka.

Razjašnjavanje krivičnih dijela i njihovo pojašnjavanje je jako važno kako bi se apravio dalji
korak u suzbijanju ovih pojava. Krivična djela predstavljaju veliku opasnost za društvo i
posebno se vrše u posljedne vrijeme kada je svjetska ekonomska kriza sve jača i prisutnija.
Kod onih koji izvršavaju ova krivična djela, kao što je navedeno u primjeru, sve više se
primjećuje bezobzirnost, hladnokrvnost, upotrebljavanje sile i prijetnje, upotrebljavanje
hladnog oružja, pa čak i odluka na likvidiranje lica koja bi mogla predstavljati prijetnju u
postizanju njihovog cilja.

Otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela razbojništva i razbojničkih krađa predstavlja posao

koji je prije svega zahtijevan i složen iz razloga što se ovakva djela dešavaju jako brzo i često
je jako malo materijalnih tragova, a žrtve usljed straha i stresa nemaju mogućnost zapažanja
detalja i drugih informacija koje bi pomogle da se određena djela brže razotkriju.

23
LITERATURA

1. Aleksić, Ž., Škulić, M., Kriminalistika, Beograd, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu i Službeni glasnik, 2007. godina
2. Bošković, M., Kriminalistička metodika 1. deo, Beograd, Policijska akademija, 1995.
godina
3. Korajlić N., Istraživanje krivičnih djela, Pravni fakultet, Univerzitet u Sarajevu, 2012.
godina
4. Korajlić N., Kriminalistička metodika, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2011.
godina
5. Matijević, M., Marković, M., Kriminalistika, Novi Sad, Pravni fakultet za privredu i
pravosuđe u Novom Sadu, 2013. godina
6. Radenović Z., Metodika otkrivanja i razjašnjavanja krivičnog dijela razbojništva i
razbojničke krađe, https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0352-3713/2016/0352-
37131612031R.pdf (pristupljeno: 24.05.2019.)
7. Šikman M., Primjena indicijalnog metoda u otkrivanju i razjašnjavanju krivičnih
djela i organizovanig kriminaliteta, u: Kriminalističke teme, Časopis za kriminalistiku,
kriminologiju i sigurnosne studije, Godište XI, Broj 3-4, 2011, str. 99-116,
http://krimteme.fkn.unsa.ba/index.php/kt/article/viewFile/50/Full%20Text
(pristupljeno: 25.05.2019.)
8. Primjer iz prakse – dokumentacija Ministarstva Unutrašnjih Poslova, Policijska
Uprava Tuzla – Odjeljenje kriminalističke policije

24