Professional Documents
Culture Documents
Ozivljavanje Drena PDF
Ozivljavanje Drena PDF
REZIME
UVOD
1
Dr Sandra Bijelić, docent, dr Branislava Gološin, red. prof., MSc Borivoje
Bogdanović, asistent, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Departman za
voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu
2
Dipl. ing Milenko Bojić, dr Milka Vujaković, PSS “Poljoprivredna stanica” Novi Sad
149
149
sušne uslove, tolerantna je na prouzrokovače bolesti i štetočine, te pogodna za organsku
proizvodnju (Klimenko 1990; Bijelić 2011). Sa druge strane, dren kao biljna vrsta ima i
tradicionalni značaj (Pieroni 2008), jer drenjina nije samo jestivi plod, njena upotreba u
svežem stanju ili u vidu neke prerađevine obeležava važne datume u porodici, te ima i
veliki sociološko kulturološki značaj u narodu (Čajkanović 1994; Jacanović i Jacanović
2002).
Cveta veoma rano (Bijelić i sar., 2008a), još u februaru – martu, pre listanja, te je
veoma medonosna biljka koja pčelama daje prve dragocene izvore nektara i polena, u
vreme kada u prirodi ima vrlo malo drugog procvetalog bilja
Izražena ekološka adaptivnost pruža mogućnost upotrebe drena za zaštitu
zemljišta od erozije, žive ograde i ozelenjavanje gradskih površina, jer dobro podnosi
povišen stepen zagađenosti vazduha. Drenovina je veoma čvrsto i žilavo drvo te se
može koristiti u stolarskoj i strugarskoj industriji.
U svetu se dren kao kultura gaji veoma malo, ali je zato ova voćna vrsta u
prirodnim populacijama rasprostranjena na velikim površinama. Međutim, ima primera
domestifikacije i selekcionisanja sorti i selekcija drena u Rusiji, Ukrajini, Grčkoj,
Moldaviji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Turskoj, Srbiji, Crnoj Gori itd.
Dren je jedna od retkih biljnih vrsta koja daje pun prinos bez primene hemijskih
preparata i plodonosi u znatno skromnijim agrotehničkim uslovima. Kod nas za uzgoj
drena postoje izvanredni uslovi, te bi širenje ove zanemarene voćne kulture i
iskorišćavanje njenog ogromnog potencijala za organsku proizvodnju voća bilo od
velikog privrednog značaja (Bijelić 2011; Keserović i sar., 2008; Bijelić 2011b). Visoka
tolerantnost prema prouzrokovačima bolesti i štetočinama je vrlo značajna osobina
drena u sadašnjoj eri traženja mogućnosti za proizvodnjom zdravstveno bezbedne
hrane. Potrošači širom sveta sve više pokazuju interesovanje za prirodne visoko
kvalitetne plodove, kakve upravo ima dren. Najveći problemi vezani su za prikupljanje,
jer kao šumsko voće često raste i na nepristupačnim terenima. Ovaj problem vrlo
uspešno može da se reši plantažiranjem sorti i selekcija drena.
U procesu proizvodnje voća, veoma značajan proces jeste standardizovana sortna
proizvodnja. Zbog toga je neophodno odabrati genotipove sa boljim karakteristikama i
razviti njihovu standardnu proizvodnju.
Istraživanje prirodnog genofonda i oplemenjivanje novih sorti drena zavisi od
efikasnog razmnožavanja. Uvođenje i gajenje perspektivnih selekcija i sorti drena
(Cornus mas L.) u intenzivnim zasadima, farmama i okućnicama domaćinstava je
otežano usled nepostojanja adekvatnih metoda razmnožavanja, što rezultira i deficitom
sadnog materijala. U tom smislu, cilj rada je bio ispitivanje mogućnosti ožiljavanja
zelenih reznica drena zavisno od primenjene formulacije i koncentracije regulatora rasta
IBA radi brže proizvodnje kvalitetnog sadnog materijala izdvojenih selekcija drena i
njihovog širenja u zasadima i na okućnicama.
150
150
MATERIJAL I METODE RADA
151
151
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
152
152
i Kolasinski (2002), prema kojima su bolji rezultati rizogeneze zelenih reznica drena
postignuti pri koncentraciji IBA od 2% u odnosu na koncentraciju IBA od 1%.
U proseku za oba ispitivana termina, značajno veći uspeh rizogeneze je postignut
pri kasnijem uzimanju reznica sa matičnih stabala (50,00%) u odnosu na raniji termin
(41,88%). Prema istraživanjima Bounous i sar. (1991), Cornus mas je pokazao najbolje
rezultate ožiljavanja ukoliko se zelene reznice stave na ožiljavanje u prvih 10 dana juna,
dok Reich (1991a) navodi da je najbolje vreme za uzimanje zelenih reznica drena krajem jula ili početkom avgusta i
smatra da je veliki uspeh postizanje ožiljavanja zelenih reznica drena oko 50%.
Na dalji rast i razvoj ožiljenih reznica u značajnoj meri utiče broj i dužina
formiranih korenskih žila po reznici. Zbog toga je veoma bitno ustanoviti prosečan broj
korenskih žila koji su obrazovani po reznici u zavisnosti od primenjenih tretmana. U
proseku, najveći broj korenskih žila formiran je u prisustvu IBA 08H (12,61) i IBA 08p
(10,68) između kojih nije bilo značajne razlike. Takođe, veće koncentracije IBA dale su
u proseku veći broj korenskih žila uz istovremeno i najveći uspeh ožiljavanja, ali i
značajno manju dužinu korenova u odnosu na ispitivanu manju koncentraciju IBA.
Najduže korenske žile u proseku za oba termina formirane su pri tretmanu sa IBA 03
(3,82 cm) odnosno IBA 03p (3,73 cm).
Uticaj termina uzimanja reznica na broj formiranih žila u kontrolisanim uslovima
bio je visoko značajan u korist drugog termina (u proseku formirano 9,15 korenskih
žila), dok je dužina žila bila značajno bolja pri ranijem terminu (2,41 cm).
ZAKLJUČAK
LITERATURA
153
153
3. Bijelić S., Ninić – Todorović.J., Gološin B., Cerović S., Vračar Lj., Jaćimović
G. (2008b): Biološke osobine odabranih genotipova drena (Cornus mas L.).
Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta, 32 (1): 94 - 102, Novi Sad.
4. Bijelić S., Gološin B., Ninić–Todorović J., Cerović S., Popović B. (2011b):
Physico - chemical fruit characteristics of cornelian cherry (Cornus mas L.)
genotypes from Serbia. HortSci, 46 (6): 849–853.
5. Bijelić S. (2011): Pomološka karakterizacija prirodnih populacija drena
(Cornus mas L.). Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u
Novom Sadu.
6. Bounous G., Bullano F., Peano C. (1992): Softwood cuttings of Amelanchier
canadensis, Cornus mas, Elaegnus umbellata and Hippophae rhamnoides.
Monti e Boschi, 43 (4): 51 – 57, ref. 18.
7. Burmistrov L. A. (1994): Underexploited Fruits and Nuts of Russia. In:
WANATCA Yearbook West Australian Nut and Tree Crops Association, Vol.
18, pg. 3 – 20.
8. Celik S., Bakırcı I., Şat I. G. (2006): Physicochemical and Organoleptic
Properties of Yogurt with Cornelian Cherry Paste. Int. J. Food Prop. 9 (3): 401
– 408.
9. Čajkanović V. (1994): Stara srpska religija i mitologija, Beograd.
10. Jacanović D., Jacanović M. (2002): Farmakološko medicinski aspekt biljaka –
simbola zdravlja u tradicionalnoj kulturi Srba. Glasilo Podružnice Srpskog
lekarskog društva Zaječar, 27, br. 1 – 4.
11. Jayaprakasam B., Vareed S. K., Olson L. K., Nair M. G. (2005): Insulin
secretion by anthocyanins and anthocyanidins. J. Agric. Food Chem. 53: 28 –
31.
12. Jia W., Gao W., Tang L. (2003): Antidiabetic Herbal Drugs Officially
Approved in China. Phytotherapy Res. 17: 1127 – 1134.
13. Keserović Z., Vračević B., Magazin N., Bijelić S., Korać N., Radanović D.,
Berenji J., Đorđević S., Maširević S. (2008): Organska poljoprivreda, tom II,
Novi Sad, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. 331str.
14. Klimenko S. (1990): Kizil v Ukraine. Dumka naikova v Kieve, Kiev, Ukraina.
15. Klimenko S. (2004): Genetic Collections of Cornelian Cherry (Cornus mas
L.): Collection, Preservation, Use. Protection of Genetic Resources of
Pomological Plants and Selection of Genitors with Traits Valuable for
Sustainable Fruit Production. Book of Abstract, Skierniewice, Poland.
16. Korszun S., Kolasinski M. (2002): Alternative technology of propagation
cornelian cherry (Cornus mas L.). Biuletyn Ogrodow Botanicznych, 11: 51 –
56.
17. Pieroni A. (2008): Local plant resources in the ethnobotany of Theth, a village
in the Northern Albanian Alps. Genet. Resour. Crop Evol. 55: 1197 – 1214.
154
154
18. Reich L. (1991): Cornelian Cherry from the Shores of Ancient Greece. In:
Uncommon Fruits Worthy of Attention a Gardener’s Guide. Arnoldia, 56 (1):
2 – 7.
19. StatSoft Inc. (2010). STATISTICA (data analysis software system), version
9.1. www.statsoft.com
20. Tsipouridis, C., Bellini, E., Giordani, E. (2000): The Cornelian cherry.
Informatore Agrario, 56 (32): 73 – 75.
21. Turkin V. A. (1954): Utilization of wild fruits, berries and nuts. Selhozi, 154 –
163, Moskva.
22. Yalcinkaya E., Erbil Y., Ufuk S. (1999): Studies On Propagation Methods The
Cornelian Cherry (Pub. No. 131) Atatürk Central Horticultural Research
Institute Yalova, Anual Report 1998 – 1999.
SUMMARY
For the purpose of improving cornelian cherry vegetative propagation, the influence of
different IBA concentrations and formulations of rooting softwood cuttings in a
controlled environment was examined. Softwood cuttings are treated in mid-June and
late June in 2009 years with IBA in two concentrations (0.3% and 0.8%) in the powder
form (IBA03 and IBA08), in powder form with a system for generating H2O2 (IBA03p
and IBA08p) and in the form of gel (IBA03H and IBA08H). Examined the effect of
pretreatment of cuttings with 4% H2O2 (IBA03r and IBA08r). Better rooting success
was achieved with higher IBA concentration. The largest uniform vessels (3,75 cm)
have been formed with IBA03, IBA03p and IBA08, while the highest rooting success
(80%) and most of the root vessels (10.68) recorded in the second term with IBA08p.
Key words: cornelian cherry (Cornus mas L.), IBA, sotfwood cutting, rooting
155
155