EMP Zadaci Za Vjezbu v2 PDF

Bojan
Trkulja

Elektromagnetska polja
– zadaci za vježbu

Zagreb, 2012

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

Bojan Trkulja
Elektromagnetska polja – zadaci za vježbu

ISBN 978‐953‐184‐171‐9
Recenzenti:
Prof.dr.sc. Željko Štih
Prof.dr.sc. Livio Šušnjić
Objavljivanje ovog sveučilišnog priručnika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukom br:
380‐061/117‐12‐2
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska.
Elektromagnetska polja – Zadaci za vježbu

Sadržaj
1. Vektorska analiza ................................................................................................................................. 4
1.1 Vektorska notacija i algebra .......................................................................................................... 4
1.2 Koordinatni sustavi ........................................................................................................................ 6
1.3 Skalarno polje ................................................................................................................................ 7
1.4 Vektorsko polje .............................................................................................................................. 7
1.5 Nabla (Hamiltonov) operator i Laplaceov operator ...................................................................... 8
1.6 Integralni teoremi .......................................................................................................................... 8
1.7 Vektorske operacije u koordinatnim sustavima ............................................................................ 8
1.8 Zadaci za vježbu ........................................................................................................................... 10
2. Statičko električno polje .................................................................................................................... 14
2.1 Osnovne veličine statičkog električnog polja .............................................................................. 14
2.2 Coulombov zakon ........................................................................................................................ 14
2.3 Jakost električnog polja ............................................................................................................... 15
2.4 Gaussov zakon ............................................................................................................................. 16
2.5 Električni tok i odnos vektora D i E .............................................................................................. 17
2.6 Električni potencijal, rad i energija u statičkom električnom polju ............................................. 17
2.7 Metoda odslikavanja na uzemljenoj vodljivoj plohi .................................................................... 20
2.8 Uvjeti na granici dva materijala u statičkom električnom polju .................................................. 20
2.9 Konvencija o označavanju ........................................................................................................... 21
2.10 Riješeni primjeri ......................................................................................................................... 21
2.11 Zadaci za vježbu ......................................................................................................................... 30
3. Magnetostatika ................................................................................................................................. 42
3.1 Osnovne veličine statičkog magnetskog polja ............................................................................. 42
3.2 Biot‐Savartov zakon ..................................................................................................................... 42
3.3 Ampereov zakon .......................................................................................................................... 44
3.4 Magnetski tok .............................................................................................................................. 45
3.5 Gaussov zakon u magnetskom polju ........................................................................................... 45
3.6 Uvjeti na granici dva magnetska materijala ................................................................................ 46
3.7 Magnetski krugovi ....................................................................................................................... 46
3.8 Vektorski magnetski potencijal ................................................................................................... 48
3.9 Sile u statičkom magnetskom polju ............................................................................................. 49
3.10 Energija statičkog magnetskog polja ......................................................................................... 50
3.11 Proračun induktiviteta ............................................................................................................... 51
2


3.12 Proračun međuinduktiviteta ..................................................................................................... 51
3.13 Zadaci za vježbu ......................................................................................................................... 60
4. Elektromagnetizam ........................................................................................................................... 74
4.1 Faradayev zakon elektromagnetske indukcije ............................................................................ 74
4.2 Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku ....................................................................... 75
4.3 Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku ............................................................................. 75
4.4 Relacije građe .............................................................................................................................. 76
4.5 Poyntingov teorem i Poyntingov vektor ...................................................................................... 76
4.6 Jednadžbe ravnog vala u realnim dielektricima i vodičima ......................................................... 76
4.7 Jednadžbe ravnog vala u sredstvima bez gubitaka ..................................................................... 78
4.8 Zadaci za vježbu ........................................................................................................................... 82
Popis literature ...................................................................................................................................... 93

3


1. Vektorska analiza
1.1 Vektorska notacija i algebra

U okviru ove zbirke uvodi se sljedeća notacija. Za vektore, veličine koje osim iznosa
imaju zadan i smjer, koristi se podebljani kurziv, npr. vektor A. Jedinični vektor,
označava se malim slovom a, je bezdimenzionalna veličina koja služi za obilježavanje
smjera vektora. Tako se primjerice Kartezijev koordinatni sustav karakterizira
jediničnim vektorima ax u smjeru osi x, ay u smjeru osi y i az u smjeru osi z.
Općenito vektor A možemo u Kartezijevom koordinatnom sustavu pisati u obliku:
.
(1.1)

Veličina vektora A određena je izrazom:
| | , (1.2)
a jedinični vektor u smjeru vektora A možemo odrediti izrazom:

| |
(1.3)

Zbrajanje i oduzimanje vektora izvodi se prema jednadžbi:

(1.4)

Vrijede zakoni asocijativnosti, distributivnosti i komutativnosti u vektorskim
operacijama:

(1.5)

Pri tom je k skalarna konstanta.
Skalarni produkt dva vektora A i B je skalarna veličina, određena veličinom vektora i

kosinusom manjeg kuta između njih:
∙ | || |cos ∡ ,
(1.6)

4


U Kartezijevom koordinatnom sustavu vrijedi:
∙ , (1.7)
jer je skalarni produkt dva jedinična vektora u istom smjeru jednak ∙ , a u
različitim smjerovima ∙ ∙ ∙
Vektorski produkt dva vektora A i B je vektorska veličina, određena veličinom vektora i

sinusom manjeg kuta između njih:
| || |sin ∡ , . (1.8)

Pri tom je jedinični vektor usmjeren okomito na ravninu koju razapinju vektori A i B.
U Kartezijevom sustavu koristimo za izračun vektorskog produkta izraz:
. (1.9)
Smjer vektora možemo odrediti pravilom desne ruke. Kažiprst desne ruke postavimo
u smjer vektora , a srednji prst u . Tada palac pokazuje smjer vektora , prema slici
1.1.
an
A
B
Slika 1.1 Pravilo desne ruke
5


1.2 Koordinatni sustavi

Za probleme koji su u svojoj geometriji pravokutni uputno je koristiti već spomenuti
Kartezijev koordinatni sustav. Međutim, problemi za koje je geometrija osno simetrična
(cilindrična) ili centralno simetrična (sferna) bi rješavanjem u Kartezijevom sustavu
postali bespotrebno kompleksni.
U tu svrhu uvodimo dva nova koordinatna sustava, cilindrični i sferni. U cilindričnom
je sustavu točka određena sa skupom koordinata , , , a u sfernom sa skupom
koordinata , , . Kutovi mogu imati vrijednosti u intervalima: 0 2 ,0 ,
Definicija koordinata za sva tri sustava prikazana je slikom 1.2.
z z z
P(x,y,z) P , , P , ,
θ
z z
y y r y
x r
α α
x x x
y
Slika 1.2 Prikaz koordinatnih sustava
z

dz
P dy
dx
y

x
Slika 1.3 Diferencijalni element u Kartezijevom koordinatnom sustavu
z

dz
rd
P
dr
y
x
Slika 1.4 Diferencijalni element u cilindričnom koordinatnom sustavu

z
dr
r sin(θ)dα
P
rdθ
y sin
x

Slika 1.5 Diferencijalni element u sfernom koordinatnom sustavu
6


1.3 Skalarno polje
Ako svakoj točki prostora ili dijela prostora P pridružimo brojčanu vrijednost (skalar) φ,
takvo pridruživanje nazivamo skalarnim poljem.
Primjer skalarnog polja je polje gustoće, temperature, električnog potencijala (slika 1.5).
φ[V] R
y[m]
x[m]

Slika 1.5 Električni potencijal u okolini nabijene kugle radijusa R
1.4 Vektorsko polje

Ako svakoj točki prostora P pridružimo vektor A :
time je definirano vektorsko polje.
Primjeri vektorskog polja su polje tekućine koja struji (slika 1.6), električno polje i magnetsko
polje (slika 1.7).
N
S
Slika 1.6 Polje fluida Slika 1.7 Polje permanentnog magneta
7


1.5 Nabla (Hamiltonov) operator i Laplaceov operator

Nabla operator je simbolički vektor koji se koristi kod prostornog diferenciranja, a njegova
upotreba pojednostavljuje računanje u vektorskoj analizi. Za operatore gradijenta, divergencije i
rotacije za skalarnu funkciju i vektorsku funkciju vrijedi:

∙ (1.10)

Laplaceov operator ∆ je skalarni kvadrat nabla operatora.
∆ ∙ (1.11)
Laplaceov operator pridružuje skalarnim i vektorskim funkcijama sumu drugih parcijalnih
derivacija.
1.6 Integralni teoremi

Gaussov teorem:
∙ ∙
(1.12)

Volumen V okružen je zatvorenom plohom S na kojoj je definirana normala n.
Stokesov teorem
∙ ∙
(1.13)

Površina S obrubljena je zatvorenom krivuljom c na kojoj je definiran diferencijalni element dl.
1.7 Vektorske operacije u koordinatnim sustavima

Kartezijev koordinatni sustav

(1.14)

∙
(1.15)

(1.16)

∆ (1.17)
8


Cilindrični koordinatni sustav
1

(1.18)

1 1
∙
(1.19)

1 1

(1.20)

1 1
∆ (1.21)

Sferni koordinatni sustav
1 1

(1.22)

1 1 1
∙
(1.23)

1 1 1
1 (1.24)

1 1 1
∆
(1.25)

9


1.8 Zadaci za vježbu
1.1 Dva su radijvektora r i r' zadana slikom. Odredite vektor R = r – r' i jedinični vektor
aR u smjeru vektora R.

z
(4, 3, 3)
r'
r (2, 2, 2) y
x
2 1 1
Rj. 2 ;
3 √6 √6
1.2 Za točku T (2, 1, 3) zadanu u Kartezijevom koordinatnom sustavu odredi koordinate
u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu.
Rj. 2,236; 0,464; 3 ; 3,742; 0,641; 0,464
1.3 Za zadane vektorske funkcije 2 i odredite u točki

T (3; 1; 1) :
a) A – B
b) A + B
c) ∙
d)
Rj.
a) 7
b) 2 5
c) ∙ 5
d) 7

1.4 Integracijom odredite površinu S definiranu u sfernom koordinatnom sustavu s
1,5 m; 0 2 ; .
Rj. 7,07 m2
10


1.5 Integracijom odredite u cilindričnom koordinatnom sustavu volumen V područja
definiranog s 1m 3m; ; 1m 2m.
Rj. 6,28m3

1.6 Za zadane vektore 2 3 2 i 2 odredite projekciju
vektora B na vektor A i manji kut između vektora primjenom relacije za skalarni
produkt vektora A i B.
Rj. ‐0,485; 101,42°

1.7 Za vektore iz zadatka 1.6 odredite manji kut između vektora A i B primjenom izraza
za vektorski produkt.
Rj. 101,42° (napomena: primjenom vektorskog produkta dobivaju se dva rješenja
78,58° i 101,42° zbog svojstava funkcije sinus, od kojih je samo jedno točno.
Primjenom skalarnog produkta kao u 6. zadatku dobiva se jedno rješenje. Rezultat
je lako provjeriti skiciranjem vektora.)

1.8 Neka je vektor 2 1 . Odredite vektor u točki (7; 5; 1) i
njegovu projekciju na vektor 2 3 2 .
Rj. 7, 5, 1 7 6 ;
√

1.9 Odredite površinu dijela valjkaste plohe, određene s radijusom r =3m, visinom h=2m
i kutem 10° 100°.
Rj. S=3π m2

1.10 Za vektor 5 i vektor 4 odredite takav da je kut između

vektora A i B jednak 45°.
Rj. 4

1.11 Odredite jedinični vektor između točaka (2; ‐5; ‐2) i (14; ‐5; 3).
Rj.

1.12 Za koje su vrijednosti α i β vektori:
2 2 4 i
2 paralelni?
Rj. 1;

1.13 Za koje su vrijednosti α vektori 2 2 2 i 2
međusobno okomiti?
Rj. 3

11


1.14 Neka je zadano skalarno polje ∙ ∙ . Odredite gradijent polja ,
u točki (2; 1; 1).
Rj. 1 1 1

1.15 Zadano je vektorsko polje 2 . Odredite jedinični vektor u točki
(2; 30°; 2) u Kartezijevom sustavu.
Rj. 0,8 0,46 0,37

1.16 Za vektorsko polje iz zadatka 1.15 odredite površinu za koju vrijedi | | 8.
Rj. r=1,3 cilindrična ploha.

1.17 U točki P prostora dva su vektora definirana u sfernom koordinatnom sustavu
jednadžbama 2 3 5 i 1 5 3 . Odredite skalarnu
komponentu vektora B u smjeru vektora A.
Rj. 5,19

1.18 Odredite vektor koji je u točki P okomit na ravninu koju određuju vektori A i B iz
zadatka 1.17.
Rj. 0,914 0,057 0,4

1.19 Izrazite vektorsko polje ∙ u koordinatama cilindričnog
sustava u točki P 6, 60°, 4 .
Rj. 9√3 9 12

1.20 Unutar sfere radijusa 0,2m nalazi se naboj volumne gustoće . Odredite
ukupni naboj unutar sfere.
Rj. Q=0,394 C

1.21 Odredite gradijent polja , , 2 6 ∙ ∙ 11.
Rj. 2 6 6

1.22 Odredite gradijent polja , , sin ∙ 4.
Rj. cos

1.23 Odredite gradijent polja , , 2r cos ϑ 5 2.
Rj. 2 cos 2 sin .

1.24 Odredite gradijent skalarnog polja , , 3 u točki (2; 1; 1) u
smjeru vektora 2 2
Rj.
12


1.25 Odredite linijski integral vektorskog polja , , po
dužini od točke A(0; 1; 2) do B (1; 0; 2).
Rj. 1,5

1.26 Odredite linijski integral vektorskog polja , , 2 2 2 po
kružnom luku od točke A(1; 0; 1) do B (0; 1; 1). Središte kružnog luka je u točki
(0; 0; 1).
Rj. 4

1.27 Odredite tok vektorskog polja , , 4 ∙ 2 2 kroz jediničnu
kocku 0 , , 1.
Rj. 2

1.28 Odredite divergenciju vektorskog polja:
, , cos 3 sin 3
Rj. 2 sin 3

1.29 Odredite divergenciju vektorskog polja , , 2 ∙ sin u točki x = 0,8.
Rj. ‐1,37

1.30 Odredite rotor vektorskog polja , , 3 ∙ ∙ .
Rj. 3

1.31 Odredite rotor vektorskog polja , , 5 cos 2 .

Rj.

1.32 Odredite linijski integral vektorskog polja , , ∙ 2 po zatvorenoj
krivulji određenoj točkama (0; 0; 0), (1; 0; 0) i (0; 1; 0). Smjer obilaska definiran je
redoslijedom točaka.
Rj.

13


2. Statičko električno polje
2.1 Osnovne veličine statičkog električnog polja

Statičko električno polje uvjetovano je postojanjem raspodjele mirujućih električnih

naboja kao izvora polja u prostoru.
U Tablici 2.1. nalazi se podsjetnik važnijih veličina u statičkom električnom polju i

njihovih iznosa ukoliko je riječ o konstantama.
Oznaka Veličina Mjerna jedinica
Dielektričnost vakuuma 8,854 ·10‐12 F/m
Relativna dielektričnost 1
Q Električni naboj C
Linijska gustoća naboja C/m
σ Površinska gustoća naboja C/m2
ρ Volumna gustoća naboja C/m3
E Jakost električnog polja V/m
D Gustoća električnog toka C/m2
C Električni kapacitet F
φ Električni potencijal V
Φe Električni tok C
Tablica 2.1. Važnije veličine u statičkom električnom polju
Sljedeće jednadžbe i zakoni opisuju statičko električno polje u prostoru.
2.2 Coulombov zakon

Sila između dva naboja proporcionalna je umnošku iznosa naboja, a obrnuto je
proporcionalna kvadratu udaljenosti između dva naboja (slika 2.1).
Q1 Q2 F12
R12 aR12

Slika 2.1 Coulombov zakon
14


Sila kojom naboj Q1 djeluje na naboj Q2 određena je u vakuumu jednadžbom:

4 (2.1)

Pritom je jedinični vektor usmjeren od naboja Q1 prema naboju Q2 .
2.3 Jakost električnog polja

Jakost električnog polja u točki prostora jednaka je sili na jedinični pozitivni naboj:
lim
→ (2.2)

Za točkasti naboj vrijedi:

4 (2.3)

Pritom je R udaljenost od naboja do točke u kojoj se računa polje, dok je jedinični
vektor usmjeren od izvora polja, naboja, do točke u kojoj se računa polje.
Vrijedi princip superpozicije za statičko električno polje u linearnim, izotropnim i

homogenim sredstvima:

4 (2.4)

Električno polje volumne razdiobe naboja (slika 2.2) računa se na sljedeći način:
dE
dQ

Slika 2.2 Električno polje volumne raspodjele naboja
Električno polje diferencijalnog dijela naboja dQ je:
Uz ∙ električno polje volumne raspodjele naboja je:
1

4 (2.5)

15


Analogno za plošnu raspodjelu naboja koristi se za izračun električnog polja izraz:
1

4 (2.6)

Za linijsku raspodjelu naboja se električno polje računa prema:
1

4 (2.7)

2.4 Gaussov zakon

Tok vektora gustoće električnog toka D kroz bilo koju zatvorenu plohu S u slobodnom
prostoru jednak je naboju koji se nalazi unutar zatvorene plohe S.
U integralnoj formulaciji Gaussov se zakon može zapisati u obliku:

∙ , (2.8)

Vektor je jedinični vektor normale na plohu S.
U diferencijalnom obliku Gaussov zakon glasi:
∙ .
(2.9)

Koristeći Gaussov integralni teorem za vektorsko polje A (jednadžba 1.12):
∙ ∙
uz uvjet neprekidnosti A, te postojanja i neprekidnosti i prvih derivacija vektorskog

polja A možemo Gaussov zakon formulirati i u obliku:
∙ ∙ (2.10)
16


2.5 Električni tok i odnos vektora D i E
Tok vektora D ima izvor u pozitivnom naboju Q1, a ponor u negativnom naboju Q2 (slika
2.3). Smjer silnica električnog polja je od pozitivnog prema negativnom naboju.
Zatvorene krivulje u okolini naboja na slici 2.3 označavaju ekvipotencijalne plohe.
Slika 2.3 Silnice i ekvipotencijalne plohe za sustav dvaju točkastih naboja
Tok Φe vektora gustoće električnog toka kroz neku plohu S može se izračunati izrazom:

∙
(2.11)
.
D
n
S
Q

Slika 2.4 Tok Φe dobiva se integracijom okomite komponente vektora D na plohu S
Jakost električnog polja E i vektor gustoće električnog toka D u linearnom, izotropnom i

homogenom (LIH) sredstvu permitivnosti ε povezani su izrazima:
∙
∙ (2.12)

2.6 Električni potencijal, rad i energija u statičkom električnom polju

Neka se točkasti naboj q nalazi u prostoru u kojem postoji električno polje jakosti E.
Tada električno polje djeluje na naboj q silom iznosa:
∙ ,
(2.13)

kao na slici 2.5.
17


E
Fv q Fe

Slika 2.5 Točkasti naboj u vanjskom električnom polju
Naboj u ravnoteži drži vanjska sila Fv jednakog iznosa kao i Fe , a suprotnog smjera.
Diferencijalni rad vanjske sile koji je potrebno uložiti u pomicanje naboja za udaljenost
dl jednak je:
∙ ∙
Statičko električno polje je konzervativno polje. Integral ∙ neovisan je o putu

integracije, krivulji c.
Iz tog slijedi da je integral jakosti električnog polja po bilo kojoj zatvorenoj konturi (slika
2.6) a i b jednak nuli.
0 (2.14)
a
T2
T1
b

Slika 2.6 Konzervativnost statičkog električnog polja
Električni potencijal točkastog naboja Q, u točki T u blizini naboja je rad koji je potrebno
uložiti da se jedinični pozitivni naboj dovede iz beskonačnosti u T.
1 1
∙ ∙
4 4 ∞ 4
Potencijal prostorne raspodjele naboja (Slika 2.7) u točki T određen je jednadžbom:
∙

4 (2.15)

18


T
dφ
R
dQ

Slika 2.7 Potencijal prostorne raspodjele naboja
Jakost električnog polja E i skalarni potencijal φ povezani su jednadžbom:
(2.16)

Električno polje jednako je negativnom gradijentu električnog potencijala, što znači da
smjer električnog polja odgovara smjeru opadanja električnog potencijala φ.
Energija statičkog električnog polja skupine točkastih naboja može se odrediti iz

jednadžbe:
1
∙ (2.17)
2
Pritom označava potencijal svih ostalih naboja na mjestu naboja i.
Ukoliko je riječ o prostornoj distribuciji naboja energija se računa integralom:
1

2 (2.18)

Energiju izraženu preko vektora E i D računamo u LIH sredstvu prema izrazima:
1 1 1
∙
2 2 2 (2.19)

U nelinearnom sredstvu:
1
∙ (2.20)
2
19


2.7 Metoda odslikavanja na uzemljenoj vodljivoj plohi
Probleme koji uključuju točkaste naboje, linijske, plošne ili volumne raspodjele naboja u
blizini uzemljenih vodljivih ploha moguće je riješiti primjenom metode odslikavanja
(slika 2.8).
d d d
'
φ=0
a) b)

Slika 2.8 Metoda odslikavanja za točkasti naboj
Sustav koji čine točkasti naboj Q1 i uzemljena ravnina φ=0 (slika 2.8 a), može se
pojednostaviti kako je prikazano na slici 2.8 b) uvođenjem odslikanog naboja Q'2 kojim
je nadomještena ravnina φ=0. Iznos odslikanog naboja Q'2 na uzemljenoj ravnini u
statičkom električnom polju jednak je iznosu originalnog naboja Q1, a suprotnog je
predznaka.
Odslikani naboj nalazi se na jednakoj udaljenosti d od ravnine odslikavanja kao i

originalni naboj. Problem računanja polja u okolini originalnog naboja Q1 (lijevi
poluprostor na slici 2.8 a) možemo jednostavno riješiti superpozicijom doprinosa
originalnog i odslikanog naboja.
2.8 Uvjeti na granici dva materijala u statičkom električnom polju

Na granici dvaju materijala različitih svojstava (slika 2.9) za komponente vektora jakosti
električnog polja i gustoće električnog toka vrijedi:
Tangencijalne komponente jakosti električnog polja su jednake u oba sredstva:

(2.21)

Komponenta vektora gustoće električnog toka D okomita na granicu na granici se
mijenja za iznos gustoće slobodnog naboja na granici σ.
∙
(2.22)

20


ε2
n12
ε1

Slika 2.9 Uvjeti na granici
2.9 Konvencija o označavanju

r radijvektor točke u kojoj računamo polje
r' radijvektor diferencijalnog elementa izvora
R vektor udaljenosti točke promatranja r od diferencijalnog elementa izvora r' tako da

vrijedi R = r –r'
2.10 Riješeni primjeri

Primjer 2.1 Odredite električno polje štapa duljine 1m prema slici, nabijenog linijskim
nabojem gustoće 1nC/m u točki T (r=0,25m; z=0,25m).
dE
T(r,α,z)
R
λ
z
z'
dz'

Slika 2.10 Polje u okolini nabijenog štapa
Radi jednostavnosti u računu koristimo cilindrični koordinatni sustav (r; α; z), jer je i
štap cilindrične geometrije. Neka je L duljina štapa.
U cilindričnom koordinatnom sustavu radijvektor diferencijalnog elementa izvora je:
radijvektor točke u kojoj računamo polje je:
21


,
i vrijedi:
– ′ ,
| | ′ ,
Električno polje računamo prema izrazu:
′
,
1 1 ′
′
4 4 , ′
Sređivanjem prethodnog izraza dobivamo po smjerovima:

,

4 , ′
,
′

4 , ′
Konačno:
2 2
4
2 2
nC V
1 m, 0,25 m, 0,25 m, 1 59,53
m m
4
2 2
nC V
1 m, 0,25 m, 0,25 m, 1 14,05
m m
22


Primjer 2.2 Kružni prsten zanemarivog poprečnog presjeka, radijusa 2m, prema slici,
nabijen je nabojem linijske gustoće λ=1nC/m. Odredite jakost električnog polja u
točki T (0; 1m) na osi prstena.
T(0; z)
λ
dα
r0 α

Slika 2.11. Kružni prsten nabijen nabojem gustoće λ
Radijvektor diferencijalnog elementa izvora je:
Radijvektor točke u kojoj računamo polje je:
i vrijedi:
– ,
| | ,
Električno polje je:
1 1

4 4
Rastavimo li električno polje po komponentama na Er i Ez:
0
4
jer je npr. pretvorbom u Kartezijev koordinatni sustav evidentno (slika 2.12):
cos sin 0
23


y
sin(α) ar
α
cos(α) x

Slika 2.12. Rastavljanje jediničnog vektora ar na ax i ay
Integral i sinusne i kosinusne funkcije u intervalu argumenta [0,2π] jednak je nuli.
Jakost električnog polja u aksijalnom je smjeru:
nC
2 m, 1 m, 1
4 2 m
V
10,1
m
Primjer 2.3 Kružni disk radijusa 1m prema slici nabijen je nabojem površinske gustoće
σ=2 . Odredite jakost električnog polja u točki T(0; 2m) na osi prstena.
T(0; z)
R
r0 σ
r' dr'

Slika 2.12. Disk nabijen nabojem gustoće σ
Disk se sastoji od diferencijalnih prstena debljine dr'. Električno polje na osi prstena
riješeno je u Primjeru 2.2 i postoji samo u aksijalnom smjeru, pa je rezultat:
potrebno integrirati po radijusu diska kako bi se izračunalo ukupno električno polje

diska.
Gustoća naboja λ dio je površinske gustoće naboja σ koji se nalazi na prstenu debljine dr.
λ ′

24


Električno polje diska je:
∙
1
2
2
nC V
1m, 2 ,z 2m 11,9
m m
Primjer 2.4 Odredite jakost električnog polja u okolini sfere radijusa R unutar koje se
nalazi naboj Q jednoliko raspoređen po volumenu.
Primjenom Gaussovog zakona može se riješiti ovakav problem:
Za Gaussovu plohu i problem prema slici 2.13 vrijedi:
 ploha radijusa r okružuje ukupan naboj Q u sferi radijusa R,

 problem je centralno simetričan i jakost električnog polja E ima isključivo
radijalan smjer,
 iznos jakosti električnog polja je jednak u svakoj točki Gaussove plohe radijusa r.
R
ρ r

Slika 2.13 Naboj unutar sfere radijusa R
Vrijedi:
∙ ∙ ∙ sin 4
25


Polje izvan sfere identično je situaciji u kojoj je cijeli naboj koncentriran u središtu sfere,
dakle jednako je kao u slučaju točkastog naboja istog iznosa Q u središtu sfere.
Primjer 2.5 Unutar dugačkog cilindra radijusa R nalazi se naboj prostorne gustoće ρ
koja se s udaljenosti od osi cilindra mijenja po zakonu ∙ , pri čemu je k
konstanta. Odredite jakost električnog polja unutar cilindra.
Gaussova ploha radijusa r prikazana je na slici 2.14 crtkanom linijom. Naboj Q' unutar
Gaussove plohe je:
∙ ∙ ′
Kako bismo odredili jakost električnog polja unutar cilindra potrebno je izračunati naboj
Q'. Integracijom funkcije gustoće naboja po volumenu određenom Gaussovom plohom
dobije se Q':
∙ ∙ ′ 2
3
l r

Slika 2.14 Naboj volumne gustoće ρ unutar cilindra radijusa R
Jakost električnog polja zbog osne simetrije ima samo radijalni smjer i jednaka je po
iznosu u svim točkama na udaljenosti r od osi :
∙ ∙2 ∙ ′
′ 2
3
2 2 3
26


Primjer 2.6 Odredite kapacitet dviju koncentričnih sfernih ljuski radijusa R1 i R2.
Neka je na unutrašnjoj ljusci naboj +Q, a na vanjskoj naboj –Q. Jakost električnog polja
između dviju ljuski jednaka je kao za točkasti naboj:
Da bismo odredili kapacitet potrebno je odrediti napon između dviju ljuski:
1 1 1
∙ ∙
4 4
Konačno kapacitet treba odrediti korištenjem izraza:
4

1 1
Primjer 2.7 Dva se točkasta naboja Q1 = 1nC i Q2 = 2nC nalaze u točkama T1 (1m; 0; 2m)
i T2(2m; 0; 1m) iznad uzemljene vodljive plohe postavljene u ravninu z=0, prema slici.
Odredite omjer potencijala u točkama A (2m; 3m; 5m) i B(3m; 0; 0,5m).
Q1
Q2
φ=0
x
Q2'
Q1'

Slika 2.15 Odslikavanje točkastih naboja
Naboji Q1 i Q2 se prema slici 2.15 odslikavaju u Q1' i Q2' koji se nalaze na istoj udaljenosti
od ravnine z =0 i suprotnog su predznaka:
Q1'(1m; 0; ‐2m)=‐1 nC,
Q2'(2m; 0; ‐1m)=‐2 nC,
27


Ukupni potencijal u točkama A i B zbroj je doprinosa originalnih i odslikanih naboja.
Radijvektori naboja i točaka A i B su:
2 3 5
3 0,5
Potencijal točke A može se dobiti koristeći princip superpozicije i izraz za potencijal

točkastog naboja :
1
1,81 V
4
Potencijal točke B je:
1
6,89 V
4
Omjer potencijala je:
0,26
Primjer 2.8 Odredite jakost električnog polja u točki A za geometriju iz Primjera 2.7.
Električno polje računamo prema:

4 4
Koristeći izraze za radijvektore iz Primjera 2.7 vrijedi:
28


1
4
V
0,09 0,52 0,40
m
V
0,66
m
Primjer 2.9 Neka je u prostoru zadano električno polje:
V

m
Odredite rad električne sile koji se obavi pri pomicanju jediničnog pozitivnog naboja iz
točke (0; 0; 0) do točke (1m; 1m; 0) po paraboličnoj putanji , 0.
Diferencijalni dio puta dl jednak je:
Potrebno je od točke (0; 0; 0) do točke (1m; 1m; 0) izračunati krivuljni integral:
Vrijedi:
∙ ∙ 2 2 2 ∙ 2
Rad pri premještanju naboja iz točke 0; 0; 0 u točku (1m; 1m; 0) je:
, , , ,
2
∙ 2
, , , , 4
8 ∙ 10 J
29


Primjer 2.10 Neka se u središtu sferne dielektrične ljuske unutrašnjeg radijusa R1 i
vanjskog radijusa R2 nalazi točkasti naboj iznosa q=3nC. Odredite vektor polarizacije
P u dielektriku relativne dielektričnosti 2,2.
R1
q
εr
R2

Slika 2.16 Točkasti naboj unutar dielektrične ljuske
Električna polarizacija u dielektriku dobiva se iz jednadžbe:
Jakost električnog polja E i vektor gustoće električnog toka D u dielektriku su za

centralno simetrični slučaj određeni u primjeru 2.4:
,
4
1
1
4 4 4
1,3 ∙ 10.

2.1 Dva beskonačno duga linijska naboja s jednoliko raspodijeljenom gustoćom iznosa
2nC/m leže u ravnini x=0 paralelno s osi z, na lokacijama y1=+3m i y2=‐3m.
Odredite jakost električnog polja točki (5m; 0; 10m).
Rj. 10,57 V/m
2.2 Naboj plošne gustoće σ=5·10‐4r‐1 [C/m2 ] raspoređen je na kružnom disku radijusa
5m. Odredite jakost električnog polja na osi diska u točki udaljenoj 4m od ravnine
na kojoj leži disk.
Rj. 5,51 MV/m
30


2.3 Odredite električni tok kroz sferu radijusa 3m, ako ona obuhvaća naboj gustoće
ρ=5sin2(α)r‐2 [C/m3], koji se nalazi između dvije koncentrične sfere radijusa R1=1m
i R2=2m.
Rj. 31,42 C

2.4 Ukupni naboj 30nC raspoređen je jednoliko po disku radijusa 1m. Odredite
potencijal u točki na osi diska 2m udaljenoj od ravnine diska.
Rj. 127,03 V
2.5 Na točkasti naboj iznosa q1=300nC, koji se nalazi u točki (1m; ‐1m; 3m), djeluje sila
F=8ax‐8ay‐4az [mN], uzrokovana nabojem q2 u točki (3m; ‐3m; 2m). Odredite q2.
Rj. ‐40,05 µC
2.6 Naboj jednolike gustoće 0,3 nC/m2 raspoređen je po ravnini zadanoj jednadžbom
2x‐3y+z = 6 [m]. Odredite x komponentu jakosti električnog polja u ishodištu.
Rj. ‐9,05 V/m

2.7 Za zadani vektor gustoće električnog toka D=10x3 ax Cm‐2 odredite električni tok
koji prolazi površinom 2m2 okomitom na x os, na x = 2m.
Rj. 160 C

2.8 U cilindričnom koordinatnom sustavu jakost električnog polja zadana je u obliku
E=5r‐2 ar V/m za 0 < r ≤ 2m i E=2.5r‐1 ar V/m za r > 2m. Odredite razliku
potencijala UAB između točaka A(1m; 0; 0) i B(4m; 0; 0), pri čemu je točka zadana u
obliku (r; α; z).
Rj. 4,23 V
2.9 Osam jednakih naboja iznosa 100nC svaki, postavljeno je na kružnicu radijusa 5m
tako da su svi međusobno jednako udaljeni. Odredite silu na naboj iznosa 20nC,
smješten u točki na osi kružnice, koji je od ravnine kružnice udaljen 2m.
Rj. 1,84 µN

2.10 Linijski naboj gustoće 5nCm‐1 leži na x osi. Odredite y komponentu vektora gustoće
električnog toka u točki (3m; 3m; 1m).
Rj. 0,239 nCm‐2
2.11 Četiri jednaka naboja iznosa Q=20nC svaki, nalaze se u točkama (‐4m; 0; 0), (4m; 0;
0), (0; 4m; 0) i (0; ‐4m; 0). Odredite iznos sile na naboj iznosa 100nC smješten u
točki (0; 0; 3m).
Rj. 1,73 µN
31


2.12 Naboj linijske gustoće 30 nC/m raspoređen je po z osi od z = ‐8 m do ‐∞ i od z=8m
do +∞. Odredite jakost električnog polja u točki (3m; 0; 0).
Rj.11,45 V/m

2.13 Naboj linijske gustoće 1nCm‐1 je jednoliko raspoređen po rubovima kvadrata koji
je zadan vrhovima (3m; ‐3m; 0), (3m; 3m; 0), (‐3m; 3m; 0), (‐3m; ‐3m; 0). Odredite
potencijal u točki (0; 0; 5m).
Rj. 35,53 V

2.14 Naboj plošne gustoće σ=10‐9cos2α C/m2 raspoređen je po kružnom disku radijusa
4m. Odredite jakost električnog polja u točki na osi diska udaljenoj od diska 2m.
Rj.15,61 V/m
2.15 U sfernom koordinatnom sustavu postoji polje E=‐16r‐2ar V/m. Odredite napon UAB
između točaka A (2m; π; π /2) i B (4m; 0; π) , pri čemu su točke zadane kao (r; θ; α).
Rj. ‐4 V
2.16 Tri naboja iznosa 10nC svaki nalaze se u točkama (0; 0; 0), (1m; 0; 0) i (1m;1m;
1m). Odredite iznos sile na naboj q2= 20nC smješten u točki (0; 0; 1m).
Rj. 2,82 µN

2.17 Linijski naboj jednoliko je raspoređen po pravcu i leži na x osi Kartezijevog
koordinatnog sustava. Odredite postotni dio električnog toka koji prolazi dijelom
ravnine y=6m za ‐1m ≤ z ≤ 1m.
Rj. 5,26%

2.18 Točkasti naboj iznosa 18nC smješten je u ishodište sfernog koordinatnog sustava.
Odredite tok koji prolazi površinom 4πm2 koncentrične sfere radijusa 3m.
Rj. 2 nC

2.19 Naboj plošne gustoće σ=3(x2+y2+1)3/2 [nC/m2] raspoređen je po pravokutniku
‐2 ≤ x ≤2, ‐2 ≤ y ≤ 2 [m] u ravnini z=0. Odredite jakost električnog polja u točki (0; 0;
1m).
Rj. 431,41 V/m

2.20 Za zadanu funkciju linijske gustoće naboja λ(x,y,z)=x+3y‐z [C/m], odredite ukupni
naboj na dužini od (2m; 1m; 2m) do (4m; 4m; 5m).
Rj. 32,8C

2.21 Linijski naboj gustoće 0,1 µC/m paralelan je s osi z i prolazi točkom (3m; ‐3m; 0).
Odredite jakost električnog polja u točki (‐3m, 0, 5m).
Rj. ‐240ax+120ay V/m
32


2.22 Ravnina y=2m nabijena je nabojem površinske gustoće (1/(100π)) [µC/m2].
Odredite jakost električnog polja u prostoru.
Rj. E = 180 ay V/m ; y > 2m
E =‐180 ay V/m; y < 2m.

2.23 Beskonačno dugi linijski naboj konstantne linijske gustoće λ leži u z osi. Odredite
divergenciju jakosti električnog polja u točki (1; 1; 1).
Rj. 0

2.24 Dva točkasta naboja Qa=40 nC i Qb=20nC razmaknuta su na udaljenost od 25cm u
slobodnom prostoru. Odredite jakost električnog polja u točki koja je za 15 cm
udaljena od Qa, a za 20 cm udaljena od Qb.
Rj. 16,62 kV/m

2.25 Unutar sfere radijusa 1m nalazi se naboj gustoće ρ(r)=1‐r3. Odredite jakost
električnog polja za r = 3m.
Rj.

2.26 Vektor gustoće električnog toka zadan je jednadžbom u sfernom koordinatnom
2
sustavu: . Odredite gustoću naboja u prostoru.
2
5 2
Rj.
0 2

μC
2.27 Unutar sfere radijusa 5m nalazi se naboj gustoće 2,4 5 2r . Odredite
m3
gustoću električnog toka na udaljenosti 10m od centra sfere.
Rj. ‐2,5 µC/m2.

2.28 Optičko vlakno nabijeno je nabojem linijske gustoće | | nC/m. Ukoliko je segment
nabijenog optičkog vlakna postavljen između (‐2m; 0; 0) i (2m; 0; 0) u
Kartezijevom koordinatnom sustavu, odredite potencijal u točki T (0; 2m; 0).
Rj. 14,89 V

2.29 Odredite jakost električnog polja u točki T iz zadatka 2.28.
Rj. 5,26 V/m.

V
2.30 Električno je polje zadano izrazom 4 2 . Odredite rad potreban za
m
pomicanje jediničnog pozitivnog naboja po krivulji ∙ 4 od točke (2m; 2m) do
točke (4m; 1m).
Rj. 22 eV

33


2.31 Šuplja sfera nabijena je nabojem gustoće σ. Odredite jakost električnog polja na
udaljenosti r > R od sfere, pri čemu je R radijus sfere.
2
Rj.

2.32 Odredite raspodjelu potencijala za sferu iz zadatka 2.31.
2

Rj. ∙

2.33 Beskonačno dugački cilindar radijusa 1m ispunjen je nabojem gustoće ρ. Ako je
potencijal na površini cilindra φ0 = 1V, odredite raspodjelu potencijala unutar
cilindra.
2
Rj. 1 1
4

2.34 Naboj linijske gustoće 5 µC/m leži na z osi cilindričnog koordinatnog sustava.
Odredite razliku potencijala između točaka A (1 m; π; 4 m) i B (3m; π; 4 m).
Rj. UBA =‐98,74 kV

2.35 Za zadanu funkciju potencijala V u slobodnom prostoru odredite
energiju pohranjenu u kocki 0 , , 1m.
Rj. J

2.36 Električno polje između dva suosna cilindrična vodiča radijusa R1=1 cm i R2=3 cm
105 V
zadano je izrazom . Odredite energiju pohranjenu u 1m dužine
m
vodiča.
Rj. 0,3 J

2.37 U prostoru je jakost električnog polja zadana u cilindričnom koordinatnom sustavu

jednadžbom . Odredite energiju pohranjenu u volumenu određenom s
0 ,0 3 .
3
Rj. 1,24 ∙ 10

2.38 Za zadanu funkciju potencijala 3 2 4 2 V u slobodnom prostoru odredite
energiju pohranjenu u dijelu prostora 1 , , 3m.
Rj. 15,3 nJ

2.39 Uz zadano električno polje 2 5 [V/m] u materijalu (1),
dielektričnosti 1 2, koji se nalazi u prostoru z > 0, odredite jakost električnog
polja u materijalu 2, u prostoru z < 0, dielektričnosti 2 5.
Rj. 2 2 [V/m]
34


2.40 Odredite kuteve 1 i 2 koje vektori iz zadatka 2.39. i zatvaraju s ravninom
xy.
Rj. 1 65,9°; 2 41,8°

2.41 Odredite polarizaciju P u dielektriku relativne dielektričnosti 3,2 ako je iznos
C
vektora električne indukcije 2 ∙ 10 m2 .
C
Rj. 1,375 ∙ 10 m2

2.42 Granica dielektrika i slobodnog prostora određena je jednadžbom 3x +2y +3z = 12.
Ako je u području u kojem se nalazi ishodište relativne dielektričnosti 3,
zadana jakost električnog polja 2 2 [V/m], odredite jakost električnog
polja u slobodnom prostoru.
Rj. 5,27 2,18 5,27 [V/m]

2.43 Granica dva dielektrika dana je jednadžbom 3x + z =5. Na strani u kojoj se nalazi
ishodište je električna indukcija ∙ 10 7 [C/m2] i 1 4,3, dok je za
drugi dielektrik 2 1,8. Odredite iznos vektora .
Rj. 2 1,3 ∙ 10 7 [C/m2]

2.44 Ploče kondenzatora su u cilindričnom koordinatnom sustavu zadane s r1 2
i 0 Z. Ako je kut između ploča 5°, a relativna dielektričnost odredite
kapacitet kondenzatora.
0 2
Rj. ln
1

2.45 Cilindrični kondenzator sadrži dva dielektrika 1 1,3 i 2 3,7 od kojih svaki
zauzima polovicu volumena između ploča kondenzatora kao na slici. Ukoliko je
potrebno zamijeniti dielektrike samo jednim nadomjesnim dielektrikom tako da
kapacitet ostane jednak, odredite relativnu dielektričnost nadomjesnog dielektrika.

Rj. 3 2,5
35


2.46 Odredite funkciju potencijala za prostor između dva suosna metalna cilindra,
unutrašnjeg radijusa 1mm, na potencijalu φu= 0, i vanjskog radijusa 20 mm, koji je
na potencijalu φv= 10V.
Rj. 3,3 ln(r) + 23 [V]

2.47 Odredite jakost električnog polja za zadatak 2.46.
,
Rj.

2.48 Za kuglasti kondenzator zadani su unutrašnji radijus 20 cm, na potencijalu φu= 0, i
vanjski radijus 2 m, koji je na potencijalu φv= 100V. Odredite funkciju potencijala u
prostoru između elektroda.
,
Rj. 111,11 V

2.49 Odredite električnu indukciju u prostoru između elektroda prema zadatku 2.48.
, 10 C
Rj. 2
m2

2.50 Vodljive ravnine zadane su u cilindričnom koordinatnom sustavu s α = 0, na kojoj
je potencijal 0 V i α = 10° na kojoj je potencijal 100V. Ukoliko je u prostoru između
ravnina relativna dielektričnost 2, odredite električnu indukciju u prostoru
između ravnina.
, nC
Rj.
m2

2.51 Dva suosna metalna cilindra nalaze se u slobodnom prostoru. Radijus unutrašnjeg
vodiča, koji je uzemljen je 5mm, a vanjskog vodiča, koji je na potencijalu φ0 je 30
mm. Ako je jakost električnog polja 4 ∙ 103 na udaljenosti 15mm od
osi, odredite φ0.
Rj. φ0 = 107,5 V

2.52 Odredite gustoću naboja na vanjskom vodiču za zadatak 2.51.
Rj. σ = 17,7 nC/m2

2.53 Dvoslojni kuglasti kondenzator radijusa unutrašnje elektrode R1 = 8cm i radijusa

vanjske elektrode R3 = 24cm, prikazan je slikom. Unutrašnja elektroda nabijena je
nabojem +Q, a vanjska nabojem –Q. U prostoru između elektroda za 8cm
16 cm, nalazi se dielektrik relativne dielektričnosti 4, a u prostoru
16cm 24 cm nalazi se zrak. Zadano je Q=15 nC.
a) Odredite jakost električnog polja na udaljenosti 14cm od ishodišta.
Rj. 1720 V/m
36


R3
R2
R1
εr
ε0

b) Odredite jakost električnog polja na udaljenosti 18 cm od ishodišta.

Rj. 4161 V/m

c) Odredite vektor polarizacije P na vanjskoj površini dielektrika.
Rj. 35 nC/m2

d) Odredite ukupni polarizirani naboj na vanjskoj površini dielektrika.
Rj. 11,3 nC.

2.54 Točkasti i linijski naboji nalaze se iznad beskonačno velike metalne plohe na
potencijalu 0V prema slici. Zadano je h=3m, Q1=20nC, Q2=‐40nC, λ1=45 nC/m i
λ2=‐10 nC/m.

λ2

2h
h Q1 h Q2
λ1

h C h
0,5 h
A B 0
a) Odredite jakost električnog polja u točki A.
Rj. 498 V/m
b) Odredite jakost električnog polja u točki B.
Rj. 221 V/m
c) Odredite potencijal točke C koja se nalazi na polovini udaljenosti od točke

B do naboja Q1.
Rj. 334 V
d) Odredite iznos rada koji je potrebno napraviti za pomicanje točkastog

naboja Q=15 pC od točke A do točke C.
Rj. 5 nJ
37


2.55 U prostoru je u Kartezijevom koordinatnom sustavu zadana jakost električnog
polja jednadžbom cos ∙ cos ∙ sin ∙ sin ∙ .
Konstanta 2 rad/m.
a) Odredite jakost električnog polja u točki (1; 2; 3).
Rj. 740 mV/m
b) Odredite gustoću slobodnog naboja u točki (1; 2; 4).
Rj. ‐21 pC/m3
c) Odredite tok vektora električne indukcije D kroz kocku određenu

koordinatama prostorne dijagonale (1; 1; 1) i (3; 3; 3).
Rj. 29 pC
d) Odredite u točki (2; 1; 2).
Rj. 0
2.56 Granica dva dielektrika relativne dielektričnosti εr1=3 i εr2=2 zadana je jednadžbom
2x + 4y + z =17. Dio prostora koji sadrži ishodište je relativne dielektričnosti εr1.
Jakost električnog polja u prostoru 1 je 2 1 2 [V/m].
a) Odredite vektor električne indukcije u sredstvu 2 u smjeru x, D2x.

Rj. ‐40,5 pC/m2

b) Odredite vektor električne indukcije u sredstvu 2 u smjeru y, D2y.
Rj. ‐27,8 pC/m2

c) Odredite vektor električne indukcije u sredstvu 2 u smjeru z, D2z.

Rj. 32,9 pC/m2

d) Odredite napon UAB između točaka A (0,0,0) i B (1,0,0).

Rj. ‐2V
2.57 Cilindrični kondenzator s dva sloja dielektrika prikazan je slikom. U prostoru

3 se gustoća naboja mijenja prema izrazu:
0 1
1 C
4 1 2 m3 .
81
0 2
38


Vanjska je metalna elektroda uzemljena. Zadano je εr1=4, εr2=2, R1=1 cm, R2=3cm,
R3=4.5cm, R4=5cm, R5=10cm, R6=20cm.
a) Odredite jakost električnog polja u prostoru dielektričnosti εr1 na

udaljenosti 9 cm od osi kondenzatora.

R4
R5
R3 Vanjska metalna elektroda
R6 R2
ε0 ε0 ε0 R
ε2 ε1 1
ρ Unutrašnja metalna elektroda
Rj. 1550 kV/m

b) Odredite vektor polarizacije u prostoru dielektričnosti εr2 na udaljenosti
12 cm od osi kondenzatora.
Rj. 20,6 µC/m2

c) Odredite energiju po jedinici duljine kondenzatora određenog s

unutrašnjom i vanjskom metalnom elektrodom, te slojevima dielektrika ε1
i ε2.
Rj. 4,5 J/m

d) Odredite kapacitet po jedinici duljine kondenzatora određenog s
unutrašnjom i vanjskom metalnom elektrodom, te slojevima dielektrika ε1
i ε2.
Rj. 107 pF/m
2.58 Između sfernih ljuski polumjera R1 i R2 nalazi se naboj volumne gustoće ρ određene
jednadžbom:
R4
0 1 R3

1 C R5
1 2 m3 . R2
0 2 ε2 ε1 ε0 ε0 ε0 R1

ρ

Zadano je εr1=4, εr2=2, R1=1 cm, R2=3cm, R3=4.5cm, R4=10cm, R5=14cm.
39


a) Odredite jakost električnog polja u točki udaljenoj za 2cm od središta
sfere.
Rj. 648,4 V/m

b) Odredite iznos električne indukcije u točki udaljenoj za 4cm od središta
sfere.
Rj. 5,3 nC/m2

c) Odredite iznos električne polarizacije u točki udaljenoj za 13cm od
središta sfere.
Rj. 251 pC/m2

d) Odredite energiju pohranjenu u elektrostatskom polju u dijelu volumena
između R2 i R3.
Rj. 0,57 nJ
2.59 Na udaljenosti d=1m od uzemljene metalne ravnine nalazi se prsten zanemarivog

poprečnog presjeka, polumjera r=0,5m nabijen nabojem λ=17 nC/m prema slici.
 A
r
d B


a) Odredite iznos jakosti električnog polja u točki A u središtu prstena.
Rj. 109,6 V/m

b) Odredite iznos jakosti električnog polja u točki B na osi prstena na
udaljenosti 0,5m od ravnine.
Rj. 861 V/m

c) Odredite iznos rada koji je potrebno utrošiti da se proton iz beskonačnosti
dovede u točku A.
Rj. 1,16·10‐16 J
2.60 U cilindričnom koordinatnom sustavu raspodjela naboja u slobodnom prostoru

zadana je s:
0 0,5m
1
0,5m 1m C

m3
1
1m 2m
40


Točka referentnog potencijala nalazi se na polumjeru 10m, 10m 0.
a) Odredite potencijal u točki (3m; 0; 0)
Rj. 272 V
b) Odredite jakost električnog polja u točki (1,4m; 0; 0).
Rj. 144,1 V/m

c) Odredite jakost električnog polja u točki (0,7m; 0; 0).
Rj. 158,1 V/m

d) Odredite potencijal u ishodištu (0; 0; 0).
Rj. 574,7 V
2.61 Pozitivni točkasti naboj Q mase m= 10‐12 kg upada početnom brzinom
prema slici u područje između ploča pločastog kondenzatora unutar kojeg vlada
homogeno električno polje iznosa 2 . Zadano je: d=0,01m, h=0,2m, Q=1nC.
Gravitacijsku silu zanemariti.
E
Q h x
v

d

a) Odredite iznos brzine na izlazu iz kondenzatora.
Rj. 19 m/s

b) Odredite minimalnu koordinatu u smjeru osi y, ymin koju će doseći naboj.
Rj. ‐0,25mm

c) Odredite trenutak u kojem je dosegnuta minimalna koordinata y = ymin.
Rj. 0,5ms

d) Odredite y koordinatu naboja pri izlazu iz kondenzatora ymin.
Rj. 9cm
41


3. Magnetostatika
3.1 Osnovne veličine statičkog magnetskog polja
Izvori statičkog magnetskog polja su struje nepromjenjive u vremenu i permanentni
magneti. U Tablici 3.1 nalazi se podsjetnik važnijih veličina u statičkom magnetskom
polju i njihovih iznosa ukoliko je riječ o konstantama.
Permeabilnost vakuuma 4π·10‐7 H/m
Relativna permeabilnost 1
κ Električna provodnost S/m
I Jakost struje A
Plošna gustoća struje A/m
Gustoća struje A/m2
R Električni otpor Ω
H Jakost magnetskog polja A/m
B Magnetska indukcija T
L Induktivitet H
M Međuinduktivitet H
A Vektorski magnetski potencijal V
Φm Magnetski tok Tm2
Magnetski otpor A/(V·s)
U Napon V
Tablica 3.1 Važnije veličine u statičkom magnetskom polju
3.2 Biot‐Savartov zakon

Diferencijalni dio jakosti magnetskog polja dH, rezultat je djelovanja diferencijalnog
dijela strujnice ∙ koji je udaljen za udaljenost R od točke u kojoj se računa jakost
magnetskog polja. Jakost magnetskog polja opada s kvadratom udaljenosti od elementa
strujnice, a smjer je magnetskog polja određen vektorskim produktom (Slika 3.1)
42


z
dH
Idl

Slika 3.1 Smjer diferencijalnog dijela jakosti magnetskog polja uslijed strujnog elementa
I dl.
Iznos diferencijalnog dijela jakosti magnetskog polja dH, uslijed djelovanja

diferencijalnog dijela strujnice ∙ na udaljenosti R određen je Biot‐Savartovim
zakonom:
A

4 | | m (3.2)

Smjer djelovanja magnetskog polja određen je vektorskim produktom (Slika 3.2).
Obuhvatimo li prstima desne ruke vodič kroz koji protječe struja, tako da palac pokazuje
smjer struje, prsti nam pokazuju smjer polja.
dH

Slika 3.2 Pravilo desne ruke za određivanje smjera magnetskog polja
43


3.3 Ampereov zakon
Linijski integral tangencijalne komponente magnetskog polja po zatvorenoj krivulji c
jednak je ukupnoj struji koja protječe površinom unutar krivulje c.

∙ (3.2)

Predznak struje određen je pravilom desne ruke, analogno kao kod Biot‐Savartovog
zakona. Krivulju obilaska c „obuhvatimo“ desnom rukom tako da palac pokazuje smjer
obilaska. Smjer prstiju daje nam pozitivan smjer struje I (slika 3.3).
+I

Slika 3.3 Pravilo desne ruke za određivanje smjera struje kod Ampereovog kružnog
zakona
Primjenom Stokesovog teorema na izraz za Ampereov kružni zakon uz korištenje

jednadžbe:
∙ (3.3)

moguće je povezati magnetsko polje H i gustoću struje J.
Pri tome J označava vektor gustoće struje po plohi S obrubljenoj krivuljom c (slika 3.3), a
n jedinični vektor normale na S, određen pravilom desne ruke (iz ravnine crtanja prema
slici 3.3).
∙ ∙ ∙
(3.4)

44


3.4 Magnetski tok
Magnetski je tok određen integralom okomite komponente vektora gustoće
magnetskog toka B na plohu integracije S.
∙ Wb (3.5)
Gustoća magnetskog toka ili magnetska indukcija B, s jakosti magnetskog polja H u

vakuumu je povezana preko konstante permeabilnosti vakuuma :
[T]
(3.6)

U linearnim, izotropnim i homogenim materijalima vrijedi:

(3.7)

Permeabilnost materijala μ određena je jednadžbom:
μ μ μ .
(3.8)

Pri tom je μ relativna permeabilnost skalarna bezdimenzionalna konstanta.
3.5 Gaussov zakon u magnetskom polju

Integral gustoće magnetskog toka B po zatvorenoj plohi S jednak je nuli. Silnice
magnetskog polja su zatvorene krivulje i nije moguće izolirati magnetski monopolni
izvor koji bi odgovarao pozitivnom i negativnom naboju kao izvoru i ponoru kod
električnog polja. Broj silnica koje ulaze u zatvorenu plohu jednak je broju silnica koje
izlaze iz plohe (slika 3.4).
∙ 0 (3.9)
B

Slika 3.4 Gaussov zakon u magnetskom polju
45


Diferencijalni oblik Gaussovog zakona je:
∙ 0
(3.10)

3.6 Uvjeti na granici dva magnetska materijala

Na granici dva sredstva permeabilnosti µ1 i µ2, definirana je okomica na granicu n12
prema slici 3.5. U sredstvu 1 magnetska indukcija ima iznos B1, a u sredstvu 2 magnetska
indukcija ima iznos B2.
B2t

B2n B2
K n12
B1 B1n
B1t 

Slika 3.5 Uvjeti na granici dva materijala u magnetskom polju
Za komponente magnetske indukcije okomite na granicu vrijedi:
∙ 0,
(3.11)

odnosno jednostavnije pisano:
. (3.12)
Za komponente jakosti magnetskog polja tangencijalne na granicu vrijedi:
(3.13)

Veličina K označava strujni oblog slobodnih struja na granici.
3.7 Magnetski krugovi

Feromagnetski materijal je za magnetsko polje bitno bolji vodič nego slobodni prostor.
Pristup rješavanju nekih problema u magnetskim poljima značajno je olakšan
primjenom analogije s električnim krugovima. Ukoliko uvedemo pojednostavljenje da je
u krugu prema slici 3.6 srednji iznos magnetskog toka jednak umnošku srednje
magnetske indukcije Bsr i prosječne površine Ssr:
∙
(3.14)

46


i primijenimo Ampereov kružni zakon za srednju jakost magnetskog polja Hsr duž
srednje duljine kruga lsr, uz uzbudu NI vrijedi:

(3.15)

Ssr
I
Bsr
NI
lsr

Slika 3.6 Jednostavni magnetski krug
Magnetski je otpor određen s:
1

(3.16)

Za serijski magnetski krug prema slici 3.7 vrijedit će tako analogija s električnim krugom
prikazanim na slici.

Slika 3.7 Analogija magnetskog i strujnog kruga
Za serijski krug prema slici 3.7 vrijedi:
1. Magnetski tok je u svakom dijelu kruga isti:
47


2. Ampereov kružni zakon primjeni se po segmentima:
Poveznica jakosti magnetskog polja i magnetske indukcije u materijalu je BH krivulja

materijala koja može biti zadana tabelarno ili slikom.
1,8
1,6
1,4
1,2
1
B[T]
0,8
0,6
0,4
0,2
0
250 500 750 1000 2000 3000 4000 5000
H[A/m]

Slika 3.8 Po segmentima linearizirana B‐H krivulja za čelik
3.8 Vektorski magnetski potencijal

Vektorski magnetski potencijal A vezan je s magnetskom indukcijom B diferencijalnom
jednadžbom:
(3.17)
Uz propisivanje divergencije vektorskog magnetskog potencijala:
∙ 0 (3.18)
za statičko magnetsko polje dobije se jednadžba potencijala:
∆ (3.19)
Na granici dvaju sredstava različitih permeabilnosti vektorski magnetski potencijal se ne
mijenja:
(3.20)
U integralnom obliku je vektorski magnetski potencijal A prostorne struje plošne
gustoće J u točki određenoj radijvektorom r:

4 (3.21)

48


Pritom je R udaljenost od točke r u kojoj se računa potencijal do točke u kojoj se nalazi
strujni element r'.
| | | ′|
Ukoliko je struja približena strujnicom po konturi c, vektorski je potencijal određen s:
(3.22)
4
Pri tome je smjer diferencijalnog elementa konture dl određen smjerom struje.
3.9 Sile u statičkom magnetskom polju

Pretpostavimo da u dijelu prostora postoji homogeno magnetsko polje B i da se u tom
dijelu nalazi ravni vodič duljine l, kojim protječe struja I, prema slici 3.9. Sila F kojom
magnetsko polje djeluje na vodič određena je jednadžbom:
(3.23)
Vektor l u gornjoj jednadžbi ima smjer određen smjerom struje, a iznos određen
duljinom vodiča l.
F
l
I
Slika 3.9 Sila na vodič u magnetskom polju
Ukoliko polje u dijelu prostora nije homogeno ili vodič nije ravnog oblika potrebno je
primijeniti integralnu jednadžbu po konturi vodiča:
(3.24)
Ukoliko je u vodiču u magnetskom polju indukcije B zadana struja plošne gustoće J sila
na vodič računa se integracijom:
(3.25)
po volumenu V vodiča.
49


Sila se može računati i iz energije statičkog magnetskog polja.
U izoliranim linearnim sustavima, u kojima je magnetski tok nepromjenjiv, sila u

smjeru puta s je:
1 1
(3.26)
2
U neizoliranim linearnim sustavima, u kojima su struje nepromjenjive, sila u smjeru
puta s je:
1
(3.27)
2
Ukoliko u linearnim izoliranim sustavima postoje dva kruga sila između krugova je:
1
(3.28)
pri čemu je magnetski tok petlje 1 obuhvaćen petljom 2, a magnetski tok petlje 2
obuhvaćen petljom 1.
U neizoliranim linearnim sustavima sila je između dviju petlji kroz koje teku struje:
(3.29)

3.10 Energija statičkog magnetskog polja

Ukoliko u prostoru postoji n strujnih petlji kojima protječu struje energija interakcije
petlji pohranjena u magnetskom polju sustava računa se prema:
1
(3.30)
2
je ukupni tok, odnosno zbroj doprinosa toku svih petlji osim i‐te petlje, koji je
obuhvaćen i‐tom petljom.
Ukupna energija, koja sadrži i energiju interakcije i vlastitu energiju, može se u

linearnim sustavima odrediti integracijom umnoška gustoće struje J i vektorskog
magnetskog potencijala A u volumenu u kojem se nalaze struje:
1
∙ (3.31)
2
Energija se može izraziti i preko veličina polja:
1 1 1
∙ (3.32)
2 2 2

50


3.11 Proračun induktiviteta
Induktivitet se može u linearnim sustavima računati iz energije pohranjene u statičkom
magnetskom polju prema poglavlju 3.10, koristeći uz poznatu struju I u petlji vezu:
∙

2 (3.33)
2

Induktivitet se uz poznatu struju I kroz petlju može računati i iz izraza za obuhvaćeni
magnetski tok dobiven integracijom po plohi S magnetske indukcije B:
∙ (3.34)
ili integracijom po konturi c vektorskog magnetskog potencijala:
∙ (3.35)
Koristeći jednadžbu:

dobije se rješenje za induktivitet iz obuhvaćenog magnetskog toka.
3.12 Proračun međuinduktiviteta

Međuinduktivitet se može računati iz vektorskog magnetskog potencijala petlje c2 kojom
teče struja I2.
Obuhvaćeni magnetski tok petlje c1 uvjetovan strujom kroz petlju c2 može se računati iz:
∙ (3.36)
Međuinduktivitet se računa prema jednadžbi:
∙
(3.37)
4
Drugi način je proračun iz integracije magnetske indukcije u okolini strujne petlje c2
po površini plohe S1 koju zatvara petlja c1:
∙ (3.38)

51


i primjene jednadžbe:
(3.39)
Primjer 3.1 Strujnicom prema slici teče struja I=1A. Odredite jakost magnetskog polja u
točki T.
(2)
I T(0, 2, 0)
(3)
y
(1)
1
x

Slika 3.10 Strujnica u xz ravnini
Strujnica se sastoji od tri kratka ravna vodiča. Polje jednog štapnog vodiča računa se na
sljedeći način. Prema slici 3.11a, zadan je štapni vodič duljine L, kroz koji protječe struja
I.
r
P(r,z)
R
I 

z’ dz’ z
L/2 L/2
Slika 3.11a Polje štapnog vodiča
Radijvektor točke T (r; z) je:
Radijvektor diferencijalnog dijela izvora dz' je:
′ ′
52


Vektor udaljenosti točke u kojoj se računa polje od diferencijalnog dijela izvora i njegova
duljina su:
′ ,
| | ′
Vektor diferencijalnog dijela izvora elementa određen iznosom dz' i smjerom struje je:
Određeni su svi parametri jednadžbe Biot‐Savartovog zakona za diferencijalni element:

4 | |
koju je potrebno integrirati po vodiču kako bi se dobilo ukupno polje u točki P.
′ ′ ′

4 4
′ ′
2 2 cos cos
4 4
2 2
Izraz za polje štapnog vodiča primijenimo po segmentima (1), (2) i (3), prema slici 3.10.
Ukupno će polje biti jednako zbroju doprinosa po segmentima.
Za segment (1) prema slici 3.11b:
y lokalno r
T
2
r
 
I x, lokalno z
1
z=‐L/2

Slika 3.11b Lokalni koordinatni sustav za određivanje parametara r i z
53


Najkraća udaljenost od segmenta (1) do točke T je r=2. Projekcija točke T na os na kojoj
leži segment (1) je z=‐L/2 u lokalnom koordinatnom sustavu prema slici 3.11b. Smjer
magnetskog polja određen pravilom desne ruke u lokalnom koordinatnom sustavu
odgovara smjeru u globalnom koordinatnom sustavu.
Primijenimo uz (r=2; z=‐1/2; L=1):
2 2
4
2 2
1 1 1 1
1 2 2 2 2 1

4 ∙2 8 √5
1 1 1 1
2 2
2 2 2 2
Za segment (2) je analogno (r=2; z=1/2; L=1), a smjer odgovara smjeru u

globalnom koordinatnom sustavu:
1

8 √5
Za segment (3) analiza je kompleksnija, a prilike možemo pojednostaviti vektorskim

pristupom.
Neka je točka O u središtu segmenta (3). Koordinate točke O su:
č, , č, , č, , 1 1
O ; ; ; 0;
2 2 2 2 2
Vektor je:
1 1
2
2 2
Jedinični vektor u smjeru toka struje kroz segment (3) je:
, č, , č, , č,

√2
, č, , č, , č,
Projekcija točke T na pravac na kojem leži segment (3) je:
1 1 1
∙ 0
√2 2 2
54


Najkraća udaljenost od točke T do pravca na kojem leži segment (3) je:
9/2
Duljina segmenta (3) je:
, č, , č, , č, √2
Smjer magnetskog polja segmenta (3) u točki T određen je normalom na ravninu koju
razapinju početna točka segmenta (3) (1; 0; 0), konačna točka segmenta 3(0; 0; 1) i
točka T.
Jednadžba ravnine kroz tri točke je:
2 2 2
Normala na ravninu određuje smjer magnetskog polja:
1
2 2
√ 3
Doprinos je segmenta (3) uz (r= 9/2, z=0, L=√2, 2 2 ):
2 2
4
2 2
1 1 1

√5 ∙ 9 √5 ∙ 18 √5 ∙ 9
Konačno, ukupno je magnetsko polje:
1 1 1 1 1 1

√5 72 √5 18 √5 72
55


Primjer 3.2 Ravninom xy teče plošna struja gustoće . Odredite jakost
magnetskog polja u poluprostorima 0 i 0.
K
y
l
x
Slika 3.12 Plošna struja linijske gustoće K u xy ravnini
Razmotrimo prilike za proračun polja prema slici 3.12. Jakost magnetskog polja ne može
imati x smjer jer je prema Biot‐Savartovom zakonu magnetsko polje okomito na smjer
struje. ( svakako je okomito na )
Jakost magnetskog polja ne može imati niti z smjer jer bi se u bilo kojoj točki prostora
doprinos polju sa +y poluravnine poništio s doprinosom –y poluravnine. Prema tome,
jakost magnetskog polja može imati samo y smjer. Iznos magnetskog polja možemo
odrediti primjenom Ampereovog kružnog zakona na pravokutnu petlju c prema slici
3.12. Integral tangencijalne komponente magnetskog polja po petlji c ima doprinose
iznosa ∙ na gornjem i donjem segmentu krivulje c paralelnima s ravninom xy. Struja
je struja zatvorena petljom c i dobije se kao umnožak iznosa linijske gustoće struje i
duljine l.
∙ 2∙ ∙ ∙
0
2
0
2
Jakost magnetskog polja neovisna je o udaljenosti od ravnine, slično kao u slučaju jakosti
električnog polja ravnine nabijene nabojem plošne gustoće .
56


Primjer 3.3 Unutar cilindričnog vodiča radijusa teče struja gustoće prema
slici 3.13. Odredite magnetsku indukciju unutar i izvan vodiča.
r0
r
(2)
(1)
J

Slika 3.13 Cilindrični vodič radijusa
Unutar vodiča jakost magnetskog polja uvjetovana je dijelom struje koju zatvara petlja
radijusa r. Primijenimo Ampereov kružni zakon u području (1) za koje je :
2
∙ ∙2 ∙ ∙
3
za
3
U području (2) za vrijedi:
2
∙ ∙2 ∙
3
za
3
Primjer 3.4 Pokažite da u homogenom polju vrijedi u točki r prostora:
1

2
Potrebno je provjeriti vrijede li jednadžbe za vektorski magnetski potencijal:
∙ 0
Neka su zadani vektori u općem obliku:
57


1 1 1 1
∙ ∙ ∙ Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y
2 2 2 2
1 1 1
Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y 0
2 2 2
Potrebno je još provjeriti vezu magnetske indukcije i potencijala:

1
2
1 1 1
Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y
2 2 2

1 1 1
Bz y By z Bz x Bx z By x Bx y
2 2 2
Obje su jednadžbe zadovoljene, prema tome vrijedi:
1

2
Primjer 3.5 Dva magnetska materijala razdvaja ravnina z=0. U dijelu z < 0 nalazi se
materijal relativne permeabilnosti µr1=5, a u dijelu z > 0 materijal relativne
permeabilnosti µr2=2. Ako je u prostoru z < 0 zadana indukcija 5 3 2 i
strujni oblog na granici sredstava odredite indukciju u prostoru z > 0.
Vrijede jednadžbe uvjeta na granici prema slici 3.5 iz kojih slijedi:
∙ 0
Uz uvođenje:
Slijedi za komponente okomite na granicu:
∙ 5 3 2 0
2
∙
58


1 1
5 3 2 2
Rastavljamo po komponentama. U smjeru nema doprinosa jer je 0.
U smjeru :
1 3
0
2 5
6

5
U smjeru :
1
1 2
2
6
Ukupno magnetska je indukcija u sredstvu 2:
6
6 2
5
Primjer 3.6 Pored beskonačno dugog vodiča kojim teče struja I prema slici nalazi se
petlja. Odredite magnetski tok kroz petlju i međuinduktivitet petlje i vodiča.
I (1) (2) b
d a a

Slika 3.14 Petlja u okolini dugog ravnog vodiča
Magnetski tok odredit će se integracijom magnetske indukcije koja je za beskonačnu

strujnicu određena jednadžbom:
59


Za ukupni magnetski tok potrebno je zbrojiti tokove kroz pravokutnike (1) i (2) prema
slici 3.14.
1 1 2
2 ∙ ∙ 2 ln ln
2 2
Međuinduktivitet petlje i vodiča odredit ćemo iz jednadžbe:
2
2 ln ln
2


3.1 Vektorski magnetski potencijal u sfernom koordinatnom sustavu zadan je izrazom
A = 2,5 aθ +5aα[Tm]. Odredite magnetsku indukciju u točki (2m; π/6; 0) u smjeru
aα, pri čemu je točka označena u obliku (r; θ; α).
Rj. 1,25 T

3.2 Odredite jakost struje koja prolazi dijelom ravnine x=0 određene s:
–0,25π m ≤ y ≤ 0,25π m, ‐0,01m ≤ z ≤ 0,01m
ukoliko je gustoća struje zadana izrazom:
J=100y sin(2y)ax [Am‐2]
Rj. 1 A

3.3 Strujni oblog K=6,5az [Am‐1] je zadan na granici x=0 koja razdvaja područje 1, x < 0,
za koje je jakost magnetskog polja H1=10ay [Am‐1] i područje 2, x > 0. Odredite
jakost magnetskog polja u području 2.
Rj. 16,5 Am‐1

3.4 Vektorski magnetski potencijal zadan je izrazom A = cos(x)sin(y)ax +sin(x)cos(y)
ay[Tm]. Odredite magnetsku indukciju u točki (1m,1m,1m).
Rj. 0

3.5 Područje 1, za koje je relativna permeabilnost µr1=4, je na strani ravnine
4x+4y+2z=8 [m] koja uključuje ishodište. Za područje 2 vrijedi µr2=3. Uz zadanu
jakost magnetskog polja u području 1 H1=(µ0‐1)(2ax ‐ 1ay)[Am‐1] odredite
komponentu magnetske indukcije u području 2 u smjeru osi y.
Rj. ‐2,56 T

60


3.6 Vektorski magnetski potencijal zadan je u cilindričnom koordinatnom sustavu
jednadžbom A=e‐2z(sin (0,5α))aα [Tm]. Odredite komponentu magnetske indukcije
u smjeru ar u točki (0,8m; π/3; 0,5m), pri čemu je točka označena u obliku(r; α; z).
Rj. 0,37 T

3.7 Odredite jakost struje koja prolazi dijelom ravnine y=0 određene s:
‐0,1m ≤ x ≤0,1m, ‐0,002m ≤ z ≤ 0,002m
Gustoće struje je zadana izrazom:
J=100 |x| ay [Am‐2]
Rj. 4 mA

3.8 Strujni oblog K=9 ay [Am‐1] je zadan na granici z=0 koja razdvaja područje 1, z < 0,
µr1=4, i područje 2, z > 0, µr2=3. Ako je jakost magnetskog polja u području 2
H2=14,5ax+ 8az [Am‐1], odredite tangencijalnu komponentu jakosti magnetskog
polja u području 1.
Rj. 5,5 Am‐1

3.9 Strujnicom prema slici teče struja I=10A. Odredite komponentu jakosti magnetskog
polja u smjeru osi x u točki P, uz zadane vrijednosti:
R=1m, α= π/3.

Slika 3.15 Strujnica
Rj. 0,69 Am‐1

3.10 Strujnicom prema slici iz zadatka 3.9. teče struja I=10A. Odredite komponentu
jakosti magnetskog polja u smjeru osi y u točki P, uz zadane vrijednosti
(R=1m, α= π/4).
Rj. 0,23 Am‐1

61


3.11 Strujni oblog K=9 ay [Am‐1] je zadan na granici z=0 koja razdvaja područje 1, z<0,
µr1=4, i područje 2, z>0, µr2=3. Ako je jakost magnetskog polja u području 2
H2=14,5 ax+ 8az [Am‐1], odredite komponentu jakosti magnetskog polja u području
1 okomitu na granicu.
Rj. 6 Am‐1

3.12 Područje 1, za koje je relativna permeabilnost µr1=5 je na strani ravnine
6x+4y+3z=12 [m] koja uključuje ishodište. Za područje 2 vrijedi µr2=3. Uz zadanu
jakost magnetskog polja u području 1 H1=(µ0‐1)(3ax‐0.5ay)[Am‐1] odredite
komponentu magnetske indukcije u području 2 u smjeru osi x.
Rj. 12,15 T

3.13 Strujna petlja protjecana strujom 1 A prema slici leži u xy ravnini. Odredite jakost
magnetskog polja u točki (0; 0; R), pri čemu je R=1m.
Rj. 0,103ax+0,09az Am‐1

3.14 Magnetsko je polje zadano jednadžbom:
cos 2 Am .
Odredite gustoću struje u prostoru.
Rj. cos 2 Am‐2

3.15 Za polje iz zadatka 3.14 odredite gustoću struje u yz ravnini.

Rj. 1,73 Am‐2

3.16 Strujnicom prema slici 3.17 teče struja I=10A. Odredite komponentu jakosti
magnetskog polja u smjeru osi x u točki P (0, 0, R), uz zadanu vrijednost R=1m.
Rj. 0,608ax+1,7336ay‐ 0,375az Am‐1

62


3.17 U cilindričnom koordinatnom sustavu u području 0 0,5m gustoća je
struje 10 2 Am‐2. Odredite H u [Am‐1] u prostoru.
,
0,5m
Rj. ,
2 2
1 2 0 0,5m

3.18 Cilindrični vodič vodi struju koja rezultira poljem 2 [Am‐1]. Odredite
gustoću struje u vodiču.
Rj. 4 Am‐2
3.19 Odredite struju koja rezultira magnetskim poljem sin pri čemu je
konstanta.
Rj. cos

∙
3.20 Unutar cilindričnog vodiča gustoća struje mijenja se prema pri čemu
su i konstante. Odredite magnetsko polje unutar vodiča radijusa radijusa r0.
∙
Rj. 1 1 ∙

3.21 Za vodič s gustoćom struje prema zadatku 3.20 odredite jakost polja izvan vodiča.
∙
Rj. 2 1 1 ∙

3.22 Struja gustoće 0
1 teče unutrašnjim vodičem koaksijalnog kabela pri
čemu je 1 radijus unutrašnjeg vodiča, a 0 gustoća struje na površini unutrašnjeg
vodiča. Povratna struja teče vanjskim vodičem, koji je beskonačna tanka ljuska
unutrašnjeg radijusa 2 .
Odredite jakost magnetskog polja u prostoru 1 .
0 1
Rj. 1 1

3.23 Za struju prema zadatku 3.22 odredite u prostoru 1 2 .
0
Rj. 1

3.24 Za struju prema zadatku 3.22 odredite u prostoru 2 .
Rj. 0
3.25 Dvije beskonačno duge strujnice kroz koje protječe struja I u suprotnim
smjerovima razmaknute su za 4d. Odredite magnetsko polje u točki P prema slici.
2
Rj.
3
d
I I
o
P x
4d
Slika 3.18
63


3.26 Kružna strujnica radijusa 1m leži u xy ravnini i središte joj je u ishodištu
koordinatnog sustava, a kroz nju protječe struja iznosa 1 A, tako da rezultira
poljem u smjeru pozitivne osi z. U prostoru je postavljena još jedna strujnica
radijusa 1m, sa središtem u točki (0; 0; 2m), koja leži u ravnini z=2m kroz koju
protječe struja 1 A tako da rezultira poljem u smjeru pozitivne osi z. Odredite
jakost magnetskog polja u točki (0; 0; 2m).
Rj. 0,545 Am‐1

3.27 Za sustav iz prošlog zadatka odredite magnetskog polja u točki (0; 0; 1m).
Rj. 0,354 Am‐1

3.28 Strujni oblog zadan je jednadžbom u xy ravnini. Beskonačno dugim

ravnim vodičem zanemarivog presjeka koji prolazi točkom (0; 0; 2) i paralelan je s
x osi teče struja I. Odredite struju I tako da je jakost magnetskog polja u točki
(0; 0; 1) jednaka nuli.
Rj.

3.29 Strujnica se sastoji od 3 ravna dijela i polukružnog dijela prema slici. Ukoliko
strujnicom teče struja iznosa 1 A odredite jakost magnetskog polja u središtu
polukružne petlje. R=1m.
Rj. 0,25 1 2√2 π Am‐1
I
R
3.30 Vodič zanemarivog poprečnog presjeka leži u osi z za 1,5 1,5[m], a njime
teče struja iznosa 10 A u smjeru negativne z osi. Ako je zadana indukcija u
,
prostoru prema jednadžbi 3 ∙ 10 [T] odredite iznos energije koji je
potreban za pomicanje vodiča konstantnom brzinom za 3m u smjeru .
Rj. 0,023 J

64


3.31 Dva metra dug vodič zanemarivog poprečnog presjeka leži u y osi, tako da mu je
središte u ishodištu koordinatnog sustava. Struja kroz vodič ima iznos od 2,5 A i
teče u smjeru . Ako je sila na vodič 1,0607 [N], uzrokovana jednolikom
indukcijom u prostoru, odredite indukciju.
Rj.0,212 T

3.32 Strujni oblog 15 Am‐1 nalazi se u ravnini 5m. Beskonačno dugi vodič
zanemarivog presjeka nalazi se u osi y, a njime teče struja iznosa 2,5A u smjeru .
Odredite silu na vodič po jedinici duljine vodiča.
Rj. 23,6 µNm‐1

3.33 Odredite induktivitet po jedinici duljine koaksijalnog kabela unutrašnjeg radijusa
2 mm, vanjskog radijusa 9 mm uz pretpostavku da je permeabilnost jednaka
permeabilnosti vakuuma.
Rj. 301 nHm‐1

3.34 Odredite međuinduktivitet strujnice i petlje prema slici. (d=2m, a=1m, b=1m)
Rj. 37,8 nH
I

b

d a

Slika 3.19 Strujnica uz primjer 3.34
Rj. 43 nH

I
b

d a

65


Rj. 95,35 nH

I

d a a

3.37 Odredite iznos sile između strujnice i petlje prema slici.

(d=2m, a=1m, b=1m, I1 = I2 =1 A)
Rj. 33,33 nN

I1

I2 b

d a

1.4
1.2
0.8
B[T]

0.6

0.4

0.2

0
0 100 200 300 400 500 600 700 800
H[A/m]
Slika 3.23 Krivulja magnetiziranja željeza
66


3.38 Magnetski krug sa zračnim rasporom ima kao feromagnetik željezo zadano
krivuljom magnetiziranja prema slici 3.23.
60 cm2
25 cm
10 cm
N I
o x =20 mm zračni raspor
100cm2
25 cm
60 cm2
Slika 3.24 Magnetski krug
a) Ukoliko je magnetska indukcija u zračnom rasporu 1 [T], a kroz zavojnicu može

protjecati maksimalna struja 10 [A], odredite potreban broj zavoja zavojnice.
Rj. N=1603

b) Odredite energiju pohranjenu u zračnom rasporu kruga.
Rj. 47,75 J

c) Odredite relativnu magnetsku permeabilnost dijela jezgre dugog 25 cm u radnoj
točki za koju je magnetska indukcija u zračnom rasporu 1 [T].
Rj. µr= 3979

d) Odredite energiju pohranjenu u dijelu feromagnetskog materijala duljine 25 cm.
Rj. 0,15 J

3.39 Magnetski krug s dvije uzbude prikazan je slikom 3.25. Zadano je I2=0,5A, N1 = 200,
N2 =100, a magnetski tok 120µWb. BH krivulja zadana je tablicom.
B[T] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6

H[A/m] 100 145 185 220 245 260

a) Odredite struju I1
Rj.0.65 A
b) Odredite energiju sadržanu u materijalu duljine 34 cm.
Rj. 3 mJ

67


6 cm2
34 cm
16 cm
o x N1 I1

x o N2 I2
4cm2
c) Odredite energiju sadržanu u materijalu duljine 16 cm.

Rj. 1,8 mJ

3.40 Odredite jakost magnetskog polja u točki O u ravnini petlje prema slici 3.26.
R2
(4)
R1
(3) (1)

(2)
O I

Slika 3.26 Petlja sa segmentima kružnice
Rj.

3.41 Strujnicom u xy ravnini teče struja iznosa 1 A, prema slici 3.27.

z

P (0, 0, 1m)

1m y

I
1m
Slika 3.27 Strujnica u xy ravnini
x
68


Odredite iznos magnetske indukcije u smjeru osi x Bx u točki P.
Rj. ‐23,6nT
3.42 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos magnetske indukcije u smjeru osi z Bz u
točki P.
Rj. 47,1nT
3.43 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos vektorskog magnetskog potencijala u
smjeru osi x Ax u točki P.
Rj. 10,5 nTm
3.44 Odredite za petlju prema slici 3.27 iznos vektorskog magnetskog potencijala u
smjeru osi z Az u točki P.
Rj. 0

3.45 U prostoru je u sfernom koordinatnom sustavu vektorski magnetski potencijal
zadan jednadžbom 2 sin [Tm]. Odredite iznos magnetske
indukcije | | u točki 1 m; ; .
Rj. 1 T

3.46 Za jednadžbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite iznos
gustoće struje | | u točki 1 m, 0, 0 .
Rj. 3183,1 kA/m 2

3.47 Za jednadžbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite gustoću
energije w u točki 1 m, 0, .
Rj. 0

3.48 Za jednadžbu vektorskog magnetskog potencijala iz zadatka 3.45 odredite iznos
∙ u točki 1 m, 0, 0 .
Rj. 0

3.49 Dva magnetska materijala razdvaja ravnina x=0. U poluprostoru x < 0 zadana je
relativna permeabilnost sredstva 2 . U poluprostoru x > 0 nalazi se materijal
4. Ukoliko je zadana magnetska indukcija za x < 0 jednadžbom 0,5
, , A
[T] i strujni oblog na granici [ ] odredite magnetsku
m
indukciju u sredstvu 2.
Rj. 0,5 4 4 T

69


3.50 Odredite iznos tangencijalne komponente magnetske indukcije u sredstvu 2 za
primjer 3.49.
Rj. 5,66 T

3.51 Magnetski krug je zadan slikom i krivuljom magnetiziranja materijala (slika 3.29).
Zadana je magnetska indukcija u čeliku iznosa 1 T i broj zavoja N=100.

željezo 10 cm2

N I 12 cm2
o x
čelik
8 cm

18 cm

a) Odredite iznos magnetske indukcije u željezu.

Rj. 1,2 T

b) Odredite magnetsku energiju pohranjenu u čeliku uz pretpostavku linearnosti
magnetskog materijala.
Rj. 4,8 mJ

c) Odredite jakost magnetskog polja u željezu.
Rj.400 A/m

d) Odredite struju zavojnice.
Rj. 0,8 A
70


2.5
2.4 željezo
2.3
2.2 čelik
2.1
2
1.9
1.8
1.7
1.6
1.5
1.4
1.3
B[T]
1.2
1.1
1
0.9
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700 750 800
H[A/m]

Slika 3.29 B‐H karakteristika željeza i čelika

3.52 Zadana je petlja prema slici. Ukoliko su struje I1=1 A i I2=2 A i zadano je: a=10
cm,b=5 cm, c=10 cm, d=10 cm, e=10 cm odredite međuinduktivitet između
strujnice i petlje.

I1
I2 d

y
e
x
a b c
Slika 3.30 Petlja u blizini beskonačno dugog vodiča
Rj. 21,8 nH
3.53 Odredite iznos sile u smjeru osi x Fx prema zadatku 3.52.

Rj. 329 nN

3.54 Odredite iznos sile u smjeru osi y Fy prema zadatku 3.52.
Rj. 0

3.55 Odredite smjer magnetske indukcije proizvedene strujom strujnice I1 kroz petlju
prema zadatku 3.52.
Rj.

71


3.56 Vektorski magnetski potencijal u cilindričnom koordinatnom sustavu je zadan
jednadžbom u sredstvu :
1
sin 2 cos 2 sin 2
4 2
Primjenom Coulombovog baždarenja odredite konstantu K.
Rj. K=‐2
3.57 Odredite iznos magnetske indukcije B u točki ; ; 2 za zadatak

3.56.
Rj. B=2,9 T
3.58 Odredite iznos gustoće struje J u točki ( ; ; 2) za zadatak 3.56.
Rj. J=2,9 A/mm2

3.59 U blizini beskonačno dugog vodiča zanemarivog presjeka kojim teče struja 2A
nalazi se petlja kojom teče struja 1A prema slici (a=1m, b=1m). Odredite iznos
sile kojom vodič djeluje na petlju.
b y
b x
I1
b
I2 b
a b b

Rj. F=0,58 µN
3.60 Vodom čiji je presjek zadan slikom teče struja gustoće 0,5 A/mm2 u suprotnim
smjerovima. Vod se sastoji od dva dijela koja su u osnovi kružnog poprečnog
presjeka, ali je u srednjem dijelu koji nije šrafiran i koji sadrži točku P1 ostavljena
rupa za potrebe hlađenja tekućim dušikom. Srednjim nešrafiranim dijelom ne teče
struja (R=1mm, a=1,25mm).
72


P2
2R
R
P1
J J
a

Odredite iznos jakosti magnetskog polja u točki P1 koja se nalazi na polovištu
spojnice središta vodiča prema slici.
Rj. H=312,5 A/m
3.61 Odredite iznos jakosti magnetskog polja u točki P2 koja se nalazi na udaljenosti 2R
vertikalno iznad osi vodiča kojim teče struja smjera „u ravninu crtanja“ za zadatak
3.74.
Rj. H=66,2 A/m
73


4. Elektromagnetizam

U tablici 4.1. nalazi se podsjetnik važnijih veličina u vremenski promjenjivim

elektromagnetskim poljima (uz tablice 2.1 i 3.1).
Poyntingov vektor W/m2
Snaga W
γ Valna konstanta m‐1
Kružna frekvencija rad/s
α Prigušna konstanta m‐1
β Fazna konstanta m‐1
c0 Brzina svjetlosti u vakuumu 3·108 m/s
c Brzina čela vala m/s
Z Valna impedancija Ω
λ Valna duljina m
d Dubina prodiranja m
Tablica 4.1. Osnovne veličine u promjenjivim elektromagnetskim poljima
4.1 Faradayev zakon elektromagnetske indukcije

U vodljivoj petlji površine S, obrubljenoj konturom c, koja se nalazi u magnetskom polju
indukcije B, inducirani napon ovisi o vremenskoj promjeni magnetskog toka na način:
∙ ∙ (4.1)
Derivacija po vremenu odnosi se i na prvi i na drugi član pod znakom integrala u gornjoj
jednadžbi. Ukoliko je magnetska indukcija promjenjiva u vremenu, a petlja se giba
brzinom v u magnetskom polju, gornji se integral može zapisati u formi:
∙ ∙ ∙ ∙ (4.2)
74


Prvi član odnosi se na inducirani napon uslijed vremenske promjene gustoće
magnetskog toka, a drugi član na inducirani napon zbog gibanja petlje brzinom v u
magnetskom polju.
4.2 Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku

1. Faradayev zakon elektromagnetske indukcije:
(4.3)
2. Ampereov kružni zakon protjecanja
(4.4)
3. Gaussov zakon za električno polje
∙ (4.5)
4. Gaussov zakon za magnetsko polje
∙ 0 (4.6)
4.3 Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku

1. Faradayev zakon elektromagnetske indukcije:
∙ ∙ (4.7)
2. Ampereov kružni zakon protjecanja
∙ ∙ ∙ (4.8)
3. Gaussov zakon za električno polje
∙ (4.9)
4. Gaussov zakon za magnetsko polje
∙ 0 (4.10)
75


4.4 Relacije građe
Relacije građe povezuju veličine polja preko parametara dielektričnosti ε,
permeabilnosti µ i provodnosti κ, na način:

(4.11)

4.5 Poyntingov teorem i Poyntingov vektor

Za proračune koji uključuju strujanje energije u prostoru uvodimo Poyntingov vektor N:
[W/m2] (4.12)
Integralom:
∙ ∙ (4.13)
određen je tok elektromagnetske snage kroz zatvorenu plohu S.
Poyntingov teorem je oblika:
1 1
∙ ∙ ∙ (4.14)
2 2
Član s lijeve strane znaka jednakosti označava smanjenje energije pohranjene u
elektromagnetskom polju. Smanjenje energije jednako je zbroju gubitaka u prostoru
i strujanja energije iz promatranog prostora ∯ ∙ .
4.6 Jednadžbe ravnog vala u realnim dielektricima i vodičima

U linearnom, izotropnom i homogenom sredstvu u kojem nema izvora 0, 0 ,
valne su jednadžbe oblika:
∆ 0
(4.15)
∆ 0

Uz pretpostavku harmonički promjenjivog polja vremenski ovisnog s funkcijom
račun možemo pojednostaviti uvođenjem fazora:
∆

(4.16)
∆

76


Pri tom je kompleksni broj γ valna konstanta:
(4.17)
Realni dio valne konstante naziva se prigušna konstanta i označava s α, a imaginarni dio
se naziva fazna konstanta i označava se s β.
Pretpostavimo da val putuje npr. u smjeru z, i ne ovisi o prostornim koordinatama x i y.

Takav val naziva se ravnim valom jer su vrijednosti polja u bilo kojoj ravnini okomitoj na
smjer rasprostiranja konstantne. Pored toga jakosti električnog i magnetskog polja su
okomite i međusobno i na smjer rasprostiranja vala.
U Kartezijevom koordinatnom sustavu rješenja su valnih jednadžbi za ravni val:

(4.18)

Za prigušnu i faznu konstantu vrijede jednadžbe:
1 1
√2
(4.19)
1 1
√2

Veličina c je brzina čela vala:
1
(4.20)
√
Uvedimo i valnu impedanciju Z:
(4.21)
Valnu duljinu λ u smjeru prostiranja vala računamo prema jednadžbi:
2
(4.22)
Dubina prodiranja d definira se omjerom:
1
(4.23)
Period T ponavljanja je:
2
(4.24)

77


4.7 Jednadžbe ravnog vala u sredstvima bez gubitaka

Rješenje valne jednadžbe u fazorskom obliku:
∆ (4.25)
Uz κ=0 i uz pretpostavku: , je:
cos cos (4.26)

predstavlja amplitudu vala koji putuje u smjeru z, a amplitudu vala koji putuje u
smjeru –z.
Ukoliko se val giba u proizvoljnom smjeru definiranom vektorom β:
uz vektor položaja točke , fazu (argument funkcije kosinus)

možemo pisati na način:
∙ . (4.27)

U fazorskom obliku sada možemo pisati za električno polje:
∙ ∙
(4.28)
i analogno:
∙ ∙
.
(4.29)

Veza između E i H je:
1
(4.30)
Valni otpor Z0 povezuje amplitude E0 i H0.

(4.31)

Primjer 4.1 Kružni disk radijusa r0 prema slici rotira kružnom frekvencijom ω u
homogenom polju . Odredite inducirani napon uBA između točke na obodu diska
i središta diska.
 B
A B
78


Na udaljenosti r od središta diska obodna je brzina:
Vrijedi:
Inducirani napon između točaka B i A je uz :
∙ ∙
2
Primjer 4.2 Magnetska je indukcija u prostoru određena jednadžbom:
0,1 sin cos sin 377 T .
Odredite inducirani napon u petlji kvadratnog oblika koja leži u xy ravnini s vrhovima
(0,0,0), (1m,0,0), (1m,1m,0), (0,1m,0).
Magnetski tok kroz petlju s normalom je:
0,4
∙ 0,1 sin 377 sin sin sin 377
2 2
Inducirani je napon:
0,4
∙ 377 cos 377 15,28V
Primjer 4.3 Odredite gustoću struje pomaka u blizini uređaja koji emitira signal s
jakosti magnetskog polja:
0,2 cos 6,3 ∙ 10 2,1 .
Rotor magnetskog polja je:
jer je u zraku κ = 0 pa nema protjecanja provodne struje J.

0 0
79


Gustoća struja pomaka je:
0,2 ∙ 2,1 sin 6,3 ∙ 10 2,1
0,42 ∙ sin 6,3 ∙ 10 2,1
Primjer 4.4 Odredite omjer amplitude gustoće provodnih struja i amplitude gustoće
struja pomaka u materijalu s parametrima (ε, µ, κ) u kojem vlada polje jakosti:
cos .
Gustoća provodnih struja je:
cos
Amplituda gustoće provodnih struja je:
Gustoća struje pomaka je:
sin
Amplituda gustoće provodnih struja je:
Omjer amplitude gustoće provodnih struja i amplitude gustoće struja pomaka:
Primjer 4.5 Odredite Poytingov vektor za polje:
cos sin
Iz Faradayeva zakona možemo dobiti jakost magnetskog polja:
Odredimo prvo rotor električnog polja:
80


cos sin
Integracijom u vremenu dobije se magnetska indukcija:
sin cos
Poytingov je vektor definiran jednadžbom:
Uvrštenjem jednadžbi za E i B dobije se:
cos sin 0

β β
sin cos 0
ω ω

Primjer 4.6 Jakost električnog polja ravnog vala koji se širi u materijalu zadana je
izrazom:
2cos 2 ∙ 10 2 .
Odredite relativnu dielektričnost prostora, faznu konstantu, prigušnu konstantu, valnu

duljinu vala i odgovarajuću jednadžbu magnetskog polja vala.
Iz jednadžbe za jakost električnog polja slijedi:
Val se rasprostire u smjeru +x, a jakost magnetskog polja ima smjer az. S obzirom da
nema prigušenja radi se o izolatoru pa se valna duljina može računati prema:
2
m
Brzina čela vala je:
2 ∙ 10 m
10
2 s
Relativna dielektričnost dobije se iz jednadžbe:
1

√
81


1
9
Jakost je magnetskog polja:
2cos 2 ∙ 10 2 = 2cos 2 ∙ 10 2 = 2cos 2 ∙ 10 2

4.1 U vakuumu je zadana jakost električnog polja jednadžbom E= 2x ay kV/m. Odredite

gustoću energije električnog polja u točki (4m; 5m; 7m), pri čemu je točka
označena u obliku (x; y; z).
Rj. 283,3 µJm‐3
4.2 Za materijal koji ima provodnost 5 Sm‐1 i εr=1,5 jakost električnog polja zadana je
izrazom E=250 sin (1010 t)[V/m]. Odredite frekvenciju pri kojoj gustoće pomačne i
provodne struje imaju jednake amplitude.
Rj. 59,9 GHz

4.3 U prostoru je jakost električnog polja zadana izrazom E=Em sin(ω t‐β z) ay. Odredite
amplitudu (pozitivan broj) magnetske indukcije ukoliko je zadano:
Em =10V/m, β =0.6m‐1, ω = 10000 rad/s.
Rj. 0,6 mT
4.4 U vakuumu je električno polje zadano jednadžbom E(z,t)=50 cos (ω t‐β z)ax[V/m].
Odredite srednju snagu koja prolazi krugom radijusa 2,5 m u ravnini z=2m.
Rj. 65,1 W
4.5 U vakuumu je zadana jakost električnog polja jednadžbom E=x z ay [kV/m].

Odredite gustoću energije električnog polja u točki (1m; 5m; 7m), pri čemu je točka
označena u obliku (x; y; z).
Rj. 0,000217 Jm‐3
4.6 U vakuumu je električno polje zadano jednadžbom E(z,t)=10 cos (ω t–β z)ax [V/m].
Odredite srednju snagu koja prolazi krugom radijusa 1,5 m u ravnini z=2m.
Rj. 0,938 W
4.7 U vakuumu je zadana jakost magnetskog polja jednadžbom H=200x ay [A/m].

Odredite gustoću energije magnetskog polja u točki (2m; 5m; 1m), pri čemu je
točka označena u obliku (x; y; z).
Rj. 100,5 mJm‐3
82


4.8 Vlažno tlo ima provodnost 10‐3 Sm‐1 i relativnu dielektričnost 2,5. Odredite
amplitudu gustoće provodnih struja u točki u kojoj je E=6·10‐6 sin (9·109 t)[V/m].
Rj. 6 nAm‐2
4.9 Odredite amplitudu vala zadanog izrazom:

E (z,t)=10sin (ωt ‐β z )ax‐15 sin (ω t ‐β z)ay [V/m]
u t=0, z=0,75λ.
Rj. 18,03 V/m
4.10 U vakuumu je električno polje zadano jednadžbom E(z,t)=150 sin (ω t–β z)ax
[V/m]. Odredite srednju snagu koja prolazi pravokutnikom stranica 3cm i 1,5cm u
ravnini z=2m.
Rj. 0,0134 W

4.11 U vakuumu je zadana jakost magnetskog polja jednadžbom H = 100xy az A/m.
Odredite gustoću energije magnetskog polja u točki (2m; 5m; 1m), pri čemu je
točka označena u obliku (x; y; z).
Rj. 628,3 mJm‐3
4.12 Vlažno tlo ima provodnost 10‐3 Sm‐1 i relativnu dielektričnost 2,5. Odredite
amplitudu gustoće pomačnih struja u točki u kojoj je:
E=6·10‐6 sin(9·109 t) V/m.
Rj. 1,19 µA/m2

4.13 Kružna petlja radijusa 5 cm nalazi se u xy ravnini u polju indukcije
0,5 cos 377 4 4 [T].
Odredite inducirani napon u petlji.
Rj. 5,92sin(377t) V

4.14 Provjerite da li polje određeno s:
sin sin i
cos cos
zadovoljava Maxwellove jednadžbe.
Rj. Polje ne zadovoljava Maxwellove jednadžbe.
83


4.15 Kvadratna petlja stranice 20 cm nalazi se pored beskonačno duge strujnice prema
slici. Ako strujnicom protječe sinusna struja efektivne vrijednosti 1 A, frekvencije 5
kHz, odredite inducirani napon u petlji.
Rj. 2mV
i(t)
5cm

4.16 Pravokutna petlja ukupnog otpora žice 20 mΩ rotira frekvencijom 2 rad/s oko
jedne svoje stranice u polju indukcije 10 mT, prema slici. Odredite
induciranu struju u petlji u trenutku u kojem je petlja u položaju α = 0,25 π .
Rj. 0,14 mA
z

10 mm
20 mm y
x 

4.17 Polje u vakuumu zadano je jednadžbama:

cos ∙ ∙ i
cos ∙ ∙
pri čemu su i konstante.

a) Odredite konstantu .
Rj.

84

b) odredite konstantu .
Rj. √
4.18 Za zadano električno polje u slobodnom prostoru:

( ) ( )
odredite magnetsko polje.
Rj. ( ) ( )
4.19 Za zadatak 4.18. odredite omjer .
Rj.
√
4.20 Neka je polje u prostoru zadano jednadžbama:

( ) [V/m]
( ) [A/m]
Odredite iznos fazora Poyntingovog vektora.
Rj. -26,53 W/m2
4.21 Neka je polje u prostoru zadano jednadžbama ( =200 krad/s):

( ) [V/m]
( ) [A/m]
a) Odredite fazor električnog polja .

Rj.
b) Odredite fazor magnetskog polja .

Rj.
c) Odredite trenutnu vrijednost Poytingova vektora u x=1 m i t=2 s u smjeru .

Rj.
d) Odredite prosječnu snagu koja prolazi pravokutnikom određenim točkama (0;

0; 0), (0; 2; 0), (0; 2; 2) i (0; 0; 2) i normalom
Rj.
85

4.22 Jakost električnog polja ravnog elektromagnetskog vala koji se širi dielektrikom
relativne magnetske permeabilnosti 1 zadana je jednadžbom:
V
3 sin 2 ∙ 10 2
m
a) Odredite smjer u kojem se giba val.
Rj.

b) Odredite valnu duljinu λ.
Rj. π m

c) Odredite relativnu dielektričnost sredstva .
Rj. 9

d) Odredite vektor H.
A
Rj. 0,024 sin 2 ∙ 10 2
m

4.23 Cilindrični kondenzator radijusa unutrašnje elektrode 5mm, radijusa vanjske
elektrode 6mm, duljine 500mm ispunjen je dielektrikom relativne dielektričnosti
6,7. Ako je unutrašnja elektroda uzemljena, a vanjska na potencijalu
250 sin 377 V odredite:

a) Jakost električnog polja u dielektriku na udaljenosti r=5,5 mm od osi
kondenzatora.
V
Rj. 249310 sin 377
m

b) Gustoću struje pomaka u dielektriku na udaljenosti r=5,2mm od osi
kondenzatora.
A
Rj. 5,9 ∙ 10 cos 377

c) Iznos ukupne struje pomaka
Rj. 9,63 ∙ 10 cos 377 A

d) Kapacitet kondenzatora
Rj. 1 nF

86


4.24 Ravni val giba se u +z smjeru u prostoru ( 1; 4). Jakost električnog polja
ima samo x komponentu, a prostorna promjena jakosti magnetskog polja, koje ima
samo y komponentu zadana je slikom u t = 1 µs.

Hy [A/m]
300 600 900 1200 z[m]

a) Odredite E(t=‐1µs, z=0).
Rj. 0

b) Odredite E(t=‐1,5µs, z=0).
V
Rj. 47,13 m

c) Odredite E(t=‐4µs, z=0).
V
Rj. 188,5 m

d) Odredite E(t=‐6µs, z=0).
V
Rj. 94,25 m
4.25 Sat s metalnim kazaljkama, koji leži u xy ravnini nalazi se u homogenom

magnetskom polju indukcije 0,5 T usmjerenom u ravninu crtanja prema slici.
Kazaljka 1, koja pokazuje minute dugačka je 20cm. Kazaljka 2, koja pokazuje sate
dugačka je 10cm. Kazaljka 3, koja pokazuje sekunde dugačka je 5cm. Uz
pretpostavku da se kazaljke gibaju kontinuirano u vremenu i da su osovine svih
kazaljki električki spojene odredite:

a) Iznos napona UAB induciranog između vrhova kazaljki za minute i sate u
trenutku kad sat pokazuje th=2h15min30s.
Rj. 17,1 V

b) Iznos napona UAC induciranog između vrhova kazaljki za minute i sekunde u
trenutku kad sat pokazuje th=2h15min30s.
Rj. 48 V
87


c) U trenutku kad sat pokazuje th=3h30min30s, sat počinje rotirati kutnom
brzinom ωy= 0,5π rad/s oko osi y. Odredite iznos induciranog napona UAC
između vrhova kazaljki za minute i sekunde u trenutku kad sat pokazuje
th=3h30min32s.
Rj. 48 V

d) U trenutku kad sat pokazuje th=3h30min30s, sat počinje rotirati kutnom
brzinom ωy= 0,5π rad/s oko osi y. Odredite iznos induciranog napona UAC
između vrhova kazaljki za minute i sekunde u trenutku kad sat pokazuje
th=3h30min34s.
Rj. 48 V
y
ωy
A
(1) B
(2)
x
10cm
(3)
4.26 Na udaljenosti 1m od beskonačno dugog vodiča kroz koji protječe struja i(t)
izmjerena je magnetska indukcija prikazana slikom. Zadano je: a=2m, b=1m, c=2m.
a) Odredite struju u beskonačno dugom vodiču u trenutku t = 4 ms.
Rj. 5 kA

B[mT]
A B
1
c 0 1 2 5 6 7
i(t) t[ms]
‐1
a b
88


b) Odredite inducirani napon UAB u petlji u trenutku t = 1 ms .
Rj. ‐0,8 V
c) Odredite inducirani napon UAB u petlji u trenutku t = 3 ms .

Rj. 0

d) Odredite inducirani napon UAB u petlji u trenutku t = 5,5 ms .
Rj. 0,8 V

4.27 Između dva pola cilindričnih magneta prema slici magnetska indukcija može se
aproksimirati jednadžbom:
∙
0
√
0 0
Zadano je: a=0,1 m, B0=1 T, κ=0, εr=1.
az
B Polovi magneta

a) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti električnog polja u
prostoru između polova u trenutku t=1ms za r=0,05 m.
Rj. 23,6 mV/m

b) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti električnog polja u
prostoru između polova u trenutku t=3 ms za r=0,1 m .
Rj. 41,4 mV/m

c) Odredite primjenom Faradayevog zakona iznos jakosti električnog polja u
prostoru između polova u trenutku t=‐1 ms za r=0,05 m.
Rj. 0

d) Odredite iznos magnetskog toka koji prolazi plohom S magneta u t=1 ms.
Rj. 26 μWb

89


4.28 Smjer širenja vala frekvencije 10 MHz u slobodnom prostoru prikazan je slikom.
Smjer širenja vala čini kut od 30° s +z osi, a njegova projekcija na x‐y ravninu čini kut
od 45° s +x osi. Jakost električnog polja nema z komponente, a u t=10‐6 s u točki (x=0,
y=0, z=0) ima iznos 10cos(ω · t ‐ π/6) V/m. Uz pretpostavku E0x > 0:

a) Odredite E0x
Rj. 7,1 V/m z

b) Odredite E0y 
Rj. ‐7,1 V/m

c) Odredite H0x.
Rj. 16,2 mA/m
y
d) Odredite H0y

Rj. 16,2 mA/m
x  xy

4.29 Ravni val je u sredstvu ( 1, 2) zadan jednadžbom za jakost magnetskog
polja:
10 cos 3 A/m
a) Odredite faznu konstantu β.
Rj. 3 m‐1

b) Odredite brzinu širenja vala.
Rj. 2,12 ∙ 10 m/s

c) Odredite jakost električnog polja u t = 10 ns i x = 0,4m.
Rj. 1,2kV/m

d) Odredite smjer širenja vala.
Rj.

4.30 U ishodištu sfernog koordinatnog sustava nalazi se izvor polja:
100 sin ∙ ∙ cos 10
sin ∙ ∙ cos 10
90


a) Odredite smjer prostiranja vala.
Rj.

b) Odredite iznos Poyntingova vektora N na udaljenosti r=2m u trenutku t = 1 ns
za /6 .
Rj. 35,1 mW/m2

c) Odredite srednju vrijednost Poyntingova vektora Nsr za r = 4m i /4.
Rj. 414,5 mW/m2

d) Odredite ukupnu srednju snagu izvora.
Rj. 111 W

4.31 Neka je u sredstvu s 1 jakost magnetskog polja zadana jednadžbom:
cos 2 ∙ 10 300 .
Odredite valnu impedanciju sredstva.
Rj. 219∠34° Ω
4.32 Odredite jakost električnog polja u trenutku t = 2ns i y=0,1m za zadatak 4.32.
Rj. ‐18,9 nV/m
4.33 Neka su jakost električnog polja i magnetska indukcija ravnog vala u slobodnom
prostoru dane jednadžbama:
∙ ∙
, , , , ∙
∙ ∙
, , , , ∙

Pri tom je k konstanta, a i su vektori u xy ravnini.
Odredite konstantu k tako da su zadovoljene Maxwellove jednadžbe.
Rj. k=0,33 m‐1
4.34 Odredite valnu duljinu vala za zadatak 4.34.
Rj. 6πm
91


4.35 Žičana petlja kvadratnog oblika, stranice a i ukupnog otpora žice R, nalazi se na
udaljenosti b od beskonačno dugog vodiča kojim teče struja I prema slici. U
trenutku t, struja kroz žicu je prekinuta. (a=1m, b=1m, I =1A, R=1Ω)
t
a
I A a
b

Odredite ukupni naboj koji prođe točkom A na petlji za vrijeme u kojem struja teče
petljom.
Rj. Q=138,6 nC

4.36 Sinusno promjenjivi ravni val se širi u realnom sredstvu za koje je zadano εr=6,
μr=1, κ=0,5 S/m. Frekvencija vala je f=200 MHz, a početna amplituda je E0=200
V/m.
Odredite omjer iznosa električnog polja E(x=0)/E(x=2λ) gdje je λ valna duljina.
Rj. 59879

4.37 Odredite valnu impedanciju za zadatak 4.37.
Rj. Z=6,0∠41° Ω

4.38 Odredite srednju vrijednost realnog dijela Poyntingova vektora na udaljenosti
x=0,8d (d je dubina prodiranja).
Rj. Nsr =54,3 W/m2

4.39 U ishodištu sfernog koordinatnog sustava nalazi se izvor polja:
V
50 sin ∙ ∙ cos 10 2
m
50 A
sin ∙ ∙ cos 10 2
120 m
Odredite iznos Poyntingova vektora N na udaljenosti r=3m u trenutku t=2ns za
/5 i ukupnu srednju snagu izvora.
Rj. N=108,8 mW/m2; Psr= 27,8 W
92


Popis literature

1. Z. Haznadar, Ž. Štih: „Elektromagnetizam“, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

2. S. Berberović: „Teorijska elektrotehnika – odabrani primjeri“, Graphis Zagreb,
1998.
3. T. Bosanac: „Teoretska eletkrotehnika“, Tehnička knjiga, Zagreb, 1973.
4. S.A. Nasar: „2008+ Solved Problems in Electromagnetics“, Scitech Publishing,
Raleigh, 2008.
5. J.A. Edminster: „Schaum's Outline of Theory and Problems of Electromagnetics“
McGraw‐Hill, 1993.
6. W.J.Duffin: „Advanced Electricity and Magnetism“, McGraw‐Hill,1968.
7. M.E. Zaret: „Outline of Electromagnetic Theory“, Sloves&Frey, 1964.
8. M. Mason, W. Weaver: „The Electromagnetic Field“, Dover, 1929.
93

Elektromagnetska polja zadaci za vježbu
Bojan Trkulja
Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb
Postupci rješavanja primjenom programskog paketa Mathematica
Elektromagnetska polja ‐ zadaci za vježbu
Postupke koji su dodatak priručniku izradio je Bojan Trkulja na Zavodu za osnove elektrotehnike i
električka mjerenja, FER, Zagreb, Hrvatska
20. listopad 2011.
1. Vektorska analiza
Zadatak 1.1
ClearAll@"Global`*"D
r = 82, 2, 2<;
r ' = 84, 3, 3<;
R = r - r'
8-2, -1, -1<
R
aR =
Norm@RD
:- >
2 1 1
,- ,-
3 6 6
Norm@RD
Zadatak 1.2
r = 82, 1, 3<;
rcil = : F, r@@3DD> êê N
r@@2DD
r@@1DD ^ 2 + r@@2DD ^ 2 , ArcTanB
r@@1DD
rsfe = : F, ArcTanB F> êê N

r@@1DD ^ 2 + r@@2DD ^ 2 r@@2DD
r@@1DD ^ 2 + r@@2DD ^ 2 + r@@3DD ^ 2 , ArcTanB
r@@3DD r@@1DD
82.23607, 0.463648, 3.<
83.74166, 0.640522, 0.463648<
A-1
Zadatak 1.3
A = 8y * z, -2 x, 1<;
B = 81, z, 0<;
Razlika = A - B;
Zbroj = A + B;
Skalarni = Dot@A, BD;
Vektorski = Cross@A, BD;
x = 3; y = 1; z = 1;
Razlika
Zbroj
Skalarni
Vektorski
80, -7, 1<
82, -5, 1<
-5
8-1, 1, 7<
Zadatak 1.4
r = 1.5;
IntegrateBr2 * Sin@qD, :q, , >, 8a, 0, 2 p<F êê N

p p
3 2
7.06858
Zadatak 1.5
NIntegrateBr, 8r, 1, 3<, :a, p, >, 8z, 1, 2<F

3p
2
6.28319
Zadatak 1.6
A = 82, -3, 2<;
B = 81, 2, 1<;
êê N
Dot@A, BD
projekcija =
Norm@AD
F* êê N
Dot@A, BD 360
q = ArcCosB
Norm@AD * Norm@BD 2p
-0.485071
101.422
A-2
Zadatak 1.7
A = 82, -3, 2<;
B = 81, 2, 1<;
F êê N
Norm@Cross@A, BDD 360
q = ArcSinB
Norm@AD * Norm@BD 2 p
78.5782
H*!!! pogresan kut*L
H*tocan odgovor je u intervalu A ,pE *L

p
2
180 - q
101.422
Zadatak 1.8
AA@x_, y_, z_D := 8y + 2, x - 1, 0<; BB = 82, -3, 2<;
AA@7, 5, 1D
Dot@AA@7, 5, 1D, BBD ê Norm@BBD
87, 6, 0<
4
-
17
Zadatak 1.9
rr = 3;
hh = 2;
a1 = 10 * 2 * Pi ê 360;
a2 = 100 * 2 * Pi ê 360;
Integrate@rr, 8hhh, 0, hh<, 8alfa, a1, a2<D
3p
Zadatak 1.12
Needs@"VectorAnalysis`"D
SetCoordinates@CylindricalD;
Aa = 82, 2 p, 4<;
Bb = 8a, b, -2<;
Solve@8Cross@Aa, BbD ä 0<, 8a, b<D
88a Ø -1, b Ø -p<<
A-3
Zadatak 1.13
SetCoordinates@CartesianD;
Aa = 82, 2, 2<;
Bb = 8a, 2, 1<;
Solve@8Dot@Aa, BbD ä 0<, 8a<D
88a Ø -3<<
Zadatak 1.14
j = Xx * Zz - Yy * Zz;
Ee = Grad@jD
8Zz, -Zz, Xx - Yy<
EE@x_, y_, z_D := 8z, -z, x - y<;

EE@2, 1, 1D
81, -1, 1<
Zadatak 1.15
EE@r_, theta_, z_D := : , 0, -2>;

10
r
kk =
CoordinatesToCartesian@8EE@2, 30 Degree, 2D@@1DD, 30 Degree, EE@2, 30 Degree, 2D@@3DD<, CylindricalD êê N
84.330127018922193`, 2.5`, -2.`<
kk ê Norm@kkD
84.33013, 2.5, -2.<
84.33013, 2.5, -2.<
80.804084, 0.464238, -0.371391<
A-4
Zadatak 1.16
EE@r_D := : , 0, -2>;
10
r
Solve@8Norm@EE@rDD ä 8<, 8r<D êê N
Solve::ifun :
Inverse functions are being used by Solve, so some solutions may not be found; use Reduce for complete
solution information. à
88r Ø -1.29099<, 8r Ø 1.29099<<
Zadatak 1.17
SetCoordinates@SphericalD;
Aa = 82, 3, 5<;
Bb = 81, 5, 3<;
Dot@Bb, AaD ê Norm@AaD êê N
5.19109
Zadatak 1.18
SetCoordinates@SphericalD;
Aa = 82, 3, 5<;
Bb = 81, 5, 3<;
Cross@Bb, AaD ê Norm@Cross@Bb, AaDD êê N
80.914659, 0.0571662, -0.400163<
Zadatak 1.24
<< VectorAnalysis`
f@x_, y_, z_D := x - y + 3 z ^ 2;
Grad@f@Xx, Yy, ZzDD
81, -1, 6 Zz<
a = 82, -2, 1<;

81, -1, 6<.Ha ê Norm@aDL
10
3
A-5
2. Statičko električno polje
Primjer 2.1
L = 1;
r = 0.25;
z = 0.25;
l = 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
L L
+z -z
l 2
+ 2
J +zN +r2 J -zN +r2

L 2 L 2
2 2
Er =
4 p *e* r
59.5273
r r
l -
J -zN +r2 J +zN +r2
L 2 L 2
2 2
Ez =
4 p *e* r
14.0525
H**ili numericki**L
8r, Hz - z1L<
, 8z1, -0.5, 0.5<F
l
NIntegrateB
4 * p * e Ir2 + Hz - z1L2 M3ê2
859.5273, 14.0525<
Primjer 2.2
r0 = 2;
z = 1;
l = 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
l r0 * z
Ez =
2e 3
r02 + z2
10.102
H**ili numericki**L
Off@NIntegrate::ncvbD; Off@NIntegrate::slwconD;
8r0 * Cos@aD, r0 * Sin@aD, z<
* r0, 8a, 0, 2 p<F
l
NIntegrateB
4*p*e Ir02 + z2 M
3ê2
9-1.04636 μ 10-15 , 0., 10.102=
A-6
Primjer 2.3
s = 2 * 10 ^ -9;
z = 2;
r0 = 1;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
z
s 1-
r02 +z2
Ez =
2e
11.9237
H**ili numericki**L
Clear@r0D
Off@NIntegrate::ncvbD; Off@NIntegrate::slwconD; Off@NIntegrate::eincrD;
, 8r0, 0, 1<F
s z * r0
NIntegrateB
2 * e Ir02 + z2 M3ê2
11.9237
Primjer 2.7
eps = 8.854 * 10 ^ -12;
Q1 = 10 ^ -9;
Q2 = 2 * 10 ^ -9;
rA = 82, 3, 5<;
rB = 83, 0, 0.5<;
Q1c = -10 ^ -9;
Q2c = -2 * 10 ^ -9;
rQ1 = 81, 0, 2<;
rQ2 = 82, 0, 1<;
rQ1c = 81, 0, -2<;
rQ2c = 82, 0, -1<;
1 Q1 Q2 Q1c Q2c
fiA = + + +
4 * p * eps Norm@rA - rQ1D Norm@rA - rQ2D Norm@rA - rQ1cD Norm@rA - rQ2cD
1 Q1 Q2 Q1c Q2c
fiB = + + +
4 * p * eps Norm@rB - rQ1D Norm@rB - rQ2D Norm@rB - rQ1cD Norm@rB - rQ2cD
fiA
fiB
1.8073
6.89456
0.262134
A-7
Primjer 2.8
eps = 8.854 * 10 ^ -12;
Q1 = 10 ^ -9;
Q2 = 2 * 10 ^ -9;
rA = 82, 3, 5<;
rB = 83, 0, 0.5<;
Q1c = -10 ^ -9;
Q2c = -2 * 10 ^ -9;
rQ1 = 81, 0, 2<;
rQ2 = 82, 0, 1<;
rQ1c = 81, 0, -2<;
rQ2c = 82, 0, -1<;
HrA - rQ1L + HrA - rQ2L +

1 Q1 Q2
EA =
4 * p * eps Norm@rA - rQ1D ^ 3 Norm@rA - rQ2D ^ 3
HrA - rQ1cL + HrA - rQ2cL

Q1c Q2c
Norm@rA - rQ1cD ^ 3 Norm@rA - rQ2cD ^ 3
80.0886903287282875`, 0.5188408182696184`, 0.4046737804622887`<
Norm@EAD
80.0886903, 0.518841, 0.404674<
80.0886903, 0.518841, 0.404674<
0.663945
Primjer 2.9
q = 1.6 * 10 ^ -19;
y = x ^ 2;
E1 = 80, y, 0<;
dl = 81, D@y, xD, 0<;
NIntegrate@q * HE1.dlL, 8x, 0, 1<D
8. μ 10-20
Zadatak 2.1
r = 2 * 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
a = 3;
b = 5;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 ê 2L;
cosj = b ê r;
E1 = 2 * cosj * Hr ê H2 * p * e * rLL
10.5738
A-8
Zadatak 2.2
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 5 * 10 ^ -4 ê r;
a = 5;
b = 4;
E1 = H1 ê H4 * Pi * eLL * Integrate@r * b * r ê Hr ^ 2 + b ^ 2L ^ H3 ê 2L, 8r, 0, a<, 8fi, 0, 2 p<D
5.51212 μ 106
Zadatak 2.6
r = 0.3 * 10 ^ -9;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
A1 = 2;
B1 = -3;
C1 = 1;
8A1, B1, C1<
norm = - ;
A1 ^ 2 + B1 ^ 2 + C1 ^ 2
Ex = Hr ê H2 * eLL * norm@@1DD
-9.05561
Zadatak 2.11
q1 = 20 * 10 ^ -9;
q2 = 100 * 10 ^ -9;
a = 4;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
b = 3;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 ê 2L;
cosj = b ê r;
cosj Hq1 q2L
H4 p eL r2
Fuk = 4 *
1.72565 μ 10-6
A-9
Zadatak 2.12
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 30 * 10 ^ -9;
a = 8;
b = 3;
r = Ha ^ 2 + b ^ 2L ^ H1 ê 2L;
r KŸa ‚ z + Ÿ-•
• b -a b
Ib2 +z2 M3ê2 Ib2 +z2 M3ê2
‚ zO
E1 = NB F
4pe
11.4451
Zadatak 2.14
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 1 * 10 ^ -9 * HCos@aDL ^ 2;
a = 4;
b = 2;
Ÿ0 Ÿ0
a 2p br r
Ib2 +r 2 M3ê2
‚a‚r
E1 =
4pe
15.6084
Zadatak 2.19
a = 1;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
r = 3 * H10 ^ -9L * Hx ^ 2 + y ^ 2 + a ^ 2L ^ H3 ê 2L;
r = Hx ^ 2 + y ^ 2 + a ^ 2L ^ H1 ê 2L;
E1 = ‡ ‡
2 2 ar
-2 -2 H4 p eL r 3
‚ y‚x
431.412
A-10
Zadatak 2.20
r@x_, y_, z_D := x + 3 y - z;
t1 = 82, 1, 2<;
t2 = 84, 4, 5<;
H*Prelazak na parametar t:0£t£1*L
x@t_D := t1@@1DD + Ht2@@1DD - t1@@1DDL * t;
y@t_D := t1@@2DD + Ht2@@2DD - t1@@2DDL * t;
z@t_D := t1@@3DD + Ht2@@3DD - t1@@3DDL * t;
H*Funkcija naboja po parametru t*L
rt@t_D = r@x@tD, y@tD, z@tDD êê Simplify
H*Diferencijalni element*L
dl = HD@x@tD, tD ^ 2 + D@y@tD, tD ^ 2 + D@z@tD, tD ^ 2L
H*Naboj:*L
QQ = Integrate@rt@tD * dl, 8t, 0, 1<D êê N
3+8t
22
32.8329
Zadatak 2.36
e = 8.854 * 10 ^ -12;
10 ^ 5
EE@r_D := ;
r
H*Koristimo izraz W= Ÿ eE^2‚V*L
1
2
NIntegrateB EE@rD ^ 2 * r, 8r, 0.01, 0.03<, 8alfa, 0, 2 p<, 8z, 0, 1<F

e
2
0.305586
Zadatak 2.37
e = 8.854 * 10 ^ -12;
-r
EE@r_, a_D := -„ a ;
1
2
IntegrateB EE@r, aD ^ 2 * r, 8r, 0, a<, 8alfa, 0, 2 p<, 8z, 0, 3 a<F

e
2
1.23918 μ 10-11 a3
A-11
Zadatak 2.38
<< VectorAnalysis`
j@x_, y_D := 3 * x ^ 2 + 4 * y ^ 2
e = 8.854 * 10 ^ -12;
-Grad@j@Xx, YyDD

1
2
NIntegrateB K H-6 xL ^ 2 + H-8 yL ^ 2 O ^ 2, 8x, 1, 3<, 8y, 1, 3<, 8z, 1, 3<F

e
2
8-6 Xx, -8 Yy, 0<
1.53469 μ 10-8
Zadatak 2.42
er1 = 3;
H*Odsječci po osima ravnine u jednadžbi AA*x+BB*y+CC*z+DD=0*L
AA = 3; BB = 2; CC = 3;
H*Jedinična normala*L
norm = 8AA, BB, CC< ì AA ^ 2 + BB ^ 2 + CC ^ 2
H*Električno polje u prostoru 1*L

E1 = 82, 0, 2<
H*Iznos komponente E1 okomite na granicu*L
E1n = HE1.normL * norm êê N
H*Iznos komponente E1 tangencijalne na granicu*L
E1t = E1 - E1n
H*Tangencijalne komponente jakosti polja su jednake*L
E2t = E1t
H*Koristimo*L
H*E2n=
D2n D1n
= =er1*E1n*L
e0 e0
E2n = er1 * E1n

E2 = E2n + E2t
: >
3 2 3
, ,
22 11 22
82, 0, 2<
81.63636, 1.09091, 1.63636<
80.363636, -1.09091, 0.363636<
80.363636, -1.09091, 0.363636<
84.90909, 3.27273, 4.90909<
85.27273, 2.18182, 5.27273<
A-12
Zadatak 2.43
er1 = 4.3;
er2 = 1.8;
e0 = 8.854 * 10 ^ -12;
H*Odsječci po osima ravnine u jednadžbi AA*x+BB*y+CC*z+DD=0*L
AA = 3; BB = 0; CC = 1;
H*Jedinična normala*L
norm = 8AA, BB, CC< ì AA ^ 2 + BB ^ 2 + CC ^ 2
H*Električno polje u prostoru 1*L

81, 0, 1< * 10 ^ -7
E1 =
er1 * e0
H*Iznos komponente E1 okomite na granicu*L
E1n = HE1.normL * norm êê N
H*Iznos komponente E1 tangencijalne na granicu*L
E1t = E1 - E1n
H*Tangencijalne komponente jakosti polja su jednake*L
E2t = E1t
H*Koristimo*L
E2n = er1 * E1n ê er2
E2 = E2n + E2t
D2 = er2 * e0 * E2 êê Norm
: >
3 1
, 0,
10 10
82626.59, 0, 2626.59<
83151.91, 0., 1050.64<
8-525.318, 0., 1575.95<
8-525.318, 0., 1575.95<
87529.55, 0., 2509.85<
87004.24, 0., 4085.8<
1.29232 μ 10-7
A-13
Zadatak 2.47
H*Funkcija potencijala j=A*Log@rD+B*L
H*Konstante iz rubnih uvjeta*L
H* j1 =A*Log@r1 D+B
j2 =A*Log@r2 D+B
0=A*Log@0.001D+B
10=A*Log@0.02D+B
*L
H*Odredimo A i B*L
Solve@80 == A * Log@0.001D + B, 10 == A * Log@0.02D + B<, 8A, B<D
j@r_D := 3.3 * Log@rD + 23
EE = -D@j@rD, rD
88A Ø 3.33808, B Ø 23.0587<<
3.3
-
r
3. Statičko magnetsko polje
Primjer 3.1
x1 = 1;
x2 = 0;
x3 = 0;
y1 = 0;
y2 = 0;
y3 = 2;
z1 = 0;
z2 = 1; z3 = 0;
II = 1;
r= 9ê2 ;
L= 2;
Det@88x - x1, y - y1, z - z1<, 8x2 - x1, y2 - y1, z2 - z1<, 8x3 - x1, y3 - y1, z3 - z1<<D
2-2x-y-2z
-2 x - y - 2 z
2^2 + 1 + 2^2
z = 0;
H-2 x - y - 2 zL
1
3
A-14
II 8-2, -1, -2<
L L
-z +z
2 2
3 H4 p rL
H3 = * +
J - zN + r2 J + zN + r2
L 2 L 2
2 2
:- >
1 1 1
,- ,-
9 5 p 18 5 p 9 5 p
Primjer 3.4
rr = 8Xx, Yy, Zz<;
BB = 8Bx, By, Bz<;
1
- Cross@rr, BBD
2
: H-Bz Yy + By ZzL, HBz Xx - Bx ZzL, H-By Xx + Bx YyL>

1 1 1
2 2 2
H-Bz Yy + By ZzL, HBz Xx - Bx ZzL, H-By Xx + Bx YyL>F

1 1 1
DivB:
2 2 2
0
H-Bz Yy + By ZzL, HBz Xx - Bx ZzL, H-By Xx + Bx YyL>F

1 1 1
CurlB:
2 2 2

1 1 1
2 2 2

1 1 1
2 2 2
8Bx, By, Bz<
Zadatak 3.1
<< VectorAnalysis`;
H*Funkcija A:*L
A@r_D := 80, 2.5, 5<;
SetCoordinates@Spherical@r, theta, alfaDD;
Curl@A@rDD
B@r_, theta_, alfa_D := : >;

5 Cot@thetaD 5 2.5
,- ,
r r r
B@2, Pi ê 6, 0D@@3DD
: >
5 Cot@thetaD 5 2.5
,- ,
r r r
1.25
A-15
Zadatak 3.2
H*Gustoća struje:*L
J@y_D := 100 * y * Sin@2 yD
II = Integrate@J@yD, 8y, -p ê 4, p ê 4<, 8z, -0.01, 0.01<D
1.
Zadatak 3.3
K1 = 80, 0, 6.5<;
H1 = 80, 10, 0<;
H2 = 8H2x, H2y, H2z<;
n12 = 81, 0, 0<;
Solve@Cross@n12, HH2 - H1LD ä K1, H2yD
88H2y Ø 16.5<<
Zadatak 3.4
<< VectorAnalysis`;
H*Funkcija A:*L
A@Xx_, Yy_, Zz_D := 8Cos@XxD * Sin@YyD, Cos@YyD * Sin@XxD, 0<;
Curl@A@Xx, Yy, ZzDD
80, 0, 0<
Zadatak 3.5
mi0 = 4 * Pi * 10 ^ -7;
mir1 = 4;
mir2 = 3;
H1 = 82, -1, 0<;
H2 = 8H2x, H2y, H2z<;
H*Odsječci po osima u jednadžbi ravnine AA*x+Bb*y+CC*z+DD=0:*L

AA = 4;
BB = 4;
CC = 2;
8AA, BB, CC<
n=
AA ^ 2 + BB ^ 2 + CC ^ 2
H*Riješiti jednažbe rubnih uvjeta za komponente H*L

Solve@8Dot@n, Hmir2 * H2 - mir1 * H1LD ä 0, Cross@n, HH2 - H1LD ä 0<, 8H2x, H2y, H2z<D êê N
B2y = mir2 * H%@@1, 2, 2DDL êê N
: , , >
2 2 1
3 3 3
88H2x Ø 2.14815, H2y Ø -0.851852, H2z Ø 0.0740741<<
-2.55556
A-16
Zadatak 3.17
H*Funkcija gustoće struje J:*L
J@r_D := 10 „-2 r ;
r0 = 0.5;
H*Polje za r>0.5*L
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r0<, 8a, 0, 2 Pi<D

1
2 * Pi * r
H*Polje za r<0.5*L
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r<, 8a, 0, 2 Pi<D êê Expand

1
2 * Pi * r
0.660603
r
5 5 ‰-2 r
-5 ‰-2 r + -
2r 2r
Zadatak 3.19
<< VectorAnalysis`
Cartesian@Xx, Yy, ZzD;
H@x_, y_, z_D := 80, kk * Sin@xD, 0<;
Curl@H@Xx, Yy, ZzDD
80, 0, kk Cos@XxD<
Zadatak 3.20
<< VectorAnalysis`;
Cylindrical@Rr, Ttheta, ZzD;
J@r_D := 80, 0, KK * „-a*r <;
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r<, 8alfa, 0, 2 Pi<D

1
2 * Pi * r
KK H1 - ‰-a r H1 + a rLL
:0, 0, >
a2 r
Zadatak 3.21
<< VectorAnalysis`
Cylindrical@Rr, Ttheta, ZzD;
J@r_D := 80, 0, KK * „-a*r <;
Integrate@J@rD * r, 8r, 0, r0<, 8alfa, 0, 2 Pi<D

1
2 * Pi * r
KK I1 - ‰-a r0 H1 + a r0LM
:0, 0, >
a2 r
A-17
4. Elektromagnetizam
Primjer 4.2
F * CosB F * Sin@377 * tD
p*x p*y
B@x_, y_, t_D := 0.1 * SinB
2 2
H*Odredite integral f=Ÿ B‚S*L
Integrate@B@x, y, tD, 8x, 0, 1<, 8y, 0, 1<D
H*Napon je: u=-
df
*L
dt
-D@0.0405285 * Sin@377 tD, tD

u@t_D := -15.2792445` Cos@377 tD
u@0D
0.0405285 Sin@377 tD
-15.2792 Cos@377 tD
-15.2792
Primjer 4.3
<< VectorAnalysis`
H@x_, t_D := 80, 0, 0.2 * Cos@6.3 * 10 ^ 8 * t - 2.1 * xD<
H*Odredite rotH=Jp*L
Jp = Curl@H@Xx, tDD
90, -0.42 SinA6.3 μ 108 t - 2.1 XxE, 0=
Primjer 4.5
<< VectorAnalysis`
EE@z_, t_D := 8Cos@-w * t + b * zD, Sin@-w * t + b * zD, 0<
H*Odredite rot E*L
Curl@EE@Zz, tDD
H* rot E=- pa slijedi B=-Ÿ rotE‚t*L
dB
-Integrate@8-b Cos@Zz b - t wD, -b Sin@Zz b - t wD, 0<, tD êê Simplify

dt
B@Zz_, t_D := :-
b Sin@Zz b - t wD b Cos@Zz b - t wD
, , 0>
w w
* Cross@EE@Zz, tD, B@Zz, tDD êê Simplify

1
NN =
m
8- b Cos@Zz b - t wD, - b Sin@Zz b - t wD, 0<
:-
b Sin@Zz b - t wD b Cos@Zz b - t wD
, , 0>
w w
:0, 0, >
b
mw
A-18
Zadatak 4.1
EE@x_D := 2 x * 1000;
e = 8.854 * 10 ^ -12;
H*Gustoća energije w=0.5 e*E^2*L
w = 0.5 * e * EE@4D ^ 2
0.000283328
Zadatak 4.2
k = 5;
e0 = 8.854 * 10 ^ -12;
er = 1.5;
k
w=
e 0 * er
3.7647767487388`*^11
w
2 * Pi
3.76478 μ 1011
3.76478 μ 1011
5.99183 μ 1010
Zadatak 4.9
EE@z_, t_D := 810 * Sin@w * t - b * zD, -15 * Sin@w * t - b * zD, 0<;

H*Za z=0.75l vrijedi z=0.75*
2p
*L
b
, 0F êê Norm
1.5 p
EEB
b
18.0278
Zadatak 4.13
r = 0.05;
B@t_D := 0.5 * Cos@377 * tD * 80, 4, 4<;
H*Površina petlje s normalom az je:*L
S = 80, 0, r ^ 2 * Pi<
H*Tok f=Ÿ B‚S=B*S*L
B@tD * S
f@t_D := 80, 0, 0.015707963267948967` Cos@377 tD<
-D@f@tD, tD
80, 0, 0.00785398<
80, 0, 0.015708 Cos@377 tD<
80, 0, 5.9219 Sin@377 tD<
A-19

EMP Zadaci Za Vjezbu v2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EMP Zadaci Za Vjezbu v2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bojan

Elektromagnetska polja – zadaci za vježbu

Prof.dr.sc. Željko Štih

Prof.dr.sc. Livio Šušnjić

Općenito vektor A možemo u Kartezijevom koordinatnom sustavu pisati u obliku:

a jedinični vektor u smjeru vektora A možemo odrediti izrazom:

Skalarni produkt dva vektora A i B je skalarna veličina, određena veličinom vektora i

Vektorski produkt dva vektora A i B je vektorska veličina, određena veličinom vektora i

U Kartezijevom sustavu koristimo za izračun vektorskog produkta izraz:

Slika 1.5 Diferencijalni element u sfernom koordinatnom sustavu

takvo pridruživanje nazivamo skalarnim poljem.

Slika 1.5 Električni potencijal u okolini nabijene kugle radijusa R

1.4 Vektorsko polje

time je definirano vektorsko polje.

Slika 1.6 Polje fluida Slika 1.7 Polje permanentnog magneta

1.6 Integralni teoremi

1.7 Vektorske operacije u koordinatnim sustavima

Rj. 2,236; 0,464; 3 ; 3,742; 0,641; 0,464

1.3 Za zadane vektorske funkcije 2 i odredite u točki

1.10 Za vektor 5 i vektor 4 odredite takav da je kut između

Statičko električno polje uvjetovano je postojanjem raspodjele mirujućih električnih

U Tablici 2.1. nalazi se podsjetnik važnijih veličina u statičkom električnom polju i

Oznaka Veličina Mjerna jedinica

Dielektričnost vakuuma 8,854 ·10‐12 F/m

Linijska gustoća naboja C/m

σ Površinska gustoća naboja C/m2

ρ Volumna gustoća naboja C/m3

E Jakost električnog polja V/m

D Gustoća električnog toka C/m2

Tablica 2.1. Važnije veličine u statičkom električnom polju

Sljedeće jednadžbe i zakoni opisuju statičko električno polje u prostoru.

2.2 Coulombov zakon

2.3 Jakost električnog polja

Vrijedi princip superpozicije za statičko električno polje u linearnim, izotropnim i

Električno polje diferencijalnog dijela naboja dQ je:

Uz ∙ električno polje volumne raspodjele naboja je:

2.4 Gaussov zakon

U integralnoj formulaciji Gaussov se zakon može zapisati u obliku:

U diferencijalnom obliku Gaussov zakon glasi:

uz uvjet neprekidnosti A, te postojanja i neprekidnosti i prvih derivacija vektorskog

Slika 2.3 Silnice i ekvipotencijalne plohe za sustav dvaju točkastih naboja

Jakost električnog polja E i vektor gustoće električnog toka D u linearnom, izotropnom i

2.6 Električni potencijal, rad i energija u statičkom električnom polju

Statičko električno polje je konzervativno polje. Integral ∙ neovisan je o putu

Potencijal prostorne raspodjele naboja (Slika 2.7) u točki T određen je jednadžbom:

Jakost električnog polja E i skalarni potencijal φ povezani su jednadžbom:

Energija statičkog električnog polja skupine točkastih naboja može se odrediti iz

Ukoliko je riječ o prostornoj distribuciji naboja energija se računa integralom:

Odslikani naboj nalazi se na jednakoj udaljenosti d od ravnine odslikavanja kao i

2.8 Uvjeti na granici dva materijala u statičkom električnom polju

Tangencijalne komponente jakosti električnog polja su jednake u oba sredstva:

2.9 Konvencija o označavanju

r' radijvektor diferencijalnog elementa izvora

R vektor udaljenosti točke promatranja r od diferencijalnog elementa izvora r' tako da

2.10 Riješeni primjeri

U cilindričnom koordinatnom sustavu radijvektor diferencijalnog elementa izvora je:

radijvektor točke u kojoj računamo polje je:

Električno polje računamo prema izrazu:

Sređivanjem prethodnog izraza dobivamo po smjerovima:

Radijvektor diferencijalnog elementa izvora je:

Radijvektor točke u kojoj računamo polje je:

Električno polje je:

Rastavimo li električno polje po komponentama na Er i Ez: