Bo�njaci Crne Gore su u postkomunistickom razdoblju svoje nacionalno pitanje

postavili, prije svega, kao demokratsko, a tek potom kao pitanje vlastitog
kolektivnog identiteta. Svoju opstojnost, sigurnost i prosperitet oni usko ve�u za
demokratizaciju crnogorskog dru�tva. S tog �irokog teorijskog i politickog
stajali�ta oni su sna�nim zalaganjem za gradansku dr�avu te�ili subjektivizaciji
manjinskih naroda kroz uspostavljanje �nacionalne zajednice manjinskog naroda�,
ciji bi reprezent bilo nacionalno vijece sa svojim zastupnicima u parlamentu1. Od
cjeline bo�njackih identitetskih procesa u Crnoj Gori, prije svega, nas ovoga puta
zanima pitanje renominacije, tj. zamjene muslimanskog imena bo�njackim. Odmah na
pocetku mo�emo istaci da je ovaj proces u Crnoj Gori imao svoje specificnosti u
odnosu na ostale postjugoslavenske republike. Pred popis stanovni�tva o ovom
pitanju ovdje se razvila neobicno �iroka rasprava.

Povodom popisa stanovni�tva 2003. godine u Crnoj Gori organiziran je naj�iri skup
Bo�njaka. Cilj skupa bilo je pripremanje vlastite etnicke javnosti na popis
uspostavljanjem odgovarajuce politicke atmosfere u kojoj ce pravo na vlastito
nacionalno ime biti tretirano kao pravo na ocuvanje identiteta. U pismu
organizatora � �Foruma Muslimana/Bo�njaka Crne Gore� i Udru�enja �Almanah� � jasno
se istice stav da je historijski zadatak ove generacije Bo�njaka da preuzme
odgovornost za evropski razvoj svoga naroda doprinoseci ukidanju tabua, predrasuda
i stereotipa o njemu. Velika skupina bo�njackih intelektualaca Crne Gore vec je
bila ucinila sna�an zamah u tom pravcu osnivanjem �Almanaha� � Casopisa za
proucavanje, prezentaciju i za�titu kulturno-istorijske ba�tine Muslimana-Bo�njaka.
Casopis su 1993. godine osnovali knji�evnici Husein Ba�ic, Zuvdija Hod�ic i pjesnik
Milika Pavlovic.

1 Ovakvi stavovi su iznijeti na skupu nevladinih organizacija i politickih partija

Bo�njaka, Albanaca i Hrvata o temi �Manjinski narodi u novim ustavno-pravnim
okvirima� u programu rada okruglog stola: Multietnicko ogledalo Crne Gore, II, 3.
7. 2002. godine u Podgorici.

Sam cin osnivanja jednog akademskog bo�njackog udru�enja u vrijeme srpsko-

crnogorske agresije na BiH i u doba kada je kleronacionalistima u Crnoj Gori i
Srbiji �svaki musliman, a priori, bio sumnjivo i neprijateljsko bice�2 predstavljao
je gest, ne samo intelektualne vec i licne hrabrosti. Za razliku od slicnih
udru�enja ostalih manjinskih naroda �Almanah� od samog pocetka odlikuje
profesionalna akademska ustrojenost i strogost te nezatvorenost u vlastite etnicke
prostore, a �to ga sve cini znacajnim dru�tvenim i kulturnim subjektom na ukupnoj
crnogorskoj kulturnoj sceni. �Almanah� je rijedak bo�njacki primjer u savremenosti,
gdje je sekularna i elitna autorska inteligencija iz okrenutosti prema potrebama
naroda predvodila i oblikovala nacionalni pokret, prednjaciv�i ispred politicke i
teolo�ke inteligencije. �Almanah� je ubrzo postao centar kulturnog, knji�evnog i
izdavackog �ivota Bo�njaka Crne Gore i njegova aktivnost znacila je odlucujucu
prekretnicu u razvoju ukupne bo�njacke samosvijesti3. Iz ovog akademskog kruga
proiza�la je ideja o potrebi promjene nacionalnog imena Musliman u Bo�njak.