Spontana remisija: Neobjašnjivi fenomen

samoozdravljenja od teških bolesti

Napisao Irena Dujmušić

Sigurno ste bar jednom čuli priču o nekome tko je neobjašnjivo ozdravio,
sam od sebe, od neke neizlječive bolesti. Ovakvi slučajevi su slabo
istraženi fenomeni za koje se zapravo ni ne zna koliko su učestali jer
mnogi nisu dokumentirani. No, oni koji su zabilježeni naoko i dalje
predstavljaju veliku zagonetku.

Pod pojmom spontane remisije smatra se "nestanak, potpuni ili

nepotpuni, bolesti ili raka bez liječenja ili liječenja za koje se smatra da
nije bilo adekvatno da bi polučilo nestanak simptoma bolesti ili tumora."
Ovu su definiciju iznijeli su Caryle Hirshberg i Brendan O'Regan, u knjizi
"Spontana remisija: anotirana biografija", koju je 1993. izdao Institut za
noetičke znanosti. Do tada nisu postojale standardne reference za
područje spontane remisije te je prvi zadatak projekta "Spontane
remisije" navedenog Instituta bio napraviti katalog svjetske medicinske
literature na tu temu. Kao rezultat, prikupljena je najveća baza medicinski
prijavljenih slučajeva spontane remisije u svijetu, s više od 3.500
referenci. Iako se prethodno vjerovalo da je ovaj fenomen vrlo rijedak,
ovo istraživanje pokazuje da baš i nije, te da se dojam o ne učestalosti
zapravo stječe samo zbog premalog broja izvještavanja. Osim toga,
istraživanje je pokazalo i porast broja novih slučajeva u posljednjih
nekoliko desetljeća.

Neki znanstvenici koji istražuju ovaj fenomen smatraju da izraz

"spontane" nije sasvim prikladan, te da je bolji izraz "neočekivane", "malo
vjerojatne" ili "radikalne" jer vjeruju da su ove pojave ipak nečim
uzrokovane, samo što to znanost još nije objasnila. Zapravo, ovo
razmišljanje ima smisla, jer se naše razumijevanje spontanih remisija
temelji na shvaćanju samoiscjeljenja. Naša tijela su naučila kako se
mogu izliječiti tijekom milijuna godina evolucijskog vremena i najbolje su
ljekarne u prirodi. Ona čine protutijela, tvari za spavanje i smirenje,
imunomodulatore i lijekove protiv raka s preciznom dozom u točno
vrijeme koje treba i točno tamo gdje treba, a sve upute dolaze u samom
pakiranju, odnosno, našoj nutrini koja odražava mudrost svemira.
Razmišljanje, raspoloženje, naši osjećaji i ponašanje, socijalne
interakcije, osobni odnosi, okoliš, prehrana i unutarnji svijet svijesti, sve
to utječe na biologiju ozdravljenja. Naša tijela imaju moć
samoozdravljenja, samo ih moramo potaknuti na to, bilo kroz unutrašnje
ili vanjske poticaje. Dobar i jednostavan primjer su obične prehlade, za
koje nema lijeka, i od kojih će većina ljudi brzo ozdraviti, ali kod nekih će
se pogoršati. Brže će ozdraviti oni koji će svoj imunitet potaknuti, poput
unosom ljekovitog bilja ili vitamina, ali i stanjem svoje svijesti i mislima.

Istraživanja spontanih remisija

Nije čudno što se spontane remisije slabo proučavaju, teško je započeti

istraživanje o nečemu što se ne može objasniti. Mnogi liječnici ignoriraju i
ne dokumentiraju stanja samozdravljenja i zbog bojazni da će time
drugim pacijentima uliti lažnu nadu, kao da je nada neka nepoželjna
reakcija. Činjenica je da su upravo vjera, nada i pozitivne misli potaknule
mnoga samoozdravljenja. O ovome je računa povela doktorica nauka
Kelly A. Turner, koja se također se bavi istraživanjem ove pojave. Ona
navodi da se na početku svog istraživanja, još za vrijeme svog studija,
susrela s ne postojanjem baze podataka pomoću koje bi nalazila
slučajeve za analiziranje. Drugi problem koji je primijetila je da su dvije
skupine ljudi u postojećim istraživanjima u velikoj mjeri zapostavljeni, a
radi se o samim osobama koje su ozdravile te o alternativnim
iscjeliteljima. Ovo joj je bilo jako neobično, da se u nastojanju da se
objasne neočekivane remisije, nisu tražila mišljenja ljudi kod kojih se
bolest povukla bez konvencionalnih tretmana, te da se nisu tražile
hipoteze alternativnih iscjelitelja koji su bili uključeni u njihovo izlječenje,
pogotovo kada se zna da samoozdravljenja nisu bila rezultat alopatskih
tretmana. Ona je stoga u svoju disertaciju uključila ove dvije skupine, te
je provela deset mjeseci putujući svijetom tražeći 50 iscjelitelja raka koji
se bave alternativnom medicinom, a kada se vratila, pronašla je još 20
slučajeva osoba koje su doživjele neočekivanu remisiju. Prikupila je više
od tri tisuće stranica transkripata koje je analizirala više puta kako bi
pronašla ponavljajuće teme, te je identificirala više od sedamdeset i pet
tretmana za rak, od kojih je šest bilo vrlo učestalo kod svih 70 ispitanika.
Također su se pojavila i zajednička uvjerenja o razvoju bolesti i zdravlju,
od kojih su tri bila vrlo česta:

Promjena uvjeta pod kojima rak napreduje

Većina ispitanika dr. Turner vjeruje da rak napreduje pod određenim,

suboptimalnim stanjima u sustavu tijelo-um-duh, te da bi rak nestao, ta
se stanja moraju promijeniti. Jedan iscjelitelj navodi da su najuspješnije
remisije bile snažno povezane s velikim mentalnim, emocionalnim ili
fizičkim promjenama kod oboljelih osoba.
Bolest nastaje blokadom ili usporavanjem, a ozdravljenje
nastaje protokom energije

Većina ispitanika također vjeruje da bilo koja bolest, uključujući i rak,

predstavlja blokadu ili usporavanje negdje u sustavu tijelo-um-duh, a
ozdravljenje se događa kod stanja ne ometanog protoka energije. Jedan
iscjelitelj objašnjava svoju teoriju "zaobilaznice", koju je opisao kao
psihološki obrambeni mehanizam koji se stvara zbog energetske
blokade. Ova blokada može biti smještena na bilo kojoj duhovnoj,
mentalnoj, emocionalnoj ili fizičkoj razini, a zaobilaznice postaju čvrste
tijekom vremena. Po njegovom mišljenju, istinsko ozdravljenje se javlja
samo kada osoba prestane raditi zaobilaznice i otpusti izvornu blokadu.

Postoji interakcija između tijela, uma i duha, a energija

prožima sve tri razine

Većina ispitanika se slaže da postoji interakcija između tijela, uma i duha

te da energija prožima sve tri razine. Jedan iscjelitelj navodi da većina
nas, koji živimo u našim fizičkim tijelima, ni ne znamo ništa o duhovnim i
emocionalnim tijelima, a trebali bi svo troje povezati.

Kao sljedeće, dr. Turner je navela kojih šest tretmana su oboljeli i

iscjelitelji najčešće razmatrali:

Promjena prehrane

Većina ispitanika ističe da vjeruju kako je važno promijeniti ishranu te su

to i primijenili isključujući iz ishrane meso, šećer, mliječne proizvode i
rafinirane žitarice.

Produbljivanje duhovnosti

Naglašeno je kako je važno osjetiti unutarnji osjećaj božanskog, odnosno

energije ljubavi. Neki ispitanici su doživjeli trascendentna iskustva koja
su iskusili putem meditacije. Ta iskustva nisu znali objasniti, doživljavali
su to kao da vide bljesak energije unutar sebe, koji im prožima svaku
stanicu. Njihovi terapeuti su im objasnili da su osjetili svoju dušu, svoju
pravu bit.

Osjećaj ljubavi, radosti i sreće

Ispitanici su istaknuli važnost povećanja ljubavi i sreće u svom životu

kako bi se moglo povratiti zdravlje. Neki su tijekom tretmana osjetili kako
su preplavljeni energijom nakon čega su osjećali bezuvjetnu ljubav
prema svima i prema svemu. Ovakvi tretmani su ih nagnali da shvate
kako će samo osjećajući tu bezuvjetnu ljubav moći izliječiti rak od kojeg
boluju.

Oslobađanje potisnutih emocija

Mnogi ispitanici vjeruju da bolest predstavlja stanje blokade, stoga

vjeruju kako je zdravo osloboditi sve potisnute emocije, kao što su to
strah, ljutnja i tuga.

Uzimanje ljekovitih tvari ili vitamina

Većina ispitanika je navela kako su uzimali različite oblike suplemenata,

zbog uvjerenja kako će im to pomoći da očiste svoje tijelo od
nagomilanih otrova i jer će potaknuti rad imunološkog sustava.

Intuicija

Ispitanici su također istaknuli važnost korištenja intuicije kao pomoći

kako bi donijeli odluke povezane s s liječenjem.

Osim ovih šest navedenih tretmana, koji su bili uobičajeni i kod

ispitanih osoba koje su doživjele spontanu remisiju, kao i kod
iscjelitelja, istaknuli su se i dodatni tretmani koji su bili vrlo česti u
skupini oboljelih osoba, ali manje u skupini iscjelitelja.
Preuzimanje kontrole o zdravstvenim odlukama

Velika većina osoba koje su doživjele spontanu remisiju su istaknule

važnost preuzimanja aktivnije ulogu u odlučivanju o zdravstvenim
pitanjima, za razliku od samog pasivnog prihvaćanja bilo čega što bi im
njihovi liječnici rekli.

Snažna volja za životom

Ispitanici su istaknuli kako im je za borbu s bolešću bila potrebna snažna

volja za životom, gotovo tvrdoglavost da će nadvladati bolest.

Potpora društva

Oboljeli koji su doživjeli spontano povlačenje bolesti su istaknuli kako im

je pozitivna potpora društva bila također vrlo važna. Izljevi ljubavi koje su
osjetili i doživjeli od ljudi su im pomogli da shvate vrijednost samih sebe
kao i svog života.

Misli, stavovi i postupci potiču i bolest i zdravlje

Moderna fizika danas potvrđuje - sve je vibracija, jedno i nedjeljivo, sve

je cjelina, sve je energija. Naša svijest nije ništa drugo nego energija u
njenom najfinijem i najdinamičnijem obliku, njome upravljamo našom
fizičkom stvarnošću. Svi smo dio Svemira, i svi vibriramo svemirskom
energijom koja je u nama. Ovisno na kojem smo energetskom nivou,
takvu ćemo i energetsku poruku primati, i odašiljati, kako drugima, tako i
sebi. Znanstveno je dokazano da se telepatski može utjecati mislima,
namjerom, na nečiju dobrobit, na izlječenje, pa zašto onda ne bi mogli
utjecati sami na sebe?

Tisućama godina, tradicionalna, autohtona medicina integrira tijelo, um i

duh u cjeloviti sustav ozdravljenja. Kada je moderna znanost nastala u
17. stoljeću, razbila je to ljudsko iskustvo u mjerljive komponente koje se
mogu označiti, a fizičko tijelo je označeno isključivo kao biološki stroj.
Ljudska duša je izostavljena kao neobjašnjiva, a imunološki sustav je
dobio zasluge kao jedini meritorni sustav ozdravljenja. Ovaj model nije
zadovoljio mnoge oboljele osobe kao ni stručne osobe, postojala je
potreba za novim istraživanjima koja će se baviti mogućnošću ljudske
transcendencije u svjetlu bolesti. Tako je primjerice, zahvaljujući
istraživanjima, nastala i psihosomatska medicina koja se bavi bolestima
koje se očituju organskim promjenama, a psihogeno su uvjetovane.
Dakle, danas znamo da naši doživljaji raznih utjecaja i naše negativne
misli koje su povezane s time utječu na naše zdravlje, u smislu da stres,
strah, briga i/ili napetost mogu preko živčanog sustava izazvati bolest.
Ne samo da će izazvati povišen krvni tlak, nesanicu ili kožne bolesti, već
mogu izazvati i teška oboljenja poput srčanog udara ili raka. Ako je ovo
znanstveno potvrđeno, onda je sasvim logično da i naše pozitivne misli i
reakcije mogu utjecati i na poboljšanje zdravlja. Psihosomatska medicina
je definitivno dokazala da su kognitivni procesi, neurobiologija i
imunološki sustav funkcionalno integrirani, odnosno da faktori povezani
sa svjesnošću, kognitivni i emocionalni, igraju veliku ulogu i u zdravlju i u
bolesti. Daljnjim istraživanjima se došlo do razvoja nove znanstvene
discipline pod nazivom psihoneuroimunologija, koja proučava složene
odnose između socijalnih, psiholoških, živčanih, endokrinoloških i
imunoloških čimbenika koji doprinose očuvanju zdravlja, odnosno
razvoju bolesti. Fizički i psihički integritet organizma temelji se na
održavanju homeostaze, odnosno dinamičke ravnoteže. Kada je ta
ravnoteža narušena, to nazivamo stresom, koji može biti izazvan
vanjskim ili unutarnjim, fizičkim ili psihološkim faktorima. U stanjima
narušene ravnoteže, ako se organizam ne uspije oduprijeti i povratiti u
homeostazu, organizam postaje podložan bolestima.

Metode za jačanje imuniteta

Život u miru, ljubavi i staloženosti, možda zvuči nadobudno, no to zaista

uvelike poboljšava šanse za oporavak od bolesti i jača organizam.
Postoje razne metode borbe protiv stresa, a svatko će za sebe naći koja
mu najbolje odgovara ili će to biti kombinacija raznih metoda.

Ljubav prema sebi i drugima - svaka misao i svaki osjećaj

uzrokuje trenutnu kaskadu stotina, ako ne i tisuća neuropeptida i
hormona koji orkestriraju simfoniju pozitivnih ili negativnih učinaka unutar
tijela, ovisno o tome što mislimo ili doživljavamo. Osjećajmo stoga
pozitivne misli, ljubav, radost, suosjećanje.

Smijeh – koristi se uspješno kao terapija već 30 godina. Dokazano je

da smanjuje razinu kortizola i adrenalina, koji se pojavljuju kao reakcija
na stres, a tijekom smijanja, imunološki sustav otpušta endorfine, tvari
koje sprečavaju bol. Smijeh poboljšava rad srca i produbljuje disanje,
čime se oslobađamo napetosti.
Meditacija – proučavana je razlika mozga u stanju meditacije ili van
nje, te je tijekom meditacije uočena visoka aktivnost lijevog prefrontalnog
korteksa, regije u mozgu povezane sa srećom i pozitivnim mislima. Za
razliku od toga, u mozgu osobe koja je zabrinuta ili depresivna aktivne su
amigdala i desni prefrontalni korteks, koje se smiruju kada smo u
pozitivnom raspoloženju.

Disanje – istraživanja su dokazala da dubokim, kontroliranim disanjem

možemo kontrolirati emocije, utjecati na krvni tlak i broj otkucaja srca te
smanjiti razine kortizola.

Postoji još drugih metoda, poput joge, šetanja, vježbanja, bavljenja

hobijem, glazbom ili plesom, puno toga što je besplatno, praktično i
jednostavno naučiti i što mjerljivo može smanjiti krvni tlak i broj otkucaja
srca, kolesterol, inzulin i šećer u krvi, jačati imunološki sustav, usporiti
moždane valove do kreativnih i ozdravljujućih alfa i theta frekvencija,
poboljšati protok kisika do mozga što dovodi do boljeg razmišljanja i
pamćenja, te cijeli niz drugih pogodnosti koje će doprinijeti boljem
psihičkom i fizičkom stanju.

Na internetu, a posebno na stranicama Instituta za noetičke znanosti

(IONS), nalaze se brojni dokumentirani slučajevi spontanih remisija, koji
će možda najbolje dočarati iskustva koja su imale oboljele osobe koje su
neočekivano ozdravile, jer često osobna svjedočenja daju veću težinu od
svih znanstvenih istraživanja, no najbolje je ovo dvoje u kombinaciji,
kada osobna iskustva potvrde istraživanja. Također, dostupna je i
stranica dr. Turner (http://www.drkellyturner.com/), gdje se mogu naći
njezina istraživanja te slučajevi oboljelih koji su doživjeli, kako to ona
naziva, radikalnu remisiju.

Ovakvih je svjedočanstva zaista mnogo, no ono što sada nedostaje je da

se provedu klinička ispitivanja koja će proučavati ovakva iskustva, gdje
će se testirati sigurnost, izvedivost i naravno uzročnost hipoteza. U
međuvremenu, dok konvencionalna medicina ne prihvati da su tijelo, um
i duh povezani, te da će samo liječenje cijelog tog sustava holističkim
pristupom donijeti odgovarajuće rezultate, kao i činjenicu da ljudski
organizam ima sposobnost samoizlječenja koju je ponekad potrebno
potaknuti, preostaje nam da otvorimo svoj um i poslušamo što nam
poručuju osobe koje su doživjele spontanu remisiju. Ne, oni nisu čudo,
niti su doživjeli čudo, oni su samo osobe koje su imale vjeru u sebe i koje
su bile spremne preuzeti odluke o svom zdravlju u svoje ruke.