Sveučilište J. J.

Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet

Preddiplomski studij engleskog jezika i književnosti i filozofije

Matea Peček

Boffova etika prave mjere

Seminarski rad

Kolegij: Etika skrbi i odgovornosti

Osijek, 2019.
Sadržaj
1. Uvod................................................................................................................ 3
2. Nova etika za treće tisućljeće ......................................................................... 4
2.1 Društvena kriza ........................................................................................................... 4
2.2 Ekološka kriza ............................................................................................................. 5
3. Briga................................................................................................................ 7
4. Zaključak ........................................................................................................ 8
5. Popis literature ................................................................................................ 9

2
 1. Uvod

Ovaj seminarski rad bavit će se etikom Leonarda Boffa, bivšeg franjevca iz Brazila. Ponajviše
će se ticati tema o kojima je pričao u svom predavanju u Švicarskoj, odnosno etike prave mjere
i vrijednosti temeljite skrbi. Briga, kao jedan od temeljnih pojmova etičkih problematizacija,
javlja se uvelike i u njegovoj filozofiji. Uvidjevši krizu današnjeg društva, bila ona
ekonomskog ili ekološkog tipa, Boff pokušava osvijetliti put novoj etici, u čijoj će suštini biti
briga ljudi jednih za druge, kao i za svijet u kojemu žive. Tu nastupa etika prave mjere kao
noseći stup i princip po kojemu se društvo treba orijentirati, tako da si ne uskraćuje životne
datosti, nego prihvati zlatnu sredinu kao dovoljnu.

U ovom seminarskom radu nastojat ću što bolje predočiti probleme o kojima Boff govori, te ih
objasniti oslanjajući se na materijale kojima je autor sam Leonardo Boff i vlastite primjedbe.

3
 2. Nova etika za treće tisućljeće
U svome predavanju, koje biva naslovljeno »Nova etika za treće tisućljeće«, Leonardo Boff
započinje govor riječima kako će se oko vrijednosti prave mjere i temeljite skrbi izgraditi
društveni i ekološki savez koji će postaviti čvrsti temelj za novo svjetsko društvo. 1 Time kreće
u obrazloženje svojih teza kako je društvo u krizi, te na koji način treba sagledati taj problem.
Govori o zakonu entropije kojemu se čitav svijet podvrgava, jer sve stvari s vremenom
propadaju kad iskoriste svoju virtualnost- isto tako propada i društvo kad se troši, kad se prazni
virtualnost. 2

2.1 Društvena kriza

Termin »društvena kriza« je nešto što se često nalazi u medijima, a društvo kao da ne napreduje
previše kako bi našlo izlaz iz nje. Kako i sam Boff kaže, ona pogađa sve instancije iz razloga
što je strukturna, te ide još dalje govoreći kako je ona već u terminalnoj fazi.3 Kako ne bi
proglasili ovog teologa pesimistom, treba sagledati njegova daljnja promišljanja. Treba najprije
sagledati zašto je došlo do takve krize, uzevši u obzir prethodna navođenja kako svemu dođe
kraj ukoliko se istroši. Pošto na isti način možemo promatrati i društvo, ukoliko se potroše sve
paradigme i strategije oko samog sustava, to je put prema smrti.4 Svjetla točka ovog poimanja
nalazi se u zaključku koji slijedi, a to je da je svaki kraj novi početak. Naime, kraj takvog svijeta
kojemu je presudila kriza ne označava i kraj svijeta generalno. Odnosno, nada za čovječanstvo
dolazi iz budućeg civilizacijskog modela kojemu će biti ustupljeno mjesto nakon sadašnjeg.5

Kriza, kao sama riječ, već u sebi samoj nosi konotacije života i smrti. Ona potječe iz sanskrtske
riječi kir ili kri, što označava oprati i očistiti. 6 Ukoliko tumačimo ovakav vid budućnosti, ne
preostaje nam ništa drugo do li nadati se nečemu pozitivnom.

No ostanimo još malo na sadašnjem stanju društva, sagledajmo ga iz Boffove perspektive. On

tvrdi kako društvena kriza nastaje upravo zbog suprotstavljanja bogatih i siromašnih. 7 To se
događa zbog procesa proizvodnje, koji zbog automatizacije brzo i prekomjerno proizvodi dobra
i usluge, koje tada uživaju bogati, odnosno elitistička manjina. 8 Nepravda je u ovom sistemu

1
Leonardo Boff, »Nova etika za treće tisućljeće«, emitirano na Trećem programu Hrvatskoga radija 26.
prosinca 2010. (ur. Leonardo Kovačević). Tekst dostupan na: https://www.facebook.com/notes/adastra/nova-
etika-za-treće-tisućljeće/487654168463/, pristup 22. svibnja 2019.
2
Leonardo Boff, »Nova etika za treće tisućljeće«.
3
Isto.
4
Isto.
5
Isto.
6
Isto.
7
Isto.
8
Isto.

4
očigledna, jer prikazuje ljudsku pohlepu i nezasitnu konzumaciju pod krinkom napretka. Dok
god su bogati u stanju konzumirati dobra i usluge iz čiste sebičnosti, neće postojati jednakost
u društvu. Bez te jednakosti, postoji mogućnost podjele društva na dva dijela. Jedni su oni
bogati, koji žive iznad prosjeka jer su opskrbljeni svim dobrima, a drugi su oni siromašni, koji
zbog neimaštine prijevremeno umiru. 9

Istina je da postoje životne filozofije koje pojedinca potiču da se sam izbori za svoju dobrobit
i tako se popne do onog životnog standarda koji mu omogućuje lagodan boravak u društvu,
kao što je to takozvani »American Dream«- životna filozofija usmjerena na rad i borbu svakoga
za sebe. Takva filozofija kosi se s Boffovim stajalištima, jer on u pogledu brige vidi stabilniji
način suživota ljudi. Dakako smatram da bi bilo primjereno komentirati i to kako ljudi bez
obzira na vjersku orijentaciju vrlo često zanemaruju takve etičke principe kao što je briga za
druge. Ako uzmemo u obzir kršćansko gledište »ljubi drugoga kao sebe samoga«, primijetit
ćemo da se ono u današnjem društvu gotovo potpuno izgubilo. Smatram da su ljudi danas
prvenstveno orijentirani na vlastitu dobrobit te je zbog tog jaz između bogatih i siromašnih
toliko velik. Nepravda tako, prema mom mišljenju, leži u okolnostima onih koji su primorani
krenuti od nule prema vrhu, jer uvijek će biti onih koji su pogurani ondje nekom vrstom imetka.
Točnije, velik broj bogatih posjeduje taj status nekom vrstom naslijeđa i put prema vrhu im je
gotovo potpuno osiguran, dok je velika većina siromašnih osuđena na puno borbe kako bi tamo
dospjela. Ukoliko izostavimo brigu za drugoga, takve nepravde će uvijek biti.

2.2 Ekološka kriza

Druga kriza je ona ekološkog tipa. Uz probleme današnjice, kao što su globalno zatopljenje i
urbanizacija nauštrb prirodnih bogatstava, sve je teže procijeniti koliko nam je ostalo života u
normalnim uvjetima. Boff tvrdi kako je sustav razarač sklon potrošnji svih kulturnih i prirodnih
resursa.10 Društva diljem svijeta su ovisna o konzumaciji; upravo zbog konzumerizma priroda
dobiva veliki udarac jer sve sva dobra troše i prazne. Upravo na ovo upozorava Boff riječima
da je takav sustav arogantan i razmetljiv, te da on sve neobnovljive kulturne i prirodne resurse
podvrgava procesu sustavne devastacije. 11

Mišljenja sam da ljudima po prirodi nikad nije dosta neke vrste nadogradnje, bila ona
materijalna ili duhovna. Pod time mislim da čovjeku nikada neće izostati potreba za
posjedovanjem stvari. Okruženi smo reklamama i ponudama koje nas navode na potrošnju i

9
Leonardo Boff, »Nova etika za treće tisućljeće«.
10
Isto.
11
Isto.

5
uvjeravaju nas u potrebnost svih tih stvari koje nam se nude kao sredstva za bolji ili lakši život.
Napretkom tehnologije, napreduje i čovjekova potreba za posjedovanjem svega novoga što
tehnologija predstavi. Konzumerizam je ono što će iscrpiti prirodna dobra do te mjere da se
ona neće moći vratiti umjetnim putem. Ovo uviđa i Boff, način na koji čovjek ubija prirodu.

Nakon ovog negativnog pogleda na svijet, ponovo dolazi onaj pozitivni. Boff tako govori kako
bi nakon devastacije mogla doći nova civilizacija, ekološki svjesnija, ona koja više cijeni život.
12

2.3 Etika prave mjere

Prethodno navedene krize, koje su dakako velika prijetnja čovječanstvu, ne treba shvatiti samo
kao negativan ishod društvenog sustava. On je i pozitivan, jer upozorava ljude kako je potrebno
zajedništvo u borbi s tim problemima. Potrebno je prihvatiti se onih znanosti, koje organiziraju
odnos sviju sa svima i ostvariti zajedničko upravljanje Zemljom. 13

Takav pristup utemeljuje novu etiku, onu koja je izgrađena na vrijednostima prave mjere i
temeljite skrbi, potrebnima za očuvanje života i planete. 14

Zahvaljujući pravoj mjeri, koja predstavlja zlatnu sredinu u vidu potrošnje, ljudi će tretirati
prirodne resurse na onaj način da opstanu i priroda i čovječanstvo. 15
Pošto je društvo
potrošačko, potrebno je postaviti granice koje neće štetiti ni prirodi ni društvu. Ova etika se
bavi time, određuje granice i promovira nesebičnost: »Nije stvar u tome da zabranjujemo
potrošnju, samo zagovaramo odgovornu potrošnju, s osjećajem za dijeljenje i solidarnost«.

12
Leonardo Boff, »Nova etika za treće tisućljeće«.
13
Isto.
14
Isto.
15
Isto.

6
 3. Briga
Temeljita skrb ili briga, jedan od središnjih pojmova Boffove etike, prikazuje se kao važnost
čovjekova suodnosa s drugim uopće. U pogledu brige nestaje ona puka sebičnost borbe svakog
za sebe, te se rađa ljubav prema drugome i potreba za dijeljenjem. U vidu do sada razmatranih
problema, dade se zaključiti kako je briga također temelj etike prave mjere, jer sa sobom nosi
važnost dijeljenja resursa umjesto puke sebične potrošnje.

Postoji nekoliko definicija riječi »briga« koje Boff spominje. Prva od njih je ona, da briga
označava odnos ili vezu, voljenje, metaforički rečeno ona je otvorena ruka spremna za nježni
dodir. 16 Druga definicija brige je zabrinutost, nelagoda, čak i strah za one osobe za koje smo
emocionalno vezani. 17 Prema trećoj definiciji, briga je iskustvo veze između potrebe za brigom
drugoga, te želje i predispozicije za brigu o nekome. 18
Četvrta definicija stoji za onu vrstu
brige koju mi kao etička bića posjedujemo, to je briga kao oprez i briga kao prevencija, a ona
služi za sprječavanje svega onoga što može naštetiti društvu ili svijetu.19

Za njega briga nije samo čin djelovanja, već stav- ona nije samo momentalno djelovanje već
stav po kojemu se djeluje. 20 Shvaća brigu ne samo kao akt, niti kao tek jedan od stavova, već
kao fundamentalni modus po kojemu čovjek biva, dakle ona je u čovjekovoj suštini. 21Pošto je
briga u svakoj dimenziji čovjeka, bez nje on ne bi bio čovjek. 22

Boff čvrsto zagovara ukorijenjenost brige u samu bit čovjeka, dajući izuzetnu važnost brizi kod
uspostavljanja prosperitetne budućnosti u kojoj ljudi, zahvaljujući jedni drugima, žive pažljivo
koristeći prirodne datosti.

16
Leonardo Boff, What does caring mean?, http://leonardoboff.wordpress.com/2012/05/26/what-does-caring-
mean/, pristup: 24. Svibnja, 2019. Moj prijevod.
17
Leonardo Boff, What does caring mean?. Moj prijevod.
18
Isto. Moj prijevod.
19
Isto. Moj prijevod.
20
Leonardo Boff, Essential Care. An Ethics of Human Nature, (Waco, Texas: Baylor University Press, 2008),
na str. 14. Moj prijevod.
21
Leonardo Boff, Essential Care. An Ethics of Human Nature, str. 15. Moj prijevod
22
Isto, str. 143. Moj prijevod.

7
 4. Zaključak
Boffovo poimanje društvenog stanja je na očigled vrlo pesimistično, ali je istinito. Društvena
kriza je nešto što se provlači kroz kompletno potrošačko društvo i prijeti nemilosrdnim
posljedicama za čovječanstvo. Bila ona ekonomska kriza, koja dijeli ljude na dva dijela prema
njihovu imetku, ili ekološka kriza koja zahvaća sve skupa, obje vode do raspada društvenog
sustava. Potrošnja i razmetanje koštat će ljude lagodnog života kad priroda postane rijetkost,
te će društvo doživjeti smrt. Nakon toga dolazi nešto posve novo, civilizacija koja će se
ujediniti i svoje snage iskoristiti za napredak u svrhu vlastite dobrobiti. Tako će ono cijeniti
prirodne resurse, a u isto vrijeme brigom održavati sklad i pravu mjeru u svemu.

Smatram kako vrijedi pročitati Boffova razmišljanja koja otvaraju oči, jer ljudi trebaju shvatiti
da sebičnost nosi samo kratkotrajni užitak. Briga je u svakom smislu pozitivna stavka
čovječanstva, jer prikazuje ljudskost i daje zamah empatiji i čistim emocijama. U svakom
slučaju, bez brige i etike prave mjere, uz koje će čovječanstvo opstati, ljudi bi bili slijepi na
posljedice svoje sebičnosti.

8
 5. Popis literature

Boff, Leonardo. »Nova etika za treće tisućljeće«, emitirano na Trećem programu Hrvatskoga
radija 26. prosinca 2010. (ur. Leonardo Kovačević). Tekst dostupan na:
www.facebook.com/notes/adastra/nova-etika-za-treće-tisućljeće/487654168463/,
pristup 22. svibnja 2019.
Boff, Leonardo. Essential Care. An Ethics of Human Nature, Baylor University Press, Waco,
Texas 2008.

Boff, Leonardo. What does caring mean?, Tekst dostupan na:

leonardoboff.wordpress.com/2012/05/26/what-does-caring-mean/, pristup 24. svibnja
2019.