UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

SEMINARSKI RAD
ČIŠĆENJE DIMNIH PLINOVA

SEMIN NURKANOVIĆ
EEMS IV 15075
UVOD
Dimni plin je plin nastao kao proizvod izgaranja u peći, generatoru pare, kotlu ili bilo
kojem ložištu.
Dimni plin prestavlja smjesu plinova nastalih oksidacijom gorivih sastojaka u gorivu,
te dušika i viška kisika koji ne sudjeluju u toj hemijskoj reakciji.
Ukupna zapremina dimnog plina sastoji se od suhog dimnog plina i vlage, koja se
dovodi samim gorivom ili nastaje izgaranjem sadržanog vodika.
Ako se zanemari sadržaj pepela, koji je u većini loživih ulja zanemarivo malen, tada je
masa produkata izgaranja, odnosno dimnog plina, jednaka zbroju mase goriva i zraka,
koji sudjeluju u postupku izgaranja.

Pri sagorijevanju se hemijska energija goriva pretvara u toplotnu energiju, pri čemu se
oslobađaju CO2, H2O, CO, NOx, SO2, CmHn, te leteći pepeo.
Fizikalno-hemijska svojstva dimnog plina, kao proizvoda izgaranja, prije svega ovise o
vrsti (sastavu) goriva, o načinu izgaranja s obzirom na višak zraka i o
njihovoj temperaturi.

Dimni plin pri izlasku iz generatora pare (ili bilo kojeg ložišta) ima uvijek veću
temperaturu od temperature okoline, pa nastaje gubitak zbog neiskorištene
osjetne topline.
To je najveći gubitak koji nastaje u pogonu termoelektrane.

Dimne plinove treba prvo otprašiti.

Ako se plinovi ne bi otprašivali, elektrana snage 100 MW koja koristu ugalj sa
količinom pepela od 30%, te sa korištenjem uglja od 52 t/h, na dan bi se proizvela
380 t pepela, od čega bi u atmosferu otišlo oko 300 t sa suhim odvajanjem pepela.

Od sastava letećeg praha zavisi vrsta sistema za otprašivanje.

Uglavnom se koriste mehanički sistemi za otprašivanje, tj.pomoću ciklonskog
otprašivača i električni sistemi, tj. pomoću elektrostatičkog otprašivača.
Pored suhih postupaka, koriste se i mokri postupci.
Ipak,oni se u termoelektranama rijetko koriste.

Kod mehaničkih otprašivača pepeo se izlučuje pomoću gravitacijskih ili centrifugalnih

sila.
Gravitacijska metoda nije našla veću upotrebu, jer traži da je brzina dimnih plinova
vrlo mala, traži velike dimenzije otprašivača i koristi se samo za otprašivanje dimnih
plinova sa česticama većih dimenzija, te za kotlove s ugljem i rešetkastim ložištem.
CIKLONSKI OTPRAŠIVAČ

Ciklonsko odvajanje ili ciklonska separacija je najrašireniji suhi postupak za

otprašivanje (uklanjanje) krutih čestica
Za razliku od gravitacijskog odvajanja suspendiranih čestica, ciklonski
odvajači (separatori) ili cikloni koriste centrifugalnu silu, pa se mogu zvati i
centrifugalni odvajači.
U ciklonskim odvajačima je moguće postići od 5 puta pa sve do 2 000 puta veće sile
nego kod gravitacijskih odvajača.
Uglavnom ne mogu ispuniti stroge zahtjeve za traženom kvalitetom zraka, pa se
koriste za predobradu, a u sljedećim stupnjevima obrade otpadnih plinova se najčešće
primjenjuju vrećasti filtri ili elektrostatski taložnici.

Ciklonski otprašivač:

Dijelovi ciklona:
 ulazna komora ,
 konusni dio (intenzivno vrtloženje) ,
 sabirna komora za prah ,
 izlazna cijev za plin (uronjena u unutrašnjost ciklona).
Dimni plinovi dovode se tangencijalno na gornji cilindrični dio ciklona, kako bi se
dobilo kružno kretanje, s relativnom brzinom od 20 do 25 m/s.
Pri strujanju iz cilindričnog u konusni dio ciklona, brzina plinova se povećava, pa tako
i čestica.
Čestice prašine i pepela, koje imaju kružno kretanje se zbog povećane centrifugalne
sile (manji radijus kruženja) lijepe po stijenkama otprašivača.
Zbog sile teže padaju u lijevak.

Kruženje plinova kroz ciklon :

Uobičajena učinkovitost je 90 % ili više za čestice veće od 10 μm, a samo neki postižu
učinkovitost od 99 % za čestice veće od 5μm (za čestice velike gustoće).
S porastom učinkovitosti rastu i radni troškovi, pa je uobičajena podjela ciklona na:
• jako učinkovite ciklone,
• standardne ciklone,
• ciklone s brzim prolazom.
ELEKTRIČNI OTPRAŠIVAČ

Električni odprašivač je kondenzator velikih dimenzija među čijim elektrodama vlada

jednosmjerni napon od 30 do 70 kV.
Negativni pol je priključen na elektrodu izvedenu od tankih žica kvadratnog ili
trouglastog presjeka, kako bi na ivicama tih žica dostigli što veću jakost polja (od 80
do 500 kV/cm), koje pospješuje kretanje elektrona. Takvi elektroni udaraju u električki
neutralne čestice, proizvode nove elektrone i jone.
Pozitivni joni idu prema (-) elektrodi, negativni elektroni prema (+) elektrodi. Na tom
putu kupe čestice dimnog plina, koje se lijepe na elektrode, sa kojih se skidaju
udaranjem po elektrodama.
Elektrofilteri imaju veću iskoristljivost od ciklonskih; potrošnja energije od 0,05 do
0,15 kWh/nm3).

Osnovna izvedba električnog filtra za izdvajanje letećeg pepela :

1– dovod izmjenične struje, 2- transformator – ispravljač, 3 – kV-metar, 4 – miliampermetar,

5 – aktivna elektroda, žica, 6 - Pasivna elektroda, cijev, 7- dovod plina, 8 – odvod očišćenog
plina, 9 – kladivo za otresanje čestica s aktivne elektrode, 10 – kladivo za otresanje čestica s
pasivne elektrode, 11 – lijevak, sabirač pepela
MOKRO OTPRAŠIVANJE

Najpoznatiji način ispiranja plinova je mokro otprašivanje, a to je tehnološka operacija

koja se zasniva na stvaranju vodene zavjese kroz koju prolazi onečišćeni plin ili
stvaranje tankog sloja tekućine preko koje prolazi onečišćeni plin (obično voda). U
oba slučaja čvrste čestice se vežu ("lijepe") za tekućinu, postaju veće i lakše ih je
ukloniti, a plin odlazi prema odvodnom kanalu, odnosno izlazu. Pri raspršivanju
nastaju kapi promjera od 0,1 do 1,0 mm.
Mokro otprašivanje obično radi s prethodnim pothlađivanjem (raspršivanje) da bi se
ohladio ulazni plin i istovremeno zasitila plinska struja, izbjegavajući na taj način
smanjenu brzinu apsorpcije i isparavanje otapala. Potreba za tekućinom u postupku
mokrog otprašivanja je reda veličine od 1 do 3 l/m3 plina. Mali su kapitalni troškovi u
usporedbi s elektrofiltrima
Postupak uklanjanja krutih čestica kod mokrog otprašivanja uključuje sljedeće
stupnjeve:

 obrada (kondicioniranje) plina i čestica, tj. snižavanje temperature i zasićenje

s vodenom parom,
 raspršivanje (dispergiranje) kapljevine, npr. strujom plina, sapnicama ili
rotirajućim diskovima,
 sakupljanje krutih čestica u sloju kapljevine ili na kapima,
 uklanjanje krutih čestica i kapljevine iz struje otpadnog plina.

Mokri otprašivač s pregradama :

ZAKLJUČAK :

Otprašivanjem dobijamo veći stepen efikasnosti elektrane .

Samim tim je naš postupak proizvodnje električne energije isplativiji.
Otprašivanjem ublažavamo uticaj korištenja fosilnih goriva na globalno zatopljenje.