Sveučilište u Splitu

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Zavod za elektroenergetiku
Katedra za električne strojeve i pogone

Razvoj elektromotornih pogona za dizalične sustave

koji rade u teškim industrijskim uvjetima

Prof. dr. sc. Božo Terzić

- Crane Systems -
 ABB Crane Systems (Västerås, Sweden)
Electrical and automation equipment for controlling the motions of
container cranes, ship unloaders and industrial cranes.
Blok dijagram suvremenog upravljačkog sustava dizaličnog pogona

Advant
TCP/IP
Controller Radio or fiber
AC800M to office

CabinView
Drive
Bus

I/O Stations Crane Automation LandStation

S800 I/O Sensors Remote CMS

Crane
Process Performance Maintenance Dock Level
Pretvarač
ACS800 AC Drives AC motor
AC Motors Station (CMS) Station
frekvencije

Elektromotorni pogoni – glavni dizalični

pogon, vožnja mosta i „mačke”
• Osnovni zadatak projekta: razvoj četverokvadratnih frekvencijskih
pretvarača za kavezne asinkrone motore
• Komercijalni naziv pretvarača: MoCon Robust FC
• Osnovni tehnički podaci:
- mrežni napon: 3 AC, 400 – 690 V (50/60 Hz)

- snaga motora: 20 – 300 kW → nosivost 20 – 300 tona

• Posebni zahtjevi za rad u teškim industrijskim uvjetima
čeličana:
- temperatura okoline do 700C
- visoki udio vodljive prašine u zraku
- minimiziranje dimenzija pretvarača zbog ograničenog prostora
dizaličnih kontejnera
- implementacija različitih specifičnih funkcija dizaličnih pogona
- dug životni vijek i visoka pouzdanost
 Važniji kronološki podaci

• Projekt je započeo 2007. god. u Švedskoj (Västerås)

• FESB se uključio u projekt početkom 2009. god.
• Prvi prototipovi elektromotornih pogona isporučeni su u ljeto 2010. god.
u dvije švedske željezare:
- “AB Sandvik steel” – 132 t mosna dizalica u čeličani, 5
elektromotornih pogona snaga od 20 - 130 kW
- “Ovako” – 200 t mosna dizalica, 9 pogona snaga od 20 - 200 kW
• FESB je sudjelovao u puštanju prvih prototipova pogona u rad.
• Razvoj se nastavlja 2011. god na način da su napravljene značajne
promjene u konstrukciji, izvedbi energetskog kruga, elektroničkim
sklopovima za mjerenje i pogonskim sklopovima IGBT-ova. Također,
programska podrška se stalno nadograđuje i revidira.
• Projekt je završio krajem 2013. godine.
 Aktivnosti FESB-a na projektu

• Razvoj aplikacijske programske podrške, implementacija upravljačko-

regulacijskih i zaštitnih funkcija

• Optimiranje energetskog kruga s ciljem minimiziranja dimenzija,

gubitaka, zagrijavanja i sprečavanja parazitnih efekata

• Razvoj i testiranje elektroničkih pločica za mjerenje i upravljanje

• Teoretske analize i simulacije različitih režima rada pogona

• Dugotrajna testiranja i analize različitih režima rada, s naglaskom na

najteže uvjete i režime koji se mogu pojaviti u stvarnom pogonu

• Tipska ispitivanja prvih serija pretvarača prema IEEE i IEC

standardima.

• Sudjelovanje u izradi dokumentacije (katalozi, manuali)

• Sudjelovanje pri puštanju prvih serija pretvarača u rad

 Primjena najnovije tehnologije

• Energetska elektronika – IGBT moduli (1700 V, 1000 A)

• Mikroelektronika – SMD tehnologija, šesteroslojne elektroničke pločice,
integrirani krugovi s dozvoljenom visokom radnom temperaturom
• Mikroprocesorska tehnologija - Texas Instruments TMS320F28335
floating point digital signal controller
• Industrijske komunikacije – CAN i ProfiBus
• Sensori – struja, napon, temperatura, vibracije
• Razvojna programska podrška – Code Composer Studio, C++, objektno
orijentirano programiranje
 Neke spoznaje nakon rada na projektu

• Premda razvojni tim treba imati različite specijaliste, posebno su

važni stručnjaci koji imaju znanja iz više područja (električni strojevi,
energetska elektronika, regulacijska tehnika, mikroprocesori,
komunikacije…)

• Osnovni preduvjeti za izvođenje ovakvih projekata su praktična

iskustva razvojnog tima i kvalitetni laboratoriji.

• Eksperimentalna istraživanja i testiranja industrijskih proizvoda

imaju čak i veći značaj od teorijskih istraživanja.
 Značaj ovog projekta za FESB

• Iskustvo rada na razvoju industrijskog proizvoda za svjetsko tržište.

• Fakultetski istraživači rade s najnovijim industrijskim tehnologijama što

im u narednom razdoblju daje mogućnost prijavljivanja razvojnih
projekata iz različitih područja primjene sličnih tehnologija.

• Razvoj fakultetskih laboratorija zahvaljujući zajedničkim ulaganjima

FESB-a i ABB-a.

• Studenti FESB-a kroz njihove završne i diplomske radove susreću se

s najnovijim industrijskim tehnologijama.

• Tijekom 4-5 godina suradnje švedski partner je financirao razvojne

aktivnosti na FESB-u s cca 300.000 €.
 Sveučilište u Splitu
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Katedra za električne strojeve i pogone

Katedra za energetsku elektroniku i automatizaciju
Katedra za tehnologiju

Prijava na poziv „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije”

Sigurnija i učinkovitija kogeneracijska i

trigeneracijska postrojenja
Shema tipičnog ORC postrojenja

Električna
mreža

Pretvarač
frekvencije