Konferencija

Aktivno starenje i institucionalni razvoj kroz Program za cjeloživotno učenje

Agencija za mobilnost i programe EU
Zagreb, 15.6.2012.

Važnost učenja
u trećoj životnoj dobi

Doc.dr.sc. Tihomir Žiljak

Pučko otvoreno učilište Zagreb
 Promjene u društvu
• Starenje stanovništva
• Promjena društvenih veza (i pitanje
međugeneracijske prakse)
• Znanstveno-tehnološke promjene (pomoć ali i
izazov uporabe novih tehnologija)
• Cjeloživotno učenje
• Povećanje raznolikosti (kulturne razlike) i
poštovanja (prava) svih skupina
Alan Hatton-Yeo, Tabea Sclimbach, Patrick Hanfling
Ianus, 2009, M. Špan, 1994.
Starenje stanovništva
Udio stanovništva starijeg od 60 godina po regijama (do 2050.)

Europa

Azija
Afrika

Izvor
 Koji su kriteriji razlikovanja
skupina starijih osoba?
godine života
• skupine: 50-65, 65-75, 75-85, 85+

i/ili
generacije
• Tradicionalna ili Tiha generacija (do 1945.),
• Baby Boomeri (1946. do 1965.) – postali su SKI generacija
(Spending our Kids Inheritance)
• Generacija X (1965. – 1980.)
• Milenijska generacija (1980. – 2000.)
• Generacija Z (od 2000. ili kraja 1990-tih)
• ???
 Tko su starije osobe?

• Biološki, psihološki, socijalni kontekst

starenja ili formalno-pravno određenje
• “Pojedinac opravdano tvrdi da je toliko star
kakvim se osjeća i toliko star prema onom
što može raditi”
(Kastenbaum 1986., M. Špan 1994.)
Kad čovjek postaje star?
mišljenje građana (EU 27)
Ne znam 6

preko 80 3

71-80 16

61-70 33

51-60 24

41-50 14

40 i manje 4

Hrvatski prosjek: 62,9 god.

EU prosjek : 63,9 god. Eurobarometer 2012.
 Koja su ključna pitanja starenja?

Radi li se o:
• pitanju mirovina i/ili rada (zapošljivost/
konkurentnost)
i/ili
• aktivnom životu starijih osoba (kvaliteta života)

Leif Emil Hansen, Roskilde University, 2012.

 Aktivnosti starijih osoba
Područja/uloge u kojima osobe starije od 55 godina mogu biti društveno najkorisnije

87
Čuvanje unuka
82

Skrb o bolesnim 67
članovima obitelji 71

Fin. potpora 65
obitelji 74
Hrvatska
EU 27
25
Volonteri
58

52
Potrošači
72

57
Radnici
65
Eurobarometer 2012.

0 20 40 60 80 100
 Diskriminacija starijih
osobno iskustvo ili svjedočenje o dobnoj diskrimaciji u protekle 2 godine (po područjima)

30
Rad
20

15
Obrazovanje
11

Hrvatska
18
Zdrav.skrb EU 27
14

14
Fin.usluge
14

9
Razonoda
8

Eurobarometer 2012.
0 10 20 30 40
2012. – Europska godina aktivnog starenja
i međugeneracijske solidarnosti
Zapošljavanje
• Starijim radnicima pružiti veće izglede
na tržištu rada
• cjeloživotno učenje i stjecanje novih
vještina
• strategije za rješavanje problema
starosti u tvrtkama, prenošenje iskustva
Sudjelovanje u
društvu
• sigurnost dohotka u starosti,
usklađivanje posla i skrbi
• potpora sudjelovanju u društvu i
volontiranju
• solidarnost i dijalog

Neovisno življenje
• promicanje zdravlja i preventivne
zdravstvene zaštite
• pristupačni i dostupni prijevoz;
okruženje prilagođeno starijoj dobi
• maksimalna samostalnost u
dugoročnoj skrbi
 Obrazovanje starijih unutar
koncepta cjeloživotnog učenja
Pedagogija

andragogija

gerogogija
Različite uloge, različiti obrazovni
interesi
• Učenje za umirovljenički život ali i pripreme za
daljnju (novu?) profesionalnu karijeru
• Učenje nakon umirovljenja: nova socijalna,
ekonomska, obiteljska situacija- učenje nove
uloge; obrazovanje za zadovoljavanje specifičnih
interesa (kulturni, rekreativni….)
• Nova radna uloga (honorarni rad, volonteri, rad u
obitelji…)
Špan, Ianus, Jarvis
Polaznici stariji od 50 godina u Hrvatskoj
po vrstama obrazovnih programa
Ostalo (strani jezici,:)
Usavršavanje
5,1%
8%
Osnovno obrazovanje
odraslih
0,4%
Srednja škola
4,2%

Osposobljavanje
82,1%

9,84% polaznika je
starije od 50 godina

N: 87888 Izvor: ASOO, 2012

Sudjelovanje u obrazovanju
(2009. godine, % populacije određene dobne skupine)

25-64 55-64
godine godine

Za HR podaci za dob 55-64 nisu dostupni za 2009 godine

 Pučko otvoreno učilište Zagreb
Sveučilište za treću životnu dob Programi
dob polaznika osposobljavanja i
(2011./12. N= 1294)
usavršavanja

Starost Broj % Programi:

Ispod 50 5 0,4%
Strani jezici
50-55 25 1,9%
56-60 132 10,2%
Kreativne radionice
Opća kultura
61-65 301 23,2%
Psihofizičko zdravlje
66-70 379 29,3%
8%
Informatika
polaznika u
71-75 235 18,1%
1200-1300 programima
76-80 70 5,4% polaznika godišnje formalnog
81-85 48 3,7% obrazovanja –
iznad 85 6 0,6%
stariji od 50 godina
nepoznato 93 7,2%
(N= 3.582)
1294 100,00%
 Dimenzije i oblici potpore obrazovanju
Dimenzije starijih osoba
Oblici potpore
Biološka/
psihološka Kompenzacija Znanje o heterogenosti
Problem Veza s prethodno naučenim
Percepcija Skriveno znanje Socijalne aktivnosti
Rukovanje Vrijeme

Socijalno-
psihološka Problem Kompenzacija Važnost i poštivanje pojedinca
Tjeskoba Kompetencije nastavnika Suodgovornost sudionika
Nedostatak
samopouzdanja Vrijeme

Pedagoška
Male skupine
(andragoška)
Problem Kompenzacija Odgovarajuća lokacija
Razumijevanje Kompetencije nastavnika Ciljevi usklađeni s ambicijama
Motivacija Učenje radom/aktivnošću Tankoćutnost nastavnika
Različite mogućnosti učenja
Korisnost

Ianus, 2009