FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI CETINJE

katedra za produkciju dramskih umjetnosti

radio produkcija

s e m i n a r s k i r a d:

-NACIONALNI RADIO REPUBLIKE HRVATSKE -

Profesor: Ljumović Janko

Student: Mijušković Ana

1
 Cetinje, jun 2008.

1. Sadržaj

1. SADRŽAJ........................................................................................................2

2. UVOD..............................................................................................................3

3. JAVNI SERVIS- HRT…………………….....................................................5

.
4. ISTORIJA HRVATSKOG RADIJA ………………………………………..6

5. HRVATSKI RADIO ……………………..…………………………………8

5.1.Organizacija Hrvatskog radija.....................................................................8

6. MEĐUNARODNI PROJEKTI…………………………………………….11

7.EMITOVANJE NA SATELITU …………………………………………….13

8.ZAKLJUČAK ……………………………………………………………… 15

9.NETIGRAFIJA……………………………………………………….……....16

2
2.UVOD

Javni RTV servisi su danas u Evropi potrebniji više nego ikada, kao garancija slobodnog
formiranja javnog mišljenja u svim važnim dijelovima društva, jer ne moraju da vode
brigu o interesima dioničara, već da pruže usluge svima u društvu. Sve vlade i države
moraju imati dovoljno povjerenja same u sebe, kao i u zrelost svojih demokratija, kako bi
izgradili samostalani javni RTV servis u službi svojih građana, koji ima mehanizme
kontrole i ispravljanja grešaka, ali i slobodu i odgovornost kako bi radio objektivno,
korektno i nepristrasno.

Javni radio i javna televizija ( HRT čine i Hrvatski radio i Hrvatska televizija) moraju
ispunjavati jasan i tačan zahtjev: biti televizija ili radio za sve, odnosno za svakog
građanina zemlje u kojoj djeluju. Svojim programima obraćaju se svim građanima bez
obzira na godine, obrazovanje ili kupovnu moć. Za razliku od komercijalnih radio i
televizijskih stanica, koje legitimno moraju živjeti od komercijalnih prihoda i prema tome
program prilagođavaju određenom dijelu publike koji zanima oglašivače, javni
radiotelevizijski servis namijenjen je svekolikoj javnosti, koja je i finansira i kontroliše.

Javna RTV će proizvoditi informativni, dječji, obrazovni, naučni, dokumentarni i kulturni

program, makar unaprijed znala da na njemu neće zarađivati. Preciznije, prenosiće
najznačajnije političke događaje, vjerske proslave, proizvoditi program za iseljenike,
emitovati politički uravnotežene dnevne informativne emisije i voditi javne rasprave o
ključnim pitanjima u državi.
Javni RTV se finansira od pretplate, dok komercijalnoj televiziji zbog potencijalno slabe
zarade od reklama, većina ovih programa neće biti zanimljiva ili će biti preskupa za
proizvodnju. Stabilno finansiranje ključno je za uspjeh i opstanak javnih RTV servisa.
Danas se kao većinski oblik finansiranja javnih televizija i radija odomaćio tzv. mješoviti
model u kojem učestvuju novac građana i ograničeni prihodi od oglašavanja. Do takve
djelimične komercijalizacije javnog RTV servisa došlo je početkom 80-tih godina, kada
su usled naglog i zakonski neograničenog širenja komercijalnih televizija, javne televizije
doživjele jak finansijski udarac, zbog kojeg više nisu mogle zadovoljiti suštinu svog
postojanja.

Samo je nekoliko javnih servisa u svijetu bez reklama (javni RTV servisi, norveške,
švedske, japanski i engleski BBC). Najčešće spominjani svjetski poznati BBC nema
oglase, ali zato ima ogromnu bazu pretplatnika, što mu daje godišnji budžet, koji se može
uporediti sa državnim proračunom manjih država i dva u potpunosti komercijalna
ogranka koji izgrađuju nove komercijalne digitalne kanale u zemlji i svijetu. Ako se
smanji udio reklamih poruka sa jedne strane, treba povećati udio javnih sredstava.
Smanjivanjem procenta marketinga na javnom servisu, bez ikakve nadoknade, posledice

3
bi se osjetile na kvalitetu programa i zbog toga bi trpijeli nacionalni autori i moglo bi
doći i do potpunog kolapsa javnog servisa.
Evropska unija je svjesna važne uloge finansiranja javnih servisa, pa shodno tome
sugeriše četiri principa finansiranja na kojima će se zasnivati budućnost javnih servisa:
stabilnost, nezavisnost, proporcionalnost i transparentnost.
Stabilnost - Ono što je potrebno je jasan, stabilan okvir koji, osigurava javnom servisu
finansijska sredstva za ispunjavanje njihove misije i garantuje kontinuiranost i sigurnost
po pitanju planiranja budžeta. Finansijska sredstva moraju biti određena za fiksno
razdoblje, uzimajući u obzir i faktor mogućeg smanjenja prihoda sa komercijalne strane.
Nezavisnost - Okvir finansiranja i posebno sastav određivanja odluka vezan uz javno
finansiranje, treba biti takav da onemogućuje izlaganje javnog servisa bilo kakvim
ekonomskim pritiscima i političkim uplitanjima u programskim stvarima. Uređivačka
autonomnost javnog servisa treba biti poštovana, a nezavisna tijela uspostavljena od
zemalja članica i u tom smislu mogu odigrati korisnu ulogu.
Proporcionalnost - Količina sredstava pružena javnom servisu trebala bi biti tolika da
omogući izvršavanje misije u potpunosti i ne bi trebala iznositi više od onoga što je
zaista potrebno.
Transparentnost - Ispunjenje zadatka javnog servisa i pametno korištenje sredstava
pažljivo prate nadzorna tijela, zastupnici javnog interesa.

4
3.JAVNI SERVIS- HRT

Hrvatska radiotelevizija je javna ustanova sa sjedištem u Zagrebu. Njen osnivač je

Republika Hrvatska, a upravljanje i način rada uređen je Zakonom o HRT-u i propisima
donesenim na osnovu njega. Djelovanje HRT-a kao hrvatskog javnog RTV servisa,
ogleda se u programskim sadržajima od javnog interesa, propisanih Zakonom. Javnost to
djelovanje kontroliše radom Programskog vijeća HRT-a .
Djelatnost HRT-a je proizvodnja i emitovanje radijskog i televizijskog programa kao i
muzička proizvodnja. To se ostvaruje proizvodnjom i emitovanjem radijskog programa
na tri radio mreže na državnom nivou i na radijskim mrežama na regionalnom nivou, kao
i televizijskih programa na dvije televizijske mreže na državnom nivou, zatim kroz
djelatnost muzičke proizvodnje, izvođenjem i snimanjem: simfonijske, narodne i zabavne
muzike, horsko izvođenje, organizovanje priredbi i koncerata, posebno nacionalne
muzičke baštine i savremenih djela hrvatskih kompozitora i umjetnika izvođača.

Plaćanjem RTV pretplate građani Republike Hrvatske omogućavaju postojanje javnog

RTV servisa svoje zemlje. Građani plaćanjem RTV pretplate u ukupnim prihodima HRT-
a učestvuju sa oko 70%, a prihodi od marketinga čine 30% ukupnih prihoda - to je odnos
koji odgovara odnosu u u većini javnih RTV servisa u drugim zemljama. Građani
Republike Hrvatske svoj javni RTV servis finansiraju direktno, a ne posredovanjem
državnog budžeta, kako se financiraju ostale javne djelatnosti koje država mora osigurati
svojim građanima. Zakonodavac je javnom RTV servisu tako osigurao finansijsku
nezavisnost, pa samim tim i svaku drugu nezavisnost koja iz nje proizlazi, a neophodna je
za kvalitetno odvijanje rada javnog RTV servisa.

HRT ima tri organizacione jedinice: Hrvatski radio, Hrvatsku televiziju i muzičku
proizvodnju. U svom radu HRT je samostalan, što ostvaruje kroz samostalno obavljanje
djelatnosti, programsku i uredničku samostalnost HR-a i HTV-a, a naročito u planiranju i
proizvodnji programa, utvrđivanju programske šeme, uređivanju i prezentaciji vijesti i
informativnog programa.

5
4. ISTORIJA HRVATSKOG RADIJA

Hrvatska je među prvim zemljama u srednjoj i istočnoj Evropi koja je osnovala radio
stanicu- to se dogodilo 15. juna 1926. godine. Odvažan stvaralački duh, osnovno znanje
iz radiofonije, minimalne tehničko-produkcijske mogućnosti za prenošenje tona, zajedno
sa odlučnošću koju su pokazali zaposleni u Radio Zagrebu doveli su do stvaranja Radia
Zagreb. Dvije godine ranije 1924. godine grupa zaljubljenika u radio iz Zagreba osnovala
je Radio klub Zagreb. Mjesec dana kasnije radio klub je počeo štampati i magazin pod
nazivom Radio sport. Publikacija je peticiju vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u
Beograd, tražeći dopuštenje da "odmah osnuju radio-stanicu u Zagrebu".
.U 20:30 15. juna 1926. godine, uz zvuke hrvatske himne Radio Zagreb se čuo prvi put na
frekvenciji 350 metara srednjeg talasa. Do novembra mjeseca iste godine Radio Zagreb
je bio među prvim radio-stanicama u Evropi koje su javno pozvale publiku da učestvuje u
stvaranju originalnih rukopisa za radio-drame. Međunarodna saradnja i razmjena
programa sa ostalim radio stanicama započela je 1927. godine. Radio Zagreb je stvorio
dobre veze i održavao intenzivnu saradnju sa Radio Pragom, Radio Varšavom, Radio
Budimpeštom i Radio Berlinom. U maju 1927. godine na Radio Zagrebu emitovana je
prva hrvatska radio-drama “Vatra”, autora Ive Šrepela.

Bitni datumi u istoriji HR:

-1931. godine u Zagrebu, održan je gala koncert u čast obilježavanja pete godišnjice
osnivanja Radio Zagreba. Koncert su prenosili uživo Radio Budimpešta, čehoslovačke
radio-stanice, Radio Ljubljana, koja je počela sa emitovanjem 1928. godine.
-1940. godine broj zaposlenih u Radio Zagrebu se znatno povećao. Broj članova orkestra
je udvostručen, a istovremeno članovi Tamburaškog orkestra i Plesnog orkestra postali su
stalno zaposleni radnici ove radio-stanice.
-1942. godine lokalna radio-stanica u Dubrovniku počela je sa emitovanjem svoj
program.
-1945. godine radio Split počinje sa emitovanjem u martu, a nekoliko mjeseci kasnije sa
emitovanjem počinje i Radio Zagreb 2.
-1950. godine lokalni (radio) Radio Zagreb 2 prestao je emitovati
-1962. godine uvedena je tranzistorska tehnologija i Radio Zagreb počinje prvi put
reemitovati priloge stranog satelitskog programa.
-1964. godine dolazi do programskog i organizacionog restrukturiranja Radio Zagreba,
što je rezultiralo stvaranjem tri posebna radio-kanala: Radio Zagreb 1, Radio Zagreb 2 i
Radio Zagreb 3.
-1976. godine radi Zagreb 1 počinje emitovati program 24 sata na dan,
-1990. godine Radio-televizija Zagreb mijenja naziv u Hrvatska radio-televizija (HRT).
-1995. godine glavna režija preseljena je iz Šubićeve ulice na Prisavlje. To je značilo da
se sva tri kanala (programa) Hrvatskog radija, uključujući i Radio Sljeme, emituju iz
nove zgrade HRT-a.

6
-1997. godine hrvatski radio započinje sa eksperimentalnim emitovanjem sva tri
programa u digitalnom obliku preko T-DAB 800 W odašiljača postavljenim na Sljemenu.
-2003. godine Glas Hrvatske, međunarodni radijski program na hrvatskom, engleskom i
španskom, proširio je emitovanje na 24 sata.
-2004. godine Hrvatski radio je potpuno opremio novi studio za snimanje i nabavio dva
moderna (multi-track) digitalna reportažna vozila,.
-2005. godine tehnički sektor Hrvatskog radija i Hrvatske televizije, je uspio da ostvari
gotovo cijeli petogodišnji plan modernizacije i digitalizacije koji je započeo 2001.
godine.

-2006. godine HRT proslavila 80. godišnjicu Hrvatskog radija i 50. godišnjicu Hrvatske
Televizije.

7
5.HRVATSKI RADIO

HR danas ima tri nacionalna i sedam regionalnih radijskih programa (kanala) i vrlo
velik broj radijskih slušaoca u preko milion domaćinstava širom Hrvatske. Od 1997.
godine radijski programi HR-a takođe se emituju u digitalnoj tehnici preko satelita za
cijelu Evropu. Međunarodni program “Glas Hrvatske” emituje se u cijeloj Evropi i šire,
posebno u zemljama sa velikim brojem hrvatskih iseljenika, kao što su Australija,
Sjeverna i Južna Amerika.

Muzička proizvodnja HR-a zajedno sa Simfonijskim orkestrom, Horom, Big Bandom i

Tamburaškim orkestrom ima bitnu ulogu u funkcionisanju cjelokupnog javnog servisa.
Dobar prijem radijskog programa rezultat je kombinovanja prenosnih mreža i
zemaljskih odašiljača potpomognutih raznolikom i sveobuhvatnom infrastrukturom.

Hrvatski radio aktivan je član (od jula1993.) Evropske unije radio-televizija (EBU),
najveće ustanove takve vrste u svijetu.

Programski uspjesi HR –a ogledaju se u brojnim radijskim međunarodnim priznanjima.

Tokom godina, Dramski program Hrvatskog radija, uspio je da dobije čak 30 nagrada na
cijenjenim festivalima kao što su :PRIX ITALIA, PRIX FUTURA, PRIX JAPON,
PREMIO ONDAS, PRIX CIRCOM kao i na međunarodnom festivalu/takmičenju koje
se održava u Hrvatskoj, PRIX MARULIC.

5.1.Organizacija Hrvatskog radija

Hrvatski radio na tri programa, koji imaju državnu važnost i na osam regionalnih radio-
stanica (Sljeme, Dubrovnik, Knin, Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zadar) dnevno, u prosjeku,
emituje 215 sati programa.Za slušaoce u inostranstvu emituje se i dvadesetčetvoročasovni
program "Glas Hrvatske". Prvi i Drugi program Hrvatskog radija svakodnevno emituju
informativno-političke, dokumentarne, zabavno-sportske emisije i druge slične sadržaje,
dok je Treći program, uslovno rečeno, ozbiljniji - okrenut intelektualnom produbljivanju
stvarnosti i duhovnosti.

8
Program Hrvatskoga radija sastoji se od sektora u kojima je rad organizovan po
redakcijama.

Informativni program

Informativni program proizvodi i uređuje emisije u kojima se slušaoci informišu o svim

pojavama i događajima u zemlji i inostranstvu. Emisije informativnog programa, kao na
primer "Jutarnja kronika" u 7.00 sati, "Dnevne novosti" u 15.00, "Aktualno u 17" u 17.00
sati, "Dnevnik" u 19.00 i "Kronika dana" u 22.00 sata, čine okosnicu toga programa. Te
emisije imaju visoki profesionalni nivo, povjerenje slušaoca i visoku slušanost.

Dokumentarno-zabavni program

Dokumentarno-zabavni program priprema kontakt, zabavne, humorističke i

dokumentarne emisije i organizuje javne priredbe i snimanja specijalnih emisija iz
najšireg područja društvenog života, od kulture do zabave. Taj program počeo je sa
radom 1997. godine i emituje se 24 sata dnevno. Program se prilagodio modernom
profilu i zahjetvima slušaoca. Grupa mladih novinara u dokumentarnim, zabavnim i
sportskim sadržajima svakodnevno pronalazi brojne zanimljive teme, pa je broj slušaoca
Drugog programa Hrvatskog radija u stalnom porastu.

Muzički program

U muzičkom programu se pripremaju i uređuju emisije ozbiljne muzike, emisije u

kojima se komentarišu muzički događaji u zemlji i inostranstvu i emisije narodne
muzike. Uporedo sa povećanjem broja sati na Drugom i Trećem programu Hrvatskoga
radija, profilisao se i muzički program, dok je na Prvom programu naglasak na
nacionalnom muzičkom stvaralaštvu, Drugi program ispunjeniji je novijom popularnom
muzikom, a Treći program većinom emituje klasičnu muziku.

9
Obrazovni program i program za djecu

Ovaj program uređuje emisije kojima je svrha odgoj i obrazovanje predškolske djece,
omladine i odraslih. Među slušaocima ovog programa poznate su emisije poput "Slušaj
kako zemlja diše", "Zašto tako", "Bijela vrana" i "Otvorena srijeda".

Dramski program

Dramski program obrađuje i realizuje tekstove iz svjetske i domaće literature. Godišnje u

prosjeku proizvodi oko 160 premijernih emisija. Osim toga Dramski program Hrvatskog
radija organizovao je u Hvaru 1997. godine prvi međunarodni festival igrane i
dokumentarne radio-drame posvećen dometima nacionalne književnosti pod nazivom
"Starim tekstovima u pohode PRIX Marulić".

Sportski program

Sportski program uređuje i priprema emisije sa polja fizičke kulture. Najviše vremena u
programu se posvećuje nastupima hrvatskih klubova u evropskim takmičenjima u
fudbalu, košarci, rukometu, vaterpolu i ostalim sportovima.

Radio-stanice Pula, Rijeka, Split, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Knin i Sljeme

Ove radio stanice uređuju emisije i priloge iz političkog, kulturnog i zabavnog života sa
područja na kojima se nalaze.

Organizacija Muzičke proizvodnje

Muzička proizvodnja sa svojim orkestrima pokriva programske potrebe i HTV-a i HR-a,

ali djeluje i izvan tog okvira, tako što objavljuje prije svega djela domaćih kompozitora i
predstavlja ih u zemlji i inostranstvu.

Muzičkom proizvodnjom HR-a rukovodi direktor muzičkog programa HR-a, koji je

odgovoran za zakonodavnost, poslovanje, kao i za ostvarenje planova i programa
muzičke proizvodanje na radiju.

10
6.MEĐUNARODNI PROJEKTI

Saradnja HR sa EBU-om

Hrvatska radio (i televizija) aktivni je član (od jula1993.) Evropske unije radiotelevizija
(EBU), najveće ustanove takve vrste u svijetu.

Evropska unija radio-televizija (EBU) –i Ars Acustica 2006. godine su organizovali

projekat pod nazivom Art's Birthday 2006 - Trans DADA Express .Program se po prvi
puta emitovao istovremeno iz dvije radio stanice, odnosno iz Stokholma i Beča, a
Hrvatski radio je ovaj projekat doradio i emitovao svoju verziju na 3. programu Hr –a.

Istorija Ars Acustic i Arts Birthday-a

Ars Acustic i Arts Birthday je višejezični avangardni pokret sa međunarodnim

umrežavanjem koji je nastao nakon prvoga svjetskog rata, kada su se umjetnici i pisci iz
različitih zemalja okupili u Cirihu povodom otvaranja kabare-a "VOLTAIRE". Bio je to
početak DADA-izma kao i Ars Acustice.Projekt EBU-ove Ars Acustice pod nazivom
Art's Birthday 2006 - Trans DADA Express organizovan je prvi put 2005.godine u znak
sjećanja na francuskog umjetnika Roberta Filliou-a, koji je 1963. godine ustanovio da
umjetnosti nije bilo prije 1,000.000 godina i da se ona rodila kada je neka osoba ispustila
suvi sunđer u vedro vode. Taj datum proglašen je posebnim danom kojim će se slaviti
prisutnost umjetnosti u našim životima. Nakon Filliou-ove smrti neki umjetnici su
''rođendan'' umjetnosti slavili putem faksova, ''umjetničkom'' poštom i uporenim
snimcima TV događaja, a u duhu njegova koncepta. Rođendanska slavlja organizovana
su u različitim gradovima širom svijeta i umjetnici su trebali svojim radovima da
doprinose slavlju razmjenom i umrežavanjem.

Slijedeći tu ideju EBU-ova radna grupa Ars Acustica organizovala je 2006. godine
međunarodnu prezentaciju zvuka. Prilozi su emitovani putem dva EBU kanala iz
Stockholma i Beča, a urednici 17 evropskih radio-stanica su ''miksali'' ta dva kanala i/ili
materijale iz sopstvene produkcije i time stvarali originalne programe. Hrvatski radio
učestvovao je u projektu sa dva priloga: Hommage a Ball i DA DA.

11
HERMES (Heritage Radio), prvi evropski Internet Radio

U Njemačkoj je u martu 2004.godine, uspješno pokrenut prvi evropski Internet Radio

projekat Heritage Radio. Dobio je pohvale u Evropskoj uniji kao ''jedinstven, inventivan i
projekat sa mogućnošću za razvijanje''. Posredstvom Ministarstva inostranih poslova i
evropskih integracija u organizaciji projekta već više od dvije godine učestvuje i sektor
za međunarodne poslove Hrvatskog radija.

Konvenciju o saradnji sa desetak drugih partnera, uglavnom iz zemalja članica Evropske

unije, HR potpisan je u junu 2004. godine.HERMES je samo jedan u nizu projekata koje
finansira Evropska unija, uglavnom preko kulturnih institucija svojih članica. U projektu
Internet radija, odnosno Heritage Radija, koji se uređuje i emitiuje na engleskom jeziku,
jedini izuzeci su državne/javne radio stanice iz Hrvatske i Bugarske.
Za sada se samo finansira učestvovanje novinara Hrvatskoga radija na sastancima
HERMESA, a nakon ulaska Hrvatske u EU na raspolaganju će biti i novac iz budžeta za
mnoge kvalitetne kulturne projekte. U međuvremenu, novinari ne samo da učestvuju sa
svojim prilozima u programu Internet radija nego stiču i dragocjeno znanje i iskustvo u
organizaciji međunarodnih projekata.

Saradnja HR-a u američkom obrazovnom programu

Defence Language Institute Foreign Language Centre, obrazovna ustanova koja priprema
američku diplomatiju za misije širom svijeta, zatražila je dozvolu za upotrebu audio
materijala iz emisija Hrvatskoga radija sa web stranice HR-a, a u svrhu pripreme
Programa za učenje hrvatskoga jezika.Američki institut trenuto ima program za hrvatski
jezik u kojme su lekcije svedene na čitanje pisanih materijala, ali će program na web
stranici instituta ( http://dli-langnet.net/ ) uskoro biti dopunjen audio snimcima ''glasova
sa Hrvatskoga radija'', koje uprava i voditelji kurseva smatraju ''najkvalitetnijim sa
hrvatskog govornog područja''.

12
7.EMITOVANJE NA SATELITU

“Glas Hrvatske”

Međunarodni program "Glas Hrvatske" nastao je iz istoimene jednosatne emisije koja se

počela emitovati 1991. godine samo na kratkom talasu i bila je isključivo namijenjena
Hrvatima u inostranstvu. 2000 godine. emisija se proširila na dva sata i počela informisati
na engleskom i španskom jeziku, međunarodnu javnost o dešavanjima u Hrvatskoj, a ne
samo hrvatske iseljenike.

Dvadesetčetvorosatni satni program Glas Hrvatske počeo se redovno emitovati 15. maja
2003. godine na srednjem talasu za Evropu, a satelitski, na kratkom talasu i internetu za
cijeli svijet. U tehničko-tehnološkom smislu on je preteča budućeg načina emitovanja
svih programa Hrvatskog radija.

Program Glasa program. Uz tri Hrvatske se u potpunosti proizvodi u digitalnoj

tehnologiji, a dijelom u toj tehnologiji već i emituje svoj nacionalne programske mreže i
onu koju čine regionalni programi, Glas Hrvatske je peta mreža Hrvatskog radija.

"Glas Hrvatske" je dvadesetčetvorosatni međunarodni program Hrvatskog radija

namijenjen je informisanju hrvatskih iseljenika, nacionalnih manjina u Hrvatskoj i
međunarodne javnosti. Taj program u suštini izvještava o aktuelnim društvenim i
političkim zbivanjima u zemlji- o hrvatskoj baštini, dešavanjima u kulturi i prenosi
najvažnije sportske događaje itd. On je izbor emisija iz produkcije tri nacionalna
programa i osam regionalnih - Dubrovnika, Knina, Osijeka, Pule, Rijeke, Splita, Zadra i
Radio Sljemena, pa se tako mogu čuti emisije koje, svaka na svoj način, karakteriše
određeno podneblje u Hrvatskoj. Osim toga osnovane su i redakcije koje dnevno
proizvode do 6 sati novoga govornog programa.

Redakcija na hrvatskom jeziku proizvodi jednosatne emisije: "Ovdje Hrvatska, a tko je

tamo?" (o životu Hrvata u iseljeništvu), "Gospodarski sat" (o ulaganjima u Hrvatsku, o
turizmu i drugim temama), "Mostovi: domovina - iseljeništvo", "Na valovima starog
kraja" (za hrvatske manjine u evropskim državama), "Moja zemlja" (putopisna emisija o
ljudima, običajima i predjelima Hrvatske), posebnu religijsku emisiju "Živjeti put nade" i
emisiju "Multikultura", koja obrađuje teme iz života nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Iz Bosne i Hercegovine svakog dana se prenosi glavna radijska informativna emisija

Radio-televizije Herceg-Bosne, pa se na taj način slušaoci informišu o dešavanjima u toj
državi. Glas Hrvatske takođe preuzima emisije Radio Rijeke na italijanskom jeziku i

13
Radio Osijeka na mađarskom jeziku. Poseban dio programa Glasa Hrvatske posvećen je
međunarodnoj javnosti.

Zbog toga su formirane redakcija na engleskom jeziku (emituje informativne emisije šest
puta na dan), redakcija na španskom jeziku (emituje dva puta na dan) i redakcija na
njemačkom jeziku (emituje jednom dnevno). U tim redakcijama isključivo rade novinari
– sa tih govornih područja, a u emisijama, osim dnevnih događaja u Hrvatskoj,
međunarodnoj javnosti predstavljaju i mnogobrojne hrvatske zanimljivosti i posebnosti.

"Glas Hrvatske" emituje isključivo domaću muziku. Međunarodni program Hrvatskog

radija "Glas Hrvatske" najvećim se dijelom finansira iz budžeta Republike Hrvatske, a
njegova programska načela regulisana su Zakonom o Hrvatskoj radio-televiziji.

14
8.ZAKLJUČAK

Od javnih radio-televizija iz bivše Jugoslavije HRT je po prihodima i položaju daleko

ispred ostalih. To pokazuje izvještaj o poslovanju u 2007.godini kada je HRT ostvario
ukupne prihode od (oko 850 miliona kuna), od čega je 60 posto ostavareno od pretplate a
40 posto od marketinga. Rashodi su prošle godine bili na nivou prihoda, najviše je
potrošeno na zaposlene (više od 37 posto), nešto manje na program (35 posto) dok je na
investicije potrošeno 20 posto. Za razliku od zemalja u reginu hrvatski javni servis je
uveo red u naplati RTV pretplate i ima gotovo 1,2 milion redovnih pretplatnika i još
8500 pretplatnika sa povlaštenom tarifom, a do kraja ove godine očekuje se da redovnih
pretplatnika bude više od 1,19 miliona.

Hrvatsko radijsko tržište je veoma segmentirano. Ukupno postoje 152 radio stanice od 
kojih šest emituje program na državnom nivou: tri radio programa javnog servisa 
Hrvatska radiotelevizija  (HR 1, HR 2 i HR  3) i tri komercijalne stanice (Hrvatski 
katolički  radio ,  Narodni  radio , Otvoreni radio); 149 radio stanica  ima regionalnu ili 
lokalnu pokrivenost, Sa dodatnih osam regionalnih programa Hrvatskoga radija (Sljeme, 
Dubrovnik, Knin, Osijek, Pula,Rijeka, Split i Zadar). Hrvatski  radio,  takođe, emituje  
program Glas Hrvatske, za slušaaoce u inostranstvu. 
Nacionalne privatne stanice i jake regionalne stanice u nekim područjima Hrvatske  
postoje, ali glavna osnova za diverzitet i konkurenciju na radijskom tržištu dolazi zbog 
velikog broja lokalnih radio stanica čiji program zadovoljava potrebe lokalnih slušaoca. 
U prosjeku, u svim većim opštinama postoje dva ili više jakih radijskih konkurenata.

Radiski program HR konstantno bilježi znatan porast slišanosti , tri nacionalna javna 

kanala imaju zajednički udio u slušanosti radija od deset posto. 

U tržišno orijentisanim medijskim uslovima kao što je hrvatsko,javni radio mora što više
da ublažiti svoju tržišnu trku i tako doprinese kvalitetu programa i zaštiti novinarsku
profesiju od destruktivnog uticaja oglašavanja i prikrivenog PR-a. Time HR ujedno štititi
pravo građana koji ga financira, na informaciju. Takođe tako se štite i osnovne principe
javnih medija kao što su zaštita kvaliteta i raznolikost programa i poštovanje slušaoca kao
mislećih građana, a ne broja koji ostvaruje dobit. 

15
9.NETOGRAFIJA

1. http://www.hrt.hr

2. http://www.imo.hr    

3. http://www.vem­mediji.hr

16